ENI TOKOM Deset uspje{nih razvojnih godinainvestinbijeljina.org/download/poslovni_bilten_no32.pdf · 2015-11-17 · fekalne kanalizacije u Bijeqini. Ocijeweno je da je rije~, uz predrat-nu

$Page 1: ENI TOKOM Deset uspje{nih razvojnih godinainvestinbijeljina.org/download/poslovni_bilten_no32.pdf · 2015-11-17 · fekalne kanalizacije u Bijeqini. Ocijeweno je da je rije~, uz predrat-nu$
Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org04. nov. 2015. godine

Deset uspje{nih razvojnih godina

Krupni infrastrukturni projek-ti, vrijedni na desetine milionamaraka, uspje{no su i na vrijemerealizovani, uz javno izre~eneocjene doma}ih i me|unarodnih

zvani~nika, da je Bijeqina u protek-loj deceniji bila lider u regionu,

kako po dinamici realizacijeinvesticija, tako i po transparent-nosti tro{ewa vlastitih, kredit-nih i donatorskih sredstava.

Ukratko }emo nabrojati samo

najva`nije i najkrupnije projekte, ato su gradska kanalizacija, sapre~ista~em i kompletnom rekon-strukcijom gradskih ulica, trikraka gradske zaobilaznice, Centarvisokog obrazovawa, Centar za kul-turu, regionalna sanitarna deponi-ja, industrijske zone, projekat gasi-fikacije, novoizgra|eni idogra|eni {kolski objekti, adapti-rani domovi kulture, nove i adapti-rane ambulante porodi~ne medi-cine, novo gradsko grobqe, noveulice, asfaltirani lokalni putevi,pje{a~ke i biciklisti~ke staze,

kru`ni tokovi, javna rasvjeta, novimostovi, obdani{ta, vodovodna iniskonaponska mreà, nove fiskul-turne sale, sportski tereni iigrali{ta...

Odmah nakon Mi}i}evog izbora zana~elnika op{tine, krajem oktobrate 2005. godine, ozvani~en je po~etakradova na izgradwi prve fazefekalne kanalizacije u Bijeqini.Ocijeweno je da je rije~, uz predrat-nu melioraciju i komasaciju, o najz-na~ajnijem infrastrukturnom pro-jektu koji se u Bijeqini zapo~iwegraditi nakon Drugog svjetskotrata.

Ve} u decembru 2005. godineMi}i} je zajedno sa ministrom zasaobra}aj i veze u Vladi RSDragojem Laji}em pustio u saobra}ajsjevernu zaobilaznicu koja je finan-sirana sredstvima Evropske bankeza obnovu i razvoj, Direkcije zaputeve RS i op{tine Bijeqina. Umaju 2006. godine odborniciSkup{tine op{tine Bijeqinajednoglasno su donijeli odluku dalokacija za novu regionalnu eko -deponiju bude u Brijesnici, ~ime sustvorene pravne pretpostavke zarealizaciju ove zna~ajne kapitalneinvesticije. U septembru te godinepotpisan je i kreditni sporazum saSvjetskom bankom u iznosu od dvamiliona dolara za izgradwu region-alne deponije u Bijeqini, a bilo je

ZNAÂJNI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI IZGRA\ENI TOKOM DESETOGODI[WEG NAÊLNIKOVAWA MI]E MI]I]A

Kada bismo danas poku{ali ukratko sumirati period od deset proteklih godina, koliko je na ~eluop{tine, odnosno grada Bijeqina gradona~elnik Mi}o Mi}i}, mogli bismo slobodno ista}i da je puno lak{enabrojati ono {to nije izgra|eno ili zapo~eto u oblasti kapitalnih investicija i lokalne infrastrukture,nego pobrojati sve ono {to je izgra|eno u protekloj deceniji

2 GRAD BIJEQINA POSLOVNI BILTEN

planirano da se do kraja 2009. Godineza wenu izgradwu potro{i oko petmiliona dolara.

Negdje krajem septembra 2006.godine po~ela je i izrada Studije oopravdanosti izgradwe nove bol-nice u Bijeqini.

KanalizacijaVe} krajem 2006. vodine okon~ana

je izgradwa prve faze gradske kanal-izacije i pu{tene su u saobra}ajrekonstruisane ulice, Milo{aObili}a i Zmaj Jovina.

