Europsko vijećesrpanj 2018. – studeni 2019.

Izvješće predsjednikaSvezak 3., studeni 2019.

Izvješće predsjednika

Svezak 3., studeni 2019.

Europsko vijećesrpanj 2018. – studeni 2019.

Ovu je publikaciju izradilo Glavno tajništvo Vijeća.www.consilium.europa.eu

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

Print ISBN 978-92-824-7049-7 ISSN 2315-182X doi:10.2860/201102 QC-AO-19-001-HR-CPDF ISBN 978-92-824-7042-8 ISSN 2363-3042 doi:10.2860/47749 QC-AO-19-001-HR-N

© Europska unija, 2019.Reprodukcija je dopuštena uz navođenje izvora informacija.

Zgrada Europa: © Philippe Samyn and Partners architects and engineers - lead and design partner, Studio Valle Progettazioni architects, Buro Happold engineers; Kompozicije boja: © Georges Meurant, 2016.

Autori fotografija navedeni su na kraju publikacije.

Za svaku upotrebu ili reprodukciju fotografija ili drugog materijala koji nije obuhvaćen autorskim pravom EU-a dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositeljâ autorskih prava.

Sadržaj

Ujedinjeni unatoč BrexituEuropsko vijeće, srpanj 2018. – studeni 2019.

Uvod 5

Izbjegavanje kaosa Brexita 6

Korištenje društvenim medijima za utjecanje na politiku EU-a 11

Jačanje položaja EU-a u svijetu 14

Suočavanje s izazovima sutrašnjice 20

Zaključak 24

Sastanci Europskog vijeća, rujan 2018. – listopad 2019. 27

Zaključci Europskog vijeća, izjave šefova država ili vlada te odabrani govori predsjednika Tuska 29

Čelnici i čelnice sastaju se u okviru Europskog vijeća kako bi utvrdili smjer i strateško vodstvo za rad EU-a

1. Irski premijer (Taoiseach) Leo Varadkar, nizozemski premijer Mark Rutte, latvijski premijer Krišjānis Kariņš i litavski predsjednik Gitanas Nausėda; 2. Danska premijerka Mette Frederiksen i luksemburški premijer Xavier Bettel; 3. Portugalski premijer António Costa, novoizabrani predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen; 4. Talijanski premijer Giuseppe Conte i njemačka savezna kancelarka Angela Merkel; 5. Malteški premijer Joseph Muscat, premijer Ujedinjene Kraljevine Boris Johnson i slovački premijer Peter Pellegrini; 6. Glavni pregovarač Europske unije za Brexit Michel Barnier, estonski premijer Jüri Ratas i rumunjski predsjednik Klaus Werner Iohannis; 7. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, francuski predsjednik Emmanuel Macron i ciparski predsjednik Nikos Anastasiadis; 8. Finski premijer Antii Rinne i poljski premijer Mateusz Morawiecki; 9. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker; 10. Španjolski premijer Pedro Sánchez Pérez-Castejón, švedski premijer Stefan Löfven i grčki premijer Kirjakos Micotakis; 11. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i slovenski premijer Marjan Šarec; 12. Bugarski premijer Bojko Borisov i mađarski premijer Viktor Orbán

1

4

7

10

2

5

8

11

3

6

9

12

4

5

U ovom se izvješću, trećem u nizu, izlaže rad Europskog vijeća od srpnja 2018. do kraja studenoga 2019. Ovaj je završni svezak posvećen tome kako su tri godine nakon rezultata referenduma s premijerom Johnsonom dogovoreni uvjeti za uredan Brexit, čime je otvoren put za pregovore o budućem partnerstvu EU-a i Ujedinjene Kraljevine, a rok za Brexit produljen do 31. siječnja 2020. Sadrži pregled rada Europskog vijeća na pitanjima povezanima s unutarnjom i vanjskom sigurnošću, migracijama, globalnom suradnjom, gospodarstvom i trgovinom. Posebno su istaknuti drugi ključni trenuci iz rada predsjednika Donalda Tuska, koji je predstavljao Uniju u vanjskim odnosima u vremenima u kojima je međunarodni poredak utemeljen na pravilima bio izložen znatnom pritisku, Europa se nalazila pred ozbiljnim unutarnjim i vanjskim prijetnjama, a pravi razmjeri izazova kao što su globalno zagrijavanje i brzina tehnoloških promjena postajali sve vidljiviji.

Prvi je svezak bio posvećen nastojanju da se spriječi izlazak Grčke iz europodručja u srpnju 2015., pregovorima s premijerom Cameronom kako bi se osigurao ostanak Ujedinjene Kraljevine u EU-u i odgovoru Unije na migracijsku krizu, odnosno nezakoniti dolazak više od 1,6 milijuna ljudi u Italiju i Grčku u 2015. i 2016. U drugom je svesku objašnjeno kako su Unija i njezine države članice ponovno uspostavile red u toj krizi, zaustavivši migracijske tokove putem zaštite vanjskih granica i jačanja suradnje s trećim zemljama. U njemu je usto detaljno opisano kako je 27 država članica EU-a pripremilo i provelo pregovore o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a s vladom Therese May. Naposljetku, u tim se izvješćima opisuju napori koji su se kontinuirano ulagali u jačanje ekonomske i monetarne unije i eura.

Ujedinjeni unatoč BrexituEuropsko vijećesrpanj 2018. – studeni 2019.

Uvod

6

Izbjegavanje kaosa Brexita

U ljeto 2018., nakon 15 mjeseci pregovora s vladom Therese May, još smo bili usred pregovora o Brexitu. Iako su mnoge stvari postale jasnije, pred nama je još bilo mnogo posla, a većina najtežih zadaća još nije bila riješena. Za željeno postizanje dogovora u listopadu trebao nam je brz napredak. Bio je krajnji čas da stavimo karte na stol. Premijerki May dano je do znanja da što prije od Ujedinjene Kraljevine primimo detaljan prijedlog o granici s Irskom, to je vjerojatnije da pregovore o Brexitu možemo dovršiti na vrijeme. Cilj nam je bio izbjeći „tvrdu” granicu na otoku Irskoj. Bili su nam potrebni realistični i funkcionalni prijedlozi za naš budući odnos.

Kad su se čelnici i čelnice 27 država članica EU-a tog rujna okupili na neformalnom sastanku u Salzburgu, svi su bili pesimistični. Bilo je jasno da tada najnovije ideje Ujedinjene Kraljevine o irskoj granici i budućoj gospodarskoj suradnji, tzv. prijedlog iz Chequersa, sa sobom nose rizik od podrivanja jedinstvenog tržišta i da ih treba preoblikovati. Činilo se da se u njima odražava filozofija „vuk sit i koza cijela”, koju je zagovarao tada već bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson. Uoči sastanka na vrhu doimalo se da vlada Ujedinjene Kraljevine ima prilično velika očekivanja, pa negativna ocjena EU-a nije dobro primljena. I dalje su bili mogući različiti scenariji, ali iz prijedloga premijerke May koji su uslijedili bila je vidljiva pozitivna promjena u pristupu Ujedinjene Kraljevine, kao i volja da se negativni učinci Brexita svedu na najmanju moguću mjeru. To je, među ostalim, uključivalo spremnost

na blisku suradnju u području sigurnosti i vanjske politike.

Pregovori su dobili dodatan zamah. Do sastanka Europskog vijeća u listopadu ostvarili smo određeni napredak, ali nismo stigli do cilja. Međutim, glavni pregovarač EU-a Michel Barnier 15. studenoga predstavio je 585 stranica nacrta teksta dogovorenog s Ujedinjenom Kraljevinom. Dva su razloga zbog kojih je taj dogovor predložen čelnicima i čelnicama kako bi ga odobrili. S jedne strane, njime je osigurano ograničavanje štete uzrokovane Brexitom. S druge strane, njime su osigurani ključni interesi i načela 27 država članica i Europske unije u cjelini. Ključno je da je u tekst uvršten „zaštitni mehanizam” kako bi se spriječila „tvrda” granica na otoku Irskoj, koji je trebao funkcionirati kao svojevrsna polica osiguranja. Taj bi se „zaštitni mehanizam” primjenjivao ako ne bude

Razgovor s bivšom premijerkom May na marginama sastanka na vrhu ASEM-a, listopad 2018.

7

zamijenjen alternativnim rješenjem u okviru naših budućih trgovinskih odnosa odnosno dok se to ne dogodi. Idući tjedan Europsko vijeće taj je dogovor odobrilo. Međutim, pred nama su još bili težak proces ratifikacije i pregovori o budućem odnosu.

S obzirom na to da je vlada Ujedinjene Kraljevine očekivala probleme s ratifikacijom u svojoj zemlji, 27 država članica EU-a u prosincu 2018. i siječnju 2019. pojasnilo je „zaštitni mehanizam”, navevši da je njegova primjena predviđena isključivo kao krajnje rješenje. Unatoč tome, Zastupnički dom Ujedinjene Kraljevine 16. siječnja 2019. velikom je većinom odbio Sporazum o povlačenju, pri čemu je glavni kamen spoticanja bio upravo „zaštitni mehanizam”. Dva mjeseca kasnije Europska komisija i premijerka May postigle su dogovor o dodatnim mjerama i pravnim jamstvima

u okviru tzv. Strasburškog sporazuma. Dan kasnije britanski parlament po drugi je put glasovao protiv postignutog dogovora. Do roka za Brexit tada je ostalo još 17 dana i bile su nam potrebne ideje iz Londona o tome kako dalje.

Prije sastanka Europskog vijeća u ožujku premijerka May poslala je pismo u kojem je zatražila produljenje roka za Brexit do 30. lipnja 2019. Čelnici i čelnice EU-a 21. ožujka postigli su dogovor o odobrenju odgode: ako Zastupnički dom idući tjedan odobri Sporazum o povlačenju, rok za Brexit produljit ćemo do 22. svibnja 2019. kako bismo ostavili dovoljno vremena za dovršetak svih procedura. Ako Zastupnički dom glasuje protiv sporazuma, čelnici EU-a usuglasili su se o kraćem produljenju do 12. travnja, očekujući da u tom slučaju Ujedinjena Kraljevina naznači daljnje

Glavni pregovarač EU-a Michel Barnier predstavlja nacrt teksta sporazuma o povlačenju u studenome 2018.

Donald Tusk @eucopresident · 15. studenoga 2018.Dopustite da svojim britanskim prijateljima poručim sljedeće: koliko god mi je žao što odlazite, učinit ću sve što mogu kako bi ovaj oproštaj prošao što bezbolnije, i za vas i za nas.

8

korake. Taj je datum bio važan zbog održavanja izbora za Europski parlament u Ujedinjenoj Kraljevini jer bi ona tada i dalje bila članica EU-a. Da je Ujedinjena Kraljevina odlučila da neće raspisati izbore za Europski parlament, preostale bi joj samo dvije mogućnosti: napustiti EU u skladu s postignutim dogovorom ili ga napustiti bez ikakva dogovora. Mogućnost dugog produljenja automatski bi prestala postojati. EU se pripremio za najgore, ali se nastavio nadati najboljemu. Oprezan pristup bio je u potpunosti opravdan. Britanski parlament 29. ožujka po treći je put glasovao protiv postignutog dogovora.

S obzirom na takav ishod glasovanja u britanskom parlamentu, premijerka May poslala je još jedno pismo u kojem je zatražila dodatno produljenje razdoblja iz članka 50. do 30. lipnja 2019. Međutim, bilo je malo vjerojatno da će postupak ratifikacije moći biti dovršen do tog datuma. U stvarnosti, odobravanje tog produljenja dovelo bi do lančane organizacije izvanrednih sastanaka na vrhu i novih ključnih datuma. To bi pak u predstojećim mjesecima ometalo uobičajen rad 27 država članica EU-a. No najvažnije je da bi nastavak nesigurnosti imao loš utjecaj na naše građane i poduzeća. Stoga sam čelnicima i čelnicama predložio fleksibilno produljenje, koje bi trajalo onoliko koliko je potrebno, ali ne dulje od jedne godine. Razdoblje produljenja završilo bi kada obje strane ratificiraju Sporazum o povlačenju. U praksi bi Ujedinjena Kraljevina imala slobodu da Uniju napusti kad god za to bude spremna. Ako se stvari ne bi pomicale s mrtve točke, takvim bi se duljim produljenjem Ujedinjenoj Kraljevini omogućilo da ponovno razmisli o Brexitu.

Nakon dugotrajne rasprave na izvanrednom sastanku na vrhu održanome 10. travnja čelnici i čelnice 27 država članica EU-a postigli su dogovor o produljenju duljem od zatraženoga. To takozvano fleksibilno produljenje primjenjivalo bi se do 31. listopada, pod uvjetom da Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u europskim izborima u svibnju. Kad bi se Sporazum o povlačenju ratificirao prije tog datuma, Ujedinjena Kraljevina napustila bi EU prvog dana sljedećeg mjeseca. Time je Ujedinjena Kraljevina dobila dodatnih pola godine za ratifikaciju sporazuma ili ponovno razmatranje cijele svoje strategije za Brexit. Do kraja tog razdoblja Ujedinjena Kraljevina imala bi i mogućnost opozvati članak 50. i Brexit potpuno otkazati. Produljenje je bilo nešto kraće od izvorno predviđenoga, ali dovoljno dugo da se pronađe rješenje. Britanska strana nije imala vremena za gubljenje.

Premijerka May u lipnju je podnijela ostavku. U postupku izbora novog čelnika Konzervativne stranke pobijedio je Boris Johnson, koji je dužnost preuzeo 24. srpnja. Odmah sam ga pozvao da potanko porazgovaramo o našoj budućoj suradnji. Trebale su nam djelotvorne, realistične ideje koje bi bile prihvatljive svim državama, uključujući Irsku. Svih 27 država članica EU-a uvijek je podržavalo Irsku i nikada ne bismo pristali na sporazum koji bi bio nepovoljan za Dublin. S premijerom Johnsonom o Brexitu sam razgovarao na marginama sastanka na vrhu skupine G7 održanome u Biarritzu u kolovozu i savjetovao sam mu da ne dopusti da u povijesti ostane upamćen kao „g. Brexit bez Dogovora”. Rasprave su nastavljene krajem rujna u New Yorku, na marginama skupštine UN-a. Nismo imali vremena za gubljenje.

Donald Tusk @eucopresident · 25. studenoga 2018.Pred nama su težak postupak ratifikacije te daljnji pregovori. Bez obzira na to kako će završiti, jedno je sigurno: ostat ćemo prijatelji do samoga kraja, pa i dulje.

9

Do početka listopada Ujedinjena Kraljevina još nije iznijela izvediv, realističan prijedlog. Međutim, irski premijer uputio je obećavajuću poruku da je dogovor moguć. Trebalo je iskoristiti čak i najmanju priliku; Brexit bez dogovora nikada neće biti izbor EU-a.

Dana 17. listopada postignut je dogovor između Ujedinjene Kraljevine i glavnog pregovarača EU-a Michela Barniera, koji je Europsko vijeće odmah podržalo. Zašto je dogovor jedan dan bio nemoguć, a već sutradan moguć? U osnovi zato što je Ujedinjena

Kraljevina promijenila svoje „crvene linije” koje nipošto nije željela prijeći. Nadalje, novu su verziju dogovora pozitivno ocijenile i Irska i Europska komisija. To je bilo jamstvo da je dogovor povoljan i siguran za građane Europske unije. Najvažnije se promjene odnose na protokol o Irskoj i Sjevernoj Irskoj, dotad poznat kao „zaštitni mehanizam”. Za razliku od dogovora sastavljenog s vladom premijerke May, nova je vlada prihvatila carinske provjere na točkama ulaska u Sjevernu Irsku. Taj bi kompromis značio da između

Donald Tusk @eucopresident · 27. ožujka 2019.Poziv EP-u: Budite otvoreni prema dugom produljenju ako Ujedinjena Kraljevina želi ponovno razmisliti o svojoj strategiji. Šest milijuna ljudi potpisalo je peticiju, a milijun je ljudi prosvjedovalo. Možda ne osjećaju da ih parlament Ujedinjene Kraljevine dovoljno zastupa, ali moraju osjećati da ih vi zastupate. Jer su Europljani.

„Premijer Johnson neće htjeti ostati zapamćen kao g. Brexit bez Dogovora”. Susret s premijerom Borisom Johnsonom na sastanku na vrhu skupine G7 u Biarritzu

10

Irske i Sjeverne Irske ne bi bilo graničnih kontrola, a istodobno bi se osigurala cjelovitost jedinstvenog tržišta.

Premijeru Johnsonu nije bilo lako osigurati potporu parlamenta Ujedinjene Kraljevine za revidirani sporazum. Iako je i dalje tvrdio kako želi da Ujedinjena Kraljevina napusti EU krajem listopada, premijer je poslao zahtjev za novo produljenje roka za Brexit do kraja siječnja 2020. Bila je to dotad nezabilježena situacija. Premijer je potom 22. listopada, nakon što je u Zastupničkom domu osigurao početnu potporu za svoj dogovor, odlučio privremeno obustaviti proces ratifikacije. Kako bismo izbjegli Brexit bez dogovora, preporučio sam da 27 država članica EU-a prihvati službeni zahtjev Ujedinjene Kraljevine za produljenje i da to učini pisanim postupkom. Nakon savjetovanja čelnici i čelnice postigli su dogovor o toj preporuci i dodatnom produljenju roka za Brexit do 31. siječnja 2020. U međuvremenu je Ujedinjena Kraljevina odlučila održati opće izbore 12. prosinca kako bi, među ostalim, pojasnila svoje stajalište o Brexitu.

Od referenduma su prošle tri godine i dosad smo uspjeli izbjeći kaotičan Brexit bez dogovora. Osobno ću uvijek biti za ostanak. I nadam se da će naša vrata uvijek biti otvorena ako se naši britanski prijatelji jednoga dana odluče vratiti. Neovisno o tome kako će sve to završiti, jedna je stvar sigurna: ostat ćemo prijatelji do samoga kraja, pa i dulje.

donaldtusk 13. ožujka 2019.Bruxelles, Belgija

donaldtusk Uvijek ćemo biti prijatelji, Sophie ❤

39 395 sviđa mi se1130 komentara

Donald Tusk @eucopresident · 29. listopada 2019.Svojim britanskim prijateljima poručujem da je 27 država članica EU-a službeno potvrdio produljenje. Moglo bi biti posljednje. Iskoristite to vrijeme na najbolji način. Također se želim oprostiti s vama jer se moja misija privodi kraju. Držat ću vam palce.

Tijekom svojeg mandata predsjednik Tusk postao je utjecajan i jedinstven glas na nekoliko velikih platformi društvenih medija. Posebno se usredotočio na Twitter, a u travnju 2018. svoju je komunikacijsku strategiju proširio na još jednu platformu u usponu: Instagram.

Britke i često provokativne izjave predsjednika Tuska na Twitteru pokrenule su brojne reakcije na internetu i izvan njega. Nikada dotad nijedan čelnik institucija EU-a nije uspio potaknuti toliki angažman javnosti; tijekom mandata broj njegovih pratitelja povećao se gotovo šest puta i u studenome 2019. dosegnuo zapanjujuću brojku od 1,2 milijuna. Kao rezultat toga istraživanje Twiplomacy1 smjestilo je profil @eucopresident među 50 najutjecajnijih svjetskih čelnika i čelnica na Twitteru u 2018., zajedno s profilom @EmmanuelMacron, koji se jedini od preostalih čelnika i čelnica EU-a našao na tom popisu.

1 https://twiplomacy.com/info/europe/eu/eucopresident/#content-section2 https://digitaldiplomacy.softpower30.com/deadpan-donald-how-instagram-is-humanising-the-european-union/

Dok je na Twitteru uglavnom objavljivao kratke političke izjave, predsjednik Tusk na Instagramu je tekstu dodavao slike. Humoristični, osobni i ponekad nekonvencionalni komentari i vizualni elementi političkom programu udahnjuju život i pokazuju privatnu stranu političara EU-a. Otkako je pokrenut, račun je prikupio više od 150 000 entuzijastičnih pratitelja iz više od 50 zemalja i Donaldu Tusku omogućio komunikaciju s mlađom publikom. Stupanj angažmana povezan s njegovim objavama i pričama iznimno je visok, čak i u usporedbi s poznatim utjecajnim osobama na Instagramu. Račun je dobio pohvale jer pruža novu perspektivu na europsku politiku. Centar za digitalnu diplomaciju (Digital Diplomacy Hub) u Portlandu2 navodi da je predsjednik Tusk „pokazao da ima dar da jednoj od najvažnijih funkcija u EU-u udahne ljudskost” i divi se njegovu smislu za humor. Račun @donaldtusk također je među 50 najaktivnijih svjetskih čelnika i čelnica na Instagramu 2018.

Reakcije na Facebooku izuzetno su pozitivne

Ljudi iz cijelogsvijeta prate@donaldtuskna Instagramu

1

10 tis.

100

236 tis.SUPER

26 tis.TUŽNO

10 tis. HAHA

8 tis. OPA

7 tis. GRRR 1,7

milijuna SVIĐA MI SE

1,2 milijuna

200 tis.

2015. 2019.

Pratitelji

Broj pratitelja porastao je

6x

studeni 2019.travanj 2018.

Pratitelji

0

154 tis.

Korištenje društvenim medijima za utjecanje na politiku EU-a

11

donaldtusk 1. prosinca 2018.Buenos Aires, Argentina

donaldtusk Kako iskoristiti kratku pauzu između dvaju radnih sastanaka skupine G20? Kad si u Argentini, radi ono što rade Argentinci!

#messi #maradona #g20 #buenosaires #argentina #G20Argentina

24 107 sviđa mi se425 komentara

donaldtusk 19. srpnja 2019.Montreal, Quebec

donaldtusk Kanada+Europa = ❤❤Neposredno nakon sastanka na vrhu u Montrealu.

11 774 sviđa mi se178 komentara

donaldtusk 17. veljače 2019.

donaldtusk Djedova sreća ☀

38 280 sviđa mi se961 komentar

Donald Tusk 10. lipnja 2018.@eucopresidentU raju postoji posebno mjesto za @JustinTrudeau. Hvala Kanadi na savršeno organiziranom sastanku skupine G7!

10.7K 50.6K 1.4K

Donald Tusk 6. veljače 2019.@eucopresidentPitao sam se kako izgleda to posebno mjesto u paklu za one koji su zagovarali #Brexit, a nisu ni smislili plan kako ga na siguran način provesti.

25.1K 90.3K 14.4K

Donald Tusk 9. listopada 2019.@eucopresidentNajveći je izazov našeg vremena učiniti da politika opet postane ono što je nekad bila: postupanje i razmišljanje za opće dobro, a ne nasilje, laži, govor mržnje, mitovi i ogorčenost, što su alati moderne politike.

1.608 5.725 527

donaldtusk 19. veljače 2019.Maidan Nezalezhnosti

donaldtusk Odajem počast „stotini nebeskih heroja”, koji su ušli u panteon ne samo ukrajinskih, nego i europskih heroja. Cijelom su svijetu u veljači prije pet godina održali lekciju iz hrabrosti koja nas je sve promijenila.

#Ukraine #Maidan #RevolutionOfDignity #HeavenlyHundred #EUCO #Europe #EuropeanUnion #DonaldTusk #Kyiv

8341 sviđa mi se204 komentara

donaldtusk 18. rujna 2018.New York, New York

donaldtusk Jutarnje trčanje u New Yorku s Kipom slobode u pozadini... Snažan podsjetnik na to što iznimno cijenim u vezi s ovom zemljom.

#newyork #statueofliberty #freedom #running

18 885 sviđa mi se494 komentara

Donald Tusk 27. svibnja 2018.@eucopresidentPreživio sam! Dvadeset kilometara teške utrke po vrućem i vlažnom vremenu. Ipak, bio je to prekrasan trenutak koji sam podijelio s drugim trkačima u Bruxellesu. Na kraju mi je to bilo puno lakše nego voditi neke sastanke na vrhu #EUCO.

500 4.7K 252

Donald Tusk 14. siječnja 2019.@eucopresidentUbijen je Paweł Adamowicz, gradonačelnik Gdańska, čovjek „Solidarnosti” i slobode, Europljanin i moj dobar prijatelj. Počivao u miru.

3.9K 16.2K 478

Donald Tusk 28. lipnja 2019.@eucopresidentUopće se ne slažem s predsjednikom Putinom da je liberalizam zastario. Ono što smatram zaista zastarjelim jesu autoritarnost, kultovi ličnosti i vladavina oligarha. #G20OsakaSummit

6.8K 21.6K 1.078

Donald Tusk 26. lipnja 2019.@eucopresidentRiječi upućene iz Nagasakija – upozorenje i jednostavan poziv svim sudionicima i sudionicama sastanka skupine G20: probudite se prije nego što bude prekasno! Preuzmite odgovornost ne samo za vlastite interese, nego iznad svega za mir te siguran i pravedan svjetski poredak!

233 712 25

14

U geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja EU je nastojao zaštititi svoje interese, obraniti svoje vrijednosti i oblikovati globalni poredak utemeljen na pravilima. To smo činili u suradnji s prijateljima (npr. u okviru skupine G7) i partnerima kad god je to bilo moguće, a vlastitim snagama kad su okolnosti to zahtijevale. Iskoristili smo svaku priliku kako bismo osigurali da transatlantska veza ostane netaknuta jer njezino slabljenje ide na ruku onima koji traže novi, postzapadni poredak, u kojem liberalna demokracija i temeljne slobode više ne bi postojale. I dalje vjerujem da su naša neslaganja o trgovini, klimatskim promjenama i dogovoru s Iranom o nuklearnom

pitanju prouzročeni sezonskim poremećajima u SAD-u te da ćemo i dalje ostati najbolji prijatelji.

Nisam uzmaknuo kada je negativne komentare predsjednika Trumpa o Europskoj uniji trebalo opovrgnuti i razotkriti kao lažne vijesti. Kada je riječ o sigurnosti, SAD neće naći boljeg saveznika od EU-a.

Europsko vijeće nikada iz vida nije izgubilo unutarnju sigurnost. S obzirom na zahtjevno sigurnosno stanje i povećanu razinu rizika, o kojima, primjerice, svjedoče napad u Salisburyju 2018. i kibernapad na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja, bilo je ključno povećati snagu EU-a za odvraćanje i njegovu otpornost na hibridne i kiberprijetnje, kao i kemijske, biološke,

Jačanje položaja EU-a u svijetu

Sastanak čelnika i čelnica skupine G7 u Biarritzu u kolovozu 2019.

Donald Tusk @eucopresident · 15. srpnja 2018.Amerika i EU najbolji su prijatelji. Tko god kaže suprotno, širi lažne vijesti.

