Sažetak

Inženjerski pristup u realizaciji grafičkog proizvoda (akcidencija, knjiga, ambalaža) je iznimno važan iz razloga što tehničko-tehnološka znanja i vještine u područjima osnovne i završne grafičke proizvodnje značajno podupiru i sistematiziraju relevantne postupke rada te procese u pripremnoj proizvodnji. Na tržištu grafičkih proizvoda je utvrđen „golem broj pojava“ kada tehničko-tehnološke kompetencije u pripremnoj proizvodnji ne slijede pravila osnovne proizvodnje, a ponajviše pravila i smjernice u završnoj proizvodnji tj. knjigoveštvu. Svrha je rada ukazati na nedostatak potrebitih specifičnih znanja i vještina u digitalnoj grafičkoj pripremi. Cilj je odrediti, pomno razmotriti i sistematizirati one „pojave“ koje nikako nisu u skladu sa smjernicama grafičke struke.KLJUČNE RIJEČI: digitalna grafička priprema, tehničko-tehnološki procesi, digitalni tisak

Definicija kataloga.

Katalog je popis knjiga, izložaka ili proizvoda namijenjenih prodaji, koji postoje u knjižnici, na izložbi, u dućanu (trgovini) ili proizvodnom pogonu neke tvrtke. Može se nalaziti u tiskanom obliku (kao brošura), na karticama, ili, što je danas uobičajeno on-line.

Postoje sljedeće vrste kataloga: - abecedni autorski katalog - predmetni katalog - prodajni katalog - stručni katalog - udk katalog

Uvidom u katalog dobiva se informacija o tome što određena knjižnica, muzej, galerija, trgovina itd. u svojem knjižničkom, izložbenom ili prodajnom katalogu posjeduje i gdje je navedeno locirano.U ovom slučaju radi se o prodajnom katalogu u kojem se nalazi popis rezervnih dijelova koje dotična tvrtka zastupa i prodaje.

Specifikacija proizvoda: Katalog A4

a)digitalni tisak

Format: A4

Tisak: digitalni 4/4

Papir (slog): Kunstdruck mat Lumi silk 150g/m formata 450x 320mm

Opseg: 24 strane, 6 KS (6 KS u KB) + korice

Korice: Kunstdruck mat Lumi silk 200g

Uvez: šivano žicom kroz hrbat

Naklada: 200 kom

Specifikacija proizvoda: Katalog A4

b)ofsetni tisak

Format: A4

Tisak: ofset 4/4

Papir (slog): Kunstdruck mat Lumi silk 150g/m, B0

Opseg: 24 strane + korice

Korice: Kunstdruck mat Lumi silk 200g, mat plastika 1/0

Uvez: šivano žicom kroz hrbat

Naklada: 500 kom

Corel Draw, Corel Photo Paint

RAČUNALO: Illustrator,

tisak brzorezač

savijanje uvezna jedinica

sabiranje

savijačica

arak u arak

knjižni blok + korice

1)

poluproizvod

savijanje Jednodjelne koricežljebilica2)bezdrvni premazanimat 200 g/m

bezdrvni premazanimat 150 g/m

Papir Lumi silk B1200g, 50 araka

klamericasa sedlom

šivanje žicomkroz hrbat

Papir Lumi silk B1150g, 300 araka

preša otežavanje

brzorezač

gotovi katalog

tiskovni arak(korice)

tiskovni arak(za knjižni blok)

Papir Lumi silk200g, 200 araka330x450mm

Papir Lumi silk 150g, 1200 araka330x450 mm

TEHNOLOŠKA SHEMA IZRADE

2

2

obrada PDF-a

EVALUACIJSKI KRITERIJI U VREDNOVANJU KVALITETE IZRADE DIGITALNE GRAFIČKE PRIPREME ZA KNJIGOVEŠKI PROIZVOD-studija slučaja

EVALUATION CRITERIA IN QUALITY ASSESSMENT OF DIGITAL GRAPHIC PREPARATION FOR BOOKBINDIBG PRODUCT-CaseStudy

Bruno ČanađijaO-tisak d.o.o., Vida Ročića 144a, 10000 Zagreb, HrvatskaE-mail: bcanadija@yahoo.com

Uvod:.