U 2007. godini nastavqena je real-izacija krupnih infrastrukturnihinvestija, izvr{ene sve pripreme zaizgradwu druge faze gradske zaobi-laznice (posao vrijedan oko ~etirimiliona maraka) i po~ele pripremeza eksproprijaciju zemqi{ta zatre}u fazu gradske zaobilaznice.Izgra|en je Sjeverni vodovodniprsten u duìni od 17 kilometara

(posao vrijedan 1,5 miliona KM).Izgradwa druge faze fekalne kanal-izacije zavr{ena je sredinom 2007.godine i ko{tala je oko 3,3 milionaKM. U me|uvremenu je obezbije|en ikredit Evropske banke za obnovu i

razvoj za ovaj projekat, a planiranasu i buxetska sredstva koja }e se kon-tinuirano, iz godine u godinu, izdva-jati za izgradwu gradske kanalizaci-je. Za izgradwu javne rasvjete, te2007. godine, na 29 lokacija,utro{eno je 267.000 KM. U tom peri-odu gra|ena je vodovodna i niskon-aponska mreà, asfaltirane suulice i putevi u 27 naseqa, zajedno sagra|anima i za tu namjenu izdvojenoje 1,1 milion KM. U 2007. godini zaizgradwu Centra visokog obrazo-

vawa izdvojeno je oko dva milionamaraka, za izgradwu i dogradwuosnovnih {kola blizu 500.000 KM.

Radovi na drugoj fazi gradske kanal-izacije zavr{eni su u julu 2007.godine, kada je u saobra}aj pu{tenaUlica Nikole Tesle u centru grada.

Velike investicije planiraju se iza 2008. godinu, kada je za dovr{etak

izgradwe Centra visokog obrazo-vawa izdvojeno oko tri milionamaraka, a op{tina se opredijelilada u naredne tri godine izdvaja potri miliona maraka za izgradwunove bolnice.

Po~etkom februara 2008. godinena~elnik Mi}o Mi}i} potpisujeugovore sa predstavnicima 19 mjes-nih zajednica, u kojima se op{tinaobavezala da }e u~estvovati polovi-nom neophodnih sredstava u asfalti-rawu puteva ukupne duìne oko 17

kilometara. Vrijednost potpisanihugovora iznosila je 1.672.000 KM.Otpo~ela je izgradwa druge fazegradske zaobilaznice u koju }e VladaRS investirati 3,9 miliona KM, aop{tina 1,5 miliona KM.

Osniva se Agrarni fond Bijeqinakoji }e u narednim godinama dijeli-ti podsticaje za razvoj poqo-privrede. U istoriju odlazi ~uvenabijeqinska ,,gvozdena }uprija" izapo~iwe izgradwa novog mostapreko kanala Da{nica.

Sve~anim presijecewem vrpceprvog oktobra 2008. ozna~en jezavr{etak izgradwe Centra zavisoko obrazovawe, objektapovr{ine oko 7.200 metara kvadrat-nih korisnog prostora u koji semoè smjestiti nekoliko hiqadastudenata. U izgradwu objektaop{tina Bijeqina uloìla je oko9,5 miliona KM. Godinu dana }e,me|utim, studenti ~ekati da u|u uovo zdawe zbog duge procedure


3GRAD BIJEQINAPOSLOVNI BILTEN

nabavke opreme i namje{taja, vri-jedne oko 1,3 miliona KM, {to jebila obaveza Vlade i resornog min-istarstva. Tako je Centar visokogobrazovawa jo{ jednom sve~anootvoren u okviru obiqeàvawa{kolske slave Svetog Save,po~etkom 2010. godine.

Ni kriza nije zako~ila planove Iako je u 2009. godini

nagovije{tena ekonomska kriza koja}e nas godinama pratiti, op{tinaBijeqina je te godine kandidovala 18projekata za finansirawe izRazvojnog programa RepublikeSrpske. Nastavqeni su i radovi naizgradwi gradske kanalizacije.Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} uaprilu te godine pustio je u sao-bra}aj Ulicu Filipa Vi{wi}a,~ime je zavr{ena sloèna dionicakolektora broj ~etiri u izgradwigradske kanalizacije. Desetak danakasnije okon~ani su radovi i ulica-ma: Majora Dragutina Gavrilovi}a,Vidovdanskoj, Jermenskoj,Kraji{koj, Sime Milutinovi}aSarajlije i Branka ]opi}a.

