engleski, pdf (5 MB)

Original Scientific Paper | Received: 25-03-201 5 | Accepted: 1 0-05-201 5

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 520

1 Introduction

Dalmatinska zagora or Zagora1 is a geographic nameoften used to denote a relatively undefined area of thecentral Dalmatian hinterland. It is a toponym usuallyrelated to an area extending from the North Dalmatianplateau and the River Krka basin in the northwest, toVrgorsko polje and the transition to the area of thelower reach of the River Neretva in the southeast. Thearea is separated from the coastal area by a prominentrange of hills and mountains extending along the coast-line, from Trtar (494 m) in the Šibenik hinterland, to

Biokovo (1,762 m) and Rilić (920 m), and is also referredto as Zagora in a broader sense. At the same time, bothvarieties of the toponym are used when referring to amore precisely defined historical region in the immedi-ate Šibenik and Split hinterland, sometimes referred toas Zagora in the narrower sense (Matas and Faričić,2011). In the modern media, this duality is mostlyavoided and the toponym is often used to denote an un-defined, wide area of the Dalmatian hinterland.

On the other hand, some experts tend to think of thiswider reference as “incorrect”, claiming that the namesDalmatinska zagora and Zagora should only be used whenreferring to the actual historical region, backing theirclaims with historical facts and criteria. Among suchclaims is one describing the spatial extent of Zagora as“a part of southern Croatia, bounded by the ridges of Tr-tar, Veliki Jelinek, Kozjak and Mosor, with the area ofPoljica, the River Cetina and the Cetina borderland, the

Perception of the Spatial Extent of the ZagoraRegion in Selected Cartographic Sources

Abstract. The dynamism of sociogeographic and historical processes and trends represents a key factor in the creationand uniformity of regions, and in their image and perception in the eyes of the publ ic and scholars. As a basicgeographic concept, a region is the result of al l preceding and actual spatial relations arising from natural conditions,and those arising from pol itical , administrative and economic changes. Non-formal regions such as Dalmatinska

zagora, which exists solely in the consciousness of its inhabitants, owe their traditional presence in spatial perceptionsand identities to a combination of al l these factors. The uniformity and identity of such a region are articulated throughexpl icit and impl icit symbols, definitions and terms, and the most important among these is a geographic name ortoponym.

As an indicator of basic spatial relations at the time of its making, a map can be used as a source of information onspatial identities, their extent and distribution. In that sense, the presence and positioning of a toponym are the keys todiscovering facts about the territorial i ty and contemporary perceptions of a region that it denotes. The aim of thispaper is to monitor changes in the dynamics of perception of Zagora, a region in the Dalmatian hinterland, by detectingthe positioning of the toponym Zagora and its variants on several maps created at different periods in history.

Keywords: Zagora, region, perception, spatial extent, toponym, map

Branimir VUKOSAV

University of Zadar, Department of Geography,Ul ica Franje Tuđmana 24i , HR-23000 Zadar, [email protected]

1 In Croatian, the words zagora and zagorje are both defined as“an area on the far side of a mountain or hill“ and more spe-cifically, “a belt of land extending behind a littoral mountainrange“ (URL 2). Therefore, it can be said that the toponym Za-gora was derived from naming the dynamism of the relief, andconsequential differences in development and identity.

I zvorni znanstveni rad | Priml jeno: 25-03-201 5 | Prihvaćeno: 1 0-05-201 5

KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 521

1 . Uvod

Dalmatinska zagora ili Zagora1 geografsko je ime kojese često koristi za označavanje razmjerno nedefiniranogprostora srednjodalmatinskoga zaobalja. Ovaj toponimu suvremeno se doba najčešće dovodi u vezu sa središ-njim dijelom prostora koji se odnosi na zaobalno pod-ručje od sjevernodalmatinske zaravni i porječja Krke nasjeverozapadu do Vrgorskog polja i prijelaza premaneretvanskoj delti na jugoistoku. Taj je prostor odijeljenje priobalnog i otočnog područja istaknutim nizom brd-skih i planinskih uzvišenja koja se pružaju duž obale odTrtara (494 m) u šibenskom zaobalju do Biokova (1762 m)

i Rilića (920 m), te se u tom smislu o područjima izapriobalnih uzvisina općenito najčešće govori i o Zagori uširem smislu. Istodobno, obje inačice toponima primje-njuju se i kada se govori o razmjerno točno određenojhistorijskogeografskoj regiji, povijesnoj Zagori ili Zagoriu užem smislu, u šibenskom i dijelu splitskoga zaobalja(Matas i Faričić 2011). Ovakva dvojnost u korištenju to-ponima u suvremenim se sredstvima javnog priopća-vanja uglavnom izbjegava uopćenim korištenjem togimena za širi i nedefinirani prostor najvećeg dijela dal-matinskoga zaobalja.

S druge strane, pojedini znanstvenici skloni su takvošire tumačenje smatrati „neispravnim“ pozivajući seisključivo na povijesne kriterije i tvrdeći da bi ime tre-balo koristiti isključivo za Zagoru u užem smislu kaojedinu „pravu“ Dalmatinsku zagoru. U tom smislu, valjase osvrnuti na povijesno gledište prema kojemu je „Za-gora dio južne Hrvatske omeđen bilima Trtra, Velikog

Percepcija prostornog obuhvata Zagore uodabranim kartografskim izvorima

Sažetak. Dinamičnost sociogeografskih i histori jskogeografskih procesa i trendova kl jučan je čimbenik koj i obl ikujeuniformnost pojedinih prostornih cjel ina, te nj ihovo poimanje i percepci ju u očima stanovništva i stručnjaka. Pritomje regi ja kao temel jna geografska koncepci ja u svakom trenutku ishod svih prethodnih i aktualnih prostornih odnosa,kako onih koj i proizlaze iz prirodne datosti , tako i onih vezanih uz pol itičke, upravne i gospodarske promjene.Neformalne regi je poput Dalmatinske zagore, koje unatoč postojanju u svi jesti stanovništva nisu dio aktualnihupravno-teritori jaln ih ustroja, svoju tradici jsku prisutnost u prostornom poimanju i identifikaci j i najčešće dugujuupravo zbroju svih navedenih čimbenika. Uniformnost i identitet regi je pritom su zastupl jeni ekspl icitnim i impl icitnimsimbol ima, značenj ima i pojmovima od koj ih je najvažni j i geografsko ime i l i toponim.

Karta kao pokazatel j temel jn ih prostornih odnosa u trenutku izrade može poslužiti kao izvor informaci je o prostornimidentitetima, nj ihovom obuhvatu i d istribuci j i . Pritom su prisutnost toponima i njegovo pozicioniranje kl jučevi zaspoznavanje činjenica o teritori jalnosti i percepci je pojedine regi je. U tom smislu, ci l j je ovoga rada pratiti i prepoznatirazvoj i d inamiku prostornog obuhvata Zagore, regi je u unutrašnjosti Dalmaci je, detekci jom pozicioniranja toponimaZagora i n jegovih inačica u nizu kartografskih prikaza iz pojedinih razdobl ja.

Ključne riječi: Zagora, regi ja, prostorni obuhvat, toponim, karta

Branimir VUKOSAV

Sveuči l ište u Zadru, Odjel za geografi ju , Ul ica Franje Tuđmana 24i , HR-23000 [email protected]

1 U hrvatskom jeziku riječi zagora i zagorje definirane su kao„područje iza planine ili gorja“, odnosno „pojas koji se protežeza primorskim gorama“ (URL 2). Stoga se može reći da to-ponim Zagora proizlazi iz imenovanja reljefne dinamičnostiprostora, te posljedičnih razvojnih i identitetskih razlika.

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 522

VUKOSAV, B. : PERCEPTION OF THE SPATIAL EXTENT OF THE ZAGORA REGION IN SELECTED CARTOGRAPHIC SOURCES

ridges of Svilaja and Moseć, the area of Petrovo polje andthe canyon of the RiverČikola” (Kužić, 1997, 7-8). In thatsense, the name Zagora would refer solely to one of thesmaller historical regions in the hinterland, which weremostly based on local identity originating from theirborderland function (krajine) (Figure 1)

However, considering the fact that regions are usu-ally dynamic categories, dependent on the influence ofvarious socioeconomic and administrative-territorialtrends, and the fact that altered social, political and eco-nomic processes create new perceptions, it is clear thatit is impossible to restrict the criteria solely to within thehistorical discourse, especially from the perspective ofregional geography. While historical criteria should de-finitely be acknowledged when delineating a historicalregion, modern trends in regional geography emphasi-ze the importance of taking a wider set of criteria intoconsideration. In that sense, the concept of regionalidentity can be a very important indicator, since its pre-sence and extent are usually closely related to all of thecontemporary changes in an area, and are reflected inthe perception of a region. In other words, alongside thevarious models of a region, as well as the criteria for de-fining its uniformity, the key element in defining theextent of an informal region is regional consciousness,and the related perceptions of a region which may bedetected in informal and formal communication alike.

