8 Nedjelja • 25. 9. 2011.www.dnevni-list.ba Čitajte Dnevni list… Provjereno i pouzdano… Aktualnosti, vijesti, događaji…Događaji

INTERVJU Hido Bišč

Bipo

Smanjenje hrvatskog korpusa zbog neizvjesnosti u BiH i članstva Hrvatske u EU-u može dovesti do promjena strateške nacionalne ravnoteže. BiH može funkcionirati kao tronožac, kao dvonožac

postaje upitna

Potrebno je pitanje integriteta i suvereniteta BiH

apsolutno i neporecivo

razdvojiti od bilo kojeg drugog preo-stalog otvorenog

pitanja u regiji

Turska nikada u posljednjih

stotinu godina, ako ne i više, nije

imala bolje i razvijenije odnose

s Rusijom

Emir Kovačević, član Međureligijskoga vijeća BiH

Pojačane su ophodnje oko vjerskih objekata

• Piše: Antun Mrkonjić• dogadjaji@dnevni-list.ba

SARAJEVO – Na meti frustriranih pojedinaca ili skupina u BiH najčešće su manjinske zajednice, bez obzira radi li se o objektima Islamske zajednice, Kato-ličke crkve, Srpske pravo-slavne crkve ili židovske zajednice. Napadaju se vjerski objekti u kojima se obavlja molitva, a nekada se vrše napadi u vrijeme obav-ljanja molitve, kazao je za naš list Emir Kovačević, član Međurel ig ijskoga vijeća BiH.

Strože kazne za napadačeMeđureligijsko vijeće

BiH svakodnevno obilaze vjerske objekte po cijeloj BiH. Detaljnu analizu moni-toringa nasrtaja na objekte i vjerske velikodostojnike javnost će dobili tek u stu-denome ove godine. Kova-čević najavljuje kako se projekt nastavlja i u sljede-ćoj godini. Što se tiče trenu-tačnog stanja, Kovačević kaže kako se ne može još uvijek govoriti o povećanju ili smanjenju napada na vjerske objekte ili vjerske

službenike.“Nakon isteka od jedne

godine, odnosno nakon 30. listopada 2011. izvršit ćemo detaljnu analizu i tada ćemo mo ć i don i jet i neke zaključke”, kazao je Kova-čević.

Napadi se redovito pri-javljuju policiji, a Kovačević ističe kako su u Međureligij-skom vijeću primijetili poja-čan rad policije u smislu povećanih ophodnji oko mjesta napada, pokretanje inicijativa da se ovi objekti pokriju videokamerama i slično.

“Pogotovo nas raduje činjenica da se u zadnje vri-jeme ovakvi napadi tretiraju kao kaznena djela širenja vjerske mržnje, jer je u tim slučajevima predviđena stroža kazna. Prije su ova-kvi slučajevi redovito treti-rani kao prekršaj što pred-stavlja samo novčanu kaznu što je vrlo često neade-kvatno kažnjavanje”, nagla-sio je Kovačević.

Zajednička osudaŠto se tiče sudskih pre-

suda, u Međureligijskom vijeću BiH još uvijek nemaju podataka o sudskim presu-

dama budući da je cijeli projekt monitoringa počeo 1. studenoga prošle godine, a do donošenja presude treba više vremena.

“Međutim, jako nam je drago da se ovaj projekt nastavlja i za sljedeću godinu do 30. listopada 2012. tako da se nadamo da ćemo u tom razdoblju imati i podatke što se tiče uspješ-nosti pravnih postupaka uključujući i presude.” Što se tiče ponašanja samih vjerskih službenika i toga siju li oni sami negdje ‘sjeme zla’ i huškaju na druge vjer-ske objekte, Kovačević kaže kako nemaju informacija o takvom ponašanju vjerskih službenika. “No, možemo reći da smo jako zadovoljni suradnjom s vjerskim služ-benicima i s njihovim odzi-vom kada ih pozivamo na mjesto događaja, gdje je izvršen napad, da zajedno osudimo te napade”, kazao je Kovačević. Međureligij-sko vijeće planira do kraja godine objediniti sve podatke i uz suradnju sa stručnom agencijom pla-nira izvršiti analizu tih podataka koje će objaviti javnosti u svom izvješću.