Gradi se i u 2010. godini, planira-ju novi projekti. Otpo~ela je izgrad-wa Centra za kulturu, noveIndustrijske zone, planiranomdinamikom gradi se ka-nalizacija.Raspisuje se tender za asfaltirawe70 razli~itih putnih paravaca uSemberiji, u ukupnoj vrijednosti od1,5 miliona KM buxetskih i istotoliko sredstava suinvestitora.Planira se izgradwabiciklisti~kih staza od Amajlija

do Bijeqine, Ulicom Srpske vojske iStefana De~anskog, kao i puta uBrijesnici. U Bijeqini je te godineotvoreno ~ak pet ambulanti poro-di~ne medicine i Edukativni centarDoma zdravqa, ukupne povr{ine 500metara kvadratnih. U izgradwi jeu~estvovala Vlada RS i op{tinaBijeqina.

U toj godini Evropska banka zaobnovu i razvoj (EBRD) odobri}enovi kredit od pet miliona evra, uzkoji }e sti}i i dodatne donacije uvrijednosti od 18,5 miliona evra zanastavak izgradwe kanalizacije uBijeqini. Te godine Skup{tinaop{tine donijela je odluku da se,,Gradskoj toplani" izdvoji 1,5 mil-iona KM iz sredstava dobijenihemisijom obveznica. Izgradwomvodovoda u Brijesnici i DowojQeqen~i oko stotinu doma}instavadobilo je zdravu vodu za pi}e. Krajemte godine u Bijeqini je sve~anopoloèn kamen temeqac, ~ime jeobiqeèn po~etak izgradwe noveregionalne bolnice u ~ijoj real-izaciji su u~estvovali Vlada RS (sa80 miliona KM) i op{tina Bijeqinasa 13,5 miliona KM.

I 2011. godina, uprkos evidentnojekonomskoj krizi i recesiji, bila jeu znaku realizacije brojnih projeka-ta. Sa dvije definisane industrijskezone op{tina ~ini napore dapopravi privredni ambijent zarazvoj malih i sredwih preduze}a.Pripremqena je i otpo~ela real-izacija projekta gasifikacije, vri-jednog nekoliko desetina miliona

evra, kao i projekta za novo gradskogrobqe. Te godine pu{tena je u sao-bra}aj nova saobra}ajnica u bijeqin-skom nasequ ,,Pet jezera", koja jepovezala ovo naseqe i novosagra|enimanastir Svete Petke sa kru`nimtokom prema Dvorovima i Beogradu.Investiciju vrijednu oko milionmaraka zajedni~ki su finansiraliVlada RS i op{tina Bijeqina.Krajem te godine investitori,op{tina Bijeqina i preduze}e,,Vodovod i kanalizacija" potpisalisu ugovor sa GP ,,Buk promet", kaoizvo|a~em radova o nastavku izgrad-we Sjevernog vodovodnog prstena iglavnog sekundarnog kolektora brojosam u okviru izgradwe gradskekanalizacije. Vrijednost ugovorenihradova iznosila je oko tri milionaevra.

U qeto 2012. godine bi}e pot-pisani novi ugovori o obnovi iizgradwi puteva, ulica i bicik-listi~kih staza na podru~ju op{tineBijeqina. Ugovorena je izgradwa iasfaltirawe 13,5 kilometara pute-va, a vrijednost radova je iznosila 1,4miliona KM. Tre}eg avgusta tegodine op{tina Bijeqina dobila jestatus grada.

Izgradwa nove bolnice bila je uzavr{noj fazi.

U septembru je potpisan ugovor oizgradwi glavnog fekalnog kolekto-ra, vrijedan 2,4 miliona KM, koji }espojiti podru~je grada sapre~ista~em otpadnih voda.


