34 • KONTROLING FINANCIJE MENADŽMENT rujan 2018.

Marin Kukoč, dipl. ing. agr. Konzultant za ruralni razvoj

EU SUFINANCIRANJE RURALNOG RAZVOJAPojam ruralnog razvoja u posljednjih se desetak godina sigurno najviše veže za europske fondove iz kojih se financiraju brojne aktivnosti u ruralnom području, od ulaganja u primarnu poljoprivredu, preradu, do ulaganja kojima je cilj podići kvalitetu života u ruralnim područjima Republike Hrvatske.

TEMA BROJA: FINANCIRANJE POSLOVANJA

Raspoloživa sredstva za ruralni razvoj su značajna, ali su brojni izazovi u provedbi

U pretpristupnom razdoblju, od stjecanja statusa zem­lje kandidata za članstvo u EU pa do trenutka pristupa­nja, Hrvatska se koristila sredstvima SAPARD i IPARD programa. Ona su financijski bila neznatna u odnosu na sredstva koja su nam danas na raspolaganju, no ti su nam programi ipak poslužili za prihvaćanje nekih novih pravi­la u dodjelama potpora u odnosu na ona koja su vrijedila dotad. SAPARD i IPARD poslužili su i jačanju administra­cije koju, znalo se tada, s početkom provedbe prvog pra­vog programa ruralnog razvoja očekuju brojni izazovi.

1. Mogućnosti financiranja Aktualni Program ruralnog razvoja odobrila je EK 26.

svibnja 2015., a njime su Republici Hrvatskoj dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od gotovo 2,4 milijarde eura, od čega direktno iz proračuna EU-a pristiže nešto više od 2 milijarde eura, dok je još oko 360 milijuna eura osigu­rano u državnom proračunu. S obzirom na to da se Pro­gramom sufinanciraju ulaganja u različitim postotcima, koji se kreću od 50% pa čak i do 100% u nekim mjerama, računa se kako vrijednost privatnih sredstava koja će biti uložena iznosi još dodatnih 350 milijuna eura. Zbrajaju­ći sve iznose, dolazimo do ukupne vrijednosti Programa ruralnog razvoja od 2,73 milijarde eura.

Ta sredstva namijenjena za ulaganja razvrstana su u 6 prioriteta, 18 mjera, 40 podmjera i brojne tipove opera­cija.

Mjere programa su sljedeće:Mjera 1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranjaMjera 2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje po­ljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvimaMjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranuMjera 4 – Ulaganja u fizičku imovinuMjera 5 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog po­tencijala narušenog elementarnim nepogodama i kata­strofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih pre­ventivnih aktivnostiMjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanjaMjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim pod-ručjimaMjera 8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljša­nje održivosti šumaMjera 9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacijaMjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjeneMjera 11 – Ekološki uzgojMjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenji­ma ili ostalim posebnim ograničenjimaMjera 14 – Dobrobit životinjaMjera 16 – SuradnjaMjera 17 – Upravljanje rizicimaMjera 18 – Financiranje dodatnih izravnih plaćanja za HrvatskuMjera 19 – LEDAER (LCCD)Mjera 20 – Tehnička pomoć

KONTROLING FINANCIJE MENADŽMENT • 35rujan 2018.

1.1. Do kraja godine još desetak natječajaNeke se mjere provode putem natječaja koje raspisuje

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao provedbeno tijelo, dok se za neke mjere/pod­mjere/tipove operacija potpora dodjeljuje putem stalno otvorenih poziva, primjerice za mjere 1 i 2, čiji je korisnik Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, dok se sredstva iz mjera 10, 11, 13 dodjeljuju u sklopu modela izravnih plaćanja, naravno onim poljoprivredni­cima koji udovoljavaju svim uvjetima propisanim Pravil­nikom. Ako promatramo financijski aspekt, najznačajnija je mjera 4, za čiju je provedbu na raspolaganju 667 mili­juna eura, slijede mjera 13 s raspoloživih 321,6 milijuna eura, mjera 7 s gotovo 267 milijuna eura te mjera 6 s ras­položivih 263 milijuna eura.