The perception of a region is influenced by severalfactors – primarily, the administrative organization ofan area, the tradition of territoriality, socioeconomichomogeneity, and other factors that influence the for-ming of regional uniformity and identity that are speci-fic to an area. Cartographic presentations of a region,through the use of elements that reflect actual spatialrelations (boundary lines, toponyms, etc.) may be, di-rectly or indirectly, important indicators of dominantperceptions and identities. In that sense, a cartographicexpression of regional extent usually shows the con-temporary administrative division, and in the case oftraditional regions, may serve as evidence of internaland external perceptions (vernacularity). Essentially,when viewed as a social construction of geographic re-alities, a map articulates multiple layers of meanings,messages and spatial perceptions originating from thegeneral social and cultural values and views of the time-frame in which it is made (Fuerst-Bjeliš, 2014).

As the main bearers of identification on maps, to-ponyms are crucial in discerning the elements of culturallandscapes. By using a word or a combination of words,various features of geographic realities are identified –whether anthropogenic (states, regions, towns, streets)or natural (mountains, lakes, rivers, etc.). Therefore, they

are the key elements of almost all maps. However, therole of toponyms is much greater than the mere expre-ssion of location and identity – they are also the bearersof symbolism. They are a part of wider systems of me-aning and identity that the social participants read, in-terpret and use to make decisions (Alderman, 2010).Therefore, the occurrence, positioning and meanings oftoponyms on maps are at the same time indicators ofrelations between spatial identities. Thus, by monito-ring the varieties of a certain toponym on maps createdin different time periods and under different politicaland administrative circumstances, it is possible to re-construct the evolution and dynamism of its spatial me-aning, symbolism and spatial reference.

Maps that include the toponym Zagora in the contextof regions in the Dalmatian hinterland are relatively ra-re. The main reason for this is the fact that for the lastfew centuries, the region did not enjoy continuity ofexistence within the administrative divisions of the sta-tes that ruled the hinterland area after the end of Otto-man rule, when there was a district (nahiye) namedZagorje (Matas and Faričić, 2011). However, the aware-ness of Zagora as a separate region, characterized by aset of specific natural elements, as well as social, culturaland economic traits, was nevertheless present in thewider central hinterland area of southern Croatia (Vu-kosav, 2011). Moreover, the similarity of natural and so-ciogeographic features extending beyond the traditi-onal, immediate Šibenik and Split hinterland suggeststhat the perception and the identity of the region mightbe wider than those based on the accepted historicalassumption of the region’s extent.

Keeping in mind the contradictory views of experts,the main goal of this paper is to analyze selected mapsthat contain variants of the toponym Zagora in the con-text of denoting the Dalmatian hinterland, and to deter-mine the perceived extent of their spatial reference. Thebasic hypothesis is that the spatial reference of the to-ponym as the bearer of regional identity has beenextended in comparison to the initial extent of the his-torical Zagora, and that this is justified from the ge-ographic point of view. In conclusion, changes detectedin the cartographic perception of the region’s extent areelaborated, adding to current knowledge about changesin regional identities in the hinterland, caused by histo-rical and modern sociogeographic dynamics.

2 Previous research

The topic of researching the central Dalmatian hin-terland has been addressed theoretically and empirical-ly in a number of scientific and professional papers and

VUKOSAV, B. : PERCEPCIJA PROSTORNOG OBUHVATA ZAGORE U ODABRANIM KARTOGRAFSKIM IZVORIMA

KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 523

Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekomCetinom i Cetinskom krajinom, bilom Svilaje i Moseća,područjem Petrova polja te kanjonom rijeke Čikole“(Kužić 1997, 7-8). U okvirima takvoga shvaćanja, ime Za-gora odnosilo bi se isključivo na jednu od manjih povije-snih regija u zaleđu, uglavnom utemeljenih na identite-tima proizišlima iz njihove pogranične funkcije (krajine)(slika 1).

No, imajući u vidu činjenicu da su regije najčešće di-namičke kategorije ovisne o utjecaju različitih socio-ekonomskih i upravno-teritorijalnih trendova, te danovi društveni, politički i gospodarski odnosi stvaraju inove odnose u prostoru, jasno je da s gledišta regionalnegeografije nije moguće ograničiti kriterije samo napovijesnu definiciju. Priznajući povijesne kriterije kaopravovaljane za određenje historijske regije, suvremenodoba i novi prostorni odnosi zahtijevaju širi i sveobu-hvatniji pristup. Štoviše, suvremeni trendovi u regional-noj geografiji naglašavaju važnost uzimanja u obzir širegskupa kriterija koji odražavaju posljedice aktualnijihprostornih odnosa. U tom smislu, posebno je važan po-kazatelj koncept regionalnih identiteta koji su ispreple-teni s političkim, upravnim, društvenim i gospodarskim

promjenama i trendovima, te odraženi u percepciji re-gije. Drugim riječima, uz različite modele regije, kao ikriterije uniformnosti, ključna sastavnica u određenjuobuhvata neformalne regije jest i regionalna svijest, tepercepcija regije koja iz nje proizlazi, a koja se utvrđujene samo u neformalnoj komunikaciji već posredno i uočima stručnjaka.

Na percepciju utječe niz čimbenika, u prvom reduupravni ustroj nekog područja, zatim tradicija regional-nosti, društveno-ekonomska homogenost, kao i drugičimbenici koji utječu na oblikovanje regionalne unifor-mnosti i identiteta, specifični za pojedina područja. Kar-tografsko prikazivanje neke regije kroz sastavnice kojesu odraz aktualnih prostornih odnosa (graničnih crta,toponima, itd.) posredno i neposredno može biti znača-jan pokazatelj prevladavajućih percepcija. U tom smislu,kartografski izraz percepcije nekog prostora najčešće ćeizražavati stanja koja su u danom vremenu rezultat up-ravno-teritorijalnog ustroja, a u slučaju artikulacije tra-dicijskih regija služit će kao dokaz unutarnjeg i vanjskogočitovanja percepcije (vernakularnosti). U suštini, kartashvaćena kao društvena konstrukcija geografske stvar-nosti artikulira višestruke slojeve značenja, poruka i

Figure 1 Traditional regions of the central Dalmatian hinterland with historical Zagora (Matas and Faričić, 201 1 )Slika 1 . Tradici jske regi je srednjodalmatinskoga zaobal ja s povi jesnom Zagorom (prema Matas i Faričić, 201 1 )

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 524


studies published in various journals and books. Amongmany general reviews and in-depth research projects,the work of Matas (1993, 2001) and Derado (1976) standout in providing valuable sources of information formonitoring and defining regional homogeneity and theprevailing historical and contemporary trends in thearea under research. Among newer publications, themost valuable for an understanding of the socioge-ographic changes in the area is a paper by Faričić (2011),who deals with implications of the littoralisation pro-cess in an anthology called Zagora between cattle-raisingand agricultural traditions and littoralisation and globalizati-on processes. In the same publication, the papers by Ši-munović (2011) about the settlements in the hinterlandwithin different economic circumstances, and by Magašand Blaće (2011) about the basic geographic trends inthe municipality of Unešić, as an integral part of the Za-gora area, are also relevant. Another valuable contribu-tion in terms of geographic, historical, ethnological,cartographic, anthropological and other approaches toresearching the area of Zagora is the extensive publica-tion Dalmatinska zagora – terra incognita, in which authorssuch as Belamarić (2007), Ćosić (2007) and Mlinarić(2007) provide especially important contributions.

In the context of using toponymy as the bearer ofidentity, and monitoring spatial changes through vari-ous approaches in geography and cartography, the wor-ks of Faričić (2011), Fuerst-Bjeliš (2000, 2011, 2014) andMirošević (2011) are prominent. In foreign literature,the American scientists Alderman (2010), Zelinsky

(1980) and Barker (2005) are worth mentioning in thecontext of empirical research, while a theoretical foun-dation for exploring regional identities and spatial per-ceptions may be found in the works of Claval (1998),Entrikin (1991) and Paasi (2003). The idea of a map as asocially constructed image, a document of social orga-nization and a means of detecting various social, politi-cal and other connotations has been elaborated byHarley (2001), Panofsky (1983) and others.

