Elizabeta Miletić • Roberto Škara • Klara Matejčić MOJA

MOJA NAJDRAŽA PRIRODA 5Elizabeta Miletić • Roberto Škara • Klara Matejčić

Za izdavačaĐurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

AutoriElizabeta Miletić, dipl. ing. biologije Roberto Škara, dipl. ing. biologijeKlara Matejčić, mag.rehab.educ.

RecenzentIzv. prof. dr. sc. Mauro Štifanić

LektoricaAna Horvat, prof. hrvatskoga jezika

Grafička urednicaEleni Papulkas

IlustratorZoran Peškan, graf. dizajner

Niti jedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pisane

suglasnosti nakladnika i autora.

Uporabu udžbenika za učenike kojima je potrebna podrška u učenju odobrilo je stručno povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u svibnju 2019. godine.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem xxxxxxxxx

ISBN 978-953-294-212-5

Ilustracije korištene u udžbeniku preuzete su sa stranice www.shutterstock.com.Materijal uvršten u elektronički udžbenik dostupan je na platformi mozaBook.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30www. alkascript.hr

TisakTiskara Zelina d.d.

MOJA NAJDRAŽA PRIRODA

5udžbenik iz Prirode za učenike 5. razreda

prvo izdanjeZagreb, 2019.

Elizabeta Miletić • Roberto Škara • Klara Matejčić

Predgovor

Drage učenice, dragi učenici,pred vama je novi udžbenik iz Prirode za peti razred osnovne škole. Imate zadovoljstvo biti prvom generacijom školaraca koji će gradivo iz Prirode obrađivati po novom kurikulumu. Udžbenik smo sastavili tako da u njemu, osim obrade gradiva, ima mnogo pokusa i vježba koji će vam, nadamo se, pomoći da uspješnije usvojite gradivo kao trajnu vrijednost vašeg obrazovanja. Nadamo se da ćete udžbenik prihvatiti s radošću te da ćete se uz rad i zabaviti.

Autori

SADRŽAJ

Uvod ........................................................................................... 7

1. ORgANIzIRANOst PRIRODe ................................................ 91.1. Znanstvena istraživanja i znanstvene metode .................111.2. Temeljna građa prirode ..................................................... 191.3. Građa živih bića ............................................................... 25 Jednostanični organizmi .................................................... 29 Mnogostanični organizmi ............................................... 30

2. PROCesI I MeĐUDJeLOVANJA ......................................... 352.1. Životni uvjeti okoliša ......................................................... 372.2. Međuodnosi životnih uvjeta i živih bića ......................... 54

3. eNeRgIJA ............................................................................... 693.1. Oblici energije ................................................................... 713.2. Obnovljivi izvori energije ................................................... 813.3. Neobnovljivi izvori energije ............................................... 90

4. PRIRODOzNANstVeNI PRIstUP ....................................... 974. Prirodoznanstveni pristup .................................................. 99 Znanstvena istraživanja ..................................................... 99 Međuodnos znanosti i društva ....................................... 103

POJMOVNIk .............................................................................. 105

7Uvod

Makrokoncepti

Koncepti nastavnog predmeta Priroda usvajaju se prvenstveno promatranjem i istraživanjem te interpretiranjem pojava, procesa i međuodnosa u neposrednom okolišu i svakodnevnom životu. Učenici na temelju tako stečenih iskustava razvijaju sposobnost predviđanja posljedica prirodnih procesa, djelovanja i vlastitih postupaka. Formira se na taj način svijest o važnosti znanosti u svakodnevnom životu te se razvija logičko, kritičko i kreativno razmišljanje.

ORgANIzIRANOst PRIRODe

PROCesI I MeĐUDJeLOVANJA

eNeRgIJA PRIRODOzNANstVeNI PRIstUP

PRIRODA

Uvod8

Priroda je sve što nas okružuje. Nije djelo ljudskih ruku.Razlikujemo:1. živu prirodu (mikroorganizmi, gljive, biljke, životinje, ljudi)2. neživu prirodu (voda, tlo, zrak, oblaci, nebeska tijela).

Slika 2: More

Slika 3: Stijene

Slika 4: Pijesak

Slika 6: Muhara

Slika 7: Hrast

Slika 8: Vukovi

Neživa priroda Živa priroda

Slika 1: Oblaci Slika 5: Papučica

˝

Između žive i nežive prirode postoji neraskidiva veza.Živa bića uzimaju iz nežive prirode sve što im je potrebno za život: toplinu, svjetlost, vodu, zrak, minerale itd. Nakon smrti, tijela živih bića razgrađuju se na najjednostavnije tvari. One se vraćaju neživoj prirodi.