Raspisivanje natječaja započelo je početkom 2015. go­dine, a dosad su zatvorena ukupno 42 natječaja, dok je trenutno (stanje kolovoz 2018. godine) aktualno 20 na­tječaja uz očekivano otvaranje još desetak do kraja ove godine.

Od samog početka provedbe Program prate brojne kontroverze. Od sumnje na umjetno stvaranje uvjeta, zbog čega je uskraćena potpora nekolicini velikih proje­kata, do sumnji na pogodovanje određenim skupinama investitora, zbog čega, smatraju neki, ispaštaju poljopri­vrednici, upravo oni kojima bi najviše sredstava trebalo i pripasti. Iako pogrešnih prosudbi u kreiranju natječaja sigurno ima, činjenica je da se u hrvatski agrar i u rural­na područja uopće posljednjih godina već slijevaju velika

sredstva, što je trend koji će se nastaviti i u sljedećih ne­koliko godina.

1.2. Osječko-baranjska županija prednjači u povlačenju sredstava

Ako se promatraju dosadašnji financijski učinci, za spomenute najizdašnije mjere Programa rezultati su:

Za mjeru 4 objavljeni su javni pozivi u vrijednosti nešto većoj od 70% ukupno dodijeljenih sredstava za provedbu mjere, ugovoreno je nešto manje od 60% sredstava, dok je oko 15% sredstava isplaćeno korisnicima koji su dovr­šili svoja ulaganja.

U mjeri 6 je objavljeno javnih poziva u vrijednosti od 50% sredstava predviđenih za provedbu mjere, a ispla­ćeno je oko 12% potpore.

U mjeri 7 je raspisano javnih poziva u vrijednosti 75% alociranih sredstava, dok je postotak ugovaranja na razi­ni od oko 50%. S obzirom na to da se u mjeri 7 financiraju veći infrastrukturni projekti u kojima je i vrijeme realiza­cije znatno dulje, u ovoj je mjeri isplaćeno tek 1-2% alo­ciranih sredstava.

Sredstva namijenjena za ulaganja razvrstana su u 6 prioriteta, 18 mjera, 40 podmjera i brojne tipove operacija

36 • KONTROLING FINANCIJE MENADŽMENT rujan 2018.

Prema geografskoj rasprostranjenosti, apsolutni je favorit Osječko-baranjska županija, u kojoj je po svim mjerama Programa ruralnog razvoja ugovoreno potpora u iznosu većem od milijardu kuna. Slijede Bjelovarsko-bilogorska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija, s oko 600 milijuna kuna ugovorene potpore. Na začelju su Primorsko-goranska županija, s oko 220 mili­juna kuna ugovorene potpore, a slijede Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija, s ugovorenih po oko 150 milijuna kuna potpore.

2. Što se sve može financirati?Naprijed u ovome radu je dan pregled osnovnih infor­

macija o programu i ostvarenja dosadašnje provedbe. Vidljivo je kako sredstava još uvijek ima na raspolaganju, doduše u onim za većinu najinteresantnijim mjerama i ne baš mnogo, pa će se raspisivanje natječaja nastaviti i u budućnosti, tako da oni koji planiraju ulaganja još uvijek imaju priliku prijaviti se na neki od nadolazećih natječaja.

2.1. Za sektore voća i povrća, stočarstva i peradarstva prijave traju do 17.10.2018.

Mjera 4 u tipu operacije 4.1.1. omogućuje ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, među ostalim i ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, ulaganja u podizanje no­vih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasa­

da isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino, ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvo­da, ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu i brojna druga. Razvidno je da se sredstvima mjere mogu financirati gotovo sva ulaganja u primarnu poljoprivred­nu proizvodnju. Korisnici sredstava su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, kao i proizvo­đačke organizacije, a raspon potpore se kreće od 5.000 eura do maksimalno 1 milijun eura, dok intenzitet pot­pore iznosi 50% uz mogućnost povećanja za mlade po­ljoprivrednike (osobe u dobi do 40 godina starosti koje udovoljavaju propisanim uvjetima) za dodatnih 20%. Iskustvo je pokazalo kako je najučinkovitije raspisivanje sektorskih natječaja koje uključuje mogućnost ulaganja u određene kategorije poljoprivredne proizvodnje pa je tako i sada do 17.10.2018. moguće podnijeti prijave na natječaj koji uključuje ulaganja u sektore voća i povrća i sektore stočarstva i peradarstva.