Napadaju se vjerski objekti u kojima se obavlja molitva, a nekada se vrše napadi u vrijeme obavlja-nja molitve, kazao je Emir Kovačević, član Međureligijskoga vijeća BiH

SARAJEVO - Ministar-stvo vanjskih poslova BiH podržalo je održavanje glo-balne financijske konferen-cije IFTA 2011. koja je pod nazivom “Innovating Fina-cial Markets Analysis” odr-žana od 22. do 24. rujna u Sarajevu. Izuzetan značaj održavanja konferencije IFTA 2011. u Sarajevu je u tome što je omogućila uspo-

stavljanje izravnih poslovnih veza između najvećih svjet-skih i bh. financijskih institu-cija i centara. Sudionici kon-ferencije bili su investitori, trgovci, menadžeri, bankari, analitičari, akademski rad-nici i financijski novinari, a govorili su istaknuti poje-dinci iz financijskih i aka-demskih institucija Europ-ske unije, SAD-a i Azije.

BANJA LUKA - Ministar prosvjete i kulture RS-a Anton Kasipović rekao je da je osnovni cilj i svrha akre-ditacije v isokoškolskih ustanova u RS-u da diplome koje studenti tu steknu budu verificirane i priznate u europskoj zajednici te da akreditacijom neće doći do

gašenja v isokoškolskih ustanova. “Akreditacija je postupak osiguranja kvali-teta visokoškolske ustanove ili studijskog programa, zasnovan na samovrjedno-vanju visokoškolske usta-nove i ocjeni neovisnih stručnjaka”, rekao je Kasi-pović.

Financijska konferencija održana u Sarajevu

Uspostavljene veze među financijskim centrima

Ministar prosvjete i kulture RS-a Anton Kasipović

Akreditacijom neće doći do gašenja fakulteta

S A R A J E VO - Štrajk rudara u FBiH koji je bio najavljen za sutra odgođen je za 5. listopada, izjavio je predsjednik Sindi-kata rudara BiH Fikret Berbić nakon sastanka Štrajkačkog odbora. Berbić je ista-kao da je Odbor odlu-čio odgoditi štrajk za 5. listopada uz poziv Vladi FBiH da do 29. r ujna orga n iz i ra sastanak s predstav-nicima rudara na kojem bi eventualno bio riješen preostali zahtjev rudara - pove-ćanje cijene rada. “Mi ne odustajemo od ovog zahtjeva i ustra-jat ćemo u njemu”, kazao je Berbić. Od štrajka u ponedjeljak nisu odustali jedino predstavnici Rudnika Kakanj.

Štrajkački odborOdgođen štrajk rudara u FBiH

9Nedjelja • 25. 9. 2011.www.dnevni-list.baČitajte Dnevni list… Provjereno i pouzdano… Aktualnosti, vijesti, događaji… Događaji

čević, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju

iH bez Hrvata ostaje upitna

• Razgovarao: Predrag Zvijerac• predrag@dnevni-list.ba

SARAJEVO - Hidajet Hido Biščević rođeni je Saraj-lija. Kao hrvatski diplomat, Biščević je obavljao dužnost državnog tajnika za politička pitanja u Ministarstvu vanj-skih poslova i europskih inte-gracija Hrvatske od 2003. do 2007., te obnašao brojne visoke diplomatske pozicije, između ostalih hrvatskog veleposlanika u Rusiji i Tur-skoj.

Ministri vanjskih poslova jugoistočne Europe dva puta su ga izabrali na čelo Vijeća za regionalnu suradnju, čije je sjedište u našem glavnom gradu. U intervjuu za Dnevni list ovaj svojevrsni “šef zapad-nog Balkana” govori o surad-nji i nesuradnji te europskoj i euroatlantskoj integraciji jugoistočne Europe, te odno-sima Zagreba, Beograda, Ankare i Moskve prema BiH.

• Je li BiH “zamrznuti sukob” i koliko je pomak naprijed ili čak unatrag napravljen od potpisivanja Daytonskog mirovnog spora-zuma?