Razvojem računala, tableta i pametnih telefona, programi odnosno aplikacije za pisanje i obradu teksta i slike postali su dostupni svakom njihovom korisniku. Ne tako davno grafička se priprema radila u svega nekoliko programa poput Venture, Quark Xpressa, Corel Drawa, Freehanda i kasnije Indesigna, a slika se prethodno obrađivala u Photoshopu ili Photopaintu. Priprema bi se spremala u PDF formatu putem Acrobat Distillera, zatim bi bila poslana na RIP jedinicu te osvjetljivač filma. Takva grafička priprema gotovo da nikada nije imala pogreške, jer je bila stručno odrađena i nije bilo potrebe provjeravati je. Posljednjih godina sve se češće događa da dobivamo u potpuno neupotrebljiv „PDF“ koji je jednostavno kreiran iz nekog besplatnog programa/ alikacije ili u najboljem slučaju Microsoft Worda. Upišete li danas u tražilicu „Google Playa“ pojam poput „Graphic design“ dobiva se nebrojeno rezultata i većina tih programa je u potpunosti besplatna. Među njima se mogu pronaći čak i aplikacije poput Illustratora, Photoshopa, te inačice Indesigna.Zato u današnje vrijeme kada se dobije grafička priprema u PDF-u treba sve pažljivo provjeriti i ispraviti kako se ne bi potkrala neka greška.

Na nedavnom primjeru kataloga koji je rađen isključivo za digitalno pregladavanje i pohranjen kao PDF file , želim ukazati na najčešće greške i propuste u grafičkoj pripremi. Stranka je naime smatrala da ima kvalitetnu grafičku pripremu samim time što ima «PDF». Također ću na primjeru kataloga opisati kako se isti može prilagoditi za tisak.

Katalog je tiskan prvobitno u nakladi od 200 komada na Xerox uređaju za digitalni tisak (a),te je trebao biti kratkoročno rješenje dok se ne napravi kvalitetnija grafička priprema.Stranka je zadovoljna izradom te je naručila još 500 kataloga. Ovoga puta je, zbog količine,

Rezolucija.

Rezolucija se odnosi na broj točaka (piksela) u jednom inču, odnosno koliko detalja ima fotografija. Mjerna jedinica za rezoluciju je DPI (Dots per Inch). Najčešći problemi u tisku nastaju zbog fotografija ili grafova napravljenih u niskoj rezoluciji. Više dpi-a znači veću rezoluciju, što znači veću kvalitetu otisnutog materijala. U slučaju premale rezolucije u tisku dolazi do pucanja dokumenta ili do otiska loše kvalitete. U slučaju pak prevelike rezolucije također može doći do problema (pucanja) prilikom rastriranja.Standardna rezolucija namijenjena za ofsetni i digitalni tisak iznosi 300 dpi.Rezolucija namijenjena multimedijskim preglednicima iznosi 72 dpi, kako bi se zauzimalo manje memorijskog prostora te bilo brže i lakše pregledavanje odnosno preuzimanje.Kako je katalog rađen za web, rađen je u rezoluciji 72 dpi.Slike se iz tog razloga obrađuju u Corel Photopaintu, Photoshopu i sl. programima, te im se rezolucija podiže na visoku vriijednost (600, 1200.čak i 2400), te spušta nakon toga na 300 dpi. To se naziva umjetno podizanje rezolucije i predstavlja interpoliranje nekog novog pixela unutar strukture već postojećih. Različiti programi različito definiraju taj novi pixel pa je potrebno isprobavati dok se ne dobiju optimalni rezultati.Tako se umjetno dobiva jasnija slika.

Slika 2. Podizanje rezolucije- Ilustracija autora

Osim toga u katalogu su zamijenjeni dijelovi teksta te neki logotipi koji su bili manje rezolucije (npr. HENGSTLER logo), kvalitetnijima pronađenima na internetu.

Namjena knjige.

Namjena knjige podrazumijeva svrhu ili ono za što će se knjiga upotrebljavati, o čemu ovisi i kvaliteta izrade. Prema namjeni se knjige dijele na:- Knjige za jednokratnu upotrebu koje se koriste jednokratno (novine, stripovi, reklamni ..časopisi), i u ovu kategoriju bi svstali i naš katalog- Knjige za višekratnu upotrebu se koristi više puta (telefonski imenici, udžbenici, ..beletristika).- Knjige za trajnu upotrebu su dugog vijeka zbog mehaničke čvrstoće knjižnog bloka i ..krutosti korica (sveučilišni udžbenici, enciklopedije, kuharice, rječnici, leksikoni).- Knjige s najvećim zahtjevom upotrebe su monografije, umjetničke tvrdo uvezane ..knjige koje sadrže ovitak, slijepi i foliotisak, kožnu presvlaku i dr.