Drugi značajniji tip operacije u mjeri 4 je onaj namije­njen ulaganjima u povećanje dodane vrijednosti poljopri­vrednim proizvodima, oznake 4.2.1. Korisnici su fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljo­privrednika koje će do podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu biti registrirane za preradu poljoprivrednih pro-

Prema geografskoj rasprostranjenosti, apsolutni je favorit Osječko-baranjska županija, u kojoj je po svim mjerama Programa ruralnog razvoja ugovoreno potpora u iznosu većem od milijardu kuna

KONTROLING FINANCIJE MENADŽMENT • 37rujan 2018.

TEMA BROJA: FINANCIRANJE POSLOVANJA

izvoda i proizvođačke organizacije, također pod uvjetom da najkasnije u trenutku podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu budu registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda. Iznos potpore u ovom je tipu operacije odre­đen najnižim iznosom od 15.000 eura, dok najviši iznos ide do 2 milijuna eura, uz iznimku sektora mlijeka i mesa, gdje iznosi 3 milijuna eura. Intenzitet potpore je 50% uz mogućnost povećanja za dodatnih 20% ako projekt pro­vode dvije ili više proizvođačkih organizacija.

U mjeri 4, podmjeri 4.4 za sufinanciranje su prihvat­ljiva i brojna neproizvodna ulaganja vezana za očuvanje okoliša, poput ulaganja u izgradnju terasa, u podizanje suhozida i živica, uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta, nabavu električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka), izgradnja novih i obnova postojećih nastambi za stoku na području prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri i brojna druga. Dosad još nije bilo natječaja za ta­kva ulaganja, tako da ga mnogi sigurno s nestrpljenjem očekuju.

2.2. Ulaganja u nepoljoprivredne djelatnostiMjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i po­

slovanja nudi mogućnosti ulaganja u primarnu poljo­privredu za mala, nedovoljno razvijena poljoprivredna gospodarstva (podmjera 6.3) i za mlade poljoprivred­nike (podmjera 6.1) koji prvi put preuzimaju poslova­nje poljoprivrednim gospodarstvom. Iznosi potpore za male poljoprivrednike iznose 15.000 eura, a za mlade 20.000, odnosno 50.000 eura, ovisno o tome je li im po­ljoprivreda primarna djelatnost ili se poljoprivredom bave uz radni odnos kod drugog poslodavca. Druge su dvije podmjere u sklopu mjere 6 namijenjene ulaganji­ma u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područji­ma. Tako podmjera 6.2 omogućava dobivanje potpore u iznosu od 50.000 eura za poljoprivredna gospodarstva koja planiraju pokretanje neke nepoljoprivredne djelat­nosti, dok je cilj podmjere 6.4 osnažiti sve one koji se nepoljoprivrednom djelatnošću već bave, odnosno žele proširiti postojeće poslovanje. Takvima se potpora do­djeljuje u intenzitetu do 65% vrijednosti prihvatljivih ulaganja, odnosno do najviše 200.000 eura. Cilj tih dvi­ju podmjera je stvaranje novih, odnosno unaprjeđenje postojećih nepoljoprivrednih djelatnosti na poljopri­vrednim gospodarstvima uz održavanje postojeće zapo­slenosti ili stvaranje novih radnih mjesta radi smanje­nja depopulacije i poticanja održivog razvoja ruralnih područja. Prihvatljivi sektori za te podmjere su sektor prerade i/ili marketinga i/ili izravne prodaje proizvoda, sektor pružanja usluga u ruralnim područjima (usluge u poljoprivrednim, šumarskim i veterinarskim djelatno­stima, usluge u društvenim djelatnostima, intelektualne

usluge), sektor tradicijskih i umjetničkih obrta te sektor turizma u ruralnom području.