OBIQE@ENA 71 GODINA VAZDUHOPLOVNOG ZAVODA ,,ORAO,,

Pred rukovodstvom i kolektivomVazduhoplovnog zavoda ,,Orao" izBijeqine nalaze se novi izazovi ispremni smo da se suo~imo sa wima,rekao je direktor Milan Prica, pri-likom obiqe`vawa 71. godi{wiceovog kolektiva koji je osnovan 30.oktobra 1944. godine u Pan~evu, dabi se nakon pet godina preselio uRajlovac, a 1996. godine, po potpisi-vawu Dejtonskog mirovnog sporazu-ma, dislociran u Bijeqinu.

Dosada{wa trì{ta i poslovibliè se kraju, rekao je Prica idodao da je budu}nost za oko 400zaposlenih, preorjentacija naremontovawe helikopterske tehnikegdje su lideri ruski helikopteri.

-U svijetu se u upotrebi nalazi8.500 helikoptera MIG 6, od ~ega5.000 za civilne potrebe, {to jedovoqan pokazateq o kakvom se iza-zovu radi. Na{ nedavni boravak uSankt Peterburu i razgovori koje

smo tamo vodili pokazuju da smo naputu da steknemo velikogstrate{kog partnera i obezbijedimoposlove koji garantuju budu}nostna{em Zavodu. Kao kqu~ni problempojavquju se izvori i na~in finan-sirawa ovih projekata, po{to,,Orao" nema slobodnih finansi-jskih sredstava, pa je za postepenoosvajawe novih tehnologija neophod-na pomo} Ministarstva industrije,energetike i rudarstva i Vlade

Novo vrijeme donosi nove izazove


Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org04.nov. 2015. godine

Republike Srpske, rekao je Prica,dodaju}i da je budu}nost ovogdràvnog preduze}a rad za inos-trane kompanije, osvajawe novihtehnologija, namjensko {kolovawe

kadrova i podizawe stopezaposlenosti.

Ministar industrije, energetikei rudarstva Petar \oki} rekao je da}e Vazduhoplovni zavod ,,Orao"imati svu potrebnu pomo} VladeRepublike Srpske, isti~u}i da senamjenska industrija u RepubliciSrpske nalazi u veoma te{kojsituaciji. Vlada Republike Srpske

nema pre~eg zadatka od razvojaekonomije istakao je \oki},isti~u}i podatak da je industrijskaproizvodwa u prvih devet mjeseciove godine porasla za 4,1 posto.

-Dogovorena je dugoro~na saradwasa velikom ruskom kompanijom,,Klimov" koja se bavi proizvodwomi odràvawem motora zahelikoptere na remontu iodràvawu motora za civilnepotrebe, {to }e se precizno defin-isati ugovorom koji }e biti

zakqu~en u narednom periodu. To }edugoro~no obezbijediti kvalitetanposao za ,,Orao", ali i osvajawenovih trì{ta uz pomo} ruskogpartnera, rekao je ministar \oki}.

Povodom jubileja ,,Orla" odrànje i parastos pred spomenikom

poginulim borcima ovog kolektivau posqedwem ratu.

Radnici su, pored obavqawaredovnih radnih zadataka bili i~lanovi ratne jedinice ,,Orla" kojaje ~uvala i branila ovo strate{kopreduze}e, a u borbama protivneprijateqa poginula su 23 radnika,dok je vi{e od 70 raweno.

-Sve porodice poginulih radnikastambeno su zbrinute, a za wihove~lanove obezbije|en posao. ,,Orao"se na pravi na~in brine za wih,istakao je, pored ostalog, MilomirSav~i}, predsjednik Bora~ke orga-nizacije RS. T.N.

Op{tina Bijeqina doniralaje 1996. godine deset hektarazemqi{ta na kojima je danassmje{ten Vazduhoplovnizavod ,,Orao" nakonnapu{tawa Rajlovca koji jeDejtonskim mirovnim spo-razumom pripao FederacijiBiH.

Ta godina, re~eno je nasve~anosti, bila je najteà uistoriji ,,Orla", ali je samotri mjeseca nakon odlaska izRajlovca gdje se ,,Orao"nalazio punih 40 godina,obnovqen dio proizvodwe upogonima bijeqinskih pre-duze}a ,,Panafleks" i,,Elvako".