- Na žalost, koliko god bila stožerna za ukupno dovršenje

procesa stabilizacije i trajnog mira u

ovom d ije lu Europe, BiH

objektivno zaostaje

u

kontekstu euroatlantskih integracija. Unutarnja pos-tdaytonska blokada, obilje-žena i uzrokovana dubokim podjelama, praćena neučin-kovitošću međunarodne zajednice dovela je do sadaš-nje pat-pozicije. Doveli su do činjenice da je BiH nekako “utonula”, da stoji u mjestu, uz silan protok silnih godina. Desetljeće i pol nakon Daytona, u osnovi, sve su rasprave u BiH i o BiH jed-nake kao i prije petnaest godina. Zemlja kao da stoji u mjestu, pri čemu, objektivno, dolazi do postupne promjene njezine supstance, jer se jedan politički interes u tom vre-menu sve jasnije i čvršće obli-kovao, dok druga dva par-tnera u tih petnaest godina nisu riješila nijedno suštin-sko, strateško pitanje uzaja-mnih odnosa. Tako se jedna vrata iznutra sve više zatva-raju uz otvaranje jednog pro-zora prema vani, a u drugoj sobi te kuće još traje galama i natezanje o rasporedu stolova i kreveta. Govorim naravno, pojednostavljeno i slikovito, ali hoću ukazati na činjenicu objektivna zaostajanja zemlje u nekoj vrsti pasivne letargije, koja održava status quo, bez obzira na verbalnu retoriku o europskim i euroatlantskim aspiracijama i težnjama. Naravno da mislim kako to nije dobro za BiH, ali mislim i da je to opasno za cijelu regiju, jer se i na taj način – uz onaj dio o neriješenim pitanjima

koja koče politiku proširenja EU-a, ili joj bar služe kao

alibi - stvara širi stra-teški vakuum u ovom dijelu Europe. Naime, nakon sloma komu-nizma i raspada blo-kova , EU i NATO proši-rili su se duž cijele neka-dašnje crte razdjelnice od Baltika do istoč-

nog Sredo-zemlja, ulaskom

Rumunjske i Grčke u NATO ta je crta čvrsto uvezana, pro-stor bivše Jugoslavije ostao je na “zapadnoj strani”, da kažem starom terminologi-jom, ali se taj prostor nije još posve ispunio “zapadnim integracijama”.

Dakle, kad izuzmem Slo-veniju i Hrvatsku, koja je sada na pragu i EU-a, ostaje pro-stor koji još nije usidren u taj euroatlantski krug. Prostor strateškog vakuuma, dvade-set godina nakon pada komu-nizma i Berlinskog zida! Dvadeset godina! BiH sa svojim nedefiniranostima i nejasnoćama posredno tako-đer produljuje razdoblje tog

statusa quo. U najradikalnijoj analizi, ne dođe li do porasta unutarnje svijesti o tomu da ova zemlja nema nipošto luk-suz vječna nadmetanja o vla-stitom ustavnom i admini-strativnom ustroju, teško je vidjeti budućnost koja ne bi bila obilježena s jednim od tri moguća “e” – evolucija, erup-cija ili erozija. Evolucija ka kompromisnom političkom dogovoru, erupcija kao simbol neizvjesnosti i potencijalnih nestabilnosti, ili erozija kao daljnje proklizavanje, uto-nuće.

• Kako biste ocijenili poli-tiku koju prema BiH vodi služ-beni Zagreb, kako politiku službenog Beograda, ali i poli-tiku Sarajeva prema prvim susjedima?

- Moglo bi se na ovu temu elaborirati satima, nakon svega što se događalo u pro-tekla dva desetljeća. Ali, sažet ću svoje ocjene na dvije koje mi se čine najvažnijima u ovom trenutku. Prvo, na

potrebu da se pitanje integri-teta i suvereniteta BiH apsolutno i neporecivo raz-dvoji od bilo kojeg drugog

preostalog otvorenog pitanja u regiji. Ohrabruje da iz Beo-grada dolaze sve jasnija uvje-ravanja u tom smislu. Sa strane Zagreba, pak, čini mi

se od presudne, povijesne važnosti da se dogovor o ure-đenju BiH kao samoodržive i funkcionalne države ravno-pravnih i suverenih naroda postigne u kontekstu ulaska Hrvatske u EU, kako bi se otklonila opasnost daljnjih demografskih promjena, smanjenja hrvatskog tijela upravo zbog neizvjesnosti u BiH i članstva Hrvatske u EU-u, što može dovesti do promjena strateške nacio-nalne ravnoteže, a to pak može imati i teže i šire poslje-dice po regiju i Europu. Govo-rim to, uz ostalo, i zato što je to primarni interes hrvatskog naroda u BiH, ali i drugih. Jer,

BiH može funkcionirati kao tronožac, kao dvonožac postaje upitna.

U tom sklopu rekao bih da je krajnji trenutak da i Zagreb i Beograd iskorače iz sadašnje politike tzv. konstruktivnog dezangažmana oko BiH i u dogovoru sa svim demokrat-ski legitimiranim političkim čimbenicima u BiH krenu ka konstruktivnom angažmanu. S Hrvatskom u EU-u i NATO-u, sa Srbijom koja će uskoro, nadam se, također krenuti u pregovore, vrijeme je da upravo te dvije zemlje pomo-gnu BiH na njezinom europ-skom putu cijelim nizom mogućih konkretnih akcija zajednički dogovorenih s bh. partnerima. To bi otklonilo mnoge postojeće dvojbe i neizvjesnosti. S Beogradom i Zagrebom kao “motorima” napredovanja BiH k EU-u, u sklopu odgovarajućeg šireg međunarodnog mehanizma

potpore Bosni i Hercegovini, cijeli politički proces mogao bi se ubrzati, mogla bi se osigu-rati dinamika, postaviti ciljevi i rokovi, odgoditi ono najopa-snije – novi besplodni protok vremena.

• Republika Turska je u posljednje vrijeme aktivnija na zapadnom Balkanu. Koliko su objektivni strahovi od “novoosmanizma” i koliko je taj angažman stabilizirajući ili destabilizirajući?

- Prije svega, želio bih pod-sjetiti kako na ovim prosto-rima razni stereotipi i predra-sude znaju biti itekako opasni, jer vode u shematska pojed-nostavljenja koja su, u kriznim i neizvjesnim vremenima, ispunjenima raznim frustra-cijama, uglavnom najkraći put do populizma, snažnih riječi i bučnih ulica i stadiona. Svijet se toliko promijenio da su predodžbe o tomu kako vanjske sile zastupaju inte-rese ove ili one strane u BiH jednostavno bespredmetne. Nisu velike sile odustale od svojih interesa, ali ih danas ostvaruju suradnjom, a ne konfrontacijom. Turska, pri-mjerice, nikada u posljednjih stotinu godina, ako ne i više, nije imala bolje i razvijenije odnose s Rusijom. Turska je, podsjetit ću, bila jedna od rijetkih, ako ne i jedina država koja je Hrvatskoj, pa i hrvat-skom tijelu u cjelini, pomagala u najtežim razdobljima deve-desetih godina. Ne znam jesu li i koliko tih činjenica svjesni ovdašnji političari ili je mno-gima i dalje lakše živjeti s nekom vrstom hladnoratov-skih projekcija po kojima, eto, Rusi drže stranu Srbima, Turci Bošnjacima, Vatikan i Nijemci Hrvatima, itd. Pod-sjeća me to na onu logiku stranih zavjera s početka devedesetih, logiku koja je i zakotrljala tolike tragedije. K tome, treba uzeti u obzir da Turska na ovim prostorima danas djeluje i u sklopu svoje šire vanjskopolitičke strate-gije, da na stanovit način “puni” prostor koji je predugo ostao nedefiniran, u onom spomenutom strateškom vakuumu glede euroatlant-skih integracija, da na odre-đeni način tu činjenicu opor-tunistički “promatra” i Rusija, ali da Turska pri tomu djeluje jednom uravnoteženom poli-tikom, tražeći prostore kom-promisa i ravnoteže. U osta-lom, potvrđuje to i razrađen mehanizam suradnje s Beo-gradom i Zagrebom, upravo oko BiH i s BiH.

• Naša regija je jedinstvena zbog jedinstvene strategije u borbi protiv korupcije i orga-

niziranog kriminala. No kako je provesti, ako znamo da se korupcija veže najčešće za one koji bi je trebali provesti – prije svih političare koji imaju izra-van utjecaj na policiju i istražna tijela, sudove, tuži-teljstva?

- Točno, jedina smo regija Europe s usvojenom zajednič-kom strategijom borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Štoviše, ta je stra-tegija praćena i zajedničkim mehanizmom nadzora nje-zine provedbe. Mora se pri-znati da je, koliko god nipošto ne možemo biti zadovoljni općom slikom i stanjem u tom području, stanovit napredak vidljiv. Znatno je tome prido-nijela i činjenica da je borba protiv korupcije i organizira-nog kriminala danas bitan, ako ne i odlučujući kriterij u procesu približavanja EU-u. U mnogim zemljama taj je pro-ces snažno otvoren i sigurno će biti nastavljen zahvaljujući, uz ostalo, i iskazanoj politič-koj volji.

Uostalom, proces pristu-panja donosi i duboke reforme u ukupnoj pravosudnoj sferi, dakle smanjuje ili otklanja ono što spominjete kao pro-blem, dakle izravan utjecaj politike na istražna tijela, sudove, tužiteljstvo. Ipak, moram spomenuti dva aspekta ovog problema koji se često zaboravljaju. Prvo, nije riječ samo o borbi protiv korupcije i organiziranog kri-minala, već o borbi protiv jedne vrste uvriježenog svje-tonazora na ovim prostorima, svjetonazora koji je, kako god da su se mijenjali režimi, vlasti i ideologije, obnavljao svojevr-snu psihologiju “prijevare”, “zaobilaženja sustava”, a uglavnom tamno tranzicijsko razdoblje, dodatno zamra-čeno ratnim prilikama, samo je dodatno osnaživalo tu psi-hologiju “korištenja prilike” i “snalaženja”. Drugo, možda još važnije, s dolaskom demo-kracije došla je sloboda, ali je uglavnom nestao strah – u nastojanju da se odmaknu, da budu drukčije od bivše države, nove su države skoro potpuno izgubile svoju represivnu ulogu, ulogu koja je po naravi stvari imanentna svakom državnom ustroju. Uz vrlo nisku ili čak opadajuću razinu “dobroga upravljanja” (good governance), dakle učinko-vita i poštena administriranja javnim sustavima, jasno je da se otvorio prostor kriminoge-nom djelovanju. Riječ je, dakle, o strateškom pitanju samog funkcioniranja novih država, čak i o sudbinskom pitanju njihova formiranja.

Rusija želi biti uvažavana i cijenjenaMoskva ima vrlo jasne gospodarske interese na ovim prosto-

rima, neki od njih mogu se promatrati i kao alat, poluge određenih političkih interesa, upravo zbog činjenice da proces proširenja EU-a nije dovršen. Ne zbog toga da bi EU članstvo značilo “izbacivanje” Rusije iz igre na Balkanu – naprotiv, komplementarnost uravnote-ženih odnosa može biti golemi razvojni potencijal mnogih ovdašnjih gospodarstava – nego zbog toga da se otklone dvojbe, neizvjesnosti i kalkulacije. Istodobno, treba uočiti da u ovom dijelu Europe, baš kao i u drugim regijama, Rusija želi biti uvažavana i prihvaćena kao cijenjeni partner. Bilo čije isključenje ili zaobilaženje vjerojatno nije najsretniji put do konsenzusa, a bez konsenzusa velikih sila Balkan je, ne zaboravimo, uvijek bio mjesto njihove konfrontacije. To nam, nakon svega, svakako najmanje treba!

Svijet se toliko promijenio da su predodžbe o tomu kako vanjske sile zastupaju interese ove ili one strane u BiH jednostavno bespredmetne