Kvartalno izdanje biltena koji objavljuje Ured dugoročne savjetnice na projektu “Jačanje politike i kapaciteta za suzbijanje rada na crno u Republici Hrvatskoj” (CRO MOONLIGHTING), financiranom sredstvima iz EU fondova

Dragi kolege, partneri, čitatelji!Predstavljamo vam prvo izdanje biltena o našem projektu. Željeli bismo vas kvartalno obavještavati o najvažnijim činjenicama vezano na “život” projekta, te podijeliti s vama ideje, postignuća i zajednički ostvarene rezultate. Nadamo se da ćete uživati čitajući naš bilten.

Vaš Twinning tim

biltenEU twinning projekt o neprijavljenom radu u Republici Hrvatskoj

Ovaj projekt financira Europska unija.Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Europske unije.

Ovaj projekt provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Slovačke, Savezno ministarstvo financija, Središnja carinska uprava Savezne Republike Njemačke, te Agencija za regionalni razvoj Republike Slovačke.

OPĆENITOSvrha twinning projekta je doprinijeti smanjenju stope neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj te podići razinu osviještenosti vezano na problem neprijavljenoga rada i sive ekonomije, kao i informiranje javnosti o svim posljedicama neprijavljenoga rada u smislu socijalne sigurnosti te negativnog utjecaja na načelo solidarnosti i pravednosti u ostvarivanju socijalnih prava.

Zacrtani rezultati projekta:1. Jedinstvena ciljana strategija protiv neprijavljenoga rada koja obuhvaća različite politike temeljene na poticajnim mjerama i strukturiranom pristupu nadzora

2. Poboljšanje pravnog okvira za sprječavanje neprijavljenog rada.

3. Poboljšanje suradnje institucija nadležnih za sprečavanje i suzbijanje pojave neprijavljenoga rada.

4. Osviještenost javnosti u pogledu svih posljedica neprijavljenoga rada te povećana razina poreznoga morala.

5. Poboljšanje administrativnih kapaciteta, metodologije rada i kontrolnih mehanizama inspektorata rada i drugih uključenih institucija.

Projekt ima na raspolaganju milijun eura, od čega se 95% financira sredstvima IPA a 5% sredstava osigurava država korisnica. Projekt će se provoditi u razdoblju od 18 mjeseci (listopad 2016.-travanj 2018.).

Projekt provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava RH u suradnji s partnerima, Agencijom za regionalni razvoj Senec-Pezinok (RDA) Republike Slovačke, te Saveznim ministarstvom financija Savezne Republike Njemačke.

OTVARANJE PROJEKTA (KICK-OFF)Novi twinning projekt „Jačanje politike i kapaciteta za suzbijanje rada na crno“ (CRO MOONLIGHTING), financiran sredstvima Europske unije, predstavljen je u petak, 18. studenoga 2016. u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u suradnji sa slovačkim i njemačkim partnerima. U skladu s dnevnim redom, prisutnim su se uzvanicima obratili Branislav Ondruš, državni sekretar Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Slovačke, koji je i moderirao otvorenje, Karolina Ivanković, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske, Denis Redžepagić, politički izvjestitelj-zamjenik iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Hans J. Haas, zamjenik ravnatelja Carinske uprave Saveznog ministarstva financija Republike Njemačke, te drugi govornici.

Valeria Kubalova, dugoročna savjetnica na projektu, predstavila je ciljeve, zacrtane rezultate te aktivnosti u sklopu projekta zajedno s hrvatskim partnerima u ime države korisnice projekta, Vatroslavom Subotićem, voditeljem 1. i 2. komponente, te Tomislavom Markotom, voditeljem 3. i 5. komponente.

Karolina Ivanković, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava, istaknula je kako Ministarstvo ima izuzetno važnu zadaću preuzeti na sebe odgovornost i vodeću ulogu u borbi protiv rada na crno. Završetak projekta neće, dakako, značiti i završetak borbe protiv ove negativne društvene pojave, već će se rad na rješavanju ovog kompleksnoga problema, koji zahtijeva multi-disciplinarni pristup nastaviti, kako na dobrobit samih radnika tako i društva u cjelini.