Donacija

Milan Prica je naglasio daje i za ovaj jubilej ,,Orao"bogatiji za nove proizvodnepogone u koje }e bitismje{tena tehnologija zaobavqawe novih poslova.-U nove pogone uloìli smo1,2 milion kreditnih i 1,1milion vlastitih sredstava.

,,Orao" je u prethodnomperiodu bio najpoznatiji poproizvodwi dijelova iremontovawu turbomlaznihaviona, ali je u toj bran{iposla sve mawe.

Novi pogon

Inovatori dostojni Pupinovog imenaINOVATORI TEHNI^KE [KOLE ,,MIHAJLO PUPIN,, IZ BIJEQINE

Mladi inovatori Tehni~ke {kole ,,Mihajlo Pupin" iz Bijeqine osvojili su tri nagrade za inovacije na nedavno odrànom29. Me|unarodnom festivalu inovacija, znawa i stvarala{tva ,,Tesla fest 2015" U Novom Sadu, koji je trajao od 12. do 15.oktobra, izjavio je @iva Makrin, profesor prakti~ne nastave u ovoj {koli

U~enici ove {kole osvojili su,,Gran prix" ,,Tesla festa" sapeharom, Diplomu ,,Volga uni-verziteta" iz Ruske Federacije itri nagrade za izloène eksponate.

- [kola je dobila diplomu i zlat-nu plaketu, a na{i u~enici osvojilisu prvu nagradu za eksponate RobotMMI, pametnu uti~nicu i poja~iva~vodenog mlaza. Drugu nagradu osvo-jili smo za eksponate ,,Plutaju}a

ku}a" i regulaciju nivoa te~nosti urezervoaru, dok smo tre}u nagraduosvojili za autoblinker - programi-bilni kontrolor", kaè profesor@iva Makrin.

Direktor Tehni~ke {kole,,Mihajlo Pupin" RadenkoTodorovi} kaè da u~enici ove{kole svake godine u~estvuju nafestivalima mladih inovatora uBawaluci i Novom Sadu.

5GRAD BIJEQINAPOSLOVNI BILTEN

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org04.nov. 2015. godine

- Iako ova takmi~ewa nisu ukalendaru takmi~ewa Ministarstvaprosvjete i kulture, na{i u~enicise pojavquju na tim takmi~ewima sasvojim radovima i redovno osvajajunagrade. Sredstva za materijalnetro{kove i izradu radova je te{koobezbijediti. Pomaè nam djeli-mi~no Udruè-we inovatora, dio

tro{kova obezbje|uje {kola", kaèdirektor Todorovi}.

Milan Stanojevi}, u~enik ~etvr-tog razreda Tehni~ke {kole,,Mihajlo Pupin" jedan odnagra|enih u~enika na pomenutimfestivalima, kaè da je sa svojim{kolskim drugom MiroslavomTomi}em izradio robota koji detek-

tuje metal.- Na{ robot detektuje metal i

mine. Robotom se upravqa puteminterneta. Na sebi ima kameru, sen-zore za metal i senzor za udaqenost,tako da se moè odrediti udaqenostod prona|enog predmeta. NaINOST-u smo osvojili Specijalnudiplomu za ovaj pronalazak, dok smona ,,Tesla festu" osvojili Prvunagradu".

Milan planira nakon sredwe{kole da upi{e ra~unarstvo iautomatiku u Novom Sadu.

Mile Savi}, u~enik Tehni~ke{kole, sada ve} student, kaè da jena svoj ,,pametni plastenik" sadadogradio i ,,bera~ paradajza".

- Ovaj moj robot moè da ide odstruka do struka paradajza i daskenira plod. Odre|uje zreleplodove, ,,rukom" ih bere i ubacuje ubunker. Ovaj moj robot odre|ujevla`nost vazduha, vla`nostzemqi{ta. Ukoliko je biqkamaneophodna voda, uz pomo} sondiubrizgava vodu u zemqi{te, pratistawe biqke, utvr|uje da li je even-tualno oboqela.

Robot se moè koristiti pri-likom brawa drugog povr}a, samo mutreba prilagoditi program rada",isti~e Savi}.

Mile Savi} kaè da se jo{ uvijeknada da }e neko iskazati intereso-vawe za primjenu wegovih izuma upraksi.