3 Methodological approach

The main approach in this paper is to analyse excer-pts from selected historical and contemporary mapsthat contain the toponym Zagora, or any of its variantsdenoting areas in the central Dalmatian hinterland,with the aim of eliciting conclusions about changes inperceptions of the region’s extent. Conclusions aboutperceptions of the region and changes in its spatialextent were made by monitoring the position of the to-ponym on maps originating in different time periods, asreflections of awareness of spatial relations. By compa-ring the toponym’s position on historical maps and onothers which reconstructed the spatial relations of thepast, and its appearance on a modern map, created mostrecently, since the independence of the Republic of Cro-atia was declared, insights were gained into the dyna-mics and development of the perception of Zagora, andthe evolution of the spatial reference of its geographicname in the hinterland.

The analysis includes excerpts from several maps -two maps reconstructing spatial relations in the MiddleAges, three 18th century Venetian maps, a map createdduring the Kingdom of Yugoslavia (Map of the Banovinaof Croatia), a 1949 map of the People’s Republic of Cro-atia, and maps from the Geographic Atlas of the Republic ofCroatia dated 1993.

4 Zagora in 1 0th century cartographic reconstruc-tions of spatial relations

Given the fact that historical mentions of Zagora as aformal or traditional region are rather rare in carto-graphic sources, it is a relatively difficult task to recons-truct its precise extent from early time periods,especially the early Middle Ages. References are scarce,since the region often lacked administrative continuity.In recent decades, scientists and scholars who have ma-de cartographic reconstructions of the medieval regionsof Croatia have usually placed a variant of the toponym(Zagorje) within the framework of the historical region.This is obvious from two cartographic presentations

Figure 2. Excerpt from Croatia during the reign ofKing Tomislav

(map no. 7 in the col lection Croatian History in 19Maps, 1 937)by Stjepan Srkul j ; orig inal scale 1 :2,700,000 (URL 1 )

Slika 2. I sječak karte Hrvatska za kralja Tomislava (karta br. 7 izzbirke Hrvatska povijest u 19karata iz 1 937.) , autoraStjepana Srkul ja; izvorno mjeri lo 1 :2 700 000 (URL 1 )


KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 525

percepcija prostora koji proizlaze iz gledišta općihdruštvenih i kulturnih vrijednosti i odnosa vremena ukojemu je izrađena (Fuerst-Bjeliš 2014).

Općenito, kao glavni nositelji prostornih identitetana kartama, toponimi su ključni u diferenciranju sastav-nica kulturnog krajolika. Korištenjem jedne riječi ilikombinacije riječi identificiraju se različite odlike geo-grafske stvarnosti, kako antropogene (države, regije,gradovi, ulice), tako i prirodne (planine, jezera, rijeke isl.). Stoga su ključan sastavni dio gotovo svake geograf-ske karte. No, uloga toponima mnogo je šira od pukogizražavanja lokacije – oni su također i nositelji simbol-izma. Oni su dio širih sustava značenja i identiteta kojedruštveni akteri čitaju, interpretiraju, te na temelju istihdonose odluke o djelovanju (Alderman 2010). Stoga supojavnost, karakter i pozicioniranje toponima na kar-tama istodobno i karta odnosa među prostornim iden-titetima. Iz toga proizlazi da je praćenjem pojedinogtoponima ili njegove srodne inačice na kartama nastali-ma u različitim razdobljima, te u posljedičnim političkimi upravnim okolnostima, moguće rekonstruirati i evolu-ciju, odnosno dinamiku njegovoga prostornog značenja,simbolizma i prostorne referentnosti.

Kartografski prikazi koji uključuju toponim Zagora ukontekstu prostornih cjelina dalmatinskoga zaobalja ubilo kojoj varijanti razmjerno su malobrojni. Razlogtomu leži ponajprije u činjenici da regija takvog imena uposljednjim stoljećima praktički nije kontinuirano po-stojala u okvirima upravnih ustroja državnih organiza-cija koje su upravljale zaobalnim prostorom sve odprestanka osmanske vlasti i nahije Zagorje (Matas iFaričić 2011). No, unatoč tome, svijest o Zagori kao za-sebnoj prostornoj cjelini, obilježenoj prožimanjem spe-cifične prirodne osnove, te socioekonomskih i socio-kulturnih sastavnica, itekako je prisutna na širemprostoru središnjega zaobalnog pojasa južne Hrvatske(Vukosav 2011). Štoviše, slične prirodno-geografske i so-ciogeografske odlike koje premašuju načelne tradicijskegranice užega šibenskog i splitskog zaobalja daju naslu-titi da su percepcija i identitet tradicijske regije takvogimena očigledno širi od uvriježenih historijskogeografs-kih predodžbi.

Imajući u vidu različita stajališta stručnjaka, osnovnije cilj ovoga rada nastojanje da se analizom odabranihkartografskih prikaza utvrdi opseg prostorne referent-nosti toponima Zagora i njegovih inačica u dalmatin-skom zaobalju. Pritom je temeljna hipoteza da je refe-rentnost spomenutog toponima kao nositelja prostorneidentifikacije istoimene tradicijske regije tijekom 20.stoljeća proširena u odnosu na granice povijesne Zagore,te da je takvo definiranje obuhvata opravdano s geo-grafskog stajališta. U zaključcima se utvrđene promjene

u kartografskoj percepciji obuhvata dodatno obrazlažu,čime se doprinosi spoznaji o promjenama u regionalnimidentitetima zaobalja uzrokovanima dinamikom socio-geografskih i historijskogeografskih trendova.

2. Prethodna istraživanja

Problematici istraživanja prostora srednjedalmatin-skog zaobalja dosad se pristupalo i u teorijskom i u em-pirijskom smislu, putem brojnih znanstvenih i stručnihčlanaka i studija objavljenih u različitim publikacijama.U nizu općih i specifičnih osvrta i istraživanja kojipružaju vrijedan izvor informacija upotrebljivih upraćenju i definiranju regionalne homogenosti i prevla-davajućih povijesnih i suvremenih trendova u istraži-vanom prostoru ističu se radovi Matasa (1993, 2001) iDerada (1976). Od novijih radova, među ključnima za ra-zumijevanje sociogeografskih promjena u istraživanomprostoru ističe se Faričić (2011) s radom o litoralizaciji,odnosno njenim implikacijama za prostor zaobalja, uokvirima zbornika „Zagora između stočarsko-ratarsketradicije te procesa litoralizacije i globalizacije“. U istomzborniku, relevantan je i rad Šimunovića (2011) o razvo-ju naseljenosti u zagorskom pojasu u okvirima različitihtipova ekonomija, te rad Magaša i Blaće (2011) kojiobrađuje geografske osnove općine Unešić kao sastav-nog dijela zagorskog prostora. Vrijedan doprinos geo-grafskom, povijesnom, etnološkom, kartografskom,antropološkom i drugim pristupima istraživanju Dal-matinske zagore predstavlja opsežni zbornik „Dalmat-inska zagora – nepoznata zemlja“, posebice radoviBelamarića (2007),Ćosića (2007) i Mlinarić (2007).

U kontekstu upotrebe toponimije kao nositelja iden-titeta, te praćenja promjena kroz različite pristupe ugeografiji i kartografiji, ističu se radovi Faričića (2011),Fuerst-Bjeliš (2000, 2011) te Mirošević (2011). U inozem-noj literaturi u empirijskom smislu valja istaknuti amer-ičke znanstvenike Aldermana (2010), Zelinskog (1980) iBarkera (2005), dok u teorijskom smislu relevantnu os-novu pružaju Claval (1998), Entrikin (1991) i Paasi (2003).Ideju o karti kao društveno konstruiranoj slici, odnosnodokumentu društvenog poretka i sredstvu detekcijerazličitih društvenih, političkih i drugih konotacijarazrađuju Harley (2001), Panofsky (1983) i drugi.

3. Metodološki pristup

Osnovni je pristup u ovome radu analiza odabranihpovijesnih i novih kartografskih prikaza, odnosno nji-hovih isječaka na kojima je prisutan toponim Zagora ilinjegove inačice u kontekstu imena za uže ili šire podru-čje srednjodalmatinskoga zaobalja, s ciljem induktivnog

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 526


from the mid-20th century which attempted to recons-truct spatial relations in the Croatian Kingdom of the10th century.