Priprema za tisak

Ispravan kompozitni PDF dokument za tisak poželjno je napraviti ripanjem PostScript dokumenta u programu Acrobat Distiller. Za PDF Setting treba izabrati Press Quality. Pripremanje PDF dokumenata pomoću Save as PDF ili Export može rezultirati nekompatibilnim dokumentom nedovoljne kvalitete za tisak. Iako se rijetko danas koristi Acrobat Distiller uz sažimanje dokumenta ima veću kontrolu i manju mogućnost pogreške.PDF se danas vrlo lako može konvertirati online iz gotovo bilo kojeg formata. Osim toga većina programa nudi spremanje u PDF formatu (poput Microsoft Worda) i tu nastaje problem. Dakle kada netko tvrdi da ima pripremu u PDF-u, treba dobro obratiti pažnjui ispitati sve elemente te napraviti proof otisak.U nastavku, na primjeru jednog kataloga ću opisati koje su najčešće greške pri izradi i što sve treba provjeriti kada se danas dobije grafička priprema u PDF-u.

1.Dimenzije stranica

Kod dimenzioniranja stranica u pravilu se koriste standardizirani formati (A,B,C i D). Ukoliko stranica ima elemente prijeloma koji idu izvan zadanog formata(u margo), napust treba biti minimalno 3mm sa svih strana(osim u hrbtu kod šivanog uveza. Priprema kataloga je rađena bez napusta te ga je bilo potrebno dodati u programu poput Adobe Illustratora. Stranica se može povećati u cijelosti za npr. 2% ako se radi o slici ili se može odgrupirati te povećati samo njezini dijelovi koji trebaju ići u margo. Naslovnica i njena poleđina na sebi imaju kao pozadinu ilustracije kojetrebaju ići u margo i njih se povećalo za navedenih 2%. Ostale stranice u nogama imaju okvir za tekst u različitim bojama koji se jednostavno docrtao u istoj toj boji. Nakon što se priprema napustila, trebalo je napraviti prijelom stranica te dodati rezne linije, pasere i strip te sve zajedno centrirati na tiskovni arak.Ukoliko se stranka slaže te se ne narušava izgled prioizvoda, može se kako bi se prethodno navedene radnje izbjegle, jednostavno gotovi proizvod smanjiti za nekoliko mm, ovisno o tome gdje ima tisak u margo

2. Fontovi.

Fontove je potrebno konvertirati u krivulje. Ako to nismo u mogućnosti napraviti, onda u Acrobat Distilleru treba uključiti opciju Embed all fonts.Jedna od najčešćih grešaka je da crni tekst bude u koloru.Kod teksta se zna desiti ako je u bijeloj boji unutar nekog obojenog okvira da se na pripremi u PDF-u vidi, dok se na pločama i samim time i otisku ne vidi)Taj pojava se objašnjava praznim kućicama za tekst koje se nalaze preko postojećeg teksta. Može biti i do bijele boje koju RIP može ignorirati jer je boje papira. Zna se desiti da se pripremi je u starijoj verziji Acrobat Readera tekst vidi, a u novijoj ne.Osim toga zna se desiti da tekst ako nije pretvoren u krivulje, posebice simboli pisani na stranoj tastaturi pri RIPanju promijene prvobitni znak.Na sreću u navedenom katalogu nije bilo tih grešaka.

Miješanje boja.

Za kolore dokument za tisak treba kreirati u CMYK color modu jer se tako dobije vjerodostojniji izgled dokumenta nakon tiska. Osim CMYK-a priprema može sadržavati i spot boje (Pantone boje). Crni tekst treba biti napravljen kao 100% crna boja. Inače se zna dogoditi da u neadekvatnoj pripremi, samo jedna slika bude u RGB-u a sve ostalo u CMYKU, tako da treba posebno obratiti pozornost na to.Iako je standard za ekrane RGB color mode, u ovom slučaju je kompletni katalog bio u CMYK-u i inije bilo potrebe za izmjenama.

TISAK.

Katalog je prvobitno tiskan na Xerox uređaju za digitalni tisak. Naklada je bila 200 komada i katalog je trebao biti samo za « prvu ruku», dok se ne napravi kvalitetnija priprema. Ukupno je tiskano 210kom x (6 araka 4/4+ korice 4/4)Stranka je bila zadovoljna kvalitetom i naručila je još 500 kom, te je bilo daleko isplativije tiskati na klasičnom ofsetu. Tiskao se na Heidelberg Speedmasteru. Ovoga puta su korice plastificirane. Na tiskovni arak ide 8 strana, dakle ukupno 3 tiskovna arka + tiskovni arak za korice( gore stanu 2X)

PAPIR

Korišten je papir za umjetnički tisak Lumi silk (proizvođača Stora Enso) od 150g/m za knjižni blok, te isti takav Lumi silk ali 200 g/m za koriceOvaj papir je namijenjen za ofsetni tisak, flekso, sitotisak i najvažnije digitalni tisak.Naručen je u B (700x 1000mm) formatu te kao takav bio izrezan na SRA-3 format za digitalni tisak (320x450mm) te na B2 (700x500mm) za ofsetni tisak

Dorada.

Grafička dorada je završna faza izrade grafičkog proizvoda. Svrha grafičke dorade je oblikovanje grafičkih proizvoda za svakodnevnu uporabu.Grafička dorada se dijeli na tri grupe tehnoloških postupaka:- knjigovešku doradu,- kartonažnu doradu,- preradu ili konfekcija papira i folija.Predmet knjigoveške dorade je proizvodnja i dorada knjiga, časopisa, kalendara i tiskanica namijenjenih prijenosu informacija. Izrada knjige kao jednog od tehnološki najzahtjevnijeg proizvoda obuhvaća rezanje i izrezivanje papira, savijanje i prešanje, sabiranje, šivanje i lijepljenje, izradu korica knjige, te u konačnici spajanje knjižnog bloka i korica...

Uvez (binding) podrazumijeva obradu knjižnog bloka (savijanje, sabiranje, šivanje, lijepljenje) koji se povezuje sa koricama. Korice imaju zadatak učvrstiti, štititi i ukrašavati knjigu..

Mekani uvez (softbound book) podrazumijeva savitljive korice od kartona ili plastične folije, korice se mogu savijati bez štetnih posljedica, za razliku od korica tvrdog uveza.Katalog je šivan žicom i spada pod vrstu mekog uveza.

.

.

Vrste uveza su: Nakladnički uvez, strojni uvez i ručni uvezStrojni uvez (machine binding) knjižni uvez izrađen na knjigoveškim strojevima (brzorezač, savijačica, sabiralica, šivačica koncem/žicom, stroj za mekani uvez, trorezač, koričarka, ljepilica knjižnog bloka i korica za tvrdi uvez knjiga) za razliku od ručnog uveza. Danas dolazi isključivo kao nakladnički uvez u brojnim varijantama.Ručni uvez (hand-made binding) podrazumijeva pojedinačni ručni rad knjižnog uveza za razliku od strojnog uveza.

Nakon tiska tiskovni arci se razrezuju te se dobivaju knjižni slogovi. Knjižni slogovi se zatim savijaju na savijačici, dok se korice užljebljuju kako nebi došlo do pucanja papira.

Pri prvoj manjoj narudžbi korišten je ručni način uvezivanja. Nakon savijanja je slijedilo ručno sabiranje. Prvo sabiranje gdje se knjižni slog se umeće jedan u drugi po principu slog u slog i tako se dobiva knjižni blok.Potom se knjižni blok umeće u prethodno savinute korice i uvezuje odnosno šiva žicom kroz hrpteni pregib (saddle stitching) na klamerici. Nakon uvezivanja slijedi otežavanje te obrezivanje sa tri strane na brzorezaču.

Druga narudžba od 500 primjeraka rađena je strojnim uvezom. Nakon savijanja arci su posloženi na pancer liniju koja ih je sabrala te strojno zašila žicom kroz hrbat. Poluproizvod se nakon toga prešao i obrezao na trorezaču.Gotovi proizvod se broji i pakira.

Tijek dorade

Zaključak.

Posao poput ovoga kataloga donosi puno rizika za malo zarade. Sve te ispravke i općenito grafičku pripremu gotovo pa je danas nemoguće naplatiti. Kako bi zadržali kupce i njihovo povjerenje prihvaćamo svakakve poslove. Želeći uštedjeti, pojedinci koji nemaju veze sa grafičkom strukom rade sami dizajn i pripremu. Smatraju su dobri dizajneri ako nešto naprave na mobitelu ili tabletu i ne želeći ih uvrijediti, mi prihvaćamo takve poslove. Koji puta je lakše nešto izpočetka napraviti i ništa ne naplatiti., nego tim pojedincima objašnjavati kako da poprave sve i ispravno spreme rad. Pojavom raznih aplikacija i besplatnih programa u zadnje vrijeme imamo sve više ovakvih slučajeva.Nije samo u Hrvatskoj tako, imamo takvih primjera i iz Njemačke i to od strane vrhunskih dizajnera. Ljudi koji rade kvalitetnu grafičku pripremu moraju biti upoznati sa cijelim procesom od pripreme preko tiska pa sve do dorade, a takvih je sve manje.

Slika 3. Zamjena logotipa- Ilustracija autora

2

2

Slika 4. Specifikacije papira sa proizvođačeve stranice

Kod izrade kataloga koristile su se obje vrste uveza

Slika 6. Ručno žljebljenje i savijanje JKK korica Slika 7. Obrezivanje na brzorezaču

Slika 1. Tehnološka shema izrade

Slika 5. Skica meko uvezane knjige šivane kroz hrbat

Literatura

http://www.sveucilisnatiskara.hr/index.php/priprema-za-tisakhttp://www.storaenso.comhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Grafička_doradahttps://forums.adobe.com/thread/1019513