Arne Hartig, politički izvjestitelj iz Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke, uvjeren je da će iskustva koja kroz projekt donose njemački kolege u kombinaciji s predanim radom slovačkih kolega, učiniti projekt uspješnim, i to ne samo za Hrvatsku, već i za twinning partnere, koji na taj način mogu prenijeti iskustva u svrhu poboljšanja rada vlastitih administrativnih tijela. Događaju su prisustvovale ukupno 54 osobe, a Branislav Ondruš, Karolina Ivanković i Ilija Tadić dali su intervju predstavnicima etabliranih hrvatskih medija.

biltenEU twinning projekt o neprijavljenom radu u Republici Hrvatskoj

Ovaj projekt financira Europska unija.Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Europske unije.

Ovaj projekt provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Slovačke, Savezno ministarstvo financija, Središnja carinska uprava Savezne Republike Njemačke, te Agencija za regionalni razvoj Republike Slovačke.

AKTIVNOSTIAnaliza neprijavljenog rada (Akt. 1.1)

Voditelj 1. komponente, Colin C. Williams započeo je 6.11.2016. prvu misiju uz podršku slovačkog kratkoročnog stručnjaka Mareka Radvansky. U otvorenoj i srdačnoj atmosferi razgovarali smo o strategiji projekta s Karolinom Ivanković, voditeljicom projekta za državu korisnicu. Stručnjaci su započeli analizu aktualnoga stanja vezano na neprijavljeni rad u Hrvatskoj, pri čemu je poseban naglasak stavljen na sektore u kojima je rad na crno uobičajena pojava.

Analiza će obuhvatiti opseg, prirodu i pojavne oblike sive ekonomije, te potražnju za neprijavljenim uslugama kao i pružatelje usluga na crno, dok će stručnjaci na projektu predložiti kako se efikasnije boriti protiv ove pojave.

Pravni okvir (Akt. 2.1)

Vatroslav Subotić, voditelj 1. i 2. komponente, službeno je otvorio 2. komponentu sredinom studenoga 2016. predstavivši pravni okvir u Republici Hrvatskoj u odnosu na rad na crno. Dirk Wessenberg dao je pregled nadležnosti Carinske uprave u borbi protiv rada na crno te nelegalnoga zapošljavanja. Za vrijeme misije njemački su stručnjaci predvođeni Berndom Rammingom razgovarali s Ksenijom Veček Mladić iz Carinske uprave u Zagrebu, našim partnerima na projektu, razmijenivši informacije o nadležnosti tih institucija te iskustvima u radu. Završni dio misije bio je posvećen prvenstveno analizi postojećih propisa iz područja radnog prava uključujući instrumente nadzora, o čemu su vođeni razgovori s predstavnicima Inspektorata rada.

Mjerenje osviještenosti o problemu neprijavljenoga rada (Akt. 4.3)

Prošle smo godine početkom prosinca, uz podršku sva tri voditelja komponenti za državu korisnicu, započeli s pripremama za provođenje ispitivanja kojim bi se mjerilo javno mnijenje u pogledu osviještenosti o problemu rada na crno u Hrvatskoj. Ivana Šuman je istakla kako će planirano ispitivanje javnog mnijenja stvoriti potrebnu osnovu za izradu nacrta buduće komunikacijske strategije ovog projekta.

Susreti s hrvatskim socijalnim partnerima i dionicima rezultirali su dogovorom o budućoj suradnji na projektu te prikupljanjem potrebnih podataka, a definirani su i komunikacijski kanali te metode rada radnih grupa u okviru ovog projekta.

Branislav Ondruš, državni tajnik Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Slovačke, te voditelj 4. komponente, predsjedavao je sastanku s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i socijalnim partnerima, čija je glavna tema bio nacrt upitnika te je dogovorena metodologija izrade i distribucije upitnika.

Za dodatne inforamcije molimo obratiti se: Dugoročnoj savjetnici na projektu (RTA)Valeria KubalovaE-mail: valeria.kubalova@mrms.hrTel.: +385 1 6106 455

biltenEU twinning projekt o neprijavljenom radu u Republici Hrvatskoj

Ovaj projekt financira Europska unija.Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Europske unije.