The first example is a map by Stjepan Srkulj dated1937, entitled Croatia during the reign of King Tomislav (Hr-vatska za kralja Tomislava), part of Croatian History in 19Maps (URL 1). Among the names of historical Croatiandistricts which are known to have existed as adminis-trative units of the Croatian kingdom, the choronym Za-gorje also appears on the map. Its position suggests anoverlap with the Šibenik and Split hinterlands, commo-nly perceived as historical Zagora, or Zagora in the nar-rower sense (Figure 2). Since there is no mention in theknown historical sources of an official district by thatname, it may be assumed that the inclusion of thechoronym on the map is related to the traditional pre-sence of the geographic name in the early Middle Ages,bearing in mind that some authors mention a parish na-med Zagorje in the Trogir diocese in 1185 (Kužić, 1997).The choronym Zagorje also appears in the second exam-ple – a map called Croatia during the time of King Tomislav,published in Sarajevo in 1942 in the book History of theCroatian Lands of Bosnia and Herzegovina (Figure 3). In thiscartographic representation, the toponym is also placedwithin the known framework of the historical Zagora

accepted by scholars. Evidently, the lack of more precisedata on administrative and territorial changes duringthe time of Croatia’s national rulers, and clear indicati-ons of the presence of the geographic name in terms of atraditional region, combined with contemporary per-ceptions of spatial identities, inspired the authors ofboth examples to include the toponym on 10th centurymaps of the medieval Croatian kingdom.

5 Zagora in 1 8th century Venetian cartographicrepresentations

Among authentic historical maps, the occurrence ofthe toponym Zagora or its variants is most common onVenetian ones. Three examples from the 18th centurystand out, the oldest dated 1718 and entitled Dissegno co-rografico della provinzia di Dalmazia by an unknown author(Figure 4). The toponym appears in an excerpt from thiscartographic representation, in the Venetian form of anolder variant (Xagorgie). The positioning of the toponymimplies the inclusion of Šibenik’s hinterland to the nor-th-east of Trtar (Monti Tartari), bordered to the northand east by the River Čikola (Cicola) and Mt. Moseć (Mo-soch), and to the southwest and south by the area of Bo-raja (Boraia) and Mts. Opor and Kozjak. Also, the

Figure 3. Excerpt from Croatia during the time of King Tomislav, 1 942, in History of the Croatian Landsof Bosnia and Herzegovina (Pandžić 1 992)

Slika 3. I sječak karte naziva Hrvatska za vrieme kral ja Tomislava iz 1 942. iz: Poviest hrvatskih zemal jaBosne i Hercegovine (Pandžić 1 992)


KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 527

zaključivanja o promjenama u percepciji obuhvata re-gije. Zaključci o percepciji regije takvog imena, kao iprostornom obuhvatu na koji se odnosi donose se natemelju praćenja pozicioniranja toponima kao odrazasvijesti o prostornim odnosima. Usporedbom pozici-oniranja istraživanog toponima na izvornim kartama ilionima koje rekonstruiraju prostorne odnose iz prošlostisa novijim prikazom nastalim nakon osamostaljenja Re-publike Hrvatske stječu se uvidi o dinamici i razvojupercepcije Zagore, odnosno o evoluciji prostornog zn-ačenja geografskog imena u dalmatinskomu zaobalju.

Analiza uključuje dvije karte koje rekonstruirajuprostorne odnose iz srednjega vijeka, tri mletačka kar-tografska prikaza istraživanog prostora iz 18. stoljeća,zatim jedan prikaz iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije,odnosno Banovine Hrvatske, isječak karte NR Hrvatskeiz 1949. godine, te isječke iz „Zemljopisnog Atlasa Re-publike Hrvatske“ iz 1993. godine.

4. Zagora u rekonstrukcijama prostornih odnosaiz 1 0. st.

S obzirom na oskudnost povijesnog spomena Zagorekao formalne ili tradicijske regije u kartografskim izvor-ima, rekonstruirati njezin obuhvat u ranijim razdob-ljima, naročito u ranom Srednjem vijeku, razmjerno jeteško. Razlog takvoj oskudnosti upravo je u činjenici daje regiji takvog naziva najčešće nedostajao upravnikontinuitet. U novije vrijeme, znanstvenici i stručnjaci usvojim su kartografskim rekonstrukcijama srednjovje-kovnih regija u Hrvatskoj inačicu toponima (Zagorje)uglavnom smještali u okvire povijesne regije. Dvaprikaza iz 20. st. čiji su autori nastojali rekonstruiratiprostorne odnose u Hrvatskom Kraljevstvu u 10. st.svjedoče o toj činjenici.

Prvi primjer je karta autora Stjepana Srkulja iz 1937.godine, naziva „Hrvatska za kralja Tomislava“ koja je dio

Figure 4. Excerpt from Dissegno corografico della provinzia di Dalmazia by an unknown author, dated 1 71 8, with thetoponym Xagorgie (source: National Archive in Zadar, Geographic and topographic maps of Dalmatia, cal l no. 6)

Slika 4. I sječak karte Dissegno cocografico della provinzia di Dalmazia nepoznatog autora iz 1 71 8. Godine, s toponimomXagorgie (izvor: Državni arhiv u Zadru, Geografske i topografske karte Dalmaci je, sign. 6)

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 528


toponym Zmina (Smina) is visible in the east, indicatingthe contemporary separate perception of this area, alt-hough in later centuries came to be perceived as part ofhistorical Zagora.

Another Venetian cartographic source containingthe toponym is a map entitled Tabula Comitatus Zarensiset Sibenicensis ad Illustrationem by Joseph Marianus, thatappears as Appendix 8 in the famous travel book by Al-berto Fortis, Viaggio in Dalmazia, first published in Venicein 1774 (Figure 5). The map shows the administrativeunits or counties (contadi) of Zadar and Šibenik, which atthat time included the area from southern Velebit in thewest to Drniš and Rogoznica in the east, along with thenorthern Dalmatian islands. Besides the natural ele-ments such as the relief and hydrographic network of

the area, and the settlements, the map includes ge-ographic names among which Kotar, Bukovizza (Bukovi-ca), Petrovopoglie (Petrovo polje) and Zagorie (Zagorje)stand out. These names denote the traditional regions ofthe area. The toponym Zagorie appears on the part of themap showing the bordering area of the county of Šibe-nik, as is evident from the dotted line denoting an admi-nistrative border. Here the perception of Zagorie refersas in the previous example to a belt of the hinterlandbetween Šibenik and Trogir, with the River Čikola (Cicol-la) forming its northern boundary.

The third cartographic example from the 18th cen-tury is a map by Pietro Santini entitled Nouvelle carte de laPartie Occidentale de Dalmatie made in Venice in 1780. Themap shows the Croatian lands around the Triplex Confi-nium, with the boundaries between the Venetian Repu-blic, the Ottoman Empire and the Habsburg Monarchymarked according to the Požarevac peace treaty of 1718.The excerpt from the map (figure 6) shows the variant ofthe toponym (Xagorgie) placed similarly to the two previ-ous examples, with the exception of several settlementsin the immediate Trogir hinterland. It is interesting thateven on this map, the lands in the East towards Zmina arenot included in the area indicated by the toponym. Also,in comparison to the 1718 map, some settlements in theTrogir hinterland, such as Bristivica (Bristuizza), Ljubito-vica (Gliubutuizza) and Prapatnice (Prapatnizza) are notincluded in the range of the toponym.

6 Position of the toponym Zagora on selectedmaps before and after World War II

Although there was considerable discontinuity re-garding its presence in the administrative organizationsof the states that governed the area of the Dalmatianhinterland, the inclusion of the toponym in more mo-dern maps is also relatively rare. However, the name Za-gora has featured in the context of the identity of thearea, primarily due to tradition, and later due to an in-creasing contrast in development between the hinter-land and the littoral, especially during the late 20thcentury. Though it is today mostly used to denote a wi-der area, extending from the River Krka and Knin to Vr-gorsko polje, the name Zagora has obviously survivedand prevailed in public discourse, due to the natural andsociogeographic homogeneity of the area. On the otherhand, it seems to be losing its initial relevance in diffe-rentiating the hinterland’s historical regions and deno-ting the narrower region of historical Zagora.