Uvod

9Uvod

Prirodne znanosti bave se proučavanjem žive i nežive prirode. Objašnjavaju pojave u prirodi i međusobni utjecaj žive i nežive prirode. Biologija je prirodna znanost o živim bićima. Proučava i objašnjava: 1. građu živih bića 2. način života živih bića 3. odnose između živih bića.

Biologija je osnova razumijevanja žive prirode i svih procesa koji se u njoj zbivaju. Zato ima iznimno važnu ulogu u životu suvremenog čovjeka.

Prirodne znanosti su i:1. fizika – proučava prirodne pojave poput kretanja i energije2. kemija – proučava sastav tvari u prirodi3. geoznanost – proučava sastav zemljine kore i pojave u njoj4. matematika.

Slika 9: Biologinja Slika 10: Kemičarka Slika 11: Fizičar Slika 12: Matematičar

Prirodoznanstvenici dolaze do spoznaja:1. promatranjem pojava u prirodi 2. pokusima (eksperimentima). Te se spoznaje međusobno nadopunjuju i nadograđuju. Primjenjuju se u mnogim područjima života: medicini, veterini, šumarstvu, uzgoju životinja i biljaka, proizvodnji lijekova, proizvodnji hrane, industriji i drugdje.

OrganiziranOst prirOde1.

Nakon ovog poglavlja moći ćeš:1. objasniti da prirodu grade tvari različitih svojstava2. uočiti da su sve tvari građene od sitnih čestica3. prepoznati stanicu kao gradivnu i djelatnu jedinicu živih bića4. opisati obilježja živih bića5. pridržavati se mjera opreza i zaštite pri radu.

1. Znanstvenaistraživanja i znanstvene metOde

2. temeljnagrađaprirode3. građaživihbića

Organiziranost prirode12

Znanstvenaistraživanjaiznanstvenemetode

Jeste li u nastavi obavljali jednostavne pokuse? prisjeti se jednoga. Opiši ga. Što je bio zaključak?

U znanstvenom istraživanju primjenjuju se znanstvene metode.

osnovnaznanstvenametoda u biologiji jest pokus ili eksperiment. On se može izvoditi u: prirodi (u sklopu terenskih istraživanja) ili u laboratoriju.

Slika 13: Pokus u prirodi Slika 14: Pokus u laboratoriju

jednostavne znanstvene metode jesu: promatranje, pokusi i terenska istraživanja. Za to su potrebni: lupa, mikroskop te laboratorijski pribor i posuđe.

pOKUs: miješanje čestica različitih tvari koje se dodiruju– difuzija1. U čašu s vodom kapni nekoliko kapi tinte. 2. promatraj.3. Opiši što se događa.

Znanstvenaistraživanja i znanstvene metOde1.1.

13Znanstvena istraživanja i znanstvene metode

sažetaK

mikroskop lupa ilipovećalo

laboratorijski pribori posuđe

Znanstveno istraživanje

primjenjuju se znanstvene metode

pokus ili eksperimentosnovna znanstvena metoda u biologiji

provodi se

Za znanstvena istraživanja potrebni su:

u prirodi u laboratoriju

provjeri svoje ZnanjeZaokruži slova ispred točnih odgovora.1. Koja je osnovna znanstvena metoda u biologiji? a) promatranje b) pokus c) istraživanje

2. gdje se pokus može izvoditi? a) u prirodi b) u laboratoriju c) u učionici

3. Koja se pomagala upotrebljavaju u izvođenu pokusa? a) laboratorijski pribor i posuđe b) lupa c) geometrijski pribor d) mikroskop


spoznavanjeprirode–lupaimikroskop

lupailipovećalo• upotrebljava se za promatranje

sitnih predmeta• povećava sliku promatranog

predmeta nekoliko puta.

vježba: promatranje lupompromatraj lupom list neke biljke, busen mahovine ili koru drveta. nacrtaj u bilježnicu što vidiš.

mikroskop• optička sprava• uvećava sliku čestica koje ne vidimo golim okom i do

2 000 puta• najčešći tip mikroskopa jest svjetlosni mikroskop (slika 16).

glavni dijelovi mikroskopa jesu:1. okular 5. stolić s otvorom2. tubus 6. zrcalo3. objektiv 7. Izvor svjetlosti4. mali i veliki vijak 8. postolje (stalak).