15

radiološke i nuklearne prijetnje. Uspostavljeni su režimi sankcija namijenjeni suzbijanju kiberprijetnji i prijetnji povezanih s kemijskim oružjem. Unija sada snažnije reagira na dezinformacije. To je bilo osobito važno s obzirom na europske parlamentarne izbore u svibnju 2019. i aktivnu prijetnju koju predstavlja zlonamjerno uplitanje izvana u naše demokracije.

Tijekom cijelog mojeg predsjedničkog mandata Europa je ostala potpuno ujedinjena u podupiranju suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. To je stoga što bez neovisne Ukrajine ne može biti pravedne Europe. Bez sigurne Ukrajine ne može biti sigurne Europe. U tom smo kontekstu gospodarske sankcije protiv Rusije posljednjih pet godina produljivali svakih šest mjeseci jer je izostao

napredak u provedbi sporazumâ iz Minska. Nismo se pokolebali.

Unatoč neprestanoj ruskoj agresiji, koja je krajem 2018. eskalirala i u Azovskome moru, Ukrajina je pokazala dojmljiv napredak i u gospodarskom i političkom smislu. Kompetitivni, slobodni i pošteni predsjednički izbori i mirna predaja vlasti predsjedniku Volodimiru Zelenskiju u proljeće 2019. pokazali su da su ideali Revolucije dostojanstva iz 2014. itekako živi. Međutim, naša politika seže mnogo dalje od Ukrajine. Deset godina nakon uspostave Istočnog partnerstva s Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelarusom, Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom posjetio sam tu regiju kako bih prenio poruku da nismo samo susjedi, već da smo prije svega članovi iste europske obitelji.

Predsjednik Tusk i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na 21. sastanku na vrhu EU-a i Ukrajine u Kijevu 7. srpnja 2019.

Donald Tusk @eucopresident · 19. veljače 2019.Bez neovisne Ukrajine ne može biti pravične Europe. Bez sigurne Ukrajine ne može biti sigurne Europe. Jednostavno bez Ukrajine ne može biti Europe!

16

Balkan je ostao jednako važan EU-u i meni osobno. Nada u promjenu u toj regiji probudila se u lipnju 2018., kada su premijeri Grčke i Sjeverne Makedonije, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, Prespanskim sporazumom okončali 20-godišnji spor svojih zemalja o imenu. Pokazali su maštovitost, preuzeli su rizik i bili spremni žrtvovati svoje interese za veće dobro. Zbog tog je sporazuma, zajedno s ciljanim reformama u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, Europska komisija 2019. dala jasnu preporuku da se s tim dvjema zemljama otvore pristupni pregovori. Unatoč činjenici da se velika većina država članica EU-a slaže s otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, još nije postignuta jednoglasnost. Smatram da je taj neuspjeh u postizanju jednoglasnosti pogreška koja potkopava vjerodostojnost EU-a i naše interese ne samo u toj regiji, već i mnogo šire. Mogu se samo nadati da će čelnici i čelnice EU-a doći do ispravnog zaključka kada o postupku pristupanja budu raspravljali prije sastanka na vrhu u Zagrebu u svibnju 2020.

Nastavili smo blisko surađivati i s drugim susjednim regijama. Zbog toga sam s predsjednikom Al Sisijem predsjedao prvim sastankom na vrhu EU-a i Lige arapskih država održanim u veljači 2019. u Sharm-El-Sheikhu. Kao bliski susjedi suočeni sa sličnim izazovima i opasnijim, nestabilnim geopolitičkim kontekstom, nemamo drugog izbora nego surađivati. Taj je sastanak na vrhu ojačao našu suradnju, posebno u kontekstu borbe protiv terorizma i nezakonitih migracija.

U listopadu 2019. Europsko vijeće jednoglasno je osudilo vojno djelovanje Turske u sjeveroistočnoj Siriji, pozvavši Ankaru da ga okonča, povuče svoje snage i poštuje međunarodno humanitarno pravo. Na istočnom su Sredozemlju nezakonite turske aktivnosti bušenja uz obalu Cipra nastavile dovoditi u pitanje suverenitet te države članice EU-a. Unija je odgovorila u punoj solidarnosti s Ciprom i pozvala Tursku da poštuje međunarodno pravo i načelo dobrosusjedskih odnosa. Uspostavljen je okvirni režim

Susret predsjednika Tuska s premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevom u Skopju 17. rujna 2019.

Susret predsjednika Tuska s bivšim grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom u Ateni 9. listopada 2019.

Donald Tusk @eucopresident · 25. siječnja 2019.Bili su domišljati, preuzeli su rizik, bili su spremni žrtvovati vlastite interese za opće dobro. Bravo, Zorane i Aleksis! Nemoguća je misija ispunjena. #PrespaAgreement

17

mjera ograničavanja usmjerenih na pojedince i subjekte koji su odgovorni za nezakonite aktivnosti bušenja ili su u njih uključeni.

Susjede u jednakoj mjeri definiraju vrijednosti i zemljopisne značajke. Kanada, Novi Zeland i Japan geografski su veoma udaljeni od Europe. Međutim, politički i gospodarski gotovo da ne možemo biti bliži, sa zajedničkim vrijednostima liberalne demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Sastanak na vrhu Europske unije i Kanade u srpnju 2019. pokazao je koliko je potpora tim zajedničkim vrijednostima čvrsta i u Kanadi i u EU-u. Kako bismo poboljšali svoju suradnju, postigli smo dogovor o najboljem načinu na koji se možemo zajedno boriti protiv klimatske krize, zaštititi oceane i suzbijati njihovo onečišćenje, osnažiti žene i upravljati lokalnim sukobima. U istom su duhu EU i Japan u srpnju 2018. potpisali najveći bilateralni trgovinski sporazum u povijesti. K tomu su EU i Mercosur, nakon dva desetljeća pregovora, na marginama sastanka skupine G20 u Osaki postigli načelan dogovor o još većem sporazumu o slobodnoj trgovini.

Upravo je u Osaki predsjednik Putin tvrdio da je liberalizam, misleći pritom na liberalnu demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava, zastario. Odgovorio sam mu da je ono što je zaista zastarjelo autoritarnost, kultovi ličnosti i vladavina oligarha, iako se ponekad mogu doimati učinkovitima. Tako se upravlja Rusijom, što ponovno pokazuje da zemljopisna blizina nije uvijek jamac zajedničkih vrijednosti.

Kada je riječ o Kini, EU je i dalje usredotočen na zadržavanje uravnoteženih odnosa u interesu poštenog tržišnog natjecanja i jednakog pristupa tržištu. Ti ciljevi još nisu ostvareni. Zbog toga je na zajedničkom sastanku na vrhu u travnju 2019. Kina prvi put

pristala na dijalog s Europom o rješavanju problema industrijskih subvencija kojima se narušava poštena trgovina. To je ujedno jedan od ključnih prioriteta reforme Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koju zagovaramo na međunarodnoj razini. Možete me nazvati staromodnim, ali vjerujem da su ljudska prava važna barem onoliko koliko i trgovina. U skladu s time u posljednjih sam pet godina u svojim razgovorima s kineskim čelnicima neprestano naglašavao prioritetnu važnost koju za nas imaju ljudska prava. Vrlo sam konkretno imenovao pojedince izložene ugnjetavanju. U tom je pogledu postignut određeni napredak, ali naši kineski partneri po tom pitanju ipak moraju učiniti više.

Na kraju bih se želio posvetiti klimatskoj krizi. Nimalo ne sumnjam u to da se nalazimo u vrlo neposrednoj opasnosti za naš okoliš. Ljudi u svim dijelovima Europe i svijeta izloženi su teškim klimatskim uvjetima. Svakog dana izumre do dvije stotine vrsta. Mikroplastika se širi našim oceanima. Osobno sam svjedočio urušavanju leda na Grenlandu i otapanju ledenjaka na Pamiru u Tadžikistanu. Zato sam u razgovorima sa svjetskim čelnicima i čelnicama tijekom godina dosljedno ukazivao na pitanje okoliša, znajući da će Europska unija i dalje činiti sve što je u njezinoj moći kako bi se suočila s ekološkom krizom i opasnošću koju ona predstavlja. Europa pokazuje vodstvo u provedbi Pariškog sporazuma i nadamo se da ćemo postati prvi ugljično neutralan kontinent na svijetu. Samo u 2017. EU i njegove države članice potrošili su 20 milijardi eura kako bi zemljama u razvoju pomogli u suočavanju s klimatskim promjenama i prilagodbi njima.

Moramo zaštititi prirodni okoliš. To se ne odnosi samo na oceane, zrak i šume, već i na istinu u javnom životu, slobodu, vladavinu prava i međunarodnu solidarnost. Ako ne pronađemo odgovarajuća rješenja za globalne

Donald Tusk @eucopresident · 11. srpnja 2019.Raspad Sovjetskog Saveza NIJE bio najveća geopolitička katastrofa stoljeća. Danas u Gruziji želim jasno i glasno reći da je raspad SSSR-a bio blagoslov za Gruzijce, Poljake, Ukrajince i cijelu srednju i istočnu Europu. Pa i za Ruse.

18

prijetnje, kao što su oružani sukobi i terorizam, širenje nuklearnog oružja ili uništavanje našeg okoliša, naš život može postati pakao bez obzira na to gdje živimo. Bez spremnosti na uspostavu pravila na globalnoj razini, a zatim i na njihovo dosljedno poštovanje, lokalne zajednice, narodi, države, čak i kontinenti pred tim će prijetnjama biti bespomoćni. Patriotizam

21. stoljeća mora imati i globalnu dimenziju kako se ne bi, kao što se u povijesti već mnogo puta dogodilo, pretvorio u nacionalni egoizam. U mojem političkom rječniku globalizam i solidarnost imaju jednako značenje. Ako moćnici u našem svijetu to ne shvaćaju, povijest ih neće zapamtiti kao vođe, već kao lažne vođe.

„Nimalo ne sumnjam u to da se naš okoliš nalazi u vrlo neposrednoj opasnosti.” Govor predsjednika Tuska na sastanku na vrhu UN-a o djelovanju u području klime, rujan 2019.

Donald Tusk @eucopresident · 23. rujna 2019.Uvjeren sam da će EU postati prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Većina država članica EU-a već je podržala cilj klimatske neutralnosti do 2050. Osobno bih rekao da nas još malo vremena dijeli od toga da se sve države članice priključe tom cilju.

Međunarodni sastanci na vrhu, sastanci i posjeti

1. Predsjednik Tusk i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u posjetu posebnoj promatračkoj misiju OESS-a u istočnoj Ukrajini 7. srpnja 2019.; 2. Predsjednik Tusk i kineski premijer Li Keqiang na sastanku na vrhu EU-a i Kine 16. srpnja 2018. u Pekingu; 3. Predsjednik Tusk, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na svečanosti potpisivanja Druge zajedničke izjave EU-a i NATO-a 10. srpnja 2018. u Bruxellesu; 4. Predsjednik Tusk u posjetu Hirošimi 26. lipnja 2019.; 5. Predsjednik Tusk u posjetu jezeru Sarez u Tadžikistanu 30. svibnja 2019.; 6. Susret predsjednika Tuska s albanskim premijerom Edijem Ramom 17 rujna 2019. u Tirani; 7. Kanadski ministar za diversifikaciju međunarodne trgovine Jim Carr, predsjednica i izvršna direktorica Lučke uprave Montreala Sylvie Vachon, kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednik Tusk i europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström u posjetu montrealskoj luci tijekom sastanka na vrhu EU-a i Kanade 17. srpnja 2019.; 8. Susret predsjednika Tuska s novozelandskom premijerkom Jacindom Ardern 25. siječnja 2019. u Bruxellesu; 9. Predsjednik Tusk predstavlja EU na Općoj skupštini UN-a 26. rujna 2018. u New Yorku; 10. Predsjednik Tusk i egipatski predsjednik Abdel Fattah Al Sisi na konferenciji za medije tijekom sastanka na vrhu EU-a i Lige arapskih država 25. veljače 2019. u Sharm el-Sheiku; 11. Zajednička fotografija sa sastanka na vrhu skupine G20 28. lipnja 2019. u Osaki; 12. Predsjednik Tusk u posjetu Vatikanu i susret s papom Franjom 5. listopada 2019.

1

4

7

10

2

5

8

11

3

6

9

12

19

20

Suočavanje s izazovima sutrašnjice

U razdoblju obuhvaćenom ovim izvješćem europska gospodarstva nastavila su rasti i u njima je otvoren rekordan broj radnih mjesta. Ti su nam uvjeti omogućili da se usredotočimo na reformu europodručja, koju sam poticao od jeseni 2017., s ciljem povećanja otpornosti ekonomske i monetarne unije (EMU), a time i eura.

U prosincu 2018. čelnici i čelnice EU-a ispunili su svoje obećanje da će nastaviti jačati EMU. Kao prvo, postigli su dogovor o uspostavi zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, koji je

jedan od stupova bankovne unije EU-a. Time će se omogućiti udvostručenje financijske snage kad god se ukaže potreba za likvidacijom banke u poteškoćama. Kao drugo, dogovorili smo se da ćemo Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) dati veće ovlasti za sprečavanje financijskih kriza i upravljanje njima. Tim dvjema odlukama, koje za sobom povlače izmjenu Ugovora o ESM-u, znatno se jača monetarna unija. Čelnici i čelnice EU-a usto su postigli dogovor o nastavku rada na bankovnoj uniji i međunarodnoj ulozi eura. Osim toga, dogovoreno je da će proračun

„Ujedinjeni, u dobru i u zlu.” Susret čelnika i čelnica EU-a u Sibiuu na Dan Europe kako bi razgovarali o budućnosti Unije i njezinim strateškim prioritetima 9. svibnja 2019.

20

21

za konvergenciju i konkurentnost među državama europodručja (i državama članicama tečajnog mehanizma (ERM II), koje se žele priključiti) biti donesen u kontekstu dugoročnog proračuna EU-a. Te mjere proizlaze iz rada tijekom niza sastanaka na vrhu država europodručja od prosinca 2017., kao i rada Euroskupine. One nisu dovoljne, ali nesumnjivo doprinose stvaranju snažnije ekonomske i monetarne unije. Bilo mi je iznimno važno osigurati da te rasprave budu uključive, a ne ograničene samo na države europodručja. U tome se odražava ključna politička i gospodarska važnost koju monetarna unija ima za sve države članice Europske unije.

U 2019. nastavili smo s jačanjem monetarne unije. Nekoliko je elemenata sada spremno za prelazak na zakonodavnu fazu i fazu provedbe, počevši od potpisivanja izmijenjenog Ugovora o ESM-u u vrlo bliskoj budućnosti. Taj se rad mora nastaviti.

Na proljetnom sastanku Europskog vijeća u ožujku 2019. čelnici i čelnice raspravljali su o tome kako se najbolje pripremiti za sve oštriju globalnu gospodarsku konkurenciju. To podrazumijeva jačanje jedinstvenog europskog tržišta i njegove industrijske osnove, koji su ključni za ekonomsku suverenost Unije na svjetskoj sceni i za otvaranje novih radnih mjesta. Europsko vijeće usuglašeno je o potrebi za

Donald Tusk @eucopresident · 16. prosinca 2018.Europska unija najbolji je politički izum u našoj povijesti sve dok stojimo iza njezinih temeljnih vrijednosti. Danas trebamo čelnike i čelnice koji znaju iskoristiti potencijal emocija za obranu tih vrijednosti.

22

daljnjim razvojem i jačanjem jedinstvenog tržišta, s posebnim naglaskom na digitalnom i uslužnom gospodarstvu. S obzirom na važnost koju industrijska politika ima za milijune radnih mjesta u Europi, Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da predstavi viziju industrijske budućnosti EU-a, uključujući konkretne mjere u području politika. Čelnici i čelnice k tomu su se složili da je potrebno dodatno razviti digitalno gospodarstvo EU-a i osigurati da se posebna pozornost posveti podacima, umjetnoj inteligenciji, oporezivanju i usklađenom pristupu sigurnosti mreža 5G. Europsko vijeće također je provodilo ambiciozan i uravnotežen program za slobodnu trgovinu kojim se osiguravaju jednaki uvjeti, među ostalim u području javne nabave. Dogovorili smo, potpisali ili ratificirali trgovinske sporazume s Japanom, Singapurom, Meksikom, Vijetnamom i Mercosurom te započeli pregovore s Australijom, Novim Zelandom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Proračun EU-a ključan je za većinu pitanja koja utječu na nas – od okoliša, migracija i digitalnoga gospodarstva, do potrebe za povećanjem prisutnosti Unije kao globalnog aktera. Čelnici i čelnice više su puta raspravljali o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, koji treba prilagoditi na temelju europskih prioriteta i ambicija. Među ostalim, čelnici i čelnice ponovno su izrazili odlučnost da EU nastavi predvoditi borbu protiv klimatske krize. Socijalno pravedan prijelaz na zeleno gospodarstvo nije samo neophodan; to je i prilika da poboljšamo svoj okoliš i otvorimo nova radna mjesta.

„U raju postoji posebno mjesto za Justina Trudeaua.” U razgovoru s predsjednikom Tuskom na sastanku skupine G20 u Osaki 28. lipnja 2019.

Donald Tusk @eucopresident · 26. rujna 2019.Ideja o sukobu između patriotizma i globalizma lažna je i opasna. Patriotizam 21. stoljeća mora imati globalnu dimenziju kako se ne bi pretvorio u običan nacionalni egoizam. Ljubav prema domovini ne smije se pretvoriti u mržnju prema susjedima.

Pripreme za sastanak Europskog vijeća i pogled iza kulisa u zgradama Vijeća

23

24

Zaključak

Okosnica mojeg mandata kao predsjednika Europskog vijeća od samog je početka bilo jedinstvo – kao misao vodilja, zadaća, gotovo moja opsesija.

Prvo je bila riječ o jedinstvu pred agresivnom politikom Kremlja. Bio sam i ostao uvjeren da u toj igri na kocki nije samo budućnost neovisne Ukrajine i sigurnost središnje Europe, pa tako i sigurnost moje zemlje, već i suverenitet Europe kao političkog entiteta. Nisam nimalo sumnjao da je Putinov strateški cilj ne samo povratiti kontrolu nad bivšim područjima Sovjetskog Saveza, već i sustavno slabiti EU izazivanjem unutarnjih podjela. Ustrajno sam podsjećao ostale da Rusija nije naš „strateški partner”, nego naš „strateški problem”. To se s vremenom isplatilo. EU je ostao ujedinjen, među ostalim i u pogledu sankcija, tijekom cijelog mojeg mandata.

Drugi je test bila zaštita jedinstva europodručja. Grčku krizu promatrao sam više s političkog i geostrateškog stajališta, a ne samo s onog financijskog. Zato sam dao sve od sebe da otklonim rizik od Grexita. Bojao sam se da bi europodručje moglo propasti ako strane u tom sukobu odu korak predaleko. To se zapravo gotovo i dogodilo one kobne noći 12. srpnja 2015., kada su kancelarka Merkel i premijer Cipras zamalo digli ruke od svega. U četiri sata ujutro zatvorio sam vrata i rekao im da ih neću pustiti da iziđu dok ne postignemo dogovor. Četiri sata kasnije objavio sam da je dogovor, naš aGreekment, postignut. Europodručje je spašeno od još jedne krize, a Grčka je danas jedno od perspektivnijih gospodarstava EU-a.

Treći je izazov bilo postizanje dogovora o zajedničkoj migracijskoj politici. Odmah mi je bilo jasno da bi neslaganja u vezi s time mogla biti vrlo opasna.

Prijepori oko politike azila, posebno obveznog premještanja, izazvali su mnogo emocija i zamjeranja. Zato je moj glavni prioritet bio odbaciti ideju da treba odabrati između „otvorene Europe” i „tvrđave Europe”. Za ublažavanje napetosti najvažnije je bilo da sve zemlje uvide da liberalna demokracija i učinkovit nadzor naših vanjskih granica nisu inherentno suprotstavljeni i i da moramo pomoći izbjeglicama, ali da ne smijemo zanemariti primarnu dužnost zaštite svojeg teritorija. Naravno, problem migracija i dalje je prisutan i nastavit će nas zaokupljati u narednim godinama. No uspjeli smo uvjeriti većinu aktera da smire emocije i usredotoče se na pragmatičnije inicijative za zaštitu naših granica, na borbu protiv krijumčara ljudi, suradnju s Libijom i drugim afričkim zemljama te postizanje dogovora s Turskom.

Ujedinjena Kraljevina u ovom je trenutku još članica Europske unije i to će ostati do kraja mojeg mandata. No neću se pretvarati da je to nekakav uspjeh jer Brexit se može dogoditi početkom sljedeće godine.

25

Učinio sam sve što je u mojoj moći kako bi se izbjegao konfliktni scenarij bez dogovora i produljilo razdoblje za razmatranje i moguće predomišljanje Britanaca. Nazivali su me romantikom i anglofilom i mislim da su oba naziva primjerena i zaslužena. No ono najvažnije jest da nas Brexit nije podijelio. Dvadeset sedam država članica EU-a zadržalo je izvanrednu samodisciplinu i međusobnu odanost.

Još jedno svakodnevno testiranje jedinstva bila je zaštita najmanjih država članica, onih najranjivijih, kojima je to najpotrebnije. Njemačka i Francuska veće su od Malte ili Litve, no to ne znači da su više u pravu. Barem ne uvijek. Kao što sam rekao u Rimu na svečanosti povodom 60. godišnjice Ugovorâ, ne mogu prihvatiti povratak Europe s više brzina. Polovicu života

proveo sam iza željezne zavjese, u sferi sovjetskog utjecaja, pod komunističkim režimom, tako da jako dobro znam što Europa s dvije brzine doista znači. Za jedinstvo EU-a potrebno je uzajamno strpljenje, a ne prisila. Pri promišljanju o budućnosti Europe trebali bismo se voditi zdravim razumom i osjećajem za odabir pravog trenutka. Ne možemo sami sebe osuditi na lažan izbor između brze integracije i propasti Unije. Jedinstvo neće izgraditi ekstremni euroskeptici ni radikalni federalisti. Isplati se uvijek iznova otkrivati put između utopije i distopije, koji katkad može biti krivudav i vrlo uzak. Trudio sam se uvijek ostati na tom krivudavom i uskom putu.

Donald Tusk,predsjednik Europskog vijeća

Donald Tusk @eucopresident · 10. siječnja 2019.Svima u Europskoj uniji koji misle da kršenje dogovorenih pravila i traženje prečaca znači snagu, kažem: varate se. Znači slabost. Svima koji naporno rade kako bi obranili europske vrijednosti, naše slobode i prava poručujem da nastave s borbom.

27

Neformalni sastanak šefova država ili vlada, Salzburg, 19. i 20. rujna 2018.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 17. listopada 2018.

Europsko vijeće, 18. listopada 2018.

Sastanak na vrhu država europodručja, 18. listopada 2018.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 25. studenoga 2018.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 13. prosinca 2018.

Europsko vijeće, 13. i 14. prosinca 2018.

Sastanak na vrhu država europodručja, 14. prosinca 2018.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 21. ožujka 2019.

Europsko vijeće, 21. i 22. ožujka 2019.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 10. travnja 2019.

Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, Sibiu, 9. svibnja 2019.

Neformalna večera šefova država ili vlada EU-a, 28. svibnja 2019.

Europsko vijeće, 20. lipnja 2019.

Sastanak na vrhu država europodručja, 21. lipnja 2019.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća, 30. lipnja – 2. srpnja 2019.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 17. listopada 2019.

Europsko vijeće, 17. i 18. listopada 2019.

Sastanci Europskog vijećarujan 2018. – listopad 2019.

29

Zaključci Europskog vijeća, izjave šefova država ili vlada te odabrani govori predsjednika Tuska

Zajednička izjava o suradnji EU-a i NATO-a predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, 10. srpnja 2018. 31

Zaključci Europskog vijeća, 18. listopada 2018. 32

Pismo predsjednika Donalda Tuska članovima Europskog vijeća (članak 50.) uoči njihova izvanrednog sastanka, 24. studenoga 2018. 34

Zaključci s izvanrednog sastanka Europskog vijeća (članak 50.), 25. studenoga 2018. 35

Izjava predsjednika Donalda Tuska uoči sastanka na vrhu skupine G20 u Buenos Airesu (Argentina), 30. studenoga 2018. 36

Zaključci s izvanrednog sastanka Europskog vijeća (članak 50.), 13. prosinca 2018. 37

Zaključci Europskog vijeća, 13. i 14. prosinca 2018. 38

Izjava sa sastanka na vrhu država europodručja, 14. prosinca 2018. 40

Svečano predavanje predsjednika Donalda Tuska nakon što mu je dodijeljen počasni doktorat Tehničkog sveučilišta u Dortmundu, 16. prosinca 2018. 41

Zajedničko pismo predsjednika Tuska i predsjednika Junckera premijerki Ujedinjene Kraljevine Theresi May, 14. siječnja 2019. 43

Govor predsjednika Donalda Tuska na svečanosti potpisivanja Ugovora Francuske i Njemačke iz Aachena, 22. siječnja 2019. 45

Uvodni govor predsjednika Donalda Tuska na sastanku na vrhu EU-a i Lige arapskih država u Egiptu, 24. veljače 2019. 46

Zaključci s izvanrednog sastanka Europskog vijeća (članak 50.), 21. ožujka 2019. 47

Zaključci Europskog vijeća, 21. i 22. ožujka 2019. 48

Pismo predsjednika Donalda Tuska članovima Europskog vijeća (članak 50.) uoči njihova izvanrednog sastanka, 9. travnja 2019. 50

Zaključci s izvanrednog sastanka Europskog vijeća (članak 50.), 10. travnja 2019. 51

Deklaracija s neformalnog sastanka 27 šefova država ili vlada, Sibiu, 9. svibnja 2019. 52

Zaključci Europskog vijeća, 20. lipnja 2019. 53

Novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024. 55

Izjava sa sastanka na vrhu država europodručja, 21. lipnja 2019. 58

Izjava predsjednika Donalda Tuska uoči sastanka na vrhu skupine G20 u Osaki ( Japan), 28. lipnja 2019. 59

Zaključci s izvanrednog sastanka Europskog vijeća, 30. lipnja – 2. srpnja 2019. 60

Izjava predsjednika Donalda Tuska uoči sastanka na vrhu skupine G7 u Biarritzu (Francuska), 24. kolovoza 2019. 61

Govor predsjednika Donalda Tuska na Atenskom forumu demokracije, 9. listopada 2019. 62

Zaključci s izvanrednog sastanka Europskog vijeća (članak 50.), 17. listopada 2019. 64

Zaključci Europskog vijeća, 17. i 18. listopada 2019. 65

Izjava Europskog vijeća (članak 50.), 29. listopada 2019. 66

Uvodni govor predsjednika Donalda Tuska na svečanosti povodom početka akademske godine 2019./2020. na Europskom koledžu, 13. studenoga 2019. 67

30

ZAJEDNIČKA IZJAVA O SURADNJI EU-A I NATO-A PREDSJEDNIKA EUROPSKOG VIJEĆA DONALDA TUSKA, PREDSJEDNIKA

EUROPSKE KOMISIJE JEAN-CLAUDEA JUNCKERA I GLAVNOG TAJNIKA NATO-A JENSA STOLTENBERGA, 10. SRPNJA 2018.