Contemporary 20th century sources indicate thegradual disappearance of what was once a clear distinc-tion between the two spatial references, and the more

Figure 5. Excerpt from a reproduction of an engraving entitled Tabula

Comitatus Zarensis etSibenicensis ad illustrationem (by JosephMarianus) , Appendix. 8 in Viaggio in Dalmazia by Alberto Fortis, 1 774

(source: Fortis, A. , Putpo Dalmaciji, Croatian edition, 1 984)Slika 5. I sječak reprodukci je bakroreza Tabula Comitatus Zarensis et

Sibenicensis ad illustrationem (autor Joseph Marianus) ; pri log br. 8 uknj izi Viaggio in Dalmazia Alberta Fortisa iz 1 774. (izvor: Fortis, A. , Put

po Dalmaciji, hrvatsko izdanje, 1 984)


KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 529

publikacije Hrvatska povijest u 19 karata (URL 1). Uzimena hrvatskih župa za koje se razmjerno pouzdanozna da su postojale u to vrijeme kao ustrojbene jediniceHrvatskoga Kraljevstva, naveden je i horonim Zagorje.Njegovo pozicioniranje sugerira preklapanje s dana-šnjim dijelovima šibenskoga i splitskoga zaobalja koji sepercipiraju kao povijesna Zagora, odnosno Zagora uužem smislu (slika 2). S obzirom na to da u povijesnimizvorima nema spomena o županiji koja bi nosila takavnaziv u to vrijeme, može se pretpostaviti da je uključenjetoponima vezano uz tradicijsku prisutnost ovoga pojmau ranom srednjovjekovlju, tim više što pojedini autorigovore o župi Zagorje i njenom priključenju Trogirskojbiskupiji 1185. godine (Kužić 1997). Slično pozicioniran-je toponima Zagorje prisutno je i na drugom primjeru –karti naziva Hrvatska za vrijeme kralja Tomislava, izdanoj uSarajevu 1942. u sklopu knjige „Poviest hrvatskih ze-malja Bosne i Hercegovine“ (slika 3). I na ovome karto-grafskom prikazu, toponim Zagorje također je prikazan uokvirima povijesne Zagore o kojoj govore suvremeniautori. Po svoj prilici, nedostatak preciznijih podataka o

upravno-teritorijalnim promjenama u vremenu narod-nih vladara uz istodobne indikacije dugogodišnje tradi-cionalne prisutnosti geografskog imena u prostornimodnosima, kao i tradicijsko poimanje prostornih iden-titeta u vrijeme izrade karata, potaknuli su autore obajunavedenih primjera da uključe toponim u karte sredn-jovjekovnoga hrvatskog kraljevstva iz 10. st.

5. Zagora na mletačkim kartografskim prikazimaiz 1 8. st.

Među autentičnim starim kartografskim prikazimapojavnost toponima Zagora ili njegovih inačica naj-prisutnija je na onima mletačke izrade. Ističu se triprimjera iz 18. stoljeća, od kojih je najstariji onaj iz 1718.godine, karta naziva „Dissegno corografico della prov-inzia di Dalmazia“ nepoznatog autora (slika 4). Na is-ječku ovoga kartografskog prikaza vidljiv je istraživanitoponim, i to u mletačkoj inačici starijeg naziva za ovopodručje (Xagorgie). Prostor koji je toponimomobuhvaćen uključuje šibensko zaobalje sa sjeveroistočne

Figure 6. Excerpt from Nouvelle Carte de la Partie Occidentale de Dalmatie, 1 780, by Pietro Santini (source: National Archivein Zadar, Geographic and topographic maps of Dalmatia, cal l no. 26)

Slika 6. I sječak karte Nuovelle Carte de la Partie Occidentale de Dalmatie iz 1 780. autora Pietra Santini ja (izvor: Državni arhivu Zadru, Geografske i topografske karte Dalmaci je, sign. 26)

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 530


common use of the name as a designation for the widerarea, especially in informal public discourse (Vukosav,2011). Besides the natural-geographic and developmen-tal homogeneity of the wider area, the reasons for thistrend obviously lie in the use of the same toponym forboth spatial contexts, and the lack of the historical regi-on’s presence in modern administrative divisions,which would have emphasized its distinctness and keptit in the collective perception. This trend is evident fromthree selected examples of 20th century maps.

An indication of a wider perception of Zagora incomparison to its more limited historical territory canbe seen on Karta Banovine Hrvatske (Map of Banovina Cro-atia) by Zlatko Špoljar, dated 1939 (Pandžić 1992). On thismap, the toponym Zagora is placed over a wider areathat, besides the historical zone, also includes the nar-row belt of the Split hinterland, and the area behind Mt.Mosor. Overall, the map indicates Zagora’s territorialrange in the hinterland belt between the Rivers Krkaand Cetina, excluding the more distant areas of Sinj, Vr-lika, and Boraja (Figure 7). Compared to the traditionalposition of the toponym on 18th century Venetianmaps, these changes show the relevance of the percep-tion and application of the toponym in the Split andOmišhinterlands.

Similar placing of the toponym can be seen on KartaNarodne Republike Hrvatske (Map of the People’s Republic ofCroatia) by I. Milohnoja, dated 1949 (Pandžić, 1992). Themap includes the choronyms of several traditional regi-ons, such as Bukovica, Ravni kotari and Zagora. On thismap, the toponym is also positioned over a wider areathan that implied by its earlier historical context.However, in comparison to Špoljar’s map of 1939, it doesnot refer to the hinterland of Omiš, but extends behindMosor and to the town Trilj (Figure 8). In other words,on both maps, Zagora’s range is seen to be greater, butstill limited to a narrower perception, closer to the his-torical one.

The more prominent application of the geographicname Zagora to the wider central Dalmatian hinterlandwas obviously asserted later on, due to deruralization anddepopulation processes in the hinterland, in favour of theindustrialized and economically more active littoral area,to which most of the population migrated. Importantfactors in the process were urbanization and suburbani-zation in the area of the ‘Split basin’, where industrializa-tion was most intense and the influx of the hinterlandpopulation most prominent (Šimunović, 2011). Develop-mental processes in the littoral area were not accompa-nied by parallel developments in the hinterland belt,

Figure 7. Excerpt from Karta Banovine Hrvatske (1 939), by Zlatko Špol jar (Pandžić, 1 992, PMH31 91 7)Slika 7. I sječak Karte Banovine Hrvatske (1 939) autora Zlatka Špol jara (Pandžić, 1 992; HPM/PMH31 91 7)


KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 531

strane Trtara (Monti Tartari), sa sjevera i istoka omeđenrijekom Čikolom (Cicola) i Mosećem (Mosoch), dok je najugozapadu i jugu očigledno omeđen prostorom Boraje(Boraia) te Opora i Kozjaka. Također, na istoku je vidljivtoponim Zmina (Smina), što upućuje na tadašnje jošuvijek zasebno poimanje ovoga prostora, iako je on umeđuvremenu shvaćen kao dio povijesne Zagore.

Drugi mletački kartografski izvor koji sadrži is-traživani toponim je karta naziva „Tabula Comitatus Za-rensis et Sibenicensis ad Illustrationem“ autora JosephaMarianusa, koja se pojavljuje kao prilog br. 8 (Tab. VIII) učuvenome putopisnom djelu Alberta Fortisa „Viaggio inDalmazia“ (Put po Dalmaciji) izvorno izdanom u Vene-ciji godine 1774. (slika 5). Karta prikazuje teritorijalnejedinice, tzv. „okružja“ (contadi) Zadra i Šibenika koje suu to vrijeme obuhvaćale područje od južnog Velebita nazapadu do Drniša i Rogoznice na istoku, kao i pri-padajuće sjevernodalmatinske otoke. Osim prikaza pri-rodno-geografskih sastavnica, u prvom redu reljefa ihidrografske mreže, te naselja, ističu se geografskaimena Kotar, Bukovizza (Bukovica), Petrovopoglie (Petrovopolje) i Zagorie (Zagorje). Ova imena označavaju pojedineregije prikazanog područja uz koje se vezuje izvorno itradicionalno nazivlje. Pozicioniranje toponima Zagorieizvedeno je na dijelu karte koji predstavlja graničniprostor šibenskog okružja, što je vidljivo po isprekidanojcrti koja dijeli prostor označen geografskim imenom, akoja očigledno označava upravno-teritorijalnu među.Percepcija prostora nazvanog Zagorie ovdje se također iu sličnom obimu odnosi na prostor dijela zaobaljaizmeđu Šibenika i Trogira, s rijekom Čikolom (Cicolla)kao sjevernom međom.

Treći kartografski primjer iz 18. stoljeća karta jeautora Pietra Santinija „Nouvelle carte de la Partie Occi-dentale de Dalmatie“ izrađena u Veneciji 1780. godine.Karta prikazuje hrvatske zemlje u širem okruženju„Triplex Confiniuma“, s označenim granicama izmeđuMletačke Republike, Osmanskog Carstva i HabsburškeMonarhije, kako su dogovorene Požarevačkim mirom1718. U isječku (slika 6) je vidljiv istraživani toponim(Xagorgie) pri čemu je pozicioniran na sličan način kao iu prethodna dva prikaza, uz iznimku pojedinih naselja uužem trogirskom zaobalju. Znakovito je da prostor ozn-ačen ovim toponimom ni na ovom prikazu ne uključujeistočna područja prema Zmini, a toponim za razliku odkarte iz 1718. ne obuhvaća ni dio naselja trogirskogazaobalja poput Bristivice (Bristuizza), Ljubitovica (Gli-ubutuizza) i Prapatnice (Prapatnizza).