Kako radimo s mikroskopom? (sliku 16)

Na stolić s otvorom stavimo ono što želimo promatrati – mikroskopski preparat.Promatramo ga gledajući kroz okular i objektiv.Okretanjem velikog vijka tražimo sliku promatranog predmeta.malim vijkom izoštravamo sliku.

Slika 15: Lupa (povećalo)


okular

tubus

veliki vijak

mali vijakobjektiv

stolić

zrcalo

postolje

Slika 16: Svjetlosni mikroskop

vježba: izračunaj povećanje mikroskopaNa okularu i objektivu mikroskopa piše broj (10×, 20× i sl.). Broj označava koliko je puta slika povećana.Ukupno povećanje mikroskopa dobiva se množenjem povećanja okulara i objektiva.izračunaj ukupno povećanje mikroskopa ako na okularu piše 20×, a na objektivu 10×.

Za postupak mikroskopiranja potreban je mikroskopski preparat. Razlikujemo svježe i trajne mikroskopske preparate.

predmet promatranjapokrovno stakalce

predmetno stakalce

Slika 17: Svježi mikroskopski preparat


svježi mikroskopski preparat izrađujemo tako da na predmetno stakalce kapnemo kap vode u koju stavljamo predmet koji želimo promatrati.Pokrijemo pokrovnim stakalcem.mikroskopski preparat mora biti tanak i proziran. svjetlost kroz njega mora prolaziti.

Slika 18: Trajni mikroskopski preparat

trajni mikroskopski preparat služi nam niz godina.Na predmetnom stakalcu piše što gledamo (krv, mišićno tkivo, prerez biljaka...).

vježba: promatranje kristala soli1. Stavi na predmetno stakalce malo sitne soli. 2. pokrij pokrovnim stakalcem. promatraj. 3. nacrtaj što vidiš u bilježnicu.4. zašto u ovom pokusu nećeš sol staviti u kap vode?

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. a) slika bi bila mutna b) sol bi se rastopila

Značajna otkrića u biologiji omogućila je konstrukcija elektronskog mikroskopa (slika 19).povećanje elektronskog mikroskopa iznosi čak do milijun puta.

Slika 19: Elektronski mikroskop


sažetaK

Najjednostavnija optička sprava jest lupa ili povećalo. Ona povećava sliku predmeta nekoliko puta.

mikroskop je optička sprava.Uvećava sliku čestica koje ne vidimo golim okom.

Razlikujemo svjetlosni i elektronski mikroskop.

provjeri svoje Znanje

1. Što je mikroskop? imenuj dijelove mikroskopa.2. Koji su dijelovi mikroskopskog preparata?3. Koja je najjednostavnija optička sprava?

svježi miKrosKopsKi preparatDopuni rečenice.

Na predmetno stakalce stavljamo kap ___________________. (vode / mlijeka)

U nju stavljamo predmet koji mora biti ___________________. (debeo / tanak)

Predmet se pokriva ______________________ stakalcem. (predmetnim / pokrovnim)

O miKrOsKOpU

Dopuni rečenice riječima: MIKROSKOPSKI PREPARAT, MILIJUN, OKULAR, SVJEŽI, TRAJNI.

Dio mikroskopa kojem približavamo oko jest ___________.

Predmet koji promatramo naziva se ___________________

_______________.

On može bit _________________ i _______________.

Svjetlosni mikroskop povećava sliku predmeta nekoliko tisuća

puta, a elektronski mikroskop do ________________ puta.


laboratorijskipriboriposuđe,mjereoprezaizaštite

laboratorijskipriboriposuđeŠto je laboratorij?

U svom radu znanstvenici se koriste laboratorijskim priborom i posuđem.

čaša

satno staklo

pinceta

porculanska zdjelica

menzura

stakleni štapić

željezni stativ

laboratorijske škare

okrugla tikvica

termometar

tarionik s tučkom

laboratorijska žlica

Erlenmeyerova tikvica

stezaljka

četkica za pranje

epruveta

lijevak

kapaljka

drvena hvataljka

skalpel

drveni stalak za epruvete

Petrijeve zdjelice

plamenik

Slika 20: Laboratorijski pribor i posuđe

Nacrtaj u bilježnicu: lijevak, satno stakalce i porculanski zdjelicu.


U laboratoriju moramo:• pozorno proučiti upute za izvođenje rada• pripremiti pribor i kemikalije• pažljivo i prema propisima rukovati kemikalijama• uvijek upotrebljavati čisti pribor pri radu• pri radu upotrebljavati zaštitne naočale i rukavice• na kraju oprati pribor i odