Ilustracija: Željko Badurina

EURO: DA ILI NE?Labov ekonomski doručakKulturno informativni centarZagreb, 5.7.2017. u 9h

Sučeljavanje?

• Potpisali smo Europski ugovor i time preuzeli obavezu uvođenja eura kao što je već učinilo 19 od 28 članica EU

• Mala, otvorena, turistička zemlja u kojoj ljudi uglavnom štede u eurima ionako ne može voditi vlastitu monetarnu politiku kao SAD ili EU

• Građani i tvrtke će uštedjeti na troškovima konverzije valuta

• Zar niste vidjeli što se dogodilo s Grčkom?

• Zašto na primjer jedna Poljska ne žuri s uvođenjem eura?

• Hrvatska nije dovoljno koristila svoj monetarni suverenitet i umjesto uvođenja eura trebamo ojačati njegovo korištenje, a euro eventualno uvesti u nekoj daljoj budućnosti, kad budemo spremni

6,200000

6,400000

6,600000

6,800000

7,000000

7,200000

7,400000

7,600000

7,800000

-8,0

-6,0

-4,0

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

HR

K v

s EU

R

Ras

t re

aln

og

BD

P u

%

Stopa promjene realnog BDP-a očitava se lijevo

Nominalni tečaj očitava se desno

Je li slabija kuna amortizer ili pojačalo kriza?

• Izvoznicima raste dobit (pretvoreno u kune)

• Uvoz poskupljuje

• Središnja banka može slobodnije poticati kreditiranje

• Da je kuna više padala, brže bismo se izvlačili iz kriza

• Grčka je “zaglavila” jer nije imala drahmu koju bi oslabila, euro služi samo Nijemcima

• Poskupljuje energija i tehnologija koju uvozimo

• Za izvoz su puno važnije strukturne stvari od nekoliko postotaka gore-dolje

• Raste teret otplate dugova

• Raste rizik, neizvjesnost

• Kamatne stope su veće i jače kolebaju

• Da je kuna bila stabilnija, brže bismo se izvlačili iz kriza – sve male zemlje imaju stabilan tečaj ili euro

Okvir: ”mapa” troškova i koristi uvođenja eura

+• Uklanjanje valutnog rizika, predvidljiviji odnosi

cijena

• Nema više troškova konverzije koje plaćaju građani i poduzeća (utjecaj na troškove platnog prometa?)

• Smanjenje rizika promjena kamatnih stopa i regulatornih troškova

• Pozitivan utjecaj na financijsku, a preko nje na ukupnu gospodarsku i društvenu stabilnost• Fiskalna disciplina• Moguće povećanje učinkovitosti

monetarne politike u EMU okviru• Pristup dodatnim sredstvima u krizi

-• Moguć rast inflacije, osobito zbog “efekta

zaokruživanja”

• Gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi

• Monetarna politika se ne vodi prema našim potrebama nego prema potrebama moćnih država (pitanje koordinacije poslovnih ciklusa)

• Članstvo se “plaća”

• Što ako se euro područje raspadne?

Utjecaj eura na prinose državnih obveznica(HUB Analiza br. 59)

Uvođenje eura je proces

2015

2014

2011

2009

2007

Mapa utjecaja

Sada ERM2 EURO

INDIREKTNO (PRIJE UVOĐENJA EURA I U ERM2)• Signal dobrih politika, povjerenje• Proračunska disciplina i manji javni dug sami po sebi

obaraju kamatne stope i udjel troškova kamata u državnom proračunu i za sve druge ekonomske subjekte

• Pozitivan učinak na rast• Prije su mogući samo indirektni efekti

DIREKTNO (S UVOĐENJEM)• Štednja na konverziji• Učinci integracije• Financijska stabilnost

Simulacija (a ne predviđanje) na temelju iskustva drugih: prinos na 10 godišnju državnu obveznicu

1,92

3,15

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

52

01

0

20

11

20

12

20

13

20

14

20

15

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

Optimističan scenarij Pesimističan scenarij

Status quo

Blagi indirektni efekti (rast, poboljšanje institucija) prije uvođenja I zatim uvođenje 2022.

Utjecaj eura na inflaciju(HUB Analiza br. 60)

Jasena Torma*DZS

*autorica iznosi osobne stavove, a ne stavove institucije u kojoj je zaposlena

• Postoje brojni pokušaji procjene učinka uvođenja eura na cijene u pojedinim zemljama.

• Model koji primjenjujemo u ovome radu je detaljno opisan u Barro i Sala-i-Martin (2004.).

• Dreger i dr. (2007.) analiziraju konvergenciju cijena za razdoblje od 1999. do 2004. godine.

• Autori su pokazali postojanje negativnog odnosa između početne razine cijena i naknadnih povećanja cijena, što znači da zemlje koje na početku imaju niže razine cijena imaju tendenciju bržeg povećanja cijena u odnosu na zemlje koje na početku imaju višu razinu cijena.

Uvod

• Sturm i dr. (2009.) ne pronalaze dokaze koji zbog ulaska u euro područje pojedine zemlje upućuju na specifičnu konvergenciju cijena.

• Nadalje, autori su pokazali da su se razlike u cijenama smanjile među zemljama Europske unije kroz određeni vremenski period

• Za zemlje euro područja razlike su se smanjile relativno manje u odnosu na zemlje EU koje nisu uvele euro (što je paradoksalno).

Još o iskustvima drugih

Cijene “tradeables” u Hrvatskoj su već konvergirale u značajnoj

mjeri (u % EU prosjeka)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

• Model je ocijenjen za zemlje nove članice EU-a: Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.

• Razdoblje od 2003. do 2015. godine

• Od 13 zemalja navedenih u analizi, njih 7 koristi euro kao nacionalnu valutu (Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva).

Ekonometrijski model “beta konvergencije cijena”

Rezultat “beta konvergencije cijena”

Sigma konvergencija: odnosi se na promjene disperzije cijena

Zaključak

• Europski integracijski procesi ne počinju i ne završavaju uvođenjem eura.

• Analiza nije otkrila pozitivan utjecaj uvođenja eura na cijene.

• Taj rezultat ne znači da kreatori ekonomske politike mogu očekivati da će se isti scenarij ponoviti u slučaju da se Hrvatska pridruži euro području.

PANEL RASPRAVA

Zdenko Adrović, HUBMarijana Ivanov, EFZG

Maroje Lang, HNBMarina Tkalec, EIZG

Ilustracija: Željko Badurina