6. Pozicioniranje toponima Zagora u odabranimkartografskim prikazima prije i nakon Drugogasvjetskog rata

S obzirom na već spomenuti diskontinuitet prisut-nosti u upravnim ustrojima državnih zajednica koje suvladale nad područjem dalmatinskoga zaobalja, is-traživani toponim prilično se rijetko prikazivao i unovijim zemljovidima. No, očigledan identitet tog pro-stora vezan uz ime Zagora opstajao je u prvom redu za-hvaljujući tradiciji, a potom i sve većem razvojnomkontrastu između zaobalja i priobalja, naročito tijekomdruge polovice 20. st. Naziv Zagora, danas uglavnomkorišten za prostorno šire područje od Krke i Kninskogprostora do Vrgorskog polja, koji se očigledno ustaliouslijed razmjerne prirodne i sociogeografske sličnosti,postupno prevladava u javnom diskursu. S druge strane,toponim sve više gubi prvotnu relevantnost u raščlambipojedinih historijskih regija u zaobalju i označavanjuužeg područja povijesne Zagore.

Suvremeniji izvori iz 20. st. ukazuju na postupnogubljenje jasne razlike između poimanja dvaju prost-ornih pojmova različitog obima i sve češće korištenjegeografskog imena u širem smislu, naročito u neformal-nom javnom diskursu (Vukosav 2011). Osim prirodno-geografske, ali i razvojne homogenosti šireg prostora,uzroci tome su i identičnost u imenovanju, te neposto-janje suvremenije upravne jedinice koja bi Zagoru uužem smislu jasno izdvojila i naglasila njezinu povijesnuteritorijalnost intenzivnije ju prenoseći u kolektivnupercepciju šire javnosti. Takav trend vidljiv je u triodabrana primjera kartografskih prikaza iz 20. stoljeća.

Naznake šire percepcije Zagore u odnosu na njezinuhistorijskogeografsku teritorijalnost vidljive su već na

Figure 8. Excerpt from Narodna Republika Hrvatska by A. Milohnoja,orig inal scale 1 :1 ,000,000 (Pandžić, 1 992; NSB, X-H-A-9)

Slika 8. I sječak karte Narodna Republika Hrvatska autora A. Milohnoje(1 949), izvornog mjeri la 1 :1 000 000 (Pandžić, 1 992; NSB, X-H-A-9)

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 532


where they were substantially slower and weaker, mos-tly located in traditional urban centres, whose populati-ons grew as a result, yet not nearly enough tocompensate for population losses in the region as awhole. The villages lost their young, productive inhabi-tants, the mountain-type economy practically vanishedand it was obvious that these processes affected the per-ception of the hinterland, which assumed the negativefeatures of socioeconomic homogeneity (Faričić, 2011).Its vicinity to the Split basin and its lack of urban and in-dustrial centres weakened the perception of the histori-cal Zagora further, and the name that originated in ageographic term (“behind the mountain”) came to beidentified with an increasingly socioeconomically uni-form, wider hinterland area.

7 The modern cartographic perception of Zagora

The results of these processes have obviously had asignificant effect on changes in the modern perceptionof Zagora since the Republic of Croatia gained indepen-dence. This is evident in public discourse today, and the

media tend to use the name of the region in a wider con-text (Vukosav, 2011). Moreover, the transformation ofthe toponym’s spatial reference is evident in excerptsfrom maps in Zemljopisni atlas Republike Hrvatske (Ge-ographic Atlas of the Republic of Croatia) published in 1993for use in secondary schools. This clearly indicates therehas been a change and incursion of the wider perceptionof Zagora, even in formal, scientific, geographic disco-urse. On sheets showing the area of the Dalmatian hin-terland, there are multiple examples of the toponymZagora, and excerpts from two different sheets show thetoponym in different locations. On the sheet ‘Split – Ši-benik – Sinj’, depicting the area of central Dalmatia, itappears in the area of the historical Zagora, and also inthe area of the Omišhinterland with the western part ofthe Imotski area (Figure 9), while on the sheet ‘Makarska– Vis – Korčula’ it is placed in areas on the continentalside of Mt. Biokovo (Figure 10).

The northwestern position of the toponym Zagoraon the sheet ‘Split – Šibenik – Sinj’ in the atlas is almostidentical to its historical extent. The toponym is positi-oned parallel to Moseć hill, along its southwestern side,

Figure 9. The toponym Zagora in Zemljopisni atlas Republike Hrvatske (1 993), excerpt from the sheet‘Spl i t – Šibenik – Sinj ’ , orig inal scale 1 :500,000

Slika 9. Toponim Zagora u Zemljopisnom atlasu Republike Hrvatske (1 993), isječak l ista „Spl it – Šibenik – Sinj“,izvornog mjeri la 1 :500 000


KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 533

„Karti Banovine Hrvatske“ autora Zlatka Špoljara iz1939. godine (Pandžić 1992). Na ovom prikazu toponimZagora ucrtan je preko šireg područja koje, uz povijesnopodručje, zauzima i prostor užega splitskog zaobalja, teZamosorja. Karta implicira teritorijalni obuhvat Zagoreu užem pojasu zaobalja između Krke i Cetine, koji neuključuje udaljenija područja Sinja i Vrlike, niti prostorBoraje (slika 7). Ove promjene u odnosu na tradicion-alno prikazivanje na prethodno navedenim mletačkimkartama iz 18. stoljeća vidljive su u smislu širenja per-cepcije i primjene toponima i na područje zaobalja Spl-ita i Omiša.

Slično se pozicioniranje toponima može vidjeti i na„Karti Narodne Republike“ Hrvatske iz 1949., autora I.Milohnoje (Pandžić 1992). Karta uključuje horonimenekoliko tradicijskih regija poput Bukovice i Ravnihkotara, te Zagore. Na ovom je kartografskom prikazu is-traživani toponim također pozicioniran šire u odnosu naprvotni povijesni kontekst, ali u odnosu na Špoljarovukartu iz 1939. ne uključuje prostor omiškoga zaobalja,već na jugoistoku obuhvaća područje do Trilja i Zamo-sorja (slika 8). Drugim riječima, još je uvijek ustaljenatradicionalna predodžba Zagore vezana uz uže, odnosnopovijesno poimanje regije.

Izraženije vezivanje primjene geografskog imenaZagora za šire srednjodalmatinsko zaobalje po svoj jeprilici nastupilo kasnije, uslijed deruralizacije i depopu-lacije zaobalnog područja u korist industrijaliziranog iekonomski aktivnijeg priobalja u narednim desetlje-ćima. Pritom su vrlo izražen čimbenik bile urbanizacija isuburbanizacija u području tzv. „splitskog bazena“ gdjeje industrijalizacija bila najintenzivnija, a priljev stan-ovništva iz zaobalja najizrazitiji (Šimunović 2011). Raz-vojne procese u priobalju nije pratio adekvatan razvoj uzagorskom pojasu, odnosno bio je znatno slabiji, teuglavnom vezan za pojedina tradicionalno urbanasredišta koja su uslijed industrijalizacije povećala brojstanovnika, no taj porast ni približno nije kompenziraogubitak stanovništva u zaobalju kao cjelini. Sela su izgu-bila mlado i fertilno stanovništvo, planinski je tip eko-nomije gotovo iščeznuo, a očito je da su takvi procesiznatno utjecali i na percepciju zaobalja koje je u novo-nastalim okolnostima poprimilo odlike socioekonomskehomogenosti u negativnom smislu (Faričić 2011). Per-cepcija povijesne Zagore u okolnostima blizine split-skom bazenu i nepostojanja vlastitih urbanih središta sindustrijom po svoj je prilici dodatno oslabljena, anjezino ime koje proizlazi iz geografske odrednice („izagore“) sve se više počelo poistovjećivati sa širim pod-ručjem zaobalja koje postaje sve uniformnije u so-cioekonomskom smislu.