Na ovogodi{woj Me|unarodnojizlo`bi ,,Inost mladih", koja jeodràna u aprilu u Bawaluci, ino-vatori ove {kole osvojili su jednuzlatnu plaketu i dvije specijalnediplome.



Jelica Radi~i}, samostalni ref-erent u Odsjeku za poqoprivreduGradske uprave Bijeqina kaè da sep{enica intenzivno sije ovih dana ida }e sjetveni rokovi bitiproduèni do petog novembra.

-Nekada su vaìli optimalnisjetveni rokovi za strna ìta odpetog do 25. Oktobra. Zahvaquju}i

lijepom vremenu i dovoqnimkoli~inama vlage u zemqi{tu, sjet-va se moè produìti za nekih dese-tak dana.Planirano je da se zasije12.280 hektara p{enicom, 2.880 hek-tara je~mom, na povr{ini od oko 300hektara bi}e zasijan tritikale i zob

na tridesetak hektara", kaè JelicaRadi~i}.

Ove jeseni uqana repica bi}ezasijana na povr{ini od 400 hektara,krmno biqe na 160 i povr}e natridesetak hektara.

U Gradskoj upravi vjeruju da }esjetveni plan biti i prebaen, kada jerije~ o p{enici, jer se poqo-

privrednici nadaju da }e osvaritidobar prinos p{enice, a istovre-meno se pla{e jo{ jedne su{e u kojojbi rod kukuruza mogao podbacitikao i ove godine.

-Poqoprivrednici koji p{enicuzasiju na povr{ini od 1,5 hektara i

koji resornom ministarstvu doku-mentuju da su su zasijali sjemenskup{enicu, mogu se nadati podsticaji-ma od 250 KM po hektaru", kaèJelica Radi~i}.

Bogi}a Boù Novakovi}a (75), u~etvrtak, 29. Oktobra, zatekosmo nawivi u Velikoj Obarskoj. Sijao je,,simonidu", prvu produkciju nawivi svoga kom{ije.

- P{enicu sijemo uglavnom zbogplodoreda. Skupo je sjeme, vje{ta~ka|ubriva, herbicidi. Na p{enicizara|uju mlinari i pekari, a mi,poqoprivredni proizvo|a~i, naj-mawe koristi imamo od ovoga", kaèBoò Novakovi}.

Na crwelova~kim wivama u tokuje ra{~i{}avawe plastenika. GinaStojanovi} (72) kaè da wen sinrado povr}e uzgaja u 80 plastenika,na povr{ini od osam dunuma.

- Ovo je teàk i naporan posao, dase ubije{ od posla, a vaqa raditi.Ve} od polovine ja-nuara narednegodine moramo po~eti sijatipapriku, kasnije i krastavac.Plastenici se moraju o~istiti, anajlone skidamo zbog eventualnihswe`nih padavina, kaè GinaStojanovi}.

Na crwelova~kim wivama u tokuje i sje~a kupusa. Cijena mu je rela-tivno dobra za ovo doba godine, jerjedna vre}ica od 14 kilograma napijaci se moè prodati za pet mara-ka.

Crwelova~ki povrtlari sje}aju sei godina kada su kupus zaoravali ilisu ga prodavali u bescijewe, 50pfeniga za jednu vre}icu, tako danisu uspijevali ni ~estite dnevniceda zarade nakon cjelodnevnog borav-ka na pijacama u Bijeqini i regionu.Ove godine, kaù, pokri}etro{kove proizvodwe, a ne{to }e izaraditi.

Svaki sat na wivizlata vrijedan Krajem oktobra, zahvaquju}i lijepom i sun~anom vremenu, veliki broj semberskih poqo-privrednika iza{ao je na wive, da obavi jesewu sjetvu strnih ìta, da isije~e kupus ipripremi ga za pijacu ili da ra{~isti plastenike prije prvih novembarskih mrazeva

POQOPRIVREDNI RADOVI U SEMBERIJI U PUNOM JEKU

Documents

ENI TOKOM Deset uspje{nih razvojnih godinainvestinbijeljina.org/download/poslovni_bilten_no32.pdf · 2015-11-17 · fekalne kanalizacije u Bijeqini. Ocijeweno je da je rije~, uz predrat-nu