1. Prije dvije godine okupili smo se u Varšavi kako bismo pojačali suradnju EU-a i NATO-a s ciljem promicanja mira i  stabilnosti na euroatlantskom području. Zahvaljujući našim naporima koji se međusobno nadopunjuju poboljšana je sigurnost naših građana i pojačana naša transatlantska veza. Naša dugogodišnja suradnja znatno se razvila te je po svojoj kvaliteti, opsegu i intenzitetu dosad nezabilježena. Dijelimo iste vrijednosti i odlučnost u zajedničkom rješavanju izazova s kojima se suočavamo. Budući da je naša sigurnost povezana, danas se sastajemo u Bruxellesu kako bismo ponovno potvrdili važnost suradnje, kao i potrebu za njom, te naglasili da su naše inicijative u području sigurnosti i obrane uzajamno korisne.

2. U savjetovanju s državama članicama EU-a i saveznicima NATO-a, surađujući sa svima i  u korist svih, naše partnerstvo i dalje će se odvijati duhu potpune uzajamne otvorenosti i  uz poštovanje samostalnog odlučivanja i postupka naših organizacija te ne dovodeći u pitanje posebnu prirodu sigurnosne i obrambene politike bilo koje naše članice.

3. U tom kontekstu smatramo da je ključna transparentnost. Potičemo najveće moguće sudjelovanje saveznika NATO-a koji nisu članice EU-a u njegovim inicijativama. Potičemo najveće moguće sudjelovanje država članica EU-a koje nisu dio Saveza u njegovim inicijativama.

4. Naše su dvije organizacije razvile širok raspon alata za pružanje veće sigurnosti građanima u Europi i izvan nje, oslanjajući se na znatnu suradnju NATO-a i EU-a, dvaju jedinstvenih i ključnih partnera, koja je uspostavljena prije više od 15 godina.

5. Provodimo ciljeve postavljene prije dvije godine, što uključuje mjere u nastavku.• Našom pomorskom suradnjom na Sredozemlju

doprinosi se borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te se time ublažava ljudska patnja.

• Povećali smo sposobnost reagiranja na hibridne prijetnje: jačamo svoju spremnost za krize, pravodobno razmjenjujemo informacije, među ostalim o  kibernapadima, borimo se s  dezinformiranjem, gradimo otpornost naših članica i partnera i testiramo odgovarajuće postupke usporednim i koordiniranim vježbama.

• Podupiremo obrambene i sigurnosne kapacitete naših susjeda na istoku i jugu.

6. S obzirom na višestruke i promjenjive sigurnosne izazove s kojima se naše države članice i saveznici suočavaju na istoku i  jugu, naša je stalna suradnja ključna, među ostalim u reagiranju na hibridne prijetnje i kiberprijetnje, u  operacijama te pomaganjem našim zajedničkim partnerima. Predani smo tome da je dodatno produbimo u okviru postojećih zajedničkih prijedloga. Sada je važno usredotočiti se na provedbu. U  tom ćemo kontekstu nastojati ostvariti brz i  vidljiv napredak, posebno u sljedećim područjima:• vojnoj mobilnosti,• borbi protiv terorizma,• jačanju otpornosti na kemijske, biološke, radiološke

i nuklearne rizike,• promicanju programa za žene, mir i sigurnost.

7. Pozdravljamo napore EU-a da se poboljšaju europska sigurnost i obrana kako bi se bolje zaštitili Unija i njezini građani te kako bi se doprinijelo miru i  stabilnosti u susjedstvu i šire. Stalnom strukturiranom suradnjom i Europskim fondom za obranu doprinosi se tim ciljevima.

8. Pozdravljamo napore koje NATO ulaže u kolektivnu obranu, upravljanje krizama i  zajedničku sigurnost kako bi se zajamčila obrana i sigurnost euroatlantskog područja, posebno odvraćanjem i obranom, poticanjem stabilnosti i borbom protiv terorizma. NATO će i dalje imati jedinstvenu i ključnu ulogu kao temelj kolektivne obrane svih saveznika.

9. Naporima EU-a ojačat će se i  NATO te će se time poboljšati naša zajednička sigurnost. Što se tiče saveznika NATO-a, takvim se naporima potiče pravedna podjela opterećenja, koristi i  odgovornosti, potpuno u  skladu s  njihovim obvezama u  okviru preuzimanja obveze ulaganja u  obranu. Što se tiče država članica EU-a, pozdravljamo politički dogovor da se u  predstojećim raspravama o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a veći prioritet da sigurnosti i obrani.

10. Sposobnosti razvijene u  okviru obrambenih inicijativa EU-a i NATO-a trebale bi ostati usklađene, komplementarne i  interoperabilne. Trebale bi biti dostupne objema organizacijama, podložno neovisnim odlukama zemalja koje ih posjeduju.

11. Ponosni smo na ono što smo dosad zajedno postigli. No možemo učiniti više. Nastavit ćemo svake godine preispitivati napredak.

31

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA 18. LISTOPADA 2018.

I. MIGRACIJE1. Europsko vijeće ocijenilo je stanje provedbe svojih

zaključaka iz lipnja te je pozvalo na nastavak rada na svim elementima, u  okviru svojeg sveobuhvatnog pristupa migracijama. Iako je broj otkrivenih nezakonitih prelazaka granica EU-a smanjen za 95 % u odnosu na njihovu najvišu razinu zabilježenu u listopadu 2015., određeni unutarnji i nedavni vanjski tokovi zahtijevaju stalnu pozornost.

2. Slijedom neformalne rasprave čelnika u  Salzburgu Europsko vijeće naglašava važnost daljnjeg sprečavanja nezakonitih migracija i  jačanja suradnje sa zemljama podrijetla i tranzita, osobito u sjevernoj Africi, kao dio šireg partnerstva.

3. Potrebno je pojačati borbu protiv mreža za krijumčarenje ljudi: trebalo bi pojačati suradnju s  trećim zemljama u pogledu istraga, uhićenja i kaznenog progona krijumčara ljudi i trgovaca ljudima kako bi se spriječilo da ljudi krenu na opasna putovanja. Trebalo bi osnovati zajedničku radnu skupinu pri Europolovu Europskom centru za borbu protiv krijumčarenja migranata. Komunikaciju mreža za krijumčarenje ljudi koja se odvija na internetu trebalo bi bolje pratiti i prekidati. Vijeće se poziva da uz potporu Komisije do prosinca osmisli sveobuhvatan i operativan niz mjera u tu svrhu.

4. Europsko vijeće poziva Europski parlament i  Vijeće da prioritetno ispitaju nedavne Komisijine prijedloge u  vezi s  Direktivom o  vraćanju, Agencijom za azil te europskom graničnom i obalnom stražom, osiguravajući najučinkovitiju uporabu resursa te utvrđujući zajedničke minimalne standarde u pogledu nadzora vanjskih granica, uz poštovanje odgovornosti država članica.

5. Trebalo bi više učiniti za olakšavanje stvarnih vraćanja. Postojeće sporazume o ponovnom prihvatu trebalo bi bolje provoditi, na način da se njima ne diskriminira nijedna država članica, kao i sklapati nove sporazume i  dogovore, stvarajući i  primjenjujući nužna sredstva utjecaja upotrebom svih relevantnih politika, instrumenata i alata EU-a, uključujući razvoj, trgovinu i vize. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se Izjava EU-a i Turske u potpunosti provela.

6. Austrijski kancelar izvijestio je o reformi zajedničkog europskog sustava azila te o  izgledima za napredak u pogledu različitih elemenata te reforme. Europsko vijeće potaknulo je predsjedništvo Vijeća da nastavi s radom kako bi ga se što prije završilo.

II. UNUTARNJA SIGURNOST7. Posljednjih godina postignut je stvaran napredak u jačanju

naše unutarnje sigurnosti boljom suradnjom, konkretnim mjerama na terenu i donošenjem niza pravnih tekstova, poput onih o evidenciji podataka o putnicima, borbi protiv

terorizma i osiguravanju visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti. Te tekstove treba u potpunosti provesti.

8. EU će dodatno pojačati svoju sposobnost odvraćanja i otpornost u pogledu hibridnih prijetnji, kiberprijetnji te kemijskih, bioloških, radioloških i  nuklearnih (KBRN) prijetnji. Podsjećajući na svoje prethodne zaključke o  napadu u  Salisburyju Europsko vijeće osuđuje neprijateljski kibernapad koji je izveden na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja. Takve prijetnje i napadi jačaju našu zajedničku odlučnost da dodatno ojačamo unutarnju sigurnost EU-a te našu sposobnost i  mogućnosti za otkrivanje, sprečavanje i  ometanje neprijateljskih aktivnosti stranih obavještajnih mreža i drugih zlonamjernih aktera na našim područjima, kao i na internetu, te naš odgovor na njih. Europsko vijeće pozdravlja usvajanje novog sustava za mjere ograničavanja radi hvatanja ukoštac s  prijetnjom koju predstavlja kemijsko oružje te iščekuje brz napredak u  pogledu uvrštenja na popis odgovarajućih pojedinaca i subjekata.

9. Europsko vijeće ujedno poziva na mjere s ciljem:• borbe protiv nezakonitih i zlonamjernih kiberaktivnosti

i  aktivnosti omogućenih kibertehnologijama te izgradnje snažne kibersigurnosti. Trebalo bi nastaviti s izgradnjom kapaciteta za odgovor na kibernapade i odvraćanje od njih putem mjera ograničavanja EU-a, u skladu sa zaključcima Vijeća od 19. lipnja 2017. Kako bi se pojačala otpornost EU-a na kibernapade, trebalo bi prije kraja parlamentarnog saziva zaključiti pregovore o svim prijedlozima u vezi s kibersigurnošću;

• zaštite demokratskih sustava Unije i  borbe protiv dezinformiranja, među ostalim u  kontekstu predstojećih europskih izbora, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. S obzirom na to nadležna tijela trebaju brzo ispitati mjere koje je Komisija predložila u  vezi s  mrežama suradnje u  području izbora, transparentnošću na internetu, zaštitom od kibersigurnosnih incidenata, nezakonitim manipuliranjem podacima i borbom protiv kampanja dezinformiranja, kao i  pooštravanjem pravila o  financiranju europskih političkih stranaka, te poduzeti operativne daljnje korake. Komisija će do kraja godine procijeniti provedbu kodeksa dobre prakse u vezi s dezinformiranjem. Europsko vijeće iščekuje akcijski plan za koordiniran odgovor EU-a koji se treba predstaviti do prosinca 2018. kako je navedeno u njegovim zaključcima iz lipnja;

• jačanja kapaciteta za sprečavanje radikalizacije i  terorizma te učinkovito odgovaranje na njih, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Prijedlog Komisije o sprečavanju širenja terorističkog sadržaja na internetu trebao bi se prioritetno razmotriti. Trebalo

32

bi pronaći rješenja kako bi se osiguralo brz i učinkovit prekogranični pristup e-dokazima radi učinkovite borbe protiv terorizma i drugog teškog i organiziranog kriminala, i unutar EU-a i na međunarodnoj razini; o Komisijinim prijedlozima o e-dokazima i pristupu financijskim informacijama te o učinkovitijoj borbi protiv pranja novca dogovor bi trebalo postići prije kraja parlamentarnog saziva. Komisija bi također hitno trebala podnijeti pregovaračke mandate za međunarodne pregovore o  e-dokazima. Inicijativu Komisije za proširenje ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja na prekogranična kaznena djela terorizma trebalo bi ispitati;

• pružanja odgovarajućih resursa tijelima kaznenog progona država članica, Europolu i  Eurojustu za suočavanje s  novim izazovima koje predstavljaju tehnološki pomaci i rastuće prijetnje sigurnosti, među ostalim objedinjavanjem opreme, jačim partnerstvima s privatnim sektorom, međuagencijskom suradnjom i boljim pristupom podacima;

• poboljšanja interoperabilnosti informacijskih sustava i  baza podataka. Znatan napredak već je ostvaren u pogledu razvoja informacijskih sustava i razmjene informacija, no daljnji su napori potrebni kako bi oni zajedno funkcionirali, posebno putem zajedničkog repozitorija podataka o  identitetu. Pregovore o prijedlozima u postupku donošenja, što uključuje prijedlog o  jačanju Europskog sustava kaznene evidencije, trebalo bi zaključiti do kraja godine te bi, kao glavni prioritet, trebalo poduzeti sve mjere potrebne za njihovu provedbu;

• jačanja svojeg kapaciteta za upravljanje krizama te usklađenosti i učinkovitosti EU-ovih i nacionalnih mehanizama za odgovor na krizu. Pregovori o prijedlogu u vezi s Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu trebali bi biti zaključeni do kraja godine.

III. VANJSKI ODNOSI10. Europsko vijeće smatra da su odnosi EU-a i  Afrike

od ključne važnosti u globalnom okružju koje se brzo

mijenja. Našu suradnju trebalo bi podignuti na novu razinu i poduprijeti je potrebnim resursima, među ostalim i Europskim planom za vanjska ulaganja i Uzajamnim fondom EU-a za Afriku. Pozdravlja prezentaciju inicijative Komisije za novi Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i  radna mjesta te poziva na provođenje mjera, među ostalim i putem konkretnih prijedloga za sudjelovanje država članica.

11. Slijedom neformalne rasprave čelnika u  Salzburgu Europsko vijeće pozdravlja održavanje predstojećeg prvog sastanka na vrhu 28 država članica EU-a i Lige arapskih država, koji će se održati u Egiptu 24. i 25. veljače 2019.

12. EU i  njegove države članice u  potpunosti su predani Programu održivog razvoja do 2030. i njegovoj provedbi. Europsko vijeće pozdravlja namjeru Komisije da u 2018. objavi svoj dokument za razmatranje, kojim bi se trebao utrti put za sveobuhvatnu strategiju provedbe u 2019.

13. Europsko vijeće primilo je na znanje posljednje tematsko izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), kojim se nedvojbeno potvrđuju negativni učinci klimatskih promjena, uključujući njegove zaključke u kojima se navodi da su smanjenja globalnih emisija u svim sektorima ključna i da su potrebne daljnje mjere ublažavanja i prilagodbe, posebice kako bi se ostvario temperaturni cilj naveden u Pariškom sporazumu.

14. Imajući u  vidu konferenciju  COP24 koja će se od 2. prosinca 2018. održavati u Poljskoj, Europsko vijeće potvrđuje zaključke Vijeća o pripremama za sastanke UNFCCC-a u  Katowicama te Poljskoj pruža punu potporu u organizaciji konferencije COP24. Rezultat te konferencije mora biti donošenje ambicioznih i sveobuhvatnih pravila za provedbu Pariškog sporazuma, a dijalog Talanoa trebao bi rezultirati obvezom za sve stranke da razmisle o svojoj razini ambicije i informacijama potkrijepe pripremu nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC-ovi) svih stranaka u skladu s člankom 4. Pariškog sporazuma.

33

PISMO PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA ČLANOVIMA EUROPSKOG VIJEĆA (ČLANAK 50.) UOČI

NJIHOVA IZVANREDNOG SASTANKA, 24. STUDENOGA 2018.

Sutra se sastajemo u okviru Europskog vijeća (članak 50.) kako bismo finalizirali i formalizirali ishod pregovora o Brexitu.Na samom početku tih pregovora, prije gotovo dvije godine, usuglasili smo pregovaračke smjernice sastava EU27. U njima su utvrđeni sljedeći ciljevi:

– nesigurnost i poremećaje koje Brexit uzrokuje našim građanima, poduzećima i državama članicama svesti na najmanju moguću mjeru;

– urediti status građana EU-a koji žive, rade i studiraju u Ujedinjenoj Kraljevini s pomoću uzajamnih jamstava;– pobrinuti se da Ujedinjena Kraljevina poštuje sve financijske obveze i odgovornosti;– izbjeći tvrdu granicu između Sjeverne Irske i Irske;– spriječiti nastanak pravnog vakuuma za naša poduzeća.

Pregovarač EU-a ostvario je te ciljeve. Sporazumom o povlačenju osigurava se da su prava naših građana u potpunosti zaštićena, da povlačenje ne bi trebalo utjecati na mirovni proces u Sjevernoj Irskoj, da će Ujedinjena Kraljevina nastaviti s plaćanjima u proračun EU-a tijekom prijelaznog razdoblja i da se će se zajamčiti pravna sigurnost. Naš pregovarač tako je uspio umanjiti rizike i gubitke koji proizlaze iz povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.U Političkoj izjavi utvrđuje se smjer budućih odnosa. Namjeravamo odlučno raditi na izgradnji najboljih mogućih odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita, kao prijatelji i partneri. Imat ćemo oko dvije godine za razradu preciznog okvira za tu suradnju i dogovor o njemu. Bude li unatoč našim najvećim naporima potrebno više vremena za pregovore o budućim odnosima, bit će moguće produljiti prijelazno razdoblje za još do dvije godine.Tijekom tih pregovora nitko nije htio nikoga pobijediti. Svi želimo dobar i pravedan sporazum. Vjerujem da smo napokon našli najbolji mogući kompromis. S obzirom na sve navedeno, preporučit ću da u nedjelju odobrimo ishod pregovora o Brexitu. Iako nitko toga dana neće imati razloga za sreću, želim naglasiti da je u ovome presudnom trenutku EU27 položio ispit jedinstva i solidarnosti.Sastanak 27 čelnika i čelnica počet će u 9.30 razmjenom mišljenja s predsjednikom Europskog parlamenta Tajanijem. Zatim ćemo održati radni sastanak u sastavu EU27 kako bismo potvrdili Sporazum o povlačenju i odobrili Političku izjavu za buduće odnose. Naposljetku ćemo se sastati s premijerkom May kako bismo zajednički razmotrili sljedeće korake.

34

ZAKLJUČCI S IZVANREDNOG SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA1 (ČLANAK 50.), 25. STUDENOGA 2018.

1 Slijedom obavijesti na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijeća ni u donošenju odluka koje se na nju odnose.

1. Europsko vijeće potvrđuje Sporazum o  povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju. Europsko vijeće na temelju toga poziva Komisiju, Europski parlament i Vijeće da poduzmu potrebne korake kako bi se osiguralo da Sporazum može stupiti na snagu 30. ožujka 2019., kako bi se osiguralo uredno povlačenje.

2. Europsko vijeće odobrava Političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i  Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i  Sjeverne Irske. Europsko vijeće ponovno ističe odlučnost Unije

u tome da u budućnosti bude u što bližem partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s Političkom izjavom. Pristup Unije i dalje će se temeljiti na općim stajalištima i  načelima utvrđenima u  prethodno dogovorenim smjernicama Europskog vijeća. Europsko vijeće i dalje će se stalno baviti tim pitanjem.

3. Europsko vijeće zahvaljuje Michelu Barnieru na neumornom radu u  ulozi glavnog pregovarača Unije i na njegovu doprinosu održavanju jedinstva među 27 država članica EU-a tijekom cijelog razdoblja pregovora o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

35

IZJAVA PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA UOČI SASTANKA NA VRHU SKUPINE G20 U BUENOS AIRESU (ARGENTINA), 30. STUDENOGA 2018.

Dopustite mi da dodam samo nekoliko riječi na ono što je rekao predsjednik Juncker. S obzirom na to da je riječ o teškom trenutku za međunarodnu suradnju, želio bih pozvati čelnike da iskoriste ovaj sastanak na vrhu, uključujući svoje bilateralne i neformalne razgovore, kako bi ozbiljno raspravljali o stvarnim pitanjima poput trgovinskih ratova, tragične situacije u Siriji i Jemenu te ruske agresije u Ukrajini. Ne vidim zašto čelnici skupine G20 ne bi održali sadržajnu raspravu o rješavanju tih problema. Posebno s obzirom na to da su svi instrumenti u njihovim rukama. Jedini je uvjet dobra volja.Ne možemo ni podcijeniti druga pitanja koja su i dalje teška za neke čelnike, poput pitanja ljudskih prava, slobode medija i osnovne sigurnosti novinara. Dužnost nam je da kao EU iskoristimo tu priliku i primoramo naše partnere na poštovanje tih temeljnih načela.Mnogi čelnici zasigurno imaju pitanja o Brexitu. Stoga dopustite da kažem sljedeće. Europska unija upravo je dogovorila uredan razlaz s Ujedinjenom Kraljevinom. Nekoliko dana prije glasovanja u Zastupničkom domu sve je jasnije da je taj dogovor najbolji, a zapravo i jedini moguć. Kao što je premijerka May već istaknula prije nekoliko tjedana, ako taj sporazum bude odbijen u Zastupničkom domu, preostaje nam alternativa: „bez dogovora ili bez Brexita uopće”. Uvjeravam vas da je EU spreman za svaki scenarij.Pitanje: Europska unija najavila je da će na odgovarajući način reagirati na rusku upotrebu sile na području Azovskog mora. Što je to odgovarajuća reakcija? Je li moguća odgovarajuća reakcija bez sankcija EU-a ako u idućim tjednima ne dođe do smirivanja situacije?Odgovor: Eskalacija na području Azovskog mora izaziva veliku zabrinutost, a ruska upotreba sile protiv ukrajinskih brodova potpuno je neprihvatljiva. Želio bih naglasiti da je Europa ujedinjena u podupiranju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Stoga sam siguran da će EU u prosincu zadržati sankcije protiv Rusije.

36

ZAKLJUČCI S IZVANREDNOG SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA1 (ČLANAK 50.), 13. PROSINCA 2018.

1 Slijedom obavijesti na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijeća ni u donošenju odluka koje se na nju odnose.

1. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoje zaključke od 25. studenoga 2018., u kojima je potvrdilo Sporazum o povlačenju i odobrilo Političku izjavu. Unija stoji iza tog sporazuma i namjerava pristupiti njegovoj ratifikaciji. Nije otvoren za ponovno pregovaranje.

2. Europsko vijeće ponovno ističe da želi uspostaviti što je moguće bliskije partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom u budućnosti. Spremno je pokrenuti pripreme odmah nakon potpisivanja Sporazuma o  povlačenju kako bi osiguralo da pregovori mogu započeti što je prije moguće nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

3. Europsko vijeće ističe da je zaštitni mehanizam predviđen kao osiguranje kako bi se spriječila tvrda granica na otoku Irskoj i osigurala cjelovitost jedinstvenog tržišta. Unija je čvrsto odlučna ubrzano raditi na naknadnom sporazumu kojime se do 31. prosinca 2020. uspostavljaju alternativni

aranžmani kako ne bi bilo potrebno aktivirati zaštitni mehanizam.

4. Europsko vijeće usto ističe da, ako se zaštitni mehanizam ipak aktivira, primjenjivao bi se privremeno, osim ako se zamijeni i dok se ne zamijeni naknadnim sporazumom kojim se osigurava izbjegavanje tvrde granice. U  tom slučaju Unija bi dala sve od sebe kako bi u pregovorima dogovorila i hitro sklopila naknadni sporazum kojim bi se zamijenio zaštitni mehanizam, a isto bi očekivala od Ujedinjene Kraljevine, kako bi zaštitni mehanizam bio na snazi samo dok je to neophodno.

5. Europsko vijeće poziva na intenzivniji rad u  pogledu pripremljenosti, na svim razinama, na posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine, uzimajući u obzir sve moguće ishode.

37

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA 13. I 14. PROSINCA 2018.

I. VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR

1. Europsko vijeće pozdravlja intenzivne pripreme koje su ovog semestra izvršene u vezi s budućim višegodišnjim financijskim okvirom te prima na znanje izvješće predsjedništva o napretku. Poziva buduće predsjedništvo da nastavi s tim radom te da izradi smjernice za sljedeću fazu pregovora s  ciljem postizanja dogovora u  okviru Europskog vijeća u jesen 2019.

II. JEDINSTVENO TRŽIŠTE

2. Jedinstveno tržište jedno je od velikih postignuća Unije, koje je Europljanima donijelo znatne koristi. Glavni je adut za osiguravanje dobrobiti građana, uključiva rasta i otvaranja radnih mjesta te ključni pokretač ulaganja i  globalne konkurentnosti. Dvadeset i  pet godina od njegova osnivanja moramo odlučno nastaviti program jedinstvenog tržišta u svim njegovim dimenzijama i razviti pristup okrenut budućnosti. Europsko vijeće:

– poziva Europski parlament i Vijeće da prije završetka aktualnog zakonodavnog ciklusa postignu dogovor o što je moguće većem broju prijedloga u razmatranju koji su relevantni za jedinstveno tržište. Ujedno je važno ukloniti preostale neopravdane prepreke, posebno u  području usluga, te spriječiti sve nove prepreke i sav rizik od fragmentacije. Europsko vijeće poziva Komisiju da nastavi svoju analizu i svoj rad u tom pogledu;

– poziva na provedbu i  izvršenje, na svim razinama vlasti, donesenih odluka i  usvojenih pravila, kao i na održavanje standardâ i osiguravanje pametne primjene načelâ bolje regulative, uključujući supsidijarnost i proporcionalnost;

– naglašava da je potrebno učiniti više kako bi se osiguralo da se jedinstvenim tržištem pruži čvrsta osnova za samouvjerenu i autonomniju Europsku uniju otvorenu prema svijetu u  zahtjevnom globalnom okružju;

– ističe potrebu za razvojem jedinstvenog tržišta kako bi ono u potpunosti prihvatilo digitalnu transformaciju, uključujući umjetnu inteligenciju, rast gospodarstva temeljenog na podacima i  uslugama, povezivost i prijelaz na zelenije gospodarstvo;

– poziva na jačanje usklađenosti sa svim povezanim politikama.

3. Europsko vijeće u proljeće će održati temeljitu raspravu o  budućem razvoju jedinstvenog tržišta i  europske digitalne politike u pripremi za sljedeći strateški program.

III. MIGRACIJE

4. Europske vijeće osvrnulo se na provedbu svojeg sveobuhvatnog pristupa migracijama, u  kojemu se objedinjuje učinkovitiji nadzor vanjskih granica EU-a, pojačano vanjsko djelovanje i unutarnji aspekti, u skladu sa svojim zaključcima iz lipnja i listopada 2018.

5. Europsko vijeće napominje da se broj otkrivenih nezakonitih prelazaka granice smanjio na razine iz razdoblja prije krize te da se nastavlja općeniti silazni trend. To je rezultat vanjske migracijske politike Unije i država članica, utemeljene osobito na nadzoru vanjskih granica, borbi protiv krijumčara i suradnji sa zemljama podrijetla i tranzita, koja je proteklih mjeseci pojačana. Stoga bi tu politiku trebalo i dalje provoditi, dodatno razvijati i u cijelosti primjenjivati. Trebalo bi s velikom pozornošću i dalje pratiti sve postojeće i novonastale rute, osobito s obzirom na nedavne povećane migracije na zapadnoj i istočnosredozemnoj ruti.

6. Što se tiče unutarnjih politika, Europsko vijeće poziva suzakonodavce da hitro zaključe pregovore o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Pozdravlja dogovor postignut na razini Vijeća 6.  prosinca  2018. u  pogledu jačanja mandata europske granične i obalne straže u području vraćanja i suradnje s trećim zemljama. Ujedno poziva na daljnje napore kako bi se zaključili pregovori o Direktivi o vraćanju, Agenciji za azil i o svim dijelovima zajedničkog europskog sustava azila, uz poštovanje prethodnih zaključaka Europskog vijeća i uzimajući u obzir različite stupnjeve napretka ostvarenog u  svakome od tih predmeta.

IV. OSTALE TOČKE

Vanjski odnosi7. Europsko vijeće raspravljalo je o pripremama za predstojeći

sastanak na vrhu s Ligom arapskih država koji će se održati 24. i 25. veljače 2019.

8. Europsko vijeće izražava duboku zabrinutost zbog eskalacije nasilja u Kerčkim vratima i Azovskom moru te kršenja međunarodnog prava od strane Rusije. Ponovno potvrđuje svoju predanost međunarodnom pravu, suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i  neovisnosti Ukrajine, kao i politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Krima. Nema opravdanja za rusku upotrebu vojne sile. Europsko vijeće zahtijeva da se svi pritvoreni ukrajinski mornari odmah puste na slobodu, da se zaplijenjena plovila vrate i  da se omogući slobodan prolaz za sve brodove kroz Kerčka vrata. EU je spreman donijeti mjere za daljnje jačanje svoje potpore, posebice za pogođena područja u Ukrajini.

38

9. Europsko vijeće s  velikim zadovoljstvom pozdravlja pozitivan ishod glasovanja u  Europskom parlamentu o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana te sa zanimanjem iščekuje njegovo skoro stupanje na snagu.

Klimatske promjene10. Slijedom predstavljanja komunikacije Komisije pod

nazivom „Čist planet za sve” i vodeći računa o ishodu konferencije COP 24 u Katowicama, Europsko vijeće poziva Vijeće da radi na elementima navedenima u  komunikaciji. Europsko vijeće pružit će smjernice o općem usmjerenju i političkim prioritetima u prvom semestru 2019. kako bi se Europskoj uniji omogućilo da do 2020. podnese dugoročnu strategiju u skladu s Pariškim sporazumom.

Sigurnost i obrana11. Europsko vijeće pozdravlja znatan napredak ostvaren

u području sigurnosti i obrane, među ostalim u provedbi stalne strukturirane suradnje, poboljšanju vojne mobilnosti, provedbi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i u pregovorima o predloženom Europskom fondu za obranu. Podržava pakt za civilni ZSOP. Tim inicijativama doprinosi se jačanju strateške autonomije EU-a i njegove sposobnosti da djeluje kao pružatelj sigurnosti, uz istodobno nadopunjavanje i  jačanje aktivnosti NATO-a te osnaživanje suradnje EU-a i NATO-a pri čemu se u potpunosti poštuju načela uključivosti, reciprociteta i autonomije EU-a u donošenju odluka.

Dezinformacije12. Širenje namjernih i  sustavnih dezinformacija velikih

razmjera, među ostalim u okviru hibridnog ratovanja, ozbiljan je i strateški izazov za naše demokratske sustave. To zahtijeva hitan odgovor koji cijelo vrijeme treba održavati, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Europsko vijeće:

– naglašava potrebu za odlučnim odgovorom, kojim se obuhvaća i unutarnju i vanjsku dimenziju, a koji je sveobuhvatan, koordiniran i raspolaže s dostatnim resursima na temelju procjene prijetnji;

– poziva na brzu i koordiniranu provedbu zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja koji su predstavile Komisija i visoka predstavnica radi poboljšanja kapaciteta EU-a, jačanja koordiniranih i zajedničkih odgovora između Unije i država članica, mobilizacije privatnog sektora i povećanja društvene otpornosti na dezinformacije;

– poziva na brzo i odlučno djelovanje i na europskoj razini i  na nacionalnoj razini radi osiguravanja slobodnih i pravednih europskih i nacionalnih izbora.

13. Vijeće se poziva da nastavi rad na tom pitanju i o tome izvijesti Europsko vijeće u ožujku 2019.

Borba protiv rasizma i ksenofobije14. Europsko vijeće osuđuje sve oblike antisemitizma,

rasizma i  ksenofobije te naglašava važnost suzbijanja netolerancije. Pozdravlja donošenje Izjave Vijeća o borbi protiv antisemitizma 6. prosinca 2018.

Dijalozi s građanima i savjetovanja s građanima te pripreme za strateški program15. Europsko vijeće pozdravlja održavanje dijalogâ

s  građanima i  savjetovanja s  građanima, koji su bili jedinstvena prilika za suradnju s europskim građanima i građankama te koji bi mogli poslužiti kao nadahnuće za daljnja savjetovanja i  dijaloge. U  zajedničkom izvješću sadašnjeg i predstojećeg predsjedništva, kao i u različitim nacionalnim izvješćima i doprinosima drugih europskih institucija, utvrđuje se niz razloga za zabrinutost i očekivanja uključenih građana i građanki u pogledu konkretnih rezultata EU-a. Na neformalnom sastanku koji će se 9. svibnja 2019. održati u Sibiuu šefovi i šefice država ili vlada raspravljat će o prioritetima u sljedećem institucijskom ciklusu s  ciljem postizanja dogovora o sljedećem strateškom programu u lipnju 2019.

39

IZJAVA — SASTANAK NA VRHU DRŽAVA EUROPODRUČJA 14. PROSINCA 2018.

Na temelju mandata koji je Euroskupini dodijeljen u lipnju 2018., na sastanku na vrhu država europodručja potvrđuju se svi elementi izvješća Euroskupine čelnicima i  čelnicama o produbljivanju EMU-a, koje je bilo pripremljeno u uključivom sastavu. Tim se sveobuhvatnim paketom utire put znatnom jačanju EMU-a. Na sastanku na vrhu država europodručja danas smo posebice postigli dogovor o sljedećim pitanjima.1. Potvrđujemo načine funkcioniranja zajedničkog

zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju (SRF), kojima se utvrđuje kako će se zaštitni mehanizam operacionalizirati i predvidjeti pod uvjetom da se ostvari dostatan napredak u smanjenju rizika, što treba ocijeniti 2020.

2. Potvrđujemo i  načine provedbe reforme Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Na temelju toga tražimo od Euroskupine da do lipnja  2019. pripremi potrebne izmjene Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (uključujući zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju).

3. Sa zanimanjem očekujemo konačno donošenje Paketa o  bankarstvu i  bonitetnog zaštitnog mehanizma

u pogledu loših kredita, s pomoću kojih se čuva ravnoteža kompromisâ Vijeća. Pozivamo na daljnji rad na bankovnoj uniji kao i na ostvarivanje ambicioznog napretka u pogledu unije tržišta kapitala do proljeća 2019., kako je navedeno u izvješću Euroskupine čelnicima i čelnicama.

4. U kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) dajemo mandat Euroskupini da radi na osmišljavanju, načinima provedbe i vremenskom okviru proračunskog instrumenta za konvergenciju i  konkurentnost za europodručje i  državama članicama ERM-a II na dobrovoljnoj osnovi. Taj instrument bit će dio proračuna EU-a, usklađen s drugim politikama EU-a, i podlijegat će kriterijima i strateškim smjernicama država članica europodručja. Odredit ćemo njegovu visinu u kontekstu VFO-a. Značajke proračunskog instrumenta bit će dogovorene u lipnju 2019. Instrument će biti donesen u skladu sa zakonodavnim postupkom, kako je predviđeno Ugovorima, na temelju relevantnog prijedloga Komisije koji će se prema potrebi izmijeniti.

5. Na sastanku na vrhu država europodručja prima se na znanje Komunikacija Komisije o snažnijoj međunarodnoj ulozi eura i potiče daljnji rad u tu svrhu.

40

SVEČANO PREDAVANJE PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA NAKON ŠTO MU JE DODIJELJEN POČASNI DOKTORAT TEHNIČKOG SVEUČILIŠTA U DORTMUNDU

16. PROSINCA 2018.

Velika mi je čast što mogu reći nekoliko riječi u tako važnom trenutku za vašu zajednicu i pred takvom divnom publikom. Rekao sam „vašom zajednicom”, iako, naravno, sad već nekoliko sati imam pravo i čast zvati je „našom zajednicom” kao novoimenovani doctor honoris causa vašeg, ispričavam se, našeg sveučilišta. Tijekom te svečanosti spomenuo sam maksimu prvog počasnog doktora Tehničkog sveučilišta u Dortmundu i predsjednika Johannesa Raua: „Pomiriti, a ne podijeliti”, te sam rekao: „Europska unija – onako kako je ja shvaćam – temelji se na pozitivnom razmišljanju i pozitivnim vrijednostima. Naše Europe ne bi bilo i naše Europe neće biti bez pomirenja, bez solidarnosti i bez uzajamnog poštovanja.” Usto sam dodao da „ne morate diplomirati inženjerstvo ili arhitekturu na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu kako bi razumjeli da su u politici mostovi važniji od zidova, iako znamo koliko je jednostavnije i brže podignuti zid nego izgraditi most. Uvjeren sam da ste zbog toga odlučili zadati si truda da studirate: kako biste izbjegli iskušenje da pojednostavnjujete stvari i idete prečacima. Da ćete u duhovnom, ali i u političkom smislu, uvijek biti graditelji mostova, a ne zidova.”Te riječi nadahnute su mojim cjelokupnim životnim iskustvom, u kojem je, htio ja to ili ne, politika i dalje prisutna, zajedno sa svojim najdramatičnijim simptomima i licima. A sve je počelo prije 48 godina, točno 16. prosinca u mojem rodnom gradu Gdańsku.Pred mojim su se očima 1970., kada sam imao 13 godina, odigrali tragični događaji. Policija i vojska otvorili su vatru na radnike koji su prosvjedovali. Mnogi su poginuli, stotine su ranjene, mnoga vozila i zgrade spaljeni su, uključujući tenkove i sjedište komunističke partije. Ulice Gdańska postale su škola života i prva lekcija u politici koju nikad neću zaboraviti. Bio sam veoma mlad, ali sam instinktivno shvaćao što se događalo i tko je bio u pravu; na kojoj je strani bilo dobro, a na kojoj zlo; tko je govorio istinu, a tko lagao. Bila je to neobično uzbudljiva lekcija, prepuna emocija, bijesa i nade – sve u isto vrijeme.Tada sam prvi put shvatio da ne pobjeđuju uvijek oni koji su u pravu. Da laži i zlo mogu pobijediti istinu i dobro. Potpuno sam se poistovjetio s pretučenima i poniženima. Istodobno sam te događaje doživio kao da su neka vrsta praznika, prva velika pustolovina u odrasloj dobi, koja je nakratko prekinula zastrašujuću monotoniju statusa quo.Mnogo godina kasnije, kada sam kao student organizirao strukture nezakonite oporbe komunističkoj vladavini, primijetio sam da je sjećanje na te prošle događaje postalo poput mita koji je snažno utjecao na maštu sudionika na našim sastancima. Kao mladi povjesničar u to sam se vrijeme bavio ulogom mitova i legendi u poljskoj politici 1930-ih i već tada nisam sumnjao u to da osjećaji, simboli i pojednostavnjenja motiviraju ljude mnogo više nego racionalni argumenti i programi. Da oni mogu biti veoma korisni, ali i veoma opasni, osobito ako mitologije počnu prevladavati u javnoj sferi. O tome je pisao Ernst Cassirer. Prema njegovu mišljenju političari u Weimarskoj Republici napravili su ključnu pogrešku time što su se bavili samo poboljšanjem gospodarske situacije masa, rješavanjem nezaposlenosti i inf lacije. Istodobno, s obzirom na to da se radilo o trezvenim, racionalnim pojedincima, bili su potpuno slijepi na eksplozivnu snagu političkih mitova. Ta je velika pogreška dovela do katastrofe. Kada su političke i intelektualne elite njemačke demokracije počele primjećivati što je na kocki, kada su počeli shvaćati prirodu novih političkih mitova, već je bilo prekasno. Izgubili su bitku prije nego što su shvatili da je tek počela.Vratimo se na moju priču. Legenda o prosinačkom prosvjedu pokazala se veoma učinkovitim temeljnim mitom pokreta „Solidarność”. Prije osnivanja pokreta, u drugoj polovici 1970-ih, organizirali smo nezakonite prosvjede svakog 16. prosinca kod brodogradilišta u Gdańsku. Tada sam upoznao Lecha Wałęsu – u to vrijeme nitko nije znao da će uskoro i sam postati legenda. Pokret „Solidarność” mobilizirao je milijune ljudi protiv režima, koji su unatoč okolnostima poput prisutnosti sovjetske vojske odlučili djelovati. Bili su vođeni vječnom krilaticom Gdańska: nec temere, nec timide – ni naglo, ni plaho. Upravo je ta sinteza emocija i razuma, sinteza mita i plana, sinteza simbola i pragmatičnosti dovela do pobjede.Naravno, ne odmah. U međuvremenu je u Poljskoj uvedeno izvanredno stanje i, ponovno, 16. prosinca, prije 37 godina, komunisti su opet pucali na radnike i prosvjednike. Policija je u Katowicama ubila devet rudara koji su štrajkali. U Gdańsku je, unatoč tenkovima na ulicama i suzavcima i unatoč saznanju da su vlasti ponovno pucale na ljude, sto tisuća prosvjednika okružilo brodogradilište i spomenik žrtvama iz prosinca 1970. kako bi ih se prisjetili, molili za njih i položili cvijeće. Takva je bila snaga legende o prosincu.Ljudi se neće s potpunom odlučnošću boriti za postupke i apstraktne ideje. Bit će spremni angažirati se u javnim pitanjima i mnogo toga žrtvovati samo ako se u njima pobude emocije. To mogu biti pozitivne ili negativne emocije. Mogu se pojaviti i u siromašnim i u bogatim zemljama. Novac je ljudima važan, ali nije sve u novcu.Danas u Europi svjedočimo valu populističke retorike sa ksenofobnim i autoritarnim obratom, i u starim i u novim demokracijama. Taj je trend vidljiv neovisno o stupnju bogatstva u društvima, njihovoj kulturi i povijesti. U mnogim područjima zapadne civilizacije, među ostalim i izvan našeg kontinenta kriza klasične liberalne demokracije, koju napadaju i sve učinkovitije slabe razni demagozi, oni ljevičarski i, što je danas sve češće, oni desničarski, ne proizlazi samo iz negospodarskog, već i iz neracionalnog izvora. U tome se odražava snaga mitova i simbola na koje se ti demagozi oslanjaju, pri čemu se njima služe za privlačenje masa sljedbenika i izgubljenih građana.Njima je lakše što je teže razlikovati laži od istine, lažne vijesti od vijesti. Tu je izražen današnji Zeitgeist. Činjenice gube u borbi protiv imaginarnih ideja, stručnjaci i članovi akademske zajednice gube bitku protiv iznimno lukavih demagoga, posebno u kiberprostoru. Nažalost, danas su oni ti koji imaju premoć nad emocijama, čak i ako su činjenice i argumenti protiv njih.

41

Liberalna demokracija i Europska unija – veliki projekti u moralnom i praktičnom aspektu – danas ne mogu izazvati takve emocije ni osjećaje kao što to mogu nacionalni mitovi, mitovi koji se spominju u svakoj prilici. Hladno uvjeravanje, zdrav razum, čak ni gospodarski interesi nemaju šanse kada su u sukobu sa strašću.U pravu su oni koji ističu da je potreba za mitovima bezvremenska. Ne možemo je zamijeniti hladnim računanjem. Međutim, kao što pokazuje ne samo moje iskustvo, mitovi i simboli ne moraju imati samo lošu svrhu. Europski demokrati ne mogu predati bitku protiv fatalizma, ne mogu dopustiti da emocije budu oružje samo u rukama političkih šarlatana. Moraju im se usprotiviti, čak i u području mitova i simbola. Ako je na našoj strani samo znanje, a na njihovoj uvjerenje, izgubit ćemo. To je prva pouka koju sam izvukao iz svojih prosinaca.Druga je da nove generacije neće zauvijek prihvaćati status quo, čak i ako je očito bolji od prošlosti te čak i ako nemaju ideje za bolju budućnost. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg sam postao pobunjenikom u mladosti bio je, kao što sam već spomenuo, nepodnošljiv osjećaj dosade. Ljudi s vremena na vrijeme više žude za promjenom nego za udobnošću. Predugo smo živjeli u vremenu grand ennui, die grosse Langweile kako je netko rekao komentirajući prosvjede francuskih gilets jaunes, žutih prsluka. Tu želju nećemo zadovoljiti ponavljanjem naših slogana o stabilizaciji. Preuzimanje rizika, čak i bez racionalnih razloga, vječno je pravo mladih. A hoće li ono biti destruktivno ili kreativno, to u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti političkog vodstva.I to je treća pouka koju sam izvukao iz svojih prosinaca. Jacek Kuroń, jedan od legendarnih vođa poljske demokratske oporbe, jednom je izjavio: „Nemojte spaljivati partijske komitete, osnujte vlastiti.” Komitet je bio zajedničko ime za sjedište komunističke partije. Takvi su komiteti 1970. spaljivani u Gdańsku i u drugim mjestima, što je vlastima dalo izgovor za brutalnu represiju. Kada je vodio Solidarność, Lech Wałęsa uvijek se sjećao te naredbe. Političari koji poduzimaju mjere, a nisu svjesni što će donijeti njihovi rezultati, uvijek su velika prijetnja. Kad je riječ o stotoj obljetnici završetka Prvog svjetskog rata, vrijedi se podsjetiti na priču o njegovu početku, sa svim onim mjesečarima na vlasti, koji su s najboljim namjerama i beznadno lošom maštom, Europu odveli u katastrofu. Max Weber pisao je o etici odgovornosti. Danas bih njegove riječi želio posvetiti nekima od suvremenih čelnika na objema stranama Atlantika, a posebno onima koji su odgovorni za Brexit.Danas su nam potrebni čelnici i čelnice koji razumiju da njihova uloga nije da imaju samo tehnokratsku vještinu i sposobnost ostanka na vlasti. Trebamo čelnike koji mogu iskoristiti potencijal koji imaju emocije kako bismo obranili naše temeljne vrijednosti. Čelnike, koji ne samo da razumiju razmjere prijetnji, već ih mogu i spriječiti. Herfried Münkler napisao je fantastičan esej „Odisej i Kasandra”. Kasandra, koja je jako dobro znala što će se dogoditi i koja je sve upozorila na predstojeću katastrofu, ali je nitko nije slušao. Danas imamo mnogo političara i intelektualaca koji se osjećaju vrlo ugodno u ulozi proroka poput Kasandre te su jednako bespomoćni. A jako je malo Odiseja, pametnih (tako je Homer opisao Odiseja), učinkovitih te, kada je to potrebno, nemilosrdnih i sposobnih za žrtve. Odisej, praktičan do krajnosti, shvaća značenje simbola i iracionalnih elemenata u politici. Nekoliko tjedana prije izgradnje velikog konja – piše Münkler – Odisej ulazi u Troju preko kloake. Prerušen u prosjaka, zaudarajući na izmet, zajedno s Diomedom krade kip Atene Palade, kako bi Troju lišio posljednjih ostataka zaštite bogova. Kao što je prorok Helen prorekao Odiseju, grad se može osvojiti samo ako kip nestane. Stoga poslušajmo Kasandre, ali izaberimo Odiseje za čelnike.Četvrta pouka iz mojih prosinaca – koja je meni osobno najvažnija – jest iskustvo nasilja, laži i bezakonja. Iskustvo poznato svima onima koji su živjeli na mjestima u kojima su nedemokratske vlasti izvan svake kontrole. Gdje možete pretući i ubiti čovjeka bez ikakvog razloga, gdje laž postaje sveprisutna, gdje se prava primjenjuju samo na one na vlasti dok građani imaju samo obveze.Stoga kada danas čujem europske političare koji brišu cijelu tradiciju liberalne demokracije, za koje su ljudska prava, prava manjina, upravljanje u skladu sa zakonom, prednost ustava pred voljom vladara i slobodni mediji samo prazni slogani, glasno kažem: ne. Zato što znam što ta načela znače i još se sjećam kako izgleda život čovjeka koji je lišen prava, koji je prepušten na milost ili nemilost onih na vlasti.Europa je najbolje mjesto na Zemlji, a Europska unija najbolji politički izum u našoj povijesti – sve dok stojimo iza tih načela. To je ono što mi govore moje srce i um, moje znanje i moja vjera. A budući da sam danas ovdje s vama, znam da nisam sam.

42

ZAJEDNIČKO PISMO PREDSJEDNIKA TUSKA I PREDSJEDNIKA JUNCKERA PREMIJERKI UJEDINJENE KRALJEVINE THERESI MAY

14. SIJEČNJA 2019.

Zahvaljujemo Vam na pismu od 14. siječnja 2019.Kao što znate, žao nam je što je Ujedinjena Kraljevina odlučila napustiti Europsku uniju, no poštujemo tu odluku. Također smatramo da je Brexit izvor nesigurnosti i poremećaja. U ovim nesigurnim vremenima stoga dijelimo Vašu odlučnost da se građanima i građankama te poduzećima pruži što više sigurnosti i jasnoće u situaciji u kojoj jedna država članica napušta Europsku uniju nakon više od četiri desetljeća najuže gospodarske i političke integracije. Zbog toga je Sporazum o povlačenju koji ste nakon dugih pregovora dogovorili s čelnicima i čelnicama 27 država članica EU-a tako važan. Posrijedi je pravedan kompromis čiji je cilj osiguravanje urednog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije te ograničavanje negativnih posljedica Brexita. Zbog toga želimo i uspostaviti što je moguće bliskije odnose s Ujedinjenom Kraljevinom u budućnosti oslanjanjem na Političku izjavu o kojoj ste postigli dogovor s čelnicima i čelnicama 27 država članica EU-a. Iz tog razloga želimo u najkraćem roku nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i započeti pregovore u vezi s time.Kao što znate, nismo u mogućnosti usuglasiti se s nečime što mijenja Sporazum o povlačenju ili nije usklađeno s njime, no u tom kontekstu, te radi olakšavanja idućih koraka u procesu, drago nam je u ime dviju institucija EU-a koje zastupamo potvrditi svoje tumačenje sljedećih točaka koje su u okviru naših pojedinačnih područja odgovornosti.

A. Sa strane predsjednika Europskog vijeća:Europsko vijeće (članak 50.) donijelo je 13. prosinca odluku o nizu dodatnih jamstava, posebno u pogledu svoje snažne predanosti brzom radu na naknadnom sporazumu kojim se do 31. prosinca 2020. uspostavljaju alternativni aranžmani kako ne bi bilo potrebno aktivirati zaštitni mehanizam.Europsko vijeće također je reklo da, u slučaju da se zaštitni mehanizam ipak aktivira, primjenjivao bi se samo privremeno, osim ako se ne zamijeni i dok se ne zamijeni naknadnim sporazumom kojim se osigurava izbjegavanje tvrde granice, te bi u tom slučaju Europska unija dala sve od sebe kako bi u pregovorima dogovorila i hitro sklopila naknadni sporazum kojim bi se zamijenio zaštitni mehanizam, a isto bi očekivala i od Ujedinjene Kraljevine, kako bi zaštitni mehanizam bio na snazi samo dok je to neophodno.U tom se kontekstu može navesti da zaključci Europskog vijeća imaju pravnu vrijednost u Uniji razmjerno nadležnosti Europskog vijeća u skladu s Ugovorima za utvrđivanje uputa i prioriteta Europske unije na najvišoj razini te, u konkretnom kontekstu povlačenja, za uspostavu njegova okvira u obliku smjernica. Njima se može utvrditi najveća obveza Europske unije. Zaključci Europskog vijeća stoga su dio konteksta u okviru kojega će se tumačiti međunarodni sporazum poput Sporazuma o povlačenju.Što se tiče suodnosa Sporazuma o povlačenju i Političke izjave koju navodite u pismu, može se razjasniti da su ta dva dokumenta različite prirode, no dio istog paketa dogovorenoga u pregovorima. Kako bi se naglasila uska povezanost dvaju tekstova, mogu se u Službenom listu objaviti jedan uz drugog na način kojim se odražava njihov suodnos kako je navedeno u članku 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

B. Sa strane predsjednika Europske komisije:U Političkoj izjavi o kojoj je postignut dogovor na izvanrednom sastanku Europskog vijeća (članak 50.) u studenome opisuju se budući odnosi besprimjerne dubine i širine kao odraz daljnjeg jačanja naših zajedničkih vrijednosti i interesa. Sporazum o povlačenju i Politička izjava čine pravednu ravnotežu između interesa Europske unije i interesa Ujedinjene Kraljevine. Njima će se osigurati neometano povlačenje i snažni budući odnosi u interesu svih naših građana i građanki.Kao što je Europsko vijeće već navelo, započet će pripreme za buduće partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom neposredno nakon potpisivanja Sporazuma o povlačenju. Što se tiče Europske komisije, izravno nakon potpisivanja uspostavit ćemo strukturu tih pregovora kako bi se osiguralo da formalni pregovori mogu započeti u najkraćem roku nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine, uzimajući u obzir zajedničku ambiciju Europske unije i Ujedinjene Kraljevine da budući odnosi budu uspostavljeni do kraja prijelaznog razdoblja. Ako u tom trenutku još ne budu provedene nacionalne ratifikacije, Komisija je spremna predložiti privremenu primjenu relevantnih dijelova budućih odnosa, u skladu s primjenjivim pravnim okvirima i postojećom praksom. Komisija je također spremna surađivati s vama na programu rada čim parlament Ujedinjene Kraljevine naznači svoju načelnu suglasnost sa Sporazumom o povlačenju, a Europski parlament ga potvrdi.Postoji važna poveznica između Sporazuma o povlačenju i Političke izjave, u kojoj se odražava članak 50. Ugovora o Europskoj uniji. Kao što se navodi u članku 184. Sporazuma o povlačenju, a odražava se i u stavku 138. Političke izjave, Europska unija i Ujedinjena Kraljevina iskazale su predanost ulaganju najvećih napora, u dobroj vjeri i uz potpuno poštovanje vlastitih pravnih poredaka, da se poduzmu potrebni koraci kako bi se u pregovorima brzo postigao dogovor o sporazumima kojima će se upravljati njihovim budućim odnosima kako je navedeno u Političkoj izjavi.S obzirom na Vaše pismo Europska komisija željela bi pružiti sljedeća pojašnjenja u vezi sa zaštitnim mehanizmom:Sporazum o povlačenju uključujući Protokol o Irskoj / Sjevernoj Irskoj sadržava zajedničku predanost Europske unije i Ujedinjene Kraljevine rješavanju jedinstvenih okolnosti na irskom otoku u sklopu osiguravanja urednog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske

43

unije. Komisija može potvrditi da Europska unija jednako kao Ujedinjena Kraljevina ne želi da zaštitni mehanizam stupi na snagu. Njegovo bi stupanje na snagu značilo neoptimalan trgovinski aranžman za obje strane. Komisija može potvrditi i odlučnost Europske unije u namjeri da se zaštitni mehanizam za Sjevernu Irsku zamijeni naknadnim sporazumom kojim bi se osiguralo trajno nepostojanje tvrde granice na irskom otoku.Europska komisija može potvrditi i naše zajedničko tumačenje da se Sporazumom o povlačenju i Protokolom o Irskoj / Sjevernoj Irskoj:

• ni na koji način ne utječe na odredbe Sporazuma na Veliki petak, odnosno Sporazuma iz Belfasta, od 10. travnja 1998. niti ih se zamjenjuje ni na koji način ne mijenjaju osobito aranžmani u okviru Drugog potprograma Sporazuma iz 1998., u skladu s kojim o područjima suradnje Sjevera i Juga u područjima u okviru njihovih pojedinačnih nadležnosti odlučuju vlada Sjeverne Irske i irska vlada

• ne produljuje regulatorno usklađivanje s pravom Europske unije u Sjevernoj Irskoj izvan okvira onoga što je nužno potrebno za izbjegavanje tvrde granice na irskom otoku i zaštite Sporazuma iz 1998.; u Sporazumu o povlačenju također se jasno navodi da će svaki novi akt za koji Europska unija predloži da bi se trebao dodati Protokolu zahtijevati suglasnost Ujedinjene Kraljevine u zajedničkom odboru

• ne sprečava Ujedinjenu Kraljevinu da predstavnicima vlade Sjeverne Irske kao dijelu svoje delegacije omogućava lakše sudjelovanje u Zajedničkom odboru, odboru o pitanjima povezanima s provedbom Protokola o Irskoj / Sjevernoj Irskoj ili zajedničkoj savjetodavnoj radnoj skupini u vezi s pitanjima koja se izravno odnose na Sjevernu Irsku.

Europska komisija također podupire Vašu namjeru da se budući odnosi što prije uspostave. S obzirom na našu zajedničku predanost ulaganju najvećih napora da se prije kraja 2020. sklopi naknadni sporazum kojim će se djelomično ili u cijelosti zamijeniti Protokol, Komisija je odlučna u namjeri da u svojem programu rada kao prioritet odredi raspravu o prijedlozima kojima bi se zaštitni mehanizam mogao zamijeniti alternativnim aranžmanima. U tom će se kontekstu razmatrati pospješujući aranžmani i tehnologije. Odredbe Protokola ni na koji se način ne moraju ponoviti u bilo kojim aranžmanima kojima se on zamijeni, pod uvjetom da se i dalje ispunjavaju osnovni ciljevi.Ako bi strankama zatrebalo više vremena za pregovore o naknadnom ugovoru, mogle bi odlučiti o produljenju prijelaznog razdoblja, kako je predviđeno Sporazumom o povlačenju. U tom slučaju Komisija je predana udvostručenju napora te udvostručenje napora očekuje i od Vaših pregovarača, s ciljem veoma brzog sklapanja naknadnog sporazuma. Da zaštitni mehanizam djelomično ili u cijelosti stupi na snagu, namijenjen je tek privremenoj primjeni, osim ako ga i dok ga ne zamijeni naknadni sporazum. Komisija je predana pružanju potrebnog političkog poticaja i resursa kako bi se ostvario cilj da se to razdoblje maksimalno skrati. U tu će svrhu nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine, a do sklapanja naknadnog sporazuma Komisija podupirati iskorištavanje na najbolji način konferencije na visokoj razini čije se održavanje u Političkoj izjavi predviđa barem svakih šest mjeseci kako bi se sagledao napredak i dogovorilo o prikladnim daljnjim koracima.Na kraju bismo u odgovoru na Vaše bojazni u vezi s rasporedom htjeli razjasniti da ćemo obojica biti spremni potpisati Sporazum o povlačenju čim ga parlament Ujedinjene Kraljevine potvrdi važnim glasovanjem. Time će se omogućiti da pripreme za buduće partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom započnu neposredno nakon toga kako bi se osiguralo da pregovori mogu početi u najkraćem roku nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

44

GOVOR PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA NA SVEČANOSTI POTPISIVANJA UGOVORA FRANCUSKE I NJEMAČKE IZ AACHENA

22. SIJEČNJA 2019.

Došao sam danas u Aachen s čvrstim uvjerenjem da vaša odluka, odluka o jačanju suradnje između Njemačke i Francuske može te bi trebala dobro poslužiti cijeloj Europi. Draga Angela, dragi Emmanuel, prebliski smo prijatelji da bih imao razloga sumnjati u vaše namjere i planove. Danas je Europi potrebna obnova vjere u smislu solidarnosti i jedinstva te želim vjerovati da će se pojačanom francusko-njemačkom suradnjom doprinijeti tom cilju.Istodobno bih želio upozoriti vas, a i sve uvjerene Europljane, da ne izgubite vjeru u svrhu integracije Europe u cjelini. Danas ima previše protivnika Europske unije po vlastitom priznanju, i unutar Europe i izvan nje, a ne manjka ih ni u našim zemljama, da bismo si mogli dopustiti iluzorno i opasno prepuštanje obeshrabrenosti. Bit ću izravan – danas je Europi potreban jasan znak iz Pariza i Berlina da pojačana suradnja u malim okvirima nije alternativa suradnji cijele Europe. Da se to radi u svrhu integracije, a ne umjesto integracije. Istočno od Njemačke postoje stotine mjesta na kojima se europski duh mjesta, genius loci, jednako snažno osjeti kao u Aachenu, Parizu ili Berlinu, gdje žive milijuni ljudi čije srce kuca za Europu, Europu s nacijama koje su jednake i međusobno se podupiru. Jedno je od takvih mjesta i moj Gdańsk.Upravo se odande vraćam s pogreba ubijenoga gradonačelnika mojega grada Paweła Adamowicza. Volio je Gdańsk, bio je poljski patriot te istodobno Europljanin u srcu i duši. Hrabro je branio vladavinu prava, pomagao je izbjeglicama iz istinske dobrote, a ne zato što mu je netko nametnuo neke kvote. Svoj je grad gradio 20 godina. Jedan je od njegovih brojnih postignuća fantastičan živi muzej Solidarność. Upravo je on inzistirao na tome da se zove „Europski centar solidarnosti”. Prije nekoliko dana, na istom mjestu, stanovnici Gdańska odali su počast svojem gradonačelniku. Više od 50 000 osoba stajalo je satima tijekom iznimno hladne noći kako bi se barem na trenutak poklonili pred njegovim lijesom.Upravo za takve ljude i zahvaljujući takvim ljudima Europa postoji. Nastavite raditi na jačanju te ideje, nemojte dopustiti da ona zamre. Francuskoj i Njemačkoj ona je potrebna u istoj mjeri kao i Poljskoj, Litvi, Bugarskoj i Irskoj. Sjetite se toga danas i sutra. Ja ću vas u svakom slučaju nastaviti podsjećati na to.

45

UVODNI GOVOR PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA NA SASTANKU NA VRHU EU-A I LIGE ARAPSKIH DRŽAVA U EGIPTU, 24. VELJAČE 2019.

Hvala vam što ste danas ovdje. Posebno zahvaljujem predsjedniku Al Sisiju na toploj dobrodošlici u ulozi našeg domaćina. Jasno nam je koliko ste truda uložili kako biste osigurali savršenu organizaciju ovog sastanka na vrhu. Istinsko mi je zadovoljstvo biti u Sharm El-Sheikhu.Naš je sastanak poseban jer je ovo prvi put da smo se mi, arapski i europski čelnici i čelnice, okupili u ovom formatu, i to kako bismo potvrdili da je naša suradnja važnija no ikada i da nam je u današnjem svijetu potrebno čak i snažnije partnerstvo.Zbog naše blizine i međuovisnosti moramo se suočavati sa zajedničkim izazovima i iskoristiti stvarne mogućnosti koje proizlaze iz zemljopisnog položaja, zajedničke povijesti i sličnih interesa. To su objektivni razlozi zbog kojih se trebamo približiti. Naše je susjedstvo nešto stvarno, što znači da približavanje ustvari nije izbor nego potreba, iako smo svjesni razlika koje između nas postoje. Dva su načina suživota sa susjedima: suradnja i sukob. Naš je izbor suradnja.U vremenima sve veće napetosti i nepredvidivosti moramo surađivati uzimajući u obzir naše zajedničke interese i izazove kako bismo stvorili prave uvjete za dugoročnu stabilnost, što je jedini način da se našim građanima zajamči mir i blagostanje koje zaslužuju. Moramo im pokazati da je naša suradnja sveobuhvatna i snažna te da ima konkretan utjecaj na njihov svakodnevni život.Mnogo je područja u kojima to možemo ostvariti: od financiranja obrazovanja do smanjenja nezaposlenosti, poticanjem ulaganja i podupiranjem rasta trgovine.Klimatske promjene izravna su i egzistencijalna prijetnja svima nama. Ako ne djelujemo hitno i zajednički, stanje će se samo pogoršati. Moramo pojačati svoje ambicije i blisko surađivati kako bismo ostvarili ciljeve Pariškog sporazuma. Još imamo priliku djelovati, ali nam je potreban poticaj prave političke volje kako bismo djelovali zajedno.Mladi trebaju biti u središtu naših politika i napora. Samo oni mogu u potpunosti ostvariti Program do 2030., spriječiti sukobe, održati mir i izgraditi istinski uključivo blagostanje. Osnažimo naše mlade žene i muškarce da budu pozitivni pokretači promjene!Poticanje međukulturnog dijaloga, osnaživanje dinamičnog civilnog društva te davanje prednosti obrazovanju i pružanje jednakih mogućnosti mogu pomoći u stvaranju mirnih i stabilnih društava, koja su manje osjetljiva na poruke nasilnog ekstremizma, te u neutraliziranju negativnog učinka koji populističke retorike mogu imati na otpornost naših društava.Naposljetku, migracije. Želim odati priznanje i pozdraviti sve one koji su preuzeli teret raseljenog stanovništva, pomogli izbjeglicama i rano djelovali u borbi protiv krijumčarenja ljudi. Moramo surađivati – zemlje podrijetla, tranzita i odredišta: kako bi se prekinuo poslovni model krijumčara i trgovaca ljudima koji nagovaraju ljude na opasna putovanja i doprinose modernom ropstvu; kako bi se uklonili temeljni uzroci migracija i raseljavanja; kako bi se zaustavile nezakonite migracije i olakšala vraćanja, ponovni prihvat i reintegracija te kako bi se osigurala i zaštita izbjeglica i njihovih prava u skladu s međunarodnim pravom.Svjestan sam razlika koje između nas postoje Nismo ovdje kako bismo se pretvarali da se slažemo oko svega. No suočeni smo sa zajedničkim izazovima i imamo zajedničke interese. Danas smo ovdje kako bismo pojačali svoju suradnju radi koristi naših naroda. To moramo učiniti zajedno i ne smijemo prepustiti svjetskim silama koje su daleko od naše regije da upravljaju situacijom. Radujem se otvorenim i iskrenim raspravama u sljedeća dva dana.

46

ZAKLJUČCI IZVANREDNOG SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA1 (ČL. 50.), 21. OŽUJKA 2019.

1 Slijedom obavijesti na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijeća ni u donošenju odluka koje se na nju odnose.

1. Europsko vijeće prima na znanje pismo premijerke Therese May od 20. ožujka 2019.

2. Kao odgovor na njega, Europsko vijeće odobrava Instrument koji se odnosi na Sporazum o povlačenju i Zajedničku izjavu o dopuni političke izjave, o kojima su Europska komisija i vlada Ujedinjene Kraljevine postigle dogovor 11. ožujka 2019. u Strasbourgu.

3. Europsko vijeće prihvaća produljenje do 22. svibnja 2019., pod uvjetom da Zastupnički dom sljedeći tjedan odobri sporazum o povlačenju. Ako Zastupnički dom sljedeći tjedan ne odobri sporazum o povlačenju, Europsko vijeće pristaje na produljenje do 12. travnja 2019. i očekuje da Ujedinjena Kraljevina prije tog datuma naznači daljnje korake kako bi ih Europsko vijeće moglo razmotriti.

4. Europsko vijeće ponavlja da se o sporazumu o povlačenju koji su Unija i  Ujedinjena Kraljevina dogovorile u studenome 2018. ne može ponovno pregovarati. Bilo koja jednostrana obveza, izjava ili drugi akt trebali bi biti u skladu s tekstom i smislom sporazuma o povlačenju.

5. Europsko vijeće poziva da se nastavi s  radom na pripravnosti i  pripremama za nepredviđene situacije na svim razinama u  svrhu suočavanja s  posljedicama povlačenja Ujedinjene Kraljevine, uzimajući u obzir sve moguće ishode.

6. Europsko vijeće nastavit će se baviti tim pitanjem.

47

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA 21. I 22. OŽUJKA 2019.

I. RADNA MJESTA, RAST I KONKURENTNOST

1. Europsko vijeće održalo je razmjenu mišljenja o trenutačnoj gospodarskoj situaciji. Podupire prioritetna područja politika iz Godišnjeg pregleda rasta te poziva države članice da ih uzmu u obzir u svojim predstojećim nacionalnim programima reformi te programima stabilnosti ili konvergencije kako bi se ulaganjima i reformama potaknulo rast i otvaranje radnih mjesta. Podupire i nacrt preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

2. Snažna gospodarska osnova od ključne je važnosti za blagostanje i konkurentnost Europe te za njezinu ulogu na svjetskoj razini. To bi trebalo postići integriranim pristupom kojim se obuhvaća sadašnje i  buduće globalne, tehnološke i  sigurnosne izazove te izazove koji proizlaze iz održivosti te povezuje sve relevantne politike i dimenzije: ekonomsku i monetarnu uniju koju bi trebalo produbiti, jedinstveno tržište u svim svojim dimenzijama, kao temelj rasta Unije; jasnu industrijsku politiku kojom se omogućuje da EU ostane industrijska sila; digitalnu politiku usmjerenu na budućnost, prikladnu za doba digitalne transformacije i porast podatkovnoga gospodarstva; ambicioznu i čvrstu trgovinsku politiku kojom se osigurava pošteno tržišno natjecanje, reciprocitet i  uzajamne koristi. Trebalo bi posvetiti pozornost poboljšanju poslovnog okružja za mala i srednja poduzeća, razvoju vještina i socijalnoj dimenziji.

3. S tim ciljem Europsko vijeće poziva EU i njegove države članice na djelovanje u skladu sa sljedećim točkama:– potrebno je dodatno produbiti i ojačati jedinstveno

tržište, s posebnim naglaskom na razvoju uslužnoga gospodarstva i  uključivanju digitalnih usluga; potrebno je ukloniti preostale neopravdane prepreke, na temelju komunikacije Komisije iz studenoga 2018., a pritom ne stvarati nove. Trebalo bi poduzeti daljnje korake za produbljivanje unije tržišta kapitala i  energetske unije te za osiguravanje poštenog i učinkovitog oporezivanja. Poziva se Komisija da do ožujka 2020. u bliskoj koordinaciji s državama članicama izradi dugoročni plan djelovanja za bolju provedbu i izvršavanje pravila jedinstvenog tržišta;

– s obzirom na važnost globalno integrirane, održive i  konkurentne industrijske osnove, poziva se Komisija da do kraja 2019. predstavi dugoročnu viziju budućnosti industrije EU-a, s konkretnim mjerama njezine provedbe. Njome bi se trebalo pristupiti rješavanju izazova s  kojima se susreće europska industrija i dotaknuti se svih relevantnih područja politike;

– EU treba nastaviti s  razvojem konkurentnog, sigurnog, uključivog i  etičkog digitalnoga gospodarstva s vrhunskom povezanošću. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti pristupu podacima, dijeljenju i upotrebi podataka, sigurnosti podataka i umjetnoj inteligenciji u okružju povjerenja. Europsko vijeće sa zadovoljstvom očekuje preporuku Komisije o usklađenom pristupu sigurnosti mreža 5G;

– kako bi ostao globalno konkurentan u  području ključnih tehnologija i strateških lanaca vrijednosti, EU treba potaknuti veće preuzimanje rizika i povećati ulaganja u  istraživanje i  inovacije. Potrebno je poduzeti mjere za daljnju potporu Europskom vijeću za inovacije i za olakšavanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa istodobno osiguravajući jednake uvjete te regulatorno okružje i  okvir državne pomoći koji pogoduju inovacijama;

– trebalo bi osigurati pošteno tržišno natjecanje unutar jedinstvenog tržišta i na globalnoj razini, kako bi se zaštitilo potrošače i  potaknulo gospodarski rast i konkurentnost, u skladu s dugoročnim strateškim interesima Unije. Nastavit ćemo ažurirati europski okvir za tržišno natjecanje s  obzirom na nova tehnološka i globalna kretanja na tržištu. Komisija namjerava prije kraja godine odrediti načine na koje se mogu popuniti praznine u pravu EU-a kako bi se u potpunosti suprotstavilo negativnim učincima stranog državnog vlasništva i financiranja državnom pomoći na jedinstvenom tržištu;

– EU bi i  dalje trebao poticati na ambiciozan i  uravnotežen program u  pogledu slobodne trgovine sklapanjem novih sporazuma o slobodnoj trgovini, promicanjem vrijednosti i standarda EU-a i osiguravanjem jednakih uvjeta. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju predanost otvorenom multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima, s moderniziranim WTO-om u središtu, kao i otporu svim oblicima protekcionizma i narušavanja. Europsko vijeće poziva na poduzimanje potrebnih koraka za brzu provedbu svih elemenata Zajedničke izjave SAD-a i EU-a od 25. srpnja 2018.;

– EU također mora zaštititi svoje interese s obzirom na nepoštene prakse trećih zemalja, u potpunosti iskorištavajući instrumente trgovinske zaštite i naša pravila o javnoj nabavi, kao i osiguravajući stvarni reciprocitet u  području javne nabave s  trećim zemljama. Europsko vijeće poziva na nastavak rasprava o instrumentu EU-a za međunarodnu javnu nabavu;

– novim europskim okvirom za provjeru stranih ulaganja omogućit će se državama članicama

48

da pristupe rješavanju pitanja ulaganja kojima se ugrožava sigurnost ili javni poredak.

4. Europsko vijeće u ožujku 2020. održat će sveobuhvatnu raspravu o jačanju gospodarske osnove EU-a kojoj će Komisija doprinijeti sveobuhvatnim pregledom.

II. KLIMATSKE PROMJENE5. Europsko vijeće:

– ponavlja svoju predanost Pariškom sporazumu i prepoznaje potrebu da se ubrzaju globalni napori za borbu protiv klimatskih promjena s obzirom na najnovije dostupne znanstvene spoznaje, prije svega posebno izvješće IPCC-a o  učincima globalnog zatopljenja od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina;

– naglašava važnost potrebe da EU do 2020. podnese ambicioznu dugoročnu strategiju u cilju postizanja klimatske neutralnosti u  skladu s  Pariškim sporazumom uzimajući pritom u obzir posebnosti država članica i konkurentnost europske industrije;

– poziva na pravodobno dovršenje nacionalnih dugoročnih strategija;

– prepoznaje da se pri provedbi cilja Pariškog sporazuma pružaju znatne mogućnosti i potencijal za gospodarski rast, nova radna mjesta i tehnološki razvoj te za jačanje europske konkurentnosti, što je potrebno iskoristiti uz istodobno osiguravanje pravednog i socijalno uravnoteženog prijelaza za sve;

– poziva Vijeće da pojača rad na dugoročnoj klimatskoj strategiji uoči daljnjih rasprava u okviru Europskog vijeća u lipnju 2019.

III. VANJSKI ODNOSI6. Europsko vijeće pripremilo je sastanak na vrhu EU-a

i Kine koji se treba održati 9. travnja 2019. Razmijenilo je mišljenja o cjelokupnim odnosima s Kinom u globalnom kontekstu.

7. Pet godina nakon što je Rusija nezakonito pripojila Krim i Sevastopolj EU je i dalje odlučan u svojoj predanosti suverenitetu i  teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. EU ponovno ističe da ne priznaje i  da nastavlja osuđivati to kršenje međunarodnog prava koje i dalje predstavlja izravan izazov međunarodnoj sigurnosti. EU je i dalje predan provedbi svoje politike nepriznavanja.

8. Europsko vijeće izražava duboko žaljenje zbog gubitka životâ i uništenja u Mozambiku, Malaviju i Zimbabveu uzrokovanih tropskim ciklonom Idai. Europsko vijeće pozdravilo je odgovor na hitne situacije koji su Europska unija i njezine države članice već pružile te je izrazilo spremnost da nastavi podupirati dotične zemlje u pružanju hitne humanitarne pomoći pogođenom stanovništvu.

IV. OSIGURAVANJE SLOBODNIH I POŠTENIH IZBORA I BORBA PROTIV DEZINFORMIRANJA

9. Europsko vijeće poziva na daljnje povećane koordinirane napore za suočavanje s unutarnjim i vanjskim aspektima dezinformiranja i zaštitu europskih i nacionalnih izbora diljem EU-a pozdravljajući pritom važan rad ostvaren u tom pogledu tijekom posljednjih mjeseci. Razmjena informacija u  tom je kontekstu ključna, a  nedavna uspostava sustava brzog uzbunjivanja važan je korak naprijed. Europsko vijeće poziva privatne operatere poput internetskih platformi i društvenih mreža da u potpunosti provedu kodeks dobre prakse i osiguraju više standarde odgovornosti i  transparentnosti. Poziva na stalne i koordinirane napore za očuvanje demokratskih sustava Unije i borbu protiv neposrednih i dugoročnih prijetnji koje proizlaze iz dezinformiranja, kao sastavni dio jačanja otpornosti EU-a na hibridne prijetnje. Europsko vijeće ponovno će razmatrati to pitanje na sastanku u lipnju na temelju izvješća o stečenom iskustvu koje će služiti kao podloga za oblikovanje našeg dugoročnog odgovora, a priprema ga predsjedništvo u suradnji s Komisijom i visokom predstavnicom.

49

PISMO PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA ČLANOVIMA EUROPSKOG VIJEĆA (ČLANAK 50.) UOČI IZVANREDNOG SASTANKA

9. TRAVNJA 2019.

Prošli tjedan primio sam pismo od premijerke May u kojem je zatraženo dodatno produljenje razdoblja iz članka 50., odnosno do 30. lipnja 2019. U svojem pismu premijerka navodi da vlada Ujedinjene Kraljevine i dalje ustraje na urednom izlasku iz EU-a i da zato sada nastoji postići konsenzus u cijelom Zastupničkom domu o pravom putu naprijed. Usto dodaje da ako Ujedinjena Kraljevina 23. svibnja 2019. i dalje bude država članica EU-a, imat će pravnu obvezu održati izbore za Europski parlament.S obzirom na rizike koje Brexit bez dogovora predstavlja za osobe i poduzeća na objema stranama kanala La Manche, vjerujem da ćemo nastaviti davati sve od sebe da se taj scenarij izbjegne. Stoga predlažem da na sutrašnjem sastanku razmotrimo zahtjev premijerke May za produljenjem.Međutim, s obzirom na dosadašnje iskustvo i duboke podjele u Zastupničkom domu malo je vjerojatno da se proces ratifikacije može dovršiti do kraja lipnja. Ustvari, odobravanjem takvog produljenja povećao bi se rizik od cijelog niza kratkih produljenja i hitnih sastanaka na vrhu, čime bi se stvorili novi ključni datumi. Time bi se pak gotovo sigurno zasjenile aktivnosti 27 država članica idućih mjeseci. Kontinuirana nesigurnost bila bi isto tako loša za naša poduzeća i građane. Naposljetku, da se ne uspijemo dogovoriti o bilo kojem idućem produljenju, stvorio bi se rizik da se nehotice dogodi Brexit bez dogovora.Zbog toga vjerujem da bismo trebali raspravljati i o alternativnom rješenju, odnosno o duljem produljenju. Jedna od mogućnosti bila bi f leksibilno produljenje, koje bi trajalo samo onoliko koliko je potrebno i ne dulje od jedne godine jer bismo nakon tog datuma trebali jednoglasno odlučiti o nekim ključnim europskim projektima. Fleksibilnost bi omogućila da se produljenje završi automatski, čim obje strane ratificiraju Sporazum o povlačenju. Ujedinjena Kraljevina mogla bi slobodno izaći kad god bude spremna, a 27 država članica EU-a izbjeglo bi opetovane sastanke na vrhu o Brexitu. Važno je da bi se duljim produljenjem pružila veća sigurnost i predvidljivost jer bi se uklonio rizik od stalnog mijenjanja ključnih datuma. Nadalje, u slučaju trajnog zastoja takvim duljim produljenjem omogućilo bi se Ujedinjenoj Kraljevini da ponovno razmotri svoju strategiju u vezi s Brexitom.Neki su među vama izrazili zabrinutost da bi daljnja prisutnost Ujedinjene Kraljevine kao zemlje EU-a koja se povlači predstavljala rizik za funkcioniranje EU-a s 27 država članica u trenutku donošenja ključnih odluka za njegovu budućnost. Kako bismo pristupili njezinu rješavanju trebali bismo se dogovoriti o nizu uvjeta: nema ponovnog otvaranja Sporazuma o povlačenju, nema otvaranja pregovora o budućnosti, osim političke izjave, a Ujedinjena Kraljevina bila bi dužna nastaviti primjenjivati načelo lojalne suradnje i tijekom ovog ključnog razdoblja, na način koji odgovara njezinoj situaciji države članice koja se povlači. Trebamo imati na umu, međutim, da će Ujedinjena Kraljevina ostati država članica s punim pravima i obvezama. Usto, Ujedinjena Kraljevina može u svakom trenutku opozvati članak 50., kako je utvrdio Sud EU-a.Što god da bude sljedeći korak, na njega ne smiju utjecati negativni osjećaji. Prema Ujedinjenoj Kraljevini trebali bismo postupati s najvećim poštovanjem jer želimo ostati prijatelji i bliski partneri i jer ćemo se još trebati dogovarati o budućim odnosima. Nijedna se strana ni u jednoj fazi ovog teškog procesa ne bi smjela osjetiti poniženom.Kao što znate, nema lakih rješenja u vezi s Brexitom. Obje spomenute mogućnosti imaju prednosti i nedostataka i zato vas pozivam da o njima raspravimo na otvoren, kreativan i konstruktivan način.Sastat ćemo se u 18.00 sati radi razmijene mišljenja s predsjednikom Europskog parlamenta Tajanijem. Potom ćemo saslušati premijerku May prije nego što se okupimo na večeri u sastavu od 27 država članica kako bismo se usuglasili u vezi s odgovorom na zahtjev Ujedinjene Kraljevine.

50

ZAKLJUČCI S IZVANREDNOG SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA1 (ČLANAK 50), 10. TRAVNJA 2019.

1 Slijedom obavijesti na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijeća ni u donošenju odluka koje se na nju odnose.

1. Europsko vijeće prima na znanje pismo premijerke Therese May od 5. travnja 2019. u kojem je zatraženo dodatno produljenje razdoblja iz članka  50. stavka 3. UEU-a.

2. Kao odgovor na njega, Europsko vijeće slaže se s  produljenjem kako bi se omogućila ratifikacija Sporazuma o povlačenju. Takvo produljenje trebalo bi trajati samo onoliko koliko je potrebno, a u svakom slučaju ne dulje od 31. listopada 2019. Ako obje stranke ratificiraju Sporazum o povlačenju prije tog datuma, povlačenje će nastupiti prvog dana sljedećeg mjeseca.

3. Europsko vijeće naglašava da se produljenjem ne smije narušiti redovno funkcioniranje Unije i njezinih institucija. Ako Ujedinjena Kraljevina i dalje bude članica EU-a u razdoblju od 23. do 26. svibnja 2019. i ako do 22. svibnja 2019. ne ratificira Sporazum o povlačenju, dužna je održati izbore za Europski parlament u skladu s pravom Unije. Ako Ujedinjena Kraljevina ne ispuni tu obvezu, njezino povlačenje nastupit će 1. lipnja 2019.

4. Europsko vijeće ponovno ističe da se o  Sporazumu o povlačenju ne može ponovno pregovarati te da bi svaka jednostrana obveza, izjava ili drugi akt trebali biti u skladu s tekstom i smislom Sporazuma o povlačenju te se njima ne smije ometati njegova provedba.

5. Europsko vijeće naglašava da se takvo produljenje ne može upotrijebiti za započinjanje pregovora o budućim odnosima. Međutim, ako bi se stajalište Ujedinjene Kraljevine promijenilo, Europsko vijeće spremno je

ponovno razmotriti Političku izjavu o budućim odnosima u skladu sa stajalištima i načelima iznesenima u njezinim smjernicama i  izjavama, među ostalim u  pogledu teritorijalnog područja primjene budućih odnosa.

6. Europsko vijeće primjećuje da će tijekom produljenja Ujedinjena Kraljevina i dalje biti država članica s punim pravima i obvezama u skladu s člankom 50. UEU-a te da Ujedinjena Kraljevina u svakom trenutku ima pravo opozvati svoju obavijest.

7. Europsko vijeće prima na znanje preuzimanje obveze Ujedinjene Kraljevine da postupa konstruktivno i odgovorno tijekom cijelog razdoblja produljenja u skladu s dužnošću lojalne suradnje te očekuje od Ujedinjene Kraljevine da ispuni tu preuzetu obvezu i  obvezu iz Ugovora na način koji odgovara njezinoj situaciji države članice koja se povlači. U tu svrhu Ujedinjena Kraljevina dužna je olakšati postizanje zadaća Unije i suzdržati se od svih mjera kojima bi se moglo ugroziti ispunjavanje ciljeva Unije, osobito pri sudjelovanju u procesima donošenja odluka Unije.

8. Osim sastanaka na temelju članka 50. UEU-a, 27 država članica i  prema potrebi Komisija zajedno s  ostalim institucijama, tijelima, uredima i  agencijama Unije nastavit će se zasebno sastajati na svim razinama kako bi raspravljali o pitanjima koja se odnose na stanje nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

9. Europsko vijeće nastavit će se baviti tim pitanjem i na sastanku u lipnju 2019. preispitat će postignuti napredak.

51

DEKLARACIJA S NEFORMALNOG SASTANKA 27 ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA, SIBIU 9. SVIBNJA 2019.

Mi, čelnici Europske unije, sastali smo se u Sibiuu kako bismo usmjerili pogled prema našoj zajedničkoj budućnosti i o njoj razgovarali.Za nekoliko tjedana Europljani će izabrati svoje zastupnike u Europskom parlamentu, četrdeset godina nakon što su prvi put ostvarili to temeljno pravo. Europa koja je ponovno ujedinjena u miru i demokraciji samo je jedno od mnogih postignuća. Od svojeg začetka Europska unija, čvrsto utemeljena na svojim vrijednostima i  slobodama, pruža stabilnost i  blagostanje diljem Europe, unutar i izvan svojih granica. Tijekom godina izrasla je u  jednoga od glavnih igrača na međunarodnoj pozornici. S otprilike pola milijarde stanovnika i konkurentnim jedinstvenim tržištem među predvodnicima je svjetske trgovine i oblikuje globalnu politiku.Ponovno ističemo uvjerenje da smo ujedinjeni jači u ovom sve neizvjesnijem svijetu sa sve više izazova. Prepoznajemo svoju odgovornost da kao čelnici našu Uniju učinimo snažnijom, a budućnost svjetlijom, uvažavajući pritom europsku perspektivu drugih europskih država. Zato smo danas postigli jednoglasan dogovor o deset obveza koje će nam pomoći da ispunimo tu odgovornost:

• Branit ćemo jednu Europu – od istoka do zapada, od sjevera do juga. Prije trideset godina milijuni ljudi borili su se za svoju slobodu i jedinstvo te srušili željeznu zavjesu koja je desetljećima razdvajala Europu. Nema mjesta podjelama koje se kose s našim kolektivnim interesima.

• I dalje ćemo biti ujedinjeni, u dobru i u zlu. Pokazat ćemo jedni drugima solidarnost kada je to potrebno i stalno ćemo stajati rame uz rame. Možemo i hoćemo govoriti jednim glasom.

• Uvijek ćemo tražiti zajednička rješenja, slušajući jedni druge u duhu razumijevanja i poštovanja.

• I dalje ćemo štititi naš način života, demokraciju i vladavinu prava. Srčano smo se borili za neotuđiva prava i temeljne slobode svih Europljana, i nikada ih

nećemo uzimati zdravo za gotovo. Čuvat ćemo naše zajedničke vrijednosti i načela sadržane u Ugovorima.

• Ostvarit ćemo rezultate ondje gdje je to najvažnije. Europa će i dalje biti dorasla najvažnijim pitanjima. Nastavit ćemo uvažavati nade i bojazni svih Europljana, približavajući Uniju svojim građanima, te ambiciozno i odlučno postupati u skladu s njima.

• Uvijek ćemo primjenjivati načelo pravednosti, bilo na tržištu rada, u pitanjima socijalne skrbi, u gospodarstvu ili u digitalnoj transformaciji. I dalje ćemo smanjivati nejednakosti među nama i  uvijek ćemo pomagati onima najranjivijima u Europi, stavljajući ljude iznad politike.

• Omogućit ćemo si sredstva koja odgovaraju našim ambicijama. Uniji ćemo pružiti sredstva potrebna da postigne svoje ciljeve i do kraja provede svoje politike.

• Osigurat ćemo budućnost idućim naraštajima Europljana. Ulagat ćemo u mlade te izgraditi Uniju koja je prilagođena budućnosti i u stanju nositi se s najvećim izazovima 21. stoljeća.

• Zaštitit ćemo svoje građane i čuvati njihovu sigurnost ulaganjem u  našu meku i  tvrdu silu te suradnjom s našim međunarodnim partnerima.

• Europa će biti odgovoran globalni predvodnik. Izazovi s  kojima se danas suočavamo utječu na sve nas. I dalje ćemo surađivati s našim partnerima u svijetu kako bismo održali i razvijali međunarodni poredak utemeljen na pravilima, najbolje iskorištavali nove trgovinske mogućnosti i zajednički pristupali rješavanju globalnih izazova poput očuvanja našeg okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Naše buduće odluke zasnivat će se na duhu tih deset obveza i pismu u kojemu su sadržane. Današnja Unija snažnija je od jučerašnje, a želimo je nastaviti jačati za sutrašnjicu. To je obveza koju smo preuzeli za buduće generacije. To je duh Sibiua i nove Unije s 27 članica, spremne da kao cjelina zakorači u budućnost.

52

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA 20. LIPNJA 2019.

1 Velika većina država članica smatra da se klimatska neutralnost mora postići do 2050.

I. SLJEDEĆI INSTITUCIJSKI CIKLUS1. Europsko vijeće donijelo je Novi strateški program

za Uniju za razdoblje 2019. – 2024. O  daljnjim koracima u pogledu Strateškog programa raspravljat će u listopadu 2019.

II. VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR2. Europsko vijeće pozdravilo je rad obavljen tijekom

rumunjskog predsjedanja te je primilo na znanje različite elemente paketa VFO-a. Pozvalo je finsko predsjedništvo da nastavi s radom i razvije pregovarački okvir. Na temelju toga Europsko vijeće održat će u listopadu 2019. razmjenu mišljenja s ciljem postizanja sporazuma prije kraja godine.

III. KLIMATSKE PROMJENE3. Europsko vijeće ističe da je sastanak na vrhu o djelovanju

u  području klime u  organizaciji glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji će se održati u  rujnu, važan za jačanje globalnog djelovanja u području klime kako bi se ostvario cilj Pariškog sporazuma, među ostalim ulaganjem napora kako bi se porast temperature ograničio na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Pozdravlja aktivno sudjelovanje država članica i Komisije u pripremama.

4. Nakon sektorskih rasprava održanih tijekom posljednjih mjeseci Europsko vijeće poziva Vijeće i  Komisiju na ostvarenje napretka u  radu na uvjetima, poticajima i  poticajnom okviru koje treba uspostaviti kako bi se utvrdio način na koji će se osigurati prijelaz na klimatski neutralan EU u skladu s Pariškim sporazumom1 kojim će se očuvati europska konkurentnost, koji će biti pravedan i  socijalno uravnotežen te kojim će se uzeti u  obzir nacionalne okolnosti država članica i poštovati njihovo pravo odlučivanja o vlastitoj kombinaciji izvora energije, nadovezujući se pritom na već dogovorene mjere za ostvarivanje cilja smanjenja emisija do 2030. Europsko vijeće dovršit će svoje smjernice do kraja godine s ciljem donošenja dugoročne strategije EU-a i njezina podnošenja UNFCCC-u početkom 2020. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Europsku investicijsku banku da pojača aktivnosti potpore djelovanju u području klime.

5. EU i njegove države članice i dalje su predani povećanju mobilizacije međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena iz raznih privatnih i javnih izvora te radu na pravodobnom, dobro vođenom i uspješnom postupku nadopune Zelenog klimatskog fonda.

IV. DEZINFORMACIJE I HIBRIDNE PRIJETNJE6. Nastavno na izvješće predsjedništva i  doprinose

Komisije i visoke predstavnice o stečenim iskustvima u vezi s dezinformacijama i osiguravanjem slobodnih i poštenih izbora, Europsko vijeće poziva na neprestano ulaganje napora u  podizanje svijesti, povećanje pripravnosti i jačanje otpornosti naših demokracija na dezinformacije. Pozdravlja namjeru Komisije da provede temeljitu evaluaciju provedbe obveza koje su internetske platforme i druge potpisnice preuzele u okviru Kodeksa prakse. S obzirom na promjenjivu prirodu prijetnji koje predstavljaju zlonamjerna uplitanja i manipulacije putem interneta, povezani s  razvojem umjetne inteligencije i tehnika prikupljanja podataka, te na sve veći rizik od njih, potrebno ih je stalno procjenjivati i odgovarati na njih na odgovarajući način.

7. EU mora osigurati koordinirani odgovor na hibridne prijetnje i kiberprijetnje te pojačati suradnju s relevantnim međunarodnim dionicima. Europsko vijeće pozdravlja donošenje novog okvira za ciljane mjere ograničavanja i rad na koordiniranom pripisivanju odgovornosti na razini EU-a u kontekstu alata za kiberdiplomaciju u cilju boljeg odvraćanja od kibernapada i odgovora na njih. Poziva institucije EU-a da zajedno s državama članicama rade na mjerama kako bi se pojačala otpornost i poboljšala kultura sigurnosti EU-a u  pogledu kiberprijetnji i hibridnih prijetnji koje dolaze izvan EU-a i kako bi se informacijske i komunikacijske mreže EU-a te njegove postupke donošenja odluka bolje zaštitilo od svakog oblika zlonamjernih aktivnosti.

V. VANJSKI ODNOSI8. Povodom 10. obljetnice Istočnog partnerstva Europsko

vijeće ponovno potvrđuje važnost tog strateškog partnerstva te poziva Komisiju i visoku predstavnicu da ocijene postojeće instrumente i mjere te da, na temelju odgovarajućih savjetovanja i  imajući u  vidu sljedeći sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, do početka 2020. predstave novi skup dugoročnih ciljeva politika.

9. Europsko vijeće pozdravlja miran prijenos vlasti u  Republici Moldovi te poziva Europsku komisiju i Visokog predstavnika da osmisle skup konkretnih mjera u cilju potpore Republici Moldovi na temelju njezine trajne provedbe reformi u okviru Sporazuma o pridruživanju / detaljnog i  sveobuhvatnog sporazuma o  slobodnoj trgovini.

53

10. Europsko vijeće ističe ključnu važnost strateškog partnerstva EU-a s  Afrikom. Predani smo njegovu daljnjem razvoju, uz zajedničku želju da se zajedno suočavamo sa zajedničkim i globalnim izazovima.

11. Stabilnost, sigurnost i  blagostanje zemalja na južnoj obali Sredozemlja od ključne su važnosti za EU. Mir i  dugoročna stabilnost u  Libiji u  tom su kontekstu zajednički prioritet. EU ponovno izražava svoju potporu procesu pod vodstvom UN-a za prekid neprijateljstava i uključivo političko rješenje.

12. Europsko vijeće pozdravlja novi zamah u  odnosima EU-a i Maroka te iščekuje predstojeći sastanak Vijeća za pridruživanje EU-a i Maroka.

13. Europsko vijeće ponavlja poziv Rusiji da bezuvjetno pusti na slobodu zatočene ukrajinske mornare, vrati zaplijenjene brodove i osigura slobodan prolaz svim brodovima kroz Kerčka vrata u skladu s međunarodnim pravom.

14. Europsko vijeće izražava veliku zabrinutost zbog ruskog predsjedničkog dekreta od 24. travnja kojim se omogućuje pojednostavnjenje izdavanja putovnica na određenim područjima ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk, što je u suprotnosti s duhom i ciljevima sporazumâ iz Minska.

15. Europsko vijeće u bliskoj će suradnji s međunarodnim partnerima nastaviti pratiti stanje u  istočnoj Ukrajini i spremno je razmotriti daljnje mogućnosti, uključujući nepriznavanje ruskih putovnica koje su izdane u  suprotnosti sa sporazumima iz Minska. Europsko vijeće poziva na hitno ponovno pokretanje pregovora s ciljem provedbe sporazumâ iz Minska i na poduzimanje mjera kojima je cilj ponovna izgradnja povjerenja među stranama.

16. Dana 17.  srpnja obilježit će se pet godina od rušenja zrakoplova na letu MH17 pri kojem je život izgubilo 298 osoba. Europsko vijeće ponovno ističe potporu svim naporima da se za žrtve i njihove bližnje utvrdi istina i odgovornost te osigura pravda u skladu s Rezolucijom

VSUN-a 2166. U  tom kontekstu pozdravlja objavu zajedničkog istražnog tima od 19. lipnja 2019. da će u Nizozemskoj biti podignuta optužnica protiv četiriju pojedinaca, poziva Rusiju da u  potpunosti surađuje s istragom koja je u tijeku i izražava potpuno povjerenje u  neovisnost i  profesionalnost predstojećih pravnih postupaka.

17. Europsko vijeće podsjeća na prethodne zaključke Vijeća i  Europskog vijeća te ih ponovno potvrđuje, među ostalim zaključke Europskog vijeća od 22. ožujka 2018. u  kojima se snažno osuđuje nastavak nezakonitih aktivnosti Turske u istočnom Sredozemlju i Egejskome moru. Europsko vijeće izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nezakonitih operacija bušenja koje Turska trenutačno provodi u istočnom Sredozemlju i žali što Turska još nije odgovorila na opetovane zahtjeve EU-a da se prestane s  takvim operacijama. Europsko vijeće ističe ozbiljan neposredni negativan učinak koji takva nezakonita djelovanja imaju na niz cijeli odnosa EU-a i  Turske. Europsko vijeće poziva Tursku da pokaže suzdržanost, poštuje suverena prava Cipra te da se suzdrži od svih takvih aktivnosti. Europsko vijeće potvrđuje poziv Komisiji i ESVD-u da bez odgode podnesu opcije za odgovarajuće mjere, uključujući ciljane mjere. EU će i dalje pomno pratiti razvoj događaja te je spreman reagirati na odgovarajući način i u potpunoj solidarnosti s Ciprom. Europsko vijeće i dalje će se baviti tim pitanjem te će mu se prema potrebi vratiti.

VI. OSTALE TOČKE18. Europsko vijeće potvrđuje Zaključke o proširenju i procesu

stabilizacije i pridruživanja koje je Vijeće usvojilo 18. lipnja 2019.

19. U kontekstu europskog semestra Europsko vijeće održalo je raspravu na temelju horizontalnog izvješća o preporukama za pojedine zemlje.

54

NOVI STRATEŠKI PROGRAM ZA RAZDOBLJE 2019. – 2024.

Posljednjih godina svijet je postao sve neizvjesniji, složeniji i podložniji brzim promjenama, čime se stvaraju prilike kao i izazovi. Tijekom sljedećih pet godina EU može i hoće ojačati svoju ulogu u tom promjenjivom okruženju. Zajedno ćemo biti odlučni i usmjereni, nadovezujući se na naše vrijednosti i prednosti našeg modela. Riječ je o jedinom učinkovitom načinu na koji možemo oblikovati budući svijet, promicati interese naših građana, poduzeća i društava te zaštititi naš način života.Ovim Strateškim programom pružaju se opći okvir i smjernice za takav odgovor. Zamišljen je da se njime usmjerava rad institucija u idućih pet godina. Usmjeren je na četiri glavna prioriteta:

• zaštitu građana i sloboda• razvoj snažne i dinamične gospodarske osnove• izgradnju klimatski neutralne, zelene, pravedne

i socijalne Europe• promicanje europskih interesa i vrijednosti na svjetskoj

razini.Konačno, njime se utvrđuju načini ostvarivanja tih prioriteta.

*****

Zaštita građana i slobodaEuropa mora biti mjesto na kojem se ljudi osjećaju slobodnima i sigurnima. EU brani temeljna prava i slobode svojih građana, kako je utvrđeno u  Ugovorima, te ih štiti od postojećih i novonastalih prijetnji.Zajedničke vrijednosti na kojima se temelje naši demokratski i  društveni modeli temelj su europske slobode, sigurnosti i blagostanja. Vladavina prava i njezina presudna uloga u svim našim demokracijama ključno je jamstvo dobre zaštite tih vrijednosti, moraju je u potpunosti poštovati sve države članice i EU.Moramo osigurati cjelovitost našeg državnog područja. Moramo znati tko ulazi u EU i biti oni koji o tome odlučuju. Učinkovit nadzor vanjskih granica apsolutan je preduvjet za jamčenje sigurnosti, poštovanje javnog poretka te za osiguravanje pravilnog funkcioniranja politika EU-a u skladu s našim načelima i vrijednostima.Odlučni smo dodatno razvijati sveobuhvatnu migracijsku politiku koja u  potpunosti funkcionira. Nastavit ćemo produbljivati našu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita u  borbi protiv nezakonitih migracija i  trgovanja ljudima te kako bismo osigurali učinkovita vraćanja. Što se tiče unutarnje dimenzije, trebamo postići dogovor o učinkovitoj migracijskoj politici i  politici azila. Treba postići konsenzus u  vezi s Dublinskom uredbom radi njezine reforme utemeljene na ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti, uzimajući u obzir osobe koje su iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja.Poduzet ćemo potrebne korake kako bismo osigurali pravilno funkcioniranje Schengena.Nadovezat ćemo se na našu borbu protiv terorizma i prekograničnog kriminala i  jačati je te pritom poboljšavati

suradnju i  razmjenu informacija i  dodatno razvijati naše zajedničke instrumente.Ojačat ćemo otpornost EU-a na prirodne katastrofe i  one izazvane ljudskim djelovanjem. U tom su pogledu ključni aktivna solidarnost i združivanje resursa.Moramo štititi naša društva od zlonamjernih kiberaktivnosti, hibridnih prijetnji i dezinformacija koje potječu od neprijateljskih državnih i  nedržavnih aktera. Pristupanje rješavanju takvih prijetnji zahtijeva sveobuhvatan pristup uz veću suradnju, veću koordinaciju, više resursa te više tehnoloških kapaciteta.

Razvoj naše gospodarske osnove: europski model za budućnostSnažna gospodarska osnova od ključne je važnosti za konkurentnost i blagostanje Europe, njezinu ulogu na svjetskoj razini te za stvaranje radnih mjesta. Budući da se globalno okruženje mijenja radi izazova u vezi s tehnologijom, sigurnosti i  održivosti, moramo obnoviti temelj za dugoročan, održiv i uključiv rast te ojačati koheziju u EU-u. To zahtijeva postizanje uzlazne konvergencije naših gospodarstava i  pristupanje rješavanju demografskih izazova.Moramo osigurati da euro funkcionira za naše građane i ostane otporan, i to produbljivanjem ekonomske i monetarne unije u svim njezinim dimenzijama, dovršetkom bankovne unije i unije tržišta kapitala te jačanjem međunarodne uloge eura.Kako bi se u  najvećoj mogućoj mjeri povećao naš učinak, potreban nam je integriraniji pristup kojim bi se povezale sve relevantne politike i  dimenzije: produbljivanje i  jačanje jedinstvenog tržišta i  njegovih četiriju sloboda, oblikovanje industrijske politike prilagođene budućnosti, rješavanje pitanja digitalne revolucije te osiguravanje poštenog i  učinkovitog oporezivanja.Jedinstveno tržište u  svim svojim dimenzijama ključno je sredstvo u tom pogledu. EU si ne može priuštiti da nedovoljno iskoristi potencijal tržišta s  pola milijarde osoba, posebice u  području usluga. Ne smije se pozivati na kratkoročne poteškoće kao argument protiv dugoročne strategije koja je smjela, sveobuhvatna i usmjerena na budućnost. To mora ići ruku pod ruku s odlučnijom, sveobuhvatnijom i usklađenijom industrijskom politikom. EU-u su potrebna oba elementa, i to hitno.Tijekom sljedećih nekoliko godina digitalna transformacija dodatno će se ubrzati te će imati dalekosežne posljedice. Moramo osigurati da je Europa digitalno suverena i da dobiva pošten udio koristi od tog kretanja. Našu politiku moramo oblikovati tako da se njome utjelovljuju naše društvene vrijednosti i promiče uključivost te da ostane kompatibilna s našim načinom života. U tu svrhu EU mora raditi na svim aspektima digitalne revolucije i umjetne inteligencije: infrastrukturi, povezivosti, uslugama, podacima, regulativi i  ulaganjima. To mora biti popraćeno razvojem gospodarstva usluga i uključivanjem digitalnih usluga.Istodobno, moramo ojačati ulaganja u vještine i obrazovanje građana, učiniti više za poticanje poduzetništva i  inovacija

55

i povećanje istraživačkih napora, a posebice rješavanjem pitanja rascjepkanosti europskih istraživanja, razvoja i inovacija. Ulaganje u našu budućnost znači i poticanje i podupiranje javnih i privatnih ulaganja, među ostalim u infrastrukturu, kako bi se financirao rast našeg gospodarstva i naših poduzeća, među ostalim MSP-ova.U svijetu u kojem se sve više dovode u pitanje zajednička pravila i  standardi, od ključne važnosti bit će promicanje jednakih uvjeta, među ostalim u području trgovine. To znači osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u  EU-u i  na svjetskoj razini, promicanje pristupa tržištu, borbu protiv nepoštenih praksi, izvanteritorijalnih mjera i sigurnosnih rizika iz trećih zemalja te osiguravanje naših strateških lanaca opskrbe. Nastavit ćemo ažurirati europski okvir za tržišno natjecanje s obzirom na nova tehnološka i globalna kretanja na tržištu.

Izgradnja klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne EuropeEuropi je potrebna uključivost i  održivost, uz prihvaćanje promjena koje proizlaze iz prelaska na zeleno gospodarstvo, tehnološkog razvoja i globalizacije, osiguravajući pritom da nitko ne bude zapostavljen.Budući da učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji i prisutniji, moramo hitno pojačati napore na upravljanju tom egzistencijalnom prijetnjom. EU može i mora biti predvodnik, i to pokretanjem temeljite transformacije vlastitog gospodarstva i društva, kako bi ostvario klimatsku neutralnost. To će se morati provesti tako da se uzimaju u obzir nacionalne okolnosti te na socijalno pravedan način.Klimatska tranzicija pružit će nam pravu priliku da se moderniziramo i da istodobno postanemo globalni predvodnik u zelenom gospodarstvu. Naše politike trebale bi biti u skladu s Pariškim sporazumom. EU ne može biti jedini koji poduzima mjere: sve zemlje trebale bi pojačati napore u  borbi protiv klimatskih promjena.Uspjeh prelaska na zeleno gospodarstvo ovisit će o  znatnoj mobilizaciji privatnih i javnih ulaganja, o uspostavi učinkovitog kružnog gospodarstva te integriranog, međupovezanog europskog energetskog tržišta koje pravilno funkcionira i pruža održivu, sigurnu i cjenovno prihvatljivu energiju, uz puno poštovanje prava država članica na odlučivanje o vlastitoj kombinaciji izvora energije. EU će ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, povećati energetsku učinkovitost, smanjiti ovisnost o vanjskim izvorima, diversificirati svoju opskrbu te ulagati u rješenja za mobilnost budućnosti.Istodobno moramo nastaviti poboljšavati okoliš u  svojim gradovima i  ruralnim područjima, povećati kvalitetu naših zraka i voda te promicati održivu poljoprivredu koja je ključna za jamčenje sigurnosti hrane i poticanje kvalitetne proizvodnje. Bit ćemo predvodnici u borbi protiv gubitka bioraznolikosti i očuvanju ekosustava, uključujući oceane.Prijelaz prema zelenijoj, pravednijoj i uključivijoj budućnosti podrazumijevat će kratkoročne troškove i izazove. Zbog toga je toliko važno popratiti taj prijelaz i  pomoći zajednicama i pojedincima da se prilagode novom svijetu.

To zahtijeva pridavanje posebne pozornosti socijalnim pitanjima. Trebalo bi provesti europski stup socijalnih prava na razini EU-a i država članica, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti. Nejednakosti koje osobito utječu na mlade predstavljaju velik politički, društveni i gospodarski rizik; stvaraju se generacijski i teritorijalni jazovi te jazovi u obrazovanju i nastaju novi oblici isključenja. Naša je dužnost svima osigurati prilike. Moramo učiniti više kako bismo osigurali ravnopravnost između muškaraca i žena te prava i jednake mogućnosti za sve. Riječ je ujedno o društvenom imperativu i gospodarskoj prednosti.Primjerena socijalna zaštita, uključiva tržišta rada i promicanje kohezije pomoći će Europi u očuvanju svojeg načina života, kao što će to učiniti i visoka razina zaštite potrošača i standarda hrane te dobar pristup zdravstvenoj skrbi.Ulagat ćemo u kulturu i našu kulturnu baštinu koje čine srž našeg europskog identiteta.

Promicanje europskih interesa i vrijednosti u svijetuU svijetu koji je sve nesigurniji, složeniji i promjenjiviji, EU mora slijediti strateški plan djelovanja i povećati svoju sposobnost samostalnog djelovanja kako bi zaštitio svoje interese, poštovao svoje vrijednosti i  način života te dao doprinos oblikovanju globalne budućnosti.EU će i dalje biti pokretačka snaga multilateralizma i svjetskog međunarodnog poretka utemeljenoga na pravima, osiguravajući pritom otvorenost i pravednost te potrebne reforme. Podupirat će UN i ključne multilateralne organizacije.EU će iskoristiti svoj utjecaj kako bi bio predvodnik u odgovoru na svjetske izazove, i to upućivanjem na daljnje korake u borbi protiv klimatskih promjena, promicanjem održivog razvoja i provedbom Programa do 2030., te suradnjom s partnerskim zemljama u pogledu migracija.EU će promicati svoj jedinstveni model suradnje kao izvor nadahnuća drugima. Podupirat će europsku perspektivu europskih država koje su u mogućnosti i voljne mu se pridružiti. Provodit će ambicioznu politiku susjedstva. Razvijat će sveobuhvatno partnerstvo s Afrikom. EU će zajedno s globalnim partnerima koji dijele naše vrijednosti nastaviti s  radom na globalnom miru i stabilnosti te promicanju demokracije i ljudskih prava.Međutim, kako bi bolje branio svoje interese i vrijednosti te dao doprinos oblikovanju novog globalnog okruženja, EU mora postati samouvjereniji i učinkovitiji. Zbog toga moramo biti ujedinjeniji u  stajalištima koja zauzimamo te odlučniji i učinkovitiji u izvršavanju našeg utjecaja. To također znači da moramo staviti na raspolaganje više sredstava i bolje iskorištavati ona koja su nam već dostupna te da moramo dati jasniju prednost europskim gospodarskim, političkim i sigurnosnim interesima i u tu svrhu mobilizirati sve politike.Ambiciozna i čvrsta trgovinska politika kojom se osiguravaju pošteno tržišno natjecanje, reciprocitet i  uzajamne koristi središnji je element u tom pogledu, i to na multilateralnoj razini u  reformiranom WTO-u i  u bilateralnim odnosima EU-a i njegovih partnera.Zajednička vanjska i sigurnosna politika te zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a moraju postati aktivnije i reaktivnije

56

te bolje povezane s drugim elementima vanjskih odnosa. EU također treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu, a posebice povećanjem ulaganja u obranu i poboljšanjem razvoja sposobnosti i operativne spremnosti; blisko će surađivati s NATO-om, uz puno poštovanje načela utvrđenih u Ugovorima te od strane Europskog vijeća, uključujući načela uključivosti, uzajamnosti i autonomije EU-a u donošenju odluka.Odnosi sa strateškim partnerima, među ostalim našim transatlantskim partnerima i novonastalim silama moraju biti ključan element snažne vanjske politike. U tu svrhu potrebno je ostvariti mnogo više sinergija između EU-a i bilateralnih razina. EU može surađivati s drugim svjetskim silama na ravnopravnoj osnovi jedino ako izbjegne nesustavan pristup i djeluje ujedinjeno uz potporu sredstava EU-a i država članica.

Ostvarivanje naših prioritetaEU mora pristupiti rješavanju unutarnjih i  vanjskih izazova na integriran način. Kako bi vanjsko djelovanje moglo biti učinkovito, potrebna nam je snažna unutarnja gospodarska osnova.Naše institucije moraju se usmjeriti na ono što je doista bitno. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti EU mora imati važnu ulogu kada se radi o važnim pitanjima, a manju ulogu

kada se radi o pitanjima od manje važnosti. Mora gospodarskim i društvenim akterima ostaviti prostora da dišu, stvaraju i budu inovativni. Bit će važno uključiti građane, civilno društvo i socijalne partnere te regionalne i lokalne aktere.Naše institucije radit će u skladu s duhom i pismom Ugovorâ. Poštovat će načela demokracije, vladavine prava, transparentnosti i  jednakosti među građanima i  među državama članicama. Dobro upravljanje također ovisi o strogoj provedbi i izvršavanju dogovorenih politika i pravila, što se mora pomno pratiti.Svaka institucija trebala bi preispitati svoje radne metode i promisliti o najboljem načinu na koji može ispuniti svoju ulogu na temelju Ugovora.EU si mora osigurati dovoljna sredstva za ostvarenje svojih ambicija, postizanje svojih ciljeva i provedbu svojih politika.Institucije i države članice moraju raditi rame uz rame te iskoristiti svoje znatne resurse u  zajedničkom nastojanju. Trebalo bi iskoristiti talente regionalnih i lokalnih aktera u korist svih tih napora.Ovaj Strateški program prvi je korak u postupku koji će voditi institucije i države članice EU-a. Europsko vijeće pomno će pratiti provedbu tih prioriteta te će prema potrebi utvrditi daljnje opće političke smjernice i prioritete.

57

IZJAVA — SASTANAK NA VRHU DRŽAVA EUROPODRUČJA 21. LIPNJA 2019.

1. Pozdravljamo napredak ostvaren u okviru Euroskupine u pogledu jačanja ekonomske i monetarne unije, kako je utvrđeno u pismu predsjednika Euroskupine od 15. lipnja 2019. te pozivamo Euroskupinu u uključivom sastavu da nastavi raditi na svim elementima tog sveobuhvatnog paketa. Primamo na znanje široku suglasnost koju je Euroskupina postigla u pogledu:• revizije Ugovora o  Europskom stabilizacijskom

mehanizmu. Očekujemo da Euroskupina nastavi sa svojim radom kako bi se u prosincu 2019. mogla postići suglasnost o cjelokupnom paketu;

• proračunskog instrumenta za konvergenciju i  konkurentnost za europodručje i  države članice ERM-a II na dobrovoljnoj osnovi. S ciljem osiguravanja autonomije u  donošenju odluka država članica europodručja pozivamo Euroskupinu i  Komisiju da nastave s radom na svim neriješenim pitanjima; pozivamo Euroskupinu da brzo izvijesti o prikladnim rješenjima za financiranje. O tim bi elementima trebalo prioritetno postići dogovor kako bi se moglo odrediti veličinu proračunskog instrumenta za konvergenciju i konkurentnost u kontekstu sljedećeg VFO-a.

2. Sa zanimanjem očekujemo nastavak tehničkog rada na daljnjem jačanju bankovne unije.

58

IZJAVA PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA UOČI SASTANKA NA VRHU SKUPINE G20 U OSAKI (JAPAN), 28. LIPNJA 2019.

Prije svega želim istaknuti koliko cijenimo neumorne napore japanskog predsjedništva da osigura da se na tom sastanku na vrhu svijet približi rješavanju ključnih izazova našeg vremena. Vodstvo premijera Abea, njegova osobna predanost i diplomatske vještine impresivne su i zaista jedinstvene. Siguran sam da smo s takvim domaćinom u pravim rukama.Prije dolaska u Osaku posjetio sam Hirošimu i Nagasaki gdje sam se susreo s osobama koje su preživjele nuklearno bombardiranje. Oni posebno dobro shvaćaju vrijednost međunarodne suradnje jer znaju do čega svjetski sukob može dovesti. Obećao sam im da ću sudionicima i sudionicama sastanka skupine G20 uputiti sljedeće upozorenje:svjetska pozornica ne smije postati borilište u kojem će jači postavljati svoje uvjete slabijima, u kojem će egoizam nadvladati solidarnost i u kojem će nacionalistički osjećaji prevladati nad zdravim razumom. Trebali bismo shvatiti da smo odgovorni ne samo za vlastite interese, nego iznad svega za mir te siguran i pravedan svjetski poredak.Naposljetku, podijelio bih s vama jedno svoje mišljenje. Zahvaljujući razlici u vremenskim zonama imao sam priliku pročitati cijeli intervju koji je predsjednik Putin dao novinama Financial Times. Moram reći da se uopće ne slažem s glavnim argumentom da je liberalizam zastario. Ovdje smo, među ostalim, zato da bismo kao Europljani čvrsto i jednoglasno branili i promicali liberalnu demokraciju. Tko god tvrdi da je liberalna demokracija zastarjela, time tvrdi i da su slobode zastarjele, da je vladavina prava zastarjela i da su ljudska prava zastarjela. Za nas u Europi to jesu i ostat će ključne i dinamične vrijednosti. Ono što smatram zaista zastarjelim jesu autoritarnost, kultovi ličnosti i vladavina oligarha, čak i ako se ponekad čine učinkovitima.

59

ZAKLJUČCI S IZVANREDNOG SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA 30. LIPNJA – 2. SRPNJA 2019.

1. Europsko vijeće izabralo je Charlesa Michela za predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. svibnja 2022. Zatražilo je od glavnog tajnika Vijeća da izabranom predsjedniku Europskog vijeća pomogne u prijelaznom razdoblju.

2. Europsko vijeće pozdravilo je odluku šefova država ili vlada ugovornih stranaka Ugovora o  stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji čija je valuta euro o imenovanju Charlesa Michela predsjednikom sastanka na vrhu država europodručja za razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. svibnja 2022.

3. Europsko vijeće donijelo je odluku kojom se Europskom parlamentu predlaže Ursula von der Leyen kao kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije.

4. Europsko vijeće smatra Josepa Borrella Fontellesa primjerenim kandidatom za Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, podložno suglasnosti novoizabranog predsjednika Komisije.

5. Europsko vijeće smatra Christine Lagarde primjerenom kandidatkinjom za predsjednicu Europske središnje banke, podložno dobivanju relevantne preporuke i mišljenjâ u skladu s Ugovorima.

60

IZJAVA PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA UOČI SASTANKA NA VRHU SKUPINE G7 U BIARRITZU (FRANCUSKA), 24. KOLOVOZA 2019.

Prije svega, zaželio bih sve najbolje predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru. Sastancima na vrhu skupine G7 uvijek sam prisustvovao s Jean-Claudeom i moram reći da će mi nedostajati u Biarritzu.Riječ je o još jednom sastanku na vrhu skupine G7 koji će biti težak ispit za jedinstvo i solidarnost slobodnog svijeta te njegovih čelnika i čelnica. I dalje nije sigurno hoće li skupina G7 – u današnje vrijeme, kada su globalni izazovi uistinu ozbiljni – uspjeti iznaći zajednička rješenja ili će se usredotočiti na besmislene međusobne nesuglasice. Posljednjih se godina pokazalo da svima nama postaje sve teže pronaći zajednički jezik u vrijeme kada je svijetu sve više, a ne manje, potrebna naša suradnja. Ovo bi mogao biti posljednji trenutak za obnavljanje našeg političkog zajedništva. Danas je posebno hitno i neophodno da budemo ujedinjeni s obzirom na izazove navedene u nastavku.1. Obrana liberalne demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, posebno u kontekstu oživljavanja nacionalizama i novih oblika

autoritarizma, kao i prijetnji koje proizlaze iz razvoja digitalnih tehnologija (uplitanje u izbore, lažne vijesti, upotreba umjetne inteligencije protiv građana i njihovih sloboda).

2. Klimatska kriza i zaštita prirodnog okoliša, uključujući šume i oceane. Požar u Amazonskoj prašumi postao je još jedan deprimantan znak našeg vremena. Naravno, podupiremo sporazum između EU-a i Mercosura, koji se također odnosi na zaštitu klime i okoliša, no teško je zamisliti usklađen postupak ratifikacije u europskim zemljama dok god brazilska vlada dopušta uništavanje zelenih pluća planeta Zemlje. Tu je riječ o našem „biti ili ne biti”. EU je istodobno spreman ponuditi financijsku pomoć u borbi protiv požarâ.

3. Zaustavljanje trgovinskih ratova. Trgovinski sporazumi i reforma WTO-a bolji su od trgovinskih ratova. Trgovinskim ratovima uzrokovat će se recesija, dok će se trgovinskim sporazumima potaknuti gospodarstvo, a da ne govorimo o tome da će trgovinski ratovi među članicama skupine G7 dovesti do narušavanja već smanjenog povjerenja među nama.

4. Prijetnja od širenja nuklearnog oružja. Činjenica da je SAD odbacio dogovor s Iranom o nuklearnom pitanju nije urodila ničim pozitivnim, a podjele u zapadnom svijetu u tom pogledu idu na ruku iranskim ajatolasima, kao i Rusiji i Kini. Čelnici skupine G7 trebali bi još jednom uložiti napore kako bi pronašli zajednički jezik u vezi s time.

5. Politika Rusije prema susjednim zemljama, posebno njezina agresija na Ukrajinu. Prije godinu dana u Kanadi predsjednik Trump predložio je da se Rusiju ponovno pozove u skupinu G7 te je otvoreno izjavio da je rusko pripojenje Krima bilo djelomično opravdano i da bismo trebali prihvatiti tu činjenicu. S tim se načinom razmišljanja ne možemo nikako složiti. Kada je riječ o nagađanjima o pozivanju Rusije za stol, želio bih reći sljedeće. Prvo: razlozi zbog kojih je Rusiji 2014. uskraćen poziv i dalje postoje. Štoviše, pojavili su se i novi razlozi, poput ruskih provokacija na području Azovskog mora. Drugo: kada je Rusija prvi put pozvana u skupinu G7, vjerovalo se da će kročiti putem liberalne demokracije, vladavine prava i ljudskih prava. Postoji li među nama netko tko bi potpuno uvjereno i bez poslovnih kalkulacija rekao da Rusija kroči tim putem? Danas ću pokušati uvjeriti svoje sugovornike da bi bilo bolje pozvati Ukrajinu na sljedeći sastanak skupine G7, naravno u ulozi gosta, kako bi se saslušalo mišljenje novog predsjednika. Razgovarao sam s njim prije dva dana i znam da bi bio veoma zainteresiran.

Dopustite mi da kažem i da EU ima konkretne prijedloge za Afriku. Zadržavamo svoju dugogodišnju predanost Globalnom fondu za borbu protiv AIDS-a, malarije i tuberkuloze te ćemo s 550 milijuna eura doprinijeti nadopuni tog fonda. To znači da će naše ukupno sudjelovanje premašiti milijardu eura.Zadovoljstvo mi je najaviti da će se EU pridružiti „Akcijskom programu za financiranje žena u Africi”, što je važan korak u borbi za osnaživanje žena. Doprinos EU-a, koji će iznositi više od 85 milijuna eura, pomoći će u razvoju 100 000 poduzeća koje vode žene. Naposljetku, EU će doprinijeti s početnih milijun eura „Međunarodnom fondu za žrtve seksualnog nasilja povezanog sa sukobima”, koji će Nadia Murad i doktor Denis Mukwege, dobitnici Nobelove nagrade za mir 2018., sutra predstaviti čelnicima skupine G7.Sutra ću se također sastati s premijerom Borisom Johnsonom na marginama sastanka na vrhu. On će biti treći premijer, britanski konzervativac, s kojim ću raspravljati o Brexitu. EU je uvijek bio otvoren za suradnju: kada je David Cameron želio izbjeći Brexit, kada je Theresa May željela izbjeći Brexit bez dogovora te će i sada biti spreman ozbiljno razgovarati s premijerom Johnsonom. Jedina mogućnost na kojoj neću surađivati jest scenarij bez dogovora. I dalje se nadam da premijer Johnson neće htjeti ostati zapamćen kao g. Brexit Bez Dogovora. Spremni smo saslušati ideje koje su operativne, realistične i prihvatljive svim državama članicama, uključujući Irsku, ako i kada ih vlada Ujedinjene Kraljevine bude spremna iznijeti.

61

GOVOR PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA NA ATENSKOM FORUMU DEMOKRACIJE, 9. LISTOPADA 2019.

Tri su razloga zbog kojih sam zahvalan što sam pozvan u Atenu. Započet ću s najbanalnijim, koji je istodobno i veoma očit i osoban. Grčka povijest oduvijek je bila moja strast. Homerovu Ilijadu pročitao sam na poljskome dok još nisam imao ni deset godina. Čim bih je pročitao, počeo bih je ponovno čitati i to je trajalo nekoliko mjeseci. Skoro sam je naučio napamet. „Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina, pogubnu, kojano zada Ahejcima tisuću jada.” Homer je mojem životu dao smisao, s obzirom na to da djeca također traže smisao i svrhu u životu. Odlučio sam postati arheolog, otkriti ruševine Troje i pročitati sve što se o drevnoj Grčkoj moglo pročitati na poljskom jeziku: mitologiju, Plutarha, eseje o atenskoj arhitekturi i Peloponeskom ratu, filozofe i Herodota. Zamislite moj očaj kad sam pročitao biografiju slavnog arheologa Heinricha Schliemanna. Ispostavilo se da je Troja davno otkrivena tako da sam se prilično dugo osjećao kao da je moje postojanje izgubilo svrhu.Jedino što sam stoga mogao učiniti jest ostvariti skromniji san: postati povjesničar i jednom u budućnosti vidjeti Akropolu vlastitim očima. Prvi se san ostvario deset godina kasnije, a drugi nakon četrdeset godina. Kada sam kao odrastao muškarac prvi put došao u Atenu, popeo se na Akropolu i rukama obuhvatio jedan od stupova Erehteja, bio sam ganut do suza kao kad sam prvi put pročitao o Parisovoj smrtonosnoj strijeli koja je pogodila Ahilovu petu.Budući da sam bio zadubljen u grčku povijest, a nešto kasnije i u grčku tragediju i filozofiju, morao sam prije ili poslije naletjeti na tu prokletu riječ: politika. Prokletu danas jer za stare je Grke riječ politikon imala mnoga pozitivna značenja: javan, građanski, svakodnevan, uobičajen, druželjubiv, čak i pristojan! Engleska riječ polite, koja znači pristojan, ne piše se slučajno tako.U srednjoj školi nastavnik povijesti zadao nam je da pročitamo Sofoklovu Antigonu, a zatim odglumimo suđenje Kreontu. Nitko nije htio biti njegov odvjetnik. Zatim je nastavnik pogledao mene, znakovito se nasmiješio i rekao: „Donalde, ti uvijek imaš nešto za reći, čak i kad te se ne pita, i obožavaš drevnu Grčku, pa ćeš ti braniti Kreonta.” O Bože, zar sam ja, sedamnaestogodišnji idealist, prisiljen biti na strani nemilosrdnog tiranina, na strani autoriteta, protiv pobunjenika? U to doba nisam bio upoznat s Maxom Weberom, nisam imao pojma o etici odgovornosti, ali nekako sam uspio i razred je donio presudu da je neriješeno. Možda sam tada i ne znajući postao političar. Jedno je sigurno, četvrtinu stoljeća kasnije postao sam poljski šef vlade.Imam i drugi razlog zbog kojeg sam zahvalan što sam pozvan u Atenu. Dobio sam prije nekoliko sati priliku naširoko razgovarati sa svojim prijateljima premijerom Kirjakosom Micotakisom i njegovim prethodnikom Aleksisom Ciprasom. Naravno, kao što možete pretpostaviti, radilo se o odvojenim sastancima, no u suštini bili su prilično slični. Čak i ako se tek slegla prašina od bitke nakon posljednje izborne kampanje, oba moja sugovornika bila su usredotočena ne na ono što danas dijeli stanovništvo Grčke i Europe (a o tome bi se moglo dosta reći), nego na ono što bi nas moglo i trebalo ujediniti, na to kako vratiti pozitivno značenje pojmu Politeia, koji je Ciceron na latinski preveo kao Res Publica, odnosno javna stvar. To je možda najveći izazov našeg vremena – učiniti da politika opet postane ono što je nekad bila: postupanje i razmišljanje za opće dobro. Naposljetku, svi smo svjesni toga da se socijalni subjekti i političke zajednice razlamaju u nespojive dijelove. Sve češće smo svjedoci i žrtve rastuće polarizacije. Nekadašnji partneri, još jučer konkurenti, danas su zakleti neprijatelji. Vidim da se to događa na mnogim mjestima, među ostalim u mojoj domovini. Politika se iz umjetnosti suživota različitih ideja i zajednica pretvara u priliku za brutalno postupanje s protivnicima, konkurentima, neprilagođenim osobama ili strancima. Nasilje, laži, govor mržnje, mitovi i ogorčenost – to su alati današnje politike. Politika je viđena kao rat: iako meci ne lete posvuda, gotovo svugdje jedan dio, jedan fragment cjeline, želi uništiti, obesnažiti ili podčiniti druge. Osjećaji su zamijenili razum, dok su u političkoj matematici dijeljenje i oduzimanje izbacili množenje i zbrajanje.Nije slučajnost da se u posljednjem izdanju prestižnog poljskog časopisa Politički pregled (Przegld Politycny) posvećenom Brexitu nalaze eseji o Tukididu i njegovim promišljanjima o pitanju drevnog grčkog izraza stasis, koji doslovno znači dio, frakcija, i koji je označavao stanje narušenog javnog reda, kaosa koji proizlazi iz političkih strasti i stalne eskalacije unutarnjih sukoba. Tukidid je kao primjer naveo stanje u Korkyri, gdje dogovor nije bio moguć ujedno zbog toga što su u žaru borbe strane proizvoljno mijenjale značenje riječi, dok su vrijednosti bile izvrnute. Ludilo i nesmotrena odvažnost smatrale su se hrabrošću, zdrav razum kukavičlukom, umjerenost konformizmom. Svaka stanka za razmišljanje ili pokušaj razmatranja tretirali su se kao poraz ili lijenost. Oni koji su sijali ljutnju, ogorčenost i destrukciju postali su politički, pa čak i moralni autoriteti, a tko god im se suprotstavio u ime reda i razboritosti bio je sumnjiv.Tukidid je primijetio da u previranjima ljudska priroda prevlada nad pravdom. Osjećaji i strasti, koji su u našoj prirodi, snažniji su od naše privrženosti zakonima i pravilima koje smo sami uspostavili, te će nas uvijek poticati na nasilje i dominaciju. Najvažniji politički izumi čovječanstva – demokracija, ljudska prava i slobode, međunarodni poredak, provjere i ravnoteže, vladavina prava – svi oni proizlaze iz svjesnosti o našoj prirodi, kao i iz prošlih, negativnih iskustava. No proizlaze li samo iz prošlosti? Ne suočavamo li se danas s našim vlastitim stasisom, koji je pojačan tehnološkom revolucijom i masovnošću društvenih pojava? Ne pretvaraju li se Europa i svijet pred našim očima u drevnu Korkyru?Htio bih znati kako bi Tukidid danas okarakterizirao stanje u Sjedinjenim Američkim Državama pod vodstvom predsjednika Trumpa, u Ujedinjenoj Kraljevini u vrijeme Brexita i trajne parlamentarne krize, u nekim zemljama istočne i srednje Europe gdje su ugroženi temelji liberalne demokracije i vladavine prava ili pak na granici Rusije i Ukrajine. Zasigurno bi imao o čemu pisati.Imam i treći razlog zbog kojeg sam zahvalan što sam pozvan na vaš Forum. Meni je osobno posebno važan i emotivan. Razlog tome jest to što su domaćini odlučili posthumno dodijeliti nagradu mojem prijatelju i bliskom suradniku Pawełu Adamowiczu, gradonačelniku

62

mojega grada Gdańska, koji je ubijen u siječnju ove godine. Nasmrt je izboden trenutak nakon što je u obraćanju tisućama ljudi okupljenih u Gdańsku na kraju velikog dobrotvornog događanja izgovorio sljedeće riječi koje citiram: „Gdańsk je velikodušan, Gdańsk dijeli svoje dobro, Gdańsk želi biti grad solidarnosti. Ovo je sjajno vrijeme za dijeljenje onoga što je dobro.” Pao je žrtvom mržnje protiv koje se borio cijeli svoj život. Nije bio drevni heroj poput Demetrija Poliorketa, nije osvajao ni uništavao druge gradove. Izgradio je svoj grad vjerujući da nije sve izgubljeno, da je ljubav jača od mržnje i da je solidarnost snažnija od egoizma. I ja vjerujem da nije sve izgubljeno i svima vam želim nadahnuće istom vjerom.

63

ZAKLJUČCI S IZVANREDNOG SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA1 (ČLANAK 50) 17. LISTOPADA 2019.

1 Slijedom obavijesti na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijeća ni u donošenju odluka koje se na nju odnose.

1. Europsko vijeće potvrđuje Sporazum o  povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju. Europsko vijeće na temelju toga poziva Komisiju, Europski parlament i Vijeće da poduzmu korake potrebne kako bi se osiguralo da Sporazum može stupiti na snagu 1. studenoga 2019. u cilju osiguravanja urednog povlačenja.

2. Europsko vijeće odobrava Političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske. Europsko vijeće ponovno ističe odlučnost Unije u tome da u budućnosti bude u što bližem partnerstvu s Ujedinjenom

Kraljevinom, u skladu s Političkom izjavom. Pristup Unije i dalje će se temeljiti na općim stajalištima i načelima utvrđenima u  prethodno dogovorenim smjernicama Europskog vijeća te u izjavama, posebno onima od 25. studenoga 2018. Europsko vijeće i dalje će se stalno baviti tim pitanjem.

3. Europsko vijeće ponovno zahvaljuje Michelu Barnieru na neumornom radu u ulozi glavnog pregovarača Unije i na njegovu doprinosu održavanju jedinstva među 27 država članica EU-a tijekom cijelog razdoblja pregovora o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

64

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA 17. I 18. LISTOPADA 2019.

I. VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR1. Slijedom izlaganja predsjedništva Europsko vijeće

razmijenilo je mišljenja o ključnim pitanjima sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, kao što su njegova cjelokupna razina, iznosi koji su utvrđeni za glavna područja politika, financiranje, uključujući prihode i ispravke, te uvjeti i poticaji. U svjetlu te rasprave poziva predsjedništvo da podnese pregovarački okvir, zajedno s iznosima, prije sastanka Europskog vijeća u prosincu 2019.

II. SLJEDEĆI INSTITUCIJSKI CIKLUS2. Europsko vijeće razmijenilo je mišljenja s  izabranom

predsjednicom Ursulom von der Leyen o Komisijinu doprinosu provedbi prioriteta EU-a navedenih u Strateškom programu. Primilo je na znanje izvješće finskog premijera o daljnjim koracima u vezi sa Strateškim programom poduzetima u Vijeću.

3. Europsko vijeće donijelo je i  odluku o  imenovanju Christine Lagarde predsjednicom Europske središnje banke.

III. KLIMATSKE PROMJENE4. Europsko vijeće pozdravlja ishod Sastanka na vrhu UN-a

o djelovanju u području klime 2019. u smislu iskazane ambicije, djelovanja i solidarnosti. Egzistencijalna prijetnja koju predstavljaju klimatske promjene zahtijeva veću ambicioznost i intenzivnije djelovanje u području klime na razini EU-a i na globalnoj razini. Europsko vijeće odlučno je u namjeri da EU nastavi imati vodeću ulogu u socijalno poštenoj i pravednoj zelenoj tranziciji u okviru provedbe Pariškog sporazuma, u skladu sa svojim zaključcima iz lipnja 2019. Podupire prioritete 25. sjednice Konferencije stranaka (COP25), uključujući naglasak na povezanosti oceana i klime. Europsko vijeće podsjeća na to da će na sastanku u prosincu dovršiti svoje smjernice o dugoročnoj strategiji EU-a o klimatskim promjenama s ciljem njezina donošenja i zatim podnošenja UNFCCC-u početkom 2020.

IV. PROŠIRENJE5. Europsko vijeće pitanje proširenja ponovno će razmotriti

prije sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju 2020.

V. TURSKA6. Europsko vijeće potvrđuje zaključke Vijeća od

14. listopada 2019. o sjeveroistoku Sirije.7. EU osuđuje jednostrano vojno djelovanje Turske na

sjeveroistoku Sirije, kojim se uzrokuje neprihvatljiva ljudska patnja, potkopava borba protiv Daiša i ozbiljno ugrožava europska sigurnost. Europsko vijeće prima na znanje večerašnju objavu SAD-a i Turske o privremenom prekidu svih vojnih operacija. Ponovno snažno poziva Tursku da obustavi svoje vojno djelovanje, povuče svoje snage i  poštuje međunarodno humanitarno pravo. Slijedom zaključaka Vijeća od 14. listopada 2019. podsjeća na odluku nekih država članica da zaustave izdavanje dozvola za izvoz oružja Turskoj.

8. Europska unija i  dalje ulaže napore u  pronalazak učinkovitog odgovora na ozbiljnu humanitarnu i izbjegličku krizu s obzirom na potrebe koje se mijenjaju, među ostalim podupiranjem onih država članica koje se suočavaju s  najozbiljnijim izazovima u  pogledu migracijskih tokova na istočnom Sredozemlju.

9. Europsko vijeće nastavit će se baviti tim pitanjem.

VI. NEZAKONITE AKTIVNOSTI BUŠENJA10. Europsko vijeće ujedno potvrđuje zaključke Vijeća od

14. listopada 2019. o nezakonitim aktivnostima bušenja koje Turska provodi u isključivom gospodarskom pojasu Cipra i ponovno potvrđuje svoju solidarnost s Ciprom.

11. Europsko vijeće nastavit će se baviti tim pitanjem.

VII. MH1712. Pozivajući se na zaključke od 20. lipnja 2019., Europsko

vijeće ponovno izražava punu potporu svim naporima da se utvrdi istina i  odgovornost te osigura pravda za žrtve rušenja zrakoplova na letu MH17 i njihove bližnje te poziva sve države da u potpunosti surađuju u istrazi koja je u tijeku, u skladu s Rezolucijom VSUN-a 2166.

65

IZJAVA EUROPSKOG VIJEĆA (ČLANAK 50.) 29. LISTOPADA 2019.

Europsko vijeće 17. listopada 2019. potvrdilo je Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju.Podsjećajući na zaključke od 17. listopada 2019. kojima je potvrdilo Sporazum o povlačenju te pozvalo Komisiju, Europski parlament i Vijeće da poduzmu nužne korake s ciljem njegova sklapanja, Europsko vijeće očekuje da Ujedinjena Kraljevina istodobno nastavi s ratifikacijom kako bi što je moguće ranije stupio na snagu.Kako bi se omogućilo dovršenje svih koraka nužnih za ratifikaciju Sporazuma o povlačenju, među ostalim dobivanje suglasnosti Europskog parlamenta, Europsko vijeće pristaje na dodatno produljenje razdoblja na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a. Prima na znanje da će Sporazum o povlačenju stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon što stranke dovrše postupke ratifikacije u tom razdoblju, koje istječe najkasnije 31. siječnja 2020.Europsko vijeće odlučno navodi da isključuje svako ponovno pregovaranje o  Sporazumu o  povlačenju u  budućnosti te podsjeća na to da bi svaka jednostrana obveza, izjava ili drugi akt Ujedinjene Kraljevine trebali biti u skladu s tekstom i smislom

Sporazuma o povlačenju te se njima ne smije ometati njegova provedba.Europsko vijeće prima na znanje da će Ujedinjena Kraljevina tijekom tog dodatnog produljenja i dalje biti država članica do novog datuma povlačenja, s punim pravima i obvezama u skladu s člankom 50. UEU-a, uključujući obvezu predlaganja kandidata za imenovanje članom Komisije.Europsko vijeće podsjeća na obvezu koju je preuzela Ujedinjena Kraljevina da postupa konstruktivno i odgovorno tijekom cijelog razdoblja produljenja u skladu s dužnošću lojalne suradnje te očekuje od Ujedinjene Kraljevine da ispuni tu preuzetu obvezu i obvezu iz Ugovora na način koji odgovara njezinoj situaciji države članice koja se povlači. U tu svrhu Ujedinjena Kraljevina dužna je olakšati postizanje zadaća Unije i suzdržati se od svih mjera kojima bi se moglo ugroziti ispunjavanje ciljeva Unije, osobito pri sudjelovanju u procesima donošenja odluka Unije.Europsko vijeće podsjeća na to da će se 27 država članica i prema potrebi Komisija zajedno s  ostalim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, osim sastanaka na temelju članka 50. UEU-a, nastaviti zasebno sastajati na svim razinama kako bi raspravljali o pitanjima koja se odnose na stanje nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

66

UVODNI GOVOR PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA NA SVEČANOSTI POVODOM POČETKA AKADEMSKE GODINE 2019./2020.

NA EUROPSKOM KOLEDŽU, 13. STUDENOGA 2019.

Najprije bih želio zahvaliti rektoru Europskog koledža Jörgu Monaru na pozivu, ali i na izvanrednom predavanju o životu i djelu Hanne Arendt koje je upravo održao. Hvala vam na gostoprimstvu i na tako prikladnom uvodu, profesore, posebno s obzirom na ono što danas želim reći.Kada sam čuo da je ova akademska godina na Europskom koledžu posvećena Hanni Arendt i da sam pozvan na svečanost povodom njezina početka, bio sam vrlo sretan iz dvaju razloga: kao prvo zbog toga što Hannu Arendt smatram intelektualnom heroinom, a kao drugo jer se nalazimo u veličanstvenom gradu Bruggeu. Iako neformalno, Brugge i moj rodni grad Gdańsk sestrinski su gradovi. Oba se grada natječu za titulu Venecije na sjeveru. Oba su nekad bila žile kucavice europske trgovine, gdje su se u srednjovjekovnoj Europi sretali sjever i jug. Oba su bila geopolitička čvorišta u Hanzeatskoj ligi. Oba su primala engleske i škotske trgovce, koji su bili duboko integrirani u europsko gospodarstvo i trgovali su vunom i žitaricama. Iako na različite načine, oba su dom starim f lamanskim majstorima, a možda vam nije poznato da mi je to omiljena europska slikarska škola. U Bruggeu su nastala djela Jana van Eycka i drugih, a u nacionalnom muzeju u Gdańsku izloženo je djelo Posljednji sud drugog poznatog stanovnika Bruggea, Hansa Memlinga. Kad sam prije nekoliko godina nizozemskom premijeru Marku Rutteu pokazivao tu sliku u Gdańsku, nisam očekivao da će Europa unutar godine dana početi pomalo nalikovati Posljednjem sudu. Ako se sjećate te slike, točno ćete znati na što mislim.Započeo bih ovaj govor osobnom opaskom. Postoje tri žene koje su povezane s ovim mjestom i ovom svečanošću, a koje su uvelike utjecale na moj život. Već sam spomenuo Hannu Arendt. Danas sam ponio ovu knjigu. Riječ je o tek nekoliko poglavlja iz knjige „The Life of the Mind”, jednog od poznatih djela Hanne Arendt, koje smo 1988. nezakonito objavili u komunističkoj Poljskoj. Filozofija je najprimamljivija kad je zabranjena. U toj je knjizi napisala: „Tužna je istina da većinu zla počine ljudi koji nikad nisu odlučili biti dobri ili zli.” Važna je to misao.Iste te godine, 1988., druga heroina moje mladosti, Margaret Thatcher, izrekla je u ovom Koledžu, na istoj svečanosti kao što je ova: „Ne smijemo zaboraviti da su istočno od željezne zavjese narodi koji su nekoć u potpunosti uživali u europskoj kulturi, slobodi i identitetu odsječeni od svojih korijena. Varšavu, Prag i Budimpeštu uvijek ćemo smatrati velikim europskim gradovima.” Dva mjeseca poslije primio sam nju, Lecha Wałęsu i poljske radnike kod brodogradilišta u Gdańsku. Tog smo dana imali osjećaj da će željezna zavjesa uskoro pasti i da će nastupiti nova era slobode i jedinstva.Iznimno sam privržen i trećoj Europljanki, nekadašnjoj studentici na ovom Koledžu, koja je jednom također održala govor ovdje, istom prigodom kao i ja danas – tadašnjoj danskoj premijerki Helle Thorning-Schmidt. Svoju prisutnost ovdje danas uvelike dugujem njoj. Bila mi je glavna konkurentica za mjesto predsjednika Europskog vijeća 2014., no na zahtjev Hermana Van Rompuya povukla je kandidaturu i podržala mene. Kao što vidite, moja privrženost njoj itekako je opravdana.Moja misija završava za nekoliko dana, pa se osjećam dužnim ispričati vam što sam zapravo radio tijekom posljednjih pet godina. Ne brinite se, bit ću kratak.Možda će zvučati banalno, no kad me pitaju što je bila poanta mojeg mandata, bez oklijevanja odgovaram jedinstvo – misao vodilja, zadaća, gotovo moja opsesija od samog početka. Na dan odlaska u Bruxelles u varšavskoj zračnoj luci sasvim sam slučajno susreo Lecha Wałęsu. Kad je čuo da se spremam preuzeti Europsko vijeće od Hermana Van Rompuya, reagirao je impulzivno: „Samo se nadam da se Unija neće raspasti kad im ti dođeš, ionako već izgleda prilično loše!”Stoga ne iznenađuje što sam tijekom svečanosti primopredaje 1. prosinca 2014. u svojem vrlo kratkom dvominutnom govoru spomenuo riječ „jedinstvo” tri puta. Moja je poruka bila sljedeća: „Europi je potrebna zaštita naših temeljnih vrijednosti – solidarnosti, slobode, jedinstva – od prijetnji EU-u i njegovu jedinstvu, koje dolaze i iznutra i izvana. Politika se vratila u Europu, povijest se ponavlja i u ovakvim trenucima potrebni su vodstvo i političko jedinstvo.” Rekao sam vam da sam opsjednut jedinstvom.Načelo jedinstva počeo sam primjenjivati praktički od prvog dana. Prvo je bila riječ o agresivnoj politici Kremlja. Bio sam uvjeren, i još sam, da u toj igri na kocki nije samo budućnost neovisne Ukrajine i sigurnost središnje Europe, a tako i sigurnost moje zemlje, već i suverenitet Europe kao političkog entiteta. Nisam nimalo sumnjao da je Putinov strateški cilj bio ne samo povratiti kontrolu nad bivšim područjima Sovjetskog Saveza, već i sustavno oslabiti EU izazivanjem unutarnjih podjela. Morao sam javno podsjećati ostale, gotovo svaki tjedan, da Rusija nije naš „strateški partner”, nego naš „strateški problem”. Čak su me nazvali „monomanijakom” jer sam bio toliko zaokupljen tim pitanjem. No to mi se s vremenom isplatilo. Ostali smo ujedinjeni, među ostalim i u pogledu sankcija, tijekom cijelog mojeg mandata.Drugi je test bila zaštita jedinstva europodručja. Nikada se nisam pretvarao da sam stručnjak poput Hermana za pitanja zajedničke valute ili bankarstva. Grčku krizu promatrao sam više s političkog i geostrateškog stajališta, nego s onog financijskog. Zato sam dao sve od sebe da otklonim rizik od Grexita. Kao tipičan predstavnik „sjevernjačke škole” uvijek sam smatrao da ne biste smjeli trošiti više nego što imate. No unatoč tom uvjerenju štitio sam Grke od suviše oštrog i katkad ortodoksnog pristupa Nijemaca i Nizozemaca. Nisam to činio jer sam oduvijek bio ljubitelj grčke kulture –glazbu Johanna Sebastiana Bacha i Vermeerove slike cijenim jednako kao i partenonske skulpture – nego jer sam znao da bi europodručje moglo propasti ako strane u tom sukobu odu korak predaleko. To se zapravo umalo i dogodilo. Te sudbonosne noći 12. srpnja 2015., kad

67

su kancelarka Merkel i premijer Cipras zamalo digli ruke od svega, u četiri ujutro, zatvorio sam vrata i rekao im: „Žao mi je, ali ne možete otići iz ove prostorije dok ne postignete dogovor.” Četiri sata poslije objavio sam da smo postigli dogovor, naš aGreekment. Europodručje je spašeno i Grčka je danas jedno od perspektivnijih gospodarstava Unije.Treći je izazov bilo postizanje dogovora o zajedničkoj migracijskoj politici. Odmah mi je bilo jasno da bi neslaganja u vezi s time mogla biti vrlo opasna. Prijepori oko politike azila, a posebno obveznog premještanja, izazvali su mnogo emocija i zamjeranja. Zato je moj najvažniji prioritet bio odbaciti ideju da treba odabrati između „otvorene Europe” i „tvrđave Europe”. Smatrao sam da je ključno izbjeći crno-bijelu karakterizaciju stanja. Pobornike strogog čuvanja vanjskih granica prozivali su ksenofobima i nesolidarnima, a one koji su zagovarali Willkommenspolitik optuživali su da puštaju teroriste i da se neprihvatljivo pokoravaju. Zemlje Beneluksa, Nijemci i Skandinavci željeli su da južne zemlje djeluju odlučnije, no iskreno rečeno, oni su najglasnije kritizirali istočne zemlje zbog nedostatka solidarnosti. A južna Europa pridružila se tom antiistočnom diskursu jer je puno lakše bilo predlagati obvezno premještanje nego zaštititi granice. Za ublažavanje napetosti najvažnije je bilo da sve zemlje shvate kako liberalna demokracija i učinkovit nadzor naših vanjskih granica nisu inherentno suprotstavljeni, kako moramo pomoći izbjeglicama, ali ne smijemo zanemariti primarnu dužnost zaštite svojeg teritorija. Naravno, problem migracija i dalje je prisutan i držat će nas zaokupljenima u narednim godinama. No uspjeli smo uvjeriti većinu aktera da smire emocije i usredotoče se na pragmatičnije inicijative za zaštitu naših granica, na borbu protiv krijumčara ljudi, na suradnju s Libijom i drugim afričkim zemljama te, jasno, na postizanje dogovora s Turskom.I naposljetku, osvrnut ću se na naše jedinstvo u pogledu Brexita. Ujedinjena Kraljevina u ovom je trenutku još članica Europske unije i ostat će članicom do kraja mojeg mandata. No neću se pretvarati da je to nekakav uspjeh jer Brexit se može dogoditi početkom sljedeće godine. Učinio sam sve što je u mojoj moći kako bi se izbjegao konf liktni scenarij bez dogovora i produljilo razdoblje za razmatranje i moguće predomišljanje Britanaca. Nazivali su me romantikom i anglofilom i mislim da su oba naziva primjerena i zaslužena. No ono najvažnije jest da nas Brexit nije podijelio. Dvadeset sedam država članica EU-a zadržalo je izvanrednu samodisciplinu i međusobnu odanost unatoč pokušajima Londona da „bilateralizira” pregovore.Tijekom posljednjih pet godina morali smo stati na kraj takozvanim „kreativnim” idejama i inicijativama kao što su „manji klub”, „srž Europe” i slično. One su djelomično potjecale iz frustracije federalista i iz često opravdanih pritužbi da neke države blokiraju daljnju integraciju. Pariz je tu bio osobito aktivan, a paradoksalno je što je to postalo još intenzivnije nakon što je izabran predsjednik Macron, istinski i energični Europljanin.Kao što sam rekao u Rimu na svečanosti povodom 60. godišnjice Ugovorâ, ne mogu prihvatiti povratak Europe s više brzina. Polovicu života proveo sam iza željezne zavjese, u sferi sovjetskog utjecaja, pod komunističkim režimom, tako da jako dobro znam što Europa s dvije brzine doista znači. Za jedinstvo EU-a potrebno je uzajamno strpljenje, a ne prisila. Kad god se brzina integracije poveća, rado citiram jednu afričku izreku: „Ako se želite kretati brzo, idite sami. Ako želite daleko stići, idite zajedno.”Pri promišljanju o budućnosti Europe trebali bismo se voditi zdravim razumom i osjećajem za odabir pravog trenutka. Ne možemo se osuditi na lažni izbor između brze integracije i propasti Unije. Isplati se uvijek iznova otkrivati put između utopije i distopije, koji katkad može biti krivudav i vrlo uzak. Jedinstvo neće izgraditi ekstremni euroskeptici ni radikalni federalisti. Trudio sam se uvijek ostati na tom krivudavom i uskom putu.Još jedno svakodnevno testiranje jedinstva bila je, a trebala bi i ostati, zaštita najmanjih država članica, koje su najpotrebitije i najranjivije. Njemačka i Francuska veće su od Malte ili Litve, no to ne znači da su više u pravu. Barem ne uvijek. Stavljanje jedinstva EU-a na prvo mjesto katkad je značilo protivljenje volji i namjerama najmoćnijih. Tu, naravno, nije bila riječ ni o kakvoj pozitivnoj diskriminaciji u korist manjih zemalja, već o načelu jednakosti prava i objektivnosti, bez obzira na to kome to išlo u prilog. Bez dogmatizma, jasno. Na kraju krajeva, čak i Nijemci katkad imaju pravo.Itekako sam svjestan činjenice da je u politici, kao i u životu, veličina važna. No EU je među ostalim nastao kako snaga ne bi bila jedini i odlučujući čimbenik, kako bi u našoj unutarnjoj politici presudna bila moć argumenta, a ne argument moći.Kad god je to bilo potrebno, izricao sam prilično oštra upozorenja da, primjerice, Cipar nije na prodaju ili da ne smijemo Irskoj okrenuti leđa te sam štitio nove države članice od arogancije nekih starijih, ne uvijek jednako uspješno, jasno. Načelo „svi za jednog, jedan za sve” zvuči lijepo, no ne možemo ga silom nametnuti drugima. Ipak je tu riječ o solidarnosti, koju je nemoguće nametati – ili postoji ili ne. Sjećam se kako je na jednom sastanku Europskog vijeća tijekom rasprave o premještanju predloženo da u zaključke uvrstimo pojam „obveze solidarnosti”. Usprotivio sam se jer sam to smatrao očiglednim oksimoronom. A ja znam što govorim, i dalje se osjećam kao stručnjak za solidarnost.U svojem uredu predsjednika Europskog vijeća imam plakat koji sam sam izradio, na kojem piše „Jedinstvo, glupane.” Izradio sam ga kako bih se uvijek mogao podsjetiti što je najvažnije. Ostavit ću ga ondje, za svaki slučaj.Dopustite mi da vam naposljetku još kažem nešto što se prije nekoliko mjeseci ne bih bio usudio reći iz straha da me ne otpuste jer sam odviše iskren. Danas je naprosto prekasno za opoziv Donalda, barem ovog europskog. Moram priznati da zavidim Johnu Bercowu što napokon može iskreno reći što misli o Brexitu.I ja ću se dotaknuti te teme. Od pobornika Brexita često sam čuo da žele napustiti Europsku uniju kako bi Ujedinjena Kraljevina ponovno postala globalna, vjerujući da istinski velika može biti samo ako je sama. U njihovim se glasovima može čuti čežnja za carstvom. No stvarnost je upravo suprotna. Ujedinjena Kraljevina može imati globalnu ulogu samo kao dio ujedinjene Europe; samo se zajednički možemo bez kompleksa suočiti s najvećim svjetskim silama. To zapravo vrijedi i za Njemačku i Francusku. I svijet je toga svjestan. Isto sam čuo i u Indiji, Novom Zelandu, Australiji, Kanadi i Južnoj Africi – da će Ujedinjena Kraljevina nakon izlaska postati autsajder

68

i drugorazredni igrač, dok će Kina, Sjedinjene Američke Države i Europska unija voditi glavnu riječ. „Zašto to čine?”, svugdje su mi postavljali to žalosno pitanje. Jedan od mojih prijatelja Engleza vjerojatno ima pravo kada potišteno kaže da je Brexit pravi kraj britanskog carstva.Izbori u Ujedinjenoj Kraljevini održat će se za mjesec dana. Postoji li mogućnost da se situacija još promijeni? Hannah Arendt vjerovala je da stvari postanu nepovratne tek kad ih ljudi počnu smatrati takvima. Stoga danas mogu reći samo jedno: ne odustajmo. U ovoj smo utakmici imali sudačku nadoknadu, sad smo već u produžecima, a možda budemo morali izvoditi i kaznene udarce.Želio bih reći i nekoliko riječi o francuskom predsjedniku, jednom od neospornih čelnika Europske unije, našoj nadi za budućnost i mojem dragom prijatelju. Želim mu reći da dijelim njegov san o istinski suverenoj Europi. Uvjeren sam da ga možemo ostvariti, pod uvjetom da postupamo suvereno, a ne onako kako smo nedavno postupili u slučaju proširenja EU-a. Neće biti suverene Europe dok Balkan ne bude stabilan i integriran s ostatkom kontinenta; to je jasno i onima koji nisu povjesničari. I neće biti suverene Europe bez neovisne Ukrajine. Naš strog i dosljedan stav u odnosu na Rusiju bio je prvi izraz našeg suvereniteta, sasvim jasan i nedvosmislen. Moramo ustrajati u tome.I zato na Macronove riječi da moramo ponovno razmotriti svoje stajalište u vezi s Rusijom i naše strateško partnerstvo mogu samo reći da se nadam kako to neće biti nauštrb naših zajedničkih snova o europskom suverenitetu. U istom intervjuu za časopis The Economist predsjednik Macron izjavio je da se u tom pogledu slaže s Viktorom Orbánom i da se nada da će Orban pomoći u uvjeravanju Poljaka da promijene stajalište o Rusiji. Možda, Emmanuele, ali ja se ne slažem.I naposljetku, ono što smatram najvažnijim. Uvijek sam isticao ulogu kompromisa u europskoj politici. Kompromis, pregovori, dogovor – ključne riječi bez kojih ne možemo razumjeti EU. Međutim, postoje stvari i pitanja koji ne mogu biti predmet kompromisa i pregovora. Mislim na naše temeljne vrijednosti: slobodu, vladavinu prava, dostojanstvo pojedinaca.Koja je poanta jedinstva, suvereniteta i solidarnosti ako ne možemo obraniti Europu kao područje slobode, kulture i prava od vanjskih i unutarnjih protivnika? Ako ne možemo obraniti Europu od naših slabosti i strepnji, od iskušenja da sklopimo pakt sa zlom, od pokoravanja moćnima i nemilosrdnima? Europa nije kontinent u zemljopisnom smislu, već u aksiološkom. Tako će i ostati dok god budemo dovoljno snažni da zaštitimo svoje granice i interese, ali i, prije svega, bit Europe. Na kraju krajeva, ne želimo da naš dio svijeta bude samo ono što je prikazano na fizičkom zemljovidu u školskom atlasu – velik, no periferan poluotok moćne Eurazije.

69

Slike na naslovnoj stranici:Gore: sastanak Europskog vijeća u zgradi Europa u BruxellesuDolje: predsjednik Tusk u posjetu Tadžikistanu, svibanj 2019.

Fotografije © Europska unija, 2019.

Izjava o odricanju od odgovornosti:Radi jasnoće i dosljednosti sav sadržaj ovog izvješća preveden je, uključujući sadržaje na društvenim medijima (tvitovi i objave na Instagramu) te zajedničke izjave, pisma, govore, izjave i komentare.

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu

Print PDFISBN 978-92-824-7049-7 ISBN 978-92-824-7042-8ISSN 2315-182X ISSN 2363-3042doi:10.2860/201102 doi:10.2860/47749QC-AO-19-001-HR-C QC-AO-19-001-HR-N