7. Suvremena kartografska percepcija Zagore

Okolnosti proizišle iz spomenutih procesa očito suznačajno utjecale na promjenu u percepciji Zagore u su-vremeno doba, nakon osamostaljenja Republike Hrvat-ske. To je vidljivo u današnjemu javnom diskursu isredstvima javnog priopćavanja gdje se taj pojam u na-jvećoj mjeri koristi u kontekstu njegova šireg značenja(Vukosav 2011). Štoviše, transformacija prostorne refer-entnosti toponima vidljiva je i na isječcima karata iz„Zemljopisnog atlasa Republike Hrvatske“ izdanog 1993.za potrebe srednjoškolskog obrazovanja koji zornoukazuju na navedenu promjenu i svojevrsni prodor širegpoimanja obuhvata čak i u diskurs geografske struke i zn-anosti. Naime, na kartama se ovaj toponim pojavljujemultiplicirano, a kartografski prikazi dvaju različitihlistova uključuju pozicioniranje toponima Zagora na raz-ličitim lokacijama – na listu „Split – Šibenik - Sinj“ kojiprikazuje srednjodalmatinski prostor vidljiv je na dijelulista s područjem povijesne Zagore s jedne, te omiškogazaobalja sa zapadnim dijelom Imotske krajine s drugestrane (slika 9), dok je na listu „Makarska - Vis – Korčula“prikazan na prostoru Zabiokovlja (slika 10).

Sjeverozapadno pozicioniranje toponima na listu„Split – Šibenik – Sinj“ u atlasu u suštini je gotovo identi-čno povijesnom prikazivanju Zagore. Toponim je postav-ljen paralelno s brdom Moseć, s njegove jugozapadnestrane, te se referira na prostor od naselja Unešić,Čvrljevoi Visoka na sjeverozapadu do Lećevice, Gizdavca i Dugo-baba na jugoistoku. Na istom listu, druga lokacija pozi-cioniranja toponima pokriva prostor od Ugljana i Novihsela u području donjeg toka Cetine, preko Šestanovca i os-talih sela brdsko-planinskog dijela Imotske krajine do Kr-statica i Runovića na jugoistoku. Na drugom je, pak, rele-vantnom listu toponim pozicioniran u smislu referen-tnosti na kompletnu Imotsku krajinu i Zabiokovlje, sve dobrdsko-planinskog područja Vrgorske krajine s planinomV. Šibenik (1314 m), Župsko-rašćanskom udolinom inaseljima Rašćane, Poljica Kozička, Zavojane i Stilja.

Ovakvo pozicioniranje toponima u atlasu iz 1993.upućuje na izražavanje novije percepcije Zagore, odno-sno na razmjerno gubljenje jasne razlike između užeg išireg poimanja ove regije u suvremenom diskursu.Tradicionalno poimanje povijesne Zagore u određenomje smislu uvaženo tek kroz spomenuto pozicioniranjetoponima u gornjem lijevom uglu lista „Split – Šibenik –Sinj“. No, kako je u svim slučajevima korišten identičanfont i način prikazivanja toponima, izvjesno je da autormultipliciranjem toponima nije imao namjeru ukazatina razlike u regionalnom poimanju, već izraziti jedin-stveno shvaćanje Zagore u širem smislu.

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 534


References / Literatura

Alderman, D. (201 0) : Place naming and the pol itics of identity: A view from Martin Luther King Jr. Blvd. , USA; Interaction, Vol . 38,no. 3; 1 0-1 4

Barker, J . (2005): The major vernacular regions of Tennessee, master' s thesis; Graduate Col lege of Marshal l University; 43 str.Belamarić, J . (2007): Dalmaci ja od mora do iza gora; zbornik radova u povodu izložbe „Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja“

(ed. Belamarić, J . , Grčić, M.) , 4 September – 21 October 2007; Ministry of Culture of the Republ ic of Croatia, 1 7-41 .Claval , P. (1 998): An introduction to Regional Geography, translated by Ian Thompson, Blackwel l Publ ishers, Oxford, UK, p. 299.Ćosić, S. (2007): Zagora na starim zemljopisnim kartama i katastarskim planovima; zbornik radova u povodu izložbe „Dalmatinska

zagora – nepoznata zemlja“ (ed. Belamarić, J . , Grčić, M.) , 4 September – 21 October 2007; Ministry of Culture of the Republ icof Croatia, pp. 205.-220.

Derado, K. (1 976): Trogirska zagora – suvremeni tokovi razvojnog procesa geografske sredine, Geografski glasnik, no. 38, Hrvatskogeografsko društvo, Zagreb.

and refers to the area from the settlements of Unešić,Čvrljevo and Visoka in the northwest to Lećevica, Giz-davac and Dugobabe in the southeast. On the same she-et, there is another occurrence of the toponym,referring to the area from Ugljane and Nova sela in thelower reach of the River Cetina, across Šestanovac andthe mountainous parts of the Imotski area, to the settle-ments of Krstatice and Runovići in the southeast. On theother sheet, the toponym covers the whole traditionalarea of Imotski and the continental side of Mt. Biokovo,including the mountainous parts of the Vrgorac areawith Veliki Šibenik (1,314 m), the Župa-Rašćane valleyand the settlements of Rašćane, Poljica Kozička, Zavoja-ne and Stilja.

This placing of the toponym in the 1993 atlas indica-tes an expression of the contemporary perception ofZagora, with the loss of any clear distinction betweenthe narrower and broader perceptions of the region.The traditional perception of historical Zagora can betraced partially in the positioning of the toponym in theupper left corner of the sheet Split – Šibenik – Sinj’.However, since the toponym occurs several times and anidentical font and size are used in all cases, the author’sintention was not to make a distinction in regional per-ceptions, but rather to express the unique view of Zago-ra in the broader sense.

8 Conclusion

This analysis of the placing of the toponym Zagora inselected cartographic sources has revealed two facts –the first referring to the perception of the immediateextent of Zagora on maps from the time of the Venetianadministration, and later historical maps which recons-tructed historical spatial relations in the Middle Ages,and the second implying a gradual change in the spatialreference of the toponym during the 20th century.Chronologically, it can be said that the perception of the

historical, narrower Zagora has weakened while that ofthe broader Zagora (Dalmatinska zagora) has grown moredominant. Despite the scarcity of cartographic sourcesthat include the toponym Zagora, probably due to thediscontinuity of territorial administration (the lack of along-term, institutionalized region by that name inmost administrations over the last few centuries), theselected examples indicate relatively clearly a transfor-mation in terms of how its extent has been perceived.Bearing the historical criteria in mind, the narrower Za-gora can be seen solely as a traditional sub-region. Onthe other hand, considering the expansion of the name’sspatial relevance in the context of contemporary soci-ogeographic and political changes, a broader perceptionof its spatial reference is undoubtedly present in regi-onal identity discourse. So, it should be clarified that inthe case of the broader Zagora (Dalmatinska zagora), thehomogeneity and uniformity of the area are obviouslythe consequences of mostly negative socioeconomictrends during the latter half of the 20th century, as wellas the relational factor (the contrast between hinterlandand littoral areas), while the perception of the historicalZagora has mostly been reduced to a local identity foun-ded on traditional criteria.

Modern circumstances reflected in the process ofeconomic globalization, significantly improved trans-port connections with the littoral area and the rest ofCroatia, and stronger initiatives to include the hinter-land in tourism in southern Croatia, are undoubtedlynew factors that will create new perceptual relations re-garding the perception of spatial identity in the area.Since spatial identity is dynamic, and geographic namesare the key bearers of regional perceptions, it remains tobe seen if and how the further perceptual homogeniza-tion of the hinterland regions will progress, and to whatextent new socioeconomic trends will influence chan-ges in the contemporary perception of Zagora as the wi-der, central Dalmatian, hinterland belt.


KiG Br. 23, Vol. 1 4, 201 535

8. Zaključak

Analiza pozicioniranja toponima Zagora u odabranimkartografskim izvorima ukazala je na dvije činjenice –prvu, koja se odnosi na povijesno, uže poimanje obuhvataZagore u kartama iz razdoblja mletačke uprave i novijimkartama koje rekonstruiraju prvotne prostorne odnose uSrednjemu vijeku, te drugu, proizišlu iz postupnih pro-mjena u referentnosti toponima kroz 20. stoljeće. Krono-loški se može govoriti o slabljenju percepcije povijesneZagore, te jačanju one vezane uz Dalmatinsku zagoru iliZagoru u širem smislu. Unatoč oskudnosti kartografskihizvora koji uključuju toponim Zagora, vjerojatno zbog čin-jenice diskontinuiteta upravne teritorijalnosti (nedostat-ka dugotrajnije institucionalizacije regije s tim imenom uvećini upravno-teritorijalnih ustrojstava u novijojpovijesti), odabrani primjeri relativno jasno ukazuju natransformaciju u percepciji njezinoga prostornogobuhvata. Uzevši u obzir historijskogeografske kriterije,Zagora se u užem smislu, dakle, nameće tek kao histor-ijska i/ili tradicijska regija, dok se u svjetlu suvremenijihsociogeografskih i geopolitičkih promjena može govoritio nedvojbenom širenju poimanja tog naziva i snažnijoj

percepciji takvoga identitetskog diskursa. Pritom trebajasno razlučiti da je u kontekstu Dalmatinske zagore (Za-gore u širem smislu) homogenost i uniformnost prostoraočigledno određena većinom negativnim socioekonom-skim trendovima tijekom druge polovine 20. stoljeća, terelacijskim čimbenikom (kontrast priobalja i zaobalja),dok je percepcija povijesne Zagore uglavnom svedena nalokalni identitet koji proizlazi iz tradicijskih kriterija.