Ovaj projekt provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Slovačke, Savezno ministarstvo financija, Središnja carinska uprava Savezne Republike Njemačke, te Agencija za regionalni razvoj Republike Slovačke.

BOŽIĆNI SAJAMAdvent u Zagrebu uistinu je posebni doživljaj koji ne treba propustiti. Nakon podužeg radnog dana u kojem smo se pretežno bavili upitnikom za ispitivanje javnog mnijenja, odlučili smo se pridružiti brojnim turistima koji su stigli u Zagreb u predbožićno vrijeme i uživali u šetnji lijepo ukrašenim ulicama i trgovima, upijajući atmosferu i udišući mirise tradicionalnih specijaliteta. Slovački i njemački eksperti zajedno su s hrvatskim kolegama uživali u čarobnoj atmosferi, kuhanom vinu, medici te gastronomskoj ponudi za oko i nepce u kućicama na Zrinjevcu.

KUTAK ZA DRŽAVE ČLANICEU svakom ćemo vam biltenu ponuditi neku zanimljivost iz Slovačke ili Njemačke, a ovaj broj započinjemo s pričom iz Slovačke.

Potaknuti oduševljenjem zagrebačkim Adventom, željeli bismo s vama podijeliti tradicionalne božićne običaje u Slovačkoj.

Na blagdanskom stolu u Slovačkoj na Badnjak se poslužuje najmanje 6 jela, a izbor se može popeti i do 12. Prvo se poslužuje božićna oblatna – vrlo tanka, poput hostije, ali veličine desertnog tanjurića. Poslužuje se s medom, listićima češnjaka i usitnjenim orasima. Običaj je da svatko odgrize komadić oblatne ostalih osoba za stolom, što ima simbolično značenje da će se voljeti iduće godine. Uz to se jede i jabuka. U ovom jelu češnjak simbolizira zdravlje, med da ćete biti dragi i voljeni a orasi su za ljepotu. Za Božić imate na izbor i različite juhe: juha od kiselog zelja sa suhim šljivama, mesom, gljivama i vrhnjem, juha od leće s kiselim vrhnjem i tjesteninom posebnog oblika pod nazivom „frkancule“. U Bratislavi, kao glavnom gradu, češće se na Badnjak jede riblja juha dok se u drugim regijama češće na trpezi nađe juha od zelja s grahom, graškom, lećom, gljivama i suhim šljivama. Danas je kao Božićni ručak svima najdraži šaran ulovljen negdje u blizini, uz kojeg se servira krumpir salata s majonezom, koji se kao takav pojavio prije nekih 60 godina. Šaran se prodaje na ulici tjedan dana prije Božića i možete ga kupiti živog direktno iz cisterne koja prevozi svježu ribu. Ljudi ga često puste da do Badnjaka pliva u kadi kako bi na stol došao uistinu posve svjež.

Reže se na filete u obliku potkove što simbolizira sreću. Fileti se pohaju u smjesi jaja i mrvica. Što se tiče slatkog repertoara, u kraju nedaleko Bratislave na Badnjak se obavezno jede slatki kruh, u području Malih Karpata jedu se „pupaky“ – kuglice od dizanog tijesta posute makom i šećerom. U nekim drugim krajevima Slovačke jedu se „beigli“, kolač s orasima i makom, ili troslojni kolač pod nazivom „stedrak“ (na slovačkom se Badnjak kaže Stedry vecer), napravljen od slojeva svježeg sira,maka i oraha. Svi sastojci koji se koriste za pripremu jela na Badnjak u pravilu su domaći proizvodi koji čine obilje blagdanskog stola.

U Slovačkoj je običaj da se par ribljih ljuskica stavi pod stolnjak, što simbolizira obilje novca u narednoj godini (ljuskice su poput srebrnih novčića i to čini čaroliju). Simbolika obilja u narednoj godini dočarava se i stavljanjem novčanika na stol na Badnjak, kao i utiskivanje novčića u komad kruha koji se zatim stavi ispod stola. Kao završetak večere poslužuje se jabuka razrezana na onoliko komadića koliko je članova obitelji za stolom, a ako je jezgra jabuke zdrava, to znači da će cijelu narednu godinu svi biti dobrog zdravlja.

Na Badnjak, uglavnom predvečer, pjevači božićnih napjeva idu od kuće do kuće i domaćini ih daruju kolačima. Kad smo kod kolača: to je priča za sebe! Recimo samo da je posve uobičajeno da se kolači počnu peći tjednima unaprijed, da se peče mnoštvo raznovrsnih sitnih kolača svih mogućih oblika, lijepo ukrašenih, a povrh toga i dizani kolači s makom ili orasima, kao i torte.

biltenEU twinning projekt o neprijavljenom radu u Republici Hrvatskoj

Ovaj projekt financira Europska unija.Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Europske unije.

Ovaj projekt provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Republike Slovačke, Savezno ministarstvo financija, Središnja carinska uprava Savezne Republike Njemačke, te Agencija za regionalni razvoj Republike Slovačke.

Jeste li znali? da je SR Njemačka odlučila izmijeniti zakonsku regulativu i rad na crno definirati kao kazneno djelo

da se u SR Njemačkoj pomaganje susjedu, na primjer pri uređenju vrta ili nekim manjim popravcima na kući, za koje je osoba primila manju svotu novca ne smatra radom na crno ako ta osoba to ne čini redovito

da je stopa neprijavljenog rada u Europskoj uniji 2014. godine (EU-27) iznosila 11% BDP-a

da je stopa neprijavljenog rada za 2013. godinu u 34 vodeće zemlje članice OECD-a iznosila 13,4%

da prema istraživanjima OECD-a visoke stope poreza same po sebi, promatrano na međunarodnoj razini, ne utječu na razinu neprijavljenog rada

da je prema ispitivanju koje je 2013. proveo Eurobarometar, 1 od 30 zaposlenika (3%) primio djelomičnu isplatu plaće „na ruke“

da je 11% građana EU-a izjavilo da su kupovali robu ili koristili usluge povezane s neprijavljenim radom

neprijavljeni rad prisutan je u svim gospodarskim djelatnostima, no ponajviše u građevinarstvu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu (catering-u)

svaki dvadesetpeti Europljanin je prethodne godine radio na crno i bio za to plaćen, dok svaki treći Europljanin poznaje nekoga tko radi na crno.

I na kraju zabavite se malo uz ovu zagonetku I logično razmišljanje: Promotrite donji crtež i odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Koliko turista kampira ovdje?2. Jesu li stigli danas ili prije nekoliko dana?3. Kako su došli ovamo?4. Je li najbliže mjesto blizu ili daleko od kampa?5. Puše li južni ili sjeverni vjetar?6. Je li jutro, poslijepodne ili večer?7. Kamo je otišao Alex?8. Tko je jučer bio na dužnosti?9. Koji je danas dan? (Navedite datum i mjesec.)

Odgovori:1. U kampu se nalaze 4 turista. To možete zaključiti po 4 žlice na deci za piknik. A na drvetu imate popis tko je na dužnosti sa 4 imena. 2. Došli su pred par dana, jer je pauk stigao isplesti mrežu između šatora i stabla. 3. Došli su čamcem, jer vidite vesla naslonjena na drvo. 4. Kokoš koju vidite na slici pokazuje da najbliže mjesto ne može biti daleko.5. Vjetar puše s juga. To možete zaključiti po zastavici na šatoru koja vam pokazuje u kojem smjeru vjetar puše. A i grane borova su duže i bogatije na južnoj strani.6. Jutro je. Možete zaključiti po sjeni da je sunce na istoku. 7. Alex lovi leptire. Iza šatora se vidi leptir i mreža za leptire.8. Colin je bio na dužnosti jučer (Colin traži nešto u ruksaku, na kojem se nalazi slovo „C“). Alex lovi leptire, James fotografira, vidite da je ruksak označen slovom „J“, a iz njega viri postolje za fotografski aparat. Petar je danas na dužnosti, što znači da je Colin bio jučer na dužnosti. 9. Danas je 8. kolovoza. Mjesec možete odrediti prema lubenici koja se nalazi na deci za piknik, obzirom da lubenice dozrijevaju u kolovozu, a datum se nalazi na listi na kojoj su dječaci poimence navedeni i naznačen je datum kada je tko na dužnosti.

Jeste li pogodili?