Po broju pristiglih prijava dosad je upravo za mjeru 6 iskazan najveći interes, a isto se očekuje i na predstoje­ćim natječajima, od kojih je prvi onaj za podmjeru 6.3, za koji je Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo poza­mašnu svotu koja bi trebala biti dostatna za oko 2.500 prijavitelja. Iako iznos od 15.000 eura ne može osigurati značajnija povećanja poljoprivrednog proizvodnog po­tencijala, može pridonijeti njegovu podizanju na razinu prihvatljivosti za prijavu na neki od natječaja iz mjere 4.

2.3. Ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturuMjera 7 namijenjena je ulaganjima u veće infrastruk­

turne projekte, poput izgradnje cesta, sustava vodoop­skrbe i pročišćavanja otpadnih voda, ali i lokalnih proje­kata od šireg društvenog značaja kojima je cilj osigurati primjerenije životne uvjete u ruralnim područjima. Ula­ganja su omogućena u manjim jedinicama lokalne samo­uprave, točnije u naseljima koja imaju do 2.000 odnosno do 5.000 stanovnika, ovisno o pojedinom tipu operacije u sklopu te mjere.

Na nedavno raspisanom natječaju za tip operacije 7.4.1 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokal­nih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infra­strukturu”, za koji se prijave podnose do sredine rujna ove godine, određen je iznos od ukupno milijardu kuna. Od toga je 500 milijuna kuna namijenjeno za projekte iz­gradnje/rekonstrukcije/opremanja dječjih vrtića, a 450 milijuna kuna za projekte iz sektora lokalne infrastruk­ture, gdje spadaju društveni domovi, planinarski domo­vi, turistički informativni centri, dječja igrališta, bicikli­stičke staze, groblja, javne prometne površine i drugo. Preostalih 50 milijuna kuna namijenjeno je za izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje zajedničkih vatro­gasnih domova i spremišta. Korisnici u sklopu te mjere su, ovisno o tipu operacije, jedinice lokalne samouprave, isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje, trgovačka društva u većinskom vlasništvu je­dinica lokalne samouprave, javne ustanove neprofitnog karaktera, udruge koje se bave humanitarnim i društve­nim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno sta­novništvo, vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokal­no stanovništvo i lokalne akcijske grupe koje su odabra­ne unutar Programa.

2.4. IAKS mjere ruralnog razvojaOd ostalih zanimljive su i mjere 10, 11 i 13, tzv. IAKS

mjere ruralnog razvoja koje se ne provode temeljem ras­pisanih natječaja, već se za njih potpora ostvaruje podno­

38 • KONTROLING FINANCIJE MENADŽMENT rujan 2018.

www.apprrr.hr

www.ruralnirazvoj.hr

Literatura

šenjem jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja koji se svake godine podnosi u razdoblju od ožujka do svibnja. Su­djelovanje u tim trima mjerama je na dobrovoljnoj osnovi, a ulaskom u sustav potpore moraju se poštivati obveze propisane unutar svakog pojedinog tipa operacije za koju je zahtjev podnesen. Na ta plaćanja imaju pravo poljopri­vrednici koji su u sustavu ekološke poljoprivrede, oni koji se poljoprivredom bave na gorsko-planinskim područji­ma, područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima ili na područjima s posebnim ograničenjima, kao i oni koji su voljni sudjelovati u operacijama kojima je cilj zaštititi i poboljšati okoliš svog gospodarstva, primjerice kroz oču­vanje biološke raznolikosti – zaštitom leptira, zaštitom ptice kosac, očuvanjem ekstenzivnih voćnjaka i maslinika, održavanjem suhozida, živica i sl. Te se potpore dodjeljuju po jedinici površine, a predstavljaju dodatna plaćanja na osnovno plaćanje, čime se vrijednost potpore po jedinici površine znatno povećava. Povećavaju se, naravno, i ob­veze poljoprivrednika u odnosu na vođenje posebnih evi­dencija, odnosno pohađanja besplatnih edukacija, također financiranih iz mjere 1 Programa ruralnog razvoja, a koju provodi Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, koja poljoprivrednicima nudi i mogućnost besplat­nog savjetovanja vezanog za poljoprivredu, šumarstvo, preradu i druga povezana područja.

3. Financijski instrumentiU radu je već naznačen podatak o dosadašnjoj iskori­

štenosti sredstava, poglavito u mjerama 4 i 6, za koje vla­da i najveći interes. Osim direktnog financiranja putem dodjele bespovratnih sredstava, Ministarstvo poljopri­vrede je pripremilo i novi, u EU odavno poznati model financiranja projekata, onaj putem financijskih instru­menata – potpora u obliku povoljnih zajmova, jamstava i kredita za projekte ruralnog razvoja. Financijski instru­menti će se u RH dodjeljivati za projekte iz podmjera 4.1., 4.2., 6.4. i 8.6. Pojednostavljeno, korisnik koji planira ula­ganje prihvatljivo u spomenutim podmjerama, a čiji pro­jekt iz nekog razloga nije bio prihvatljiv na prethodnim natječajima, može zatražiti potporu po ovom modelu. Korisniku se subvencionira kamata u odnosu na kamat­

nu stopu koja bi vrijedila kod standardnog komercijalnog kredita ostvarenog u poslovnoj banci, a pristup kreditima je potpomognut davanjem odgovarajućih jamstava. Pred­nost financijskih instrumenata u odnosu na potpore koje se dodjeljuju kao bespovratna sredstva je u mogućnosti sufinanciranja troškova koji nisu prihvatljivi korisnicima mjera programa, primjerice kupovina stoke i jednogodiš­njeg bilja, kupnja proizvodnih prostora, najam strojeva i opreme, obrtnih sredstava i drugi. Uvjet korištenja fi­nancijskih instrumenata nije nužno neuspjela prijava na mjere Programa ruralnog razvoja.

Jedan jednostavan primjer ulaganja u mini siranu, za koju je vrijednosti investicije procijenjena na 374.000 kuna pokazuje kako je trošak za korisnika koji uzima ko­mercijalni kredit u banci, uz kamatu od 6% na rok od 10 godina ukupno 498.000 kuna, dok je za isto takvo ulaga­nje potpomognuto financijskim instrumentima, ukupni trošak oko 376.000 kuna. Do ovolike se razlike dolazi uslijed razlike u kamatnoj stopi, koja za kredite namije­njene ulaganjima u sektor mljekarstva iznosi svega 0,1%. Kamatne stope za druge sektore su više, između 1 i 2%, što je i dalje daleko ispod razine kamata koje se odobra­vaju pod komercijalnim uvjetima.

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je sveobuhvatnu informativnu kampanju s ciljem promocije te mjere, koja je dosad kod nas bila nepoznata, a koja će još puniju afir­maciju doživjeti u programskom razdoblju 2021. – 2027., kako to predviđaju i u Europskoj komisiji, koja priprema sveobuhvatne izmjene Zajedničke poljoprivredne politike.

Uz moguću realokaciju sredstava, potrebno je povećati i njihovu iskoristivost

Dosadašnja provedba Programa ruralnog razvoja po­kazuje velik interes potencijalnih korisnika za ulaganji­ma koja je moguće financirati, a koji u nekim mjerama već sada znatno nadmašuje iznose raspoloživih sredsta­va. Ministarstvo poljoprivrede će sigurno u nadolazećem razdoblju prebaciti dio sredstava s manje atraktivnih mjera na one gdje interesa ima, no sigurno ni tada sred­stava neće biti dovoljno za zadovoljenje svih potreba. Svima bi trebao biti cilj da se iskoristi što više sredstava. Ipak, iako se projekti ugovaraju, a ugovarat će se i dalje, moguće je da se neki nikada neće realizirati, što bi u ko­načnici ipak moglo značiti manju iskoristivost sredstava u odnosu na onu koju danas predviđamo. Na svima nama je učiniti sve kako do toga ne bi došlo.

Dosadašnja provedba Programa ruralnog razvoja pokazuje velik interes potencijalnih korisnika za ulaganjima koja je moguće financirati, a koji u nekim mjerama već sada znatno nadmašuje iznose raspoloživih sredstava