Suvremene okolnosti očitovane u procesu ekonom-ske globalizacije, značajno bolje i kvalitetnije prometnepovezanosti zaobalja s priobaljem i drugim krajevimaHrvatske, te sve snažnijih inicijativa da se prostorzaobalja uključi u turističku ponudu južne Hrvatske za-sigurno predstavljaju nove čimbenike koji će u određe-nom smislu stvoriti i nove odnose u percepciji prostor-nih identiteta zaobalja. S obzirom da su prostorniidentiteti dinamične kategorije, s geografskim imenimakao temeljnim nositeljima regionalne percepcije, ostajeotvoreno pitanje u kojemu će se smjeru (i hoće li) odvi-jati daljnja homogenizacija zaobalnih regija, te koliko ćenovi socioekonomski trendovi utjecati na daljnjepromjene u aktualnoj percepciji Zagore kao širemzaobalnom prostoru srednje Dalmacije.

Figure 1 0. The toponym Zagora in Zemljopisni atlas Republike Hrvatske (1 993), excerpt from the sheet ‘Makarska – Vis –Korčula’ , orig inal scale 1 :500,000

Slika 1 0. Toponim Zagora u Zemljopisnom atlasu Republike Hrvatske (1 993), isječak l ista „Makarska – Vis – Korčula“;izvornog mjeri la 1 :500 000

KiG No. 23, Vol. 1 4, 201 536


Entrikin, J . N. (1 991 ) : The Betweenness of Place: Towards a Geography of Modernity, Macmil lan Education Ltd. , Houndmil ls,Basingstoke, Hampshire and London, p. 1 96.

Faričić, J . (201 1 ) : Zagora – dobitnik i l i gubitnik u l i toral izaci j i srednje Dalmaci je; Međunarodni znanstveni skup „Zagora izmeđustočarsko-ratarske tradici je te procesa l i toral izaci je i g lobal izaci je – zbornik radova (ed. Matas, M. , Faričić, J . ) , Sveuči l ište uZadru, Kulturni Sabor Zagore, Ogranak Matice Hrvatske Spl it; Zadar, Spl it; 1 01 -1 1 5

Faričić, J . (201 1 ) : Neki geografski aspekti proučavanja toponima; Geografska imena – zbornik radova s Prvoga nacionalnogsavjetovanja o geografskim imenima (ed. Skračić, V. , Faričić, J . ) 23-24 October 2009, University of Zadar, Zadar, 51 -66

Fuerst-Bjel iš, B. (1 999-2000): Toponimija i percepci ja u prostoru Triplex Confiniuma: Morlaki ja; Radovi 32-33, 349-354.Fuerst-Bjel iš, B. (201 1 ) : Sl ike i mi jene regionalnoga identiteta: geografska imena na kartama ranoga Novog vi jeka (odabrani

primjeri) ; Geografska imena – zbornik radova s Prvoga nacionalnog savjetovanja o geografskim imenima (ed. Skračić, V. ,Faričić, J . ) 23-24 October 2009, University of Zadar, Zadar, 67-72.

Fuerst-Bjel iš, B. (201 4) : Cartography revealed: multicultural i ty and regional identities of the borderlands; Revista Continentes(UFRRJ), year 5, n. 4, pp. 8-22.

Harley, J . B. (2001 ) : The New nature of Maps, Essays in the History of Cartography, Baltimore: The John Hopkins University Press.Kužić, K. (1 997): Povi jest Dalmatinske Zagore; Knj iževni krug, Spl it, p. 385.Magaš, D. , Blaće, A. (201 1 ) : Geografske osnove razvoja općine Unešić, Međunarodni znanstveni skup „Zagora između stočarsko-

ratarske tradici je te procesa l i toral izaci je i g lobal izaci je – zbornik radova (ed. Matas, M. , Faričić, J . ) , Sveuči l ište u Zadru, KulturniSabor Zagore, Ogranak Matice Hrvatske Spl it; Zadar, Spl it; 1 31 -1 93

Matas, M. (1 993): Mućko-lećevački prostor – histori jsko geografski prikaz; Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, p. 223.Matas, M. (2001 ) : Toponimija di jela Spl itske zagore; Hrvatski geografski glasnik no. 63, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 1 21 -

1 42.Matas, M. , Faričić, J . (201 1 ) : Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice; Međunarodni znanstveni skup „Zagora između

stočarsko-ratarske tradici je te procesa l i toral izaci je i g lobal izaci je – zbornik radova (ed. Matas, M. , Faričić, J . ) , Sveuči l ište uZadru, Kulturni Sabor Zagore, Ogranak Matice Hrvatske Spl it; Zadar, Spl it; 45-74.

Mirošević, L. (201 1 ) : Gradska toponimija kao nositel j kolektivnih identiteta; Geografska imena – zbornik radova s Prvoganacionalnog savjetovanja o geografskim imenima (ed. Skračić, V. , Faričić, J . ) 23-24 October 2009, University of Zadar, Zadar,83-92.

Mlinarić, D. (2007): Glad i bolest u demografi j i od 1 5. do 1 9. stol jeća; zbornik radova u povodu izložbe „Dalmatinska zagora –nepoznata zemlja“ (ed. Belamarić, J . , Grčić, M.) , 4 September – 21 October 2007, Ministry of Culture of the Republ ic of Croatia,245-255.

Panofsky, E. (1 983): Meaning in the Visual Arts. University of Chicago Press, Chicago.Paasi , A. (2003): Region and place: regional identity in question; Progress in Human Geography 27(4) ; University of Manchester,

475-485Šimunović, I . (201 1 ) : Nasel ja Zagore između planinske, dol inske i obalne ekonomije; Međunarodni znanstveni skup „Zagora između

stočarsko-ratarske tradici je te procesa l i toral izaci je i g lobal izaci je – zbornik radova (ed. Matas, M. , Faričić, J . ) , Sveuči l ište uZadru, Kulturni Sabor Zagore, Ogranak Matice Hrvatske Spl it; Zadar, Spl it; 75-87.

Vukosav, B. (201 1 ) : The geographic name of Zagora and its reference to areas in the Dalmatian hinterland in the selectednewspaper medium, Geoadria, Vol . 1 6, No. 2, Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, Zadar, 261 -281 .

Zel insky, W. (1 980): North America's Vernacular Regions, Annals of the Association of American Geographers; 70 (1 ) , pp. 1 -1 6.

Sources / I zvori

Dissegno corografico del la provinzia di Dalmazia (autor nepoznat) , Zadar, c. 1 71 8, Zadar State Archives, Geographic andtopographic maps of Dalmatia, cal l no. 6.

Fortis, A. (1 984): Put po Dalmaci j i ; translation into Croatian of Viaggio in Dalmazia, 1 774. ; translated by Maras, M. I Novaković, D;ed. Zadro, B. ; Globus, Zagreb, p. 303.

Pandžić, A. (1 992, 1 993): Hrvatska i njezine granice na starim kartama; granice Hrvatske na zemljovid ima od 1 2. do 20. stol jeća;Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1 8-1 39.

Santini , P. (1 780.) : Nouvel le carte de la Partie Occidentale de Dalmatie, Zadar State Archives, Geographic and topographic maps ofDalmatia, cal l no. 26

Srkul j , S. , Lučić, J . (1 996): Hrvatska povi jest u dvadeset pet karata, ed. Sor, I . , AGM, Trsat, Zagreb.Zemljopisni atlas Republ ike Hrvatske (1 993); ed. Bertić, I . ; Školska knj iga, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb.URL 1 : http://www.crohis.com/srkul j1 .htm, 20. 1 2. 201 4.URL 2: http://hjp.novi-l iber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1 5nWBl6 (Hrvatski jezični portal) , 1 7. 03. 201 5.

Documents

engleski, pdf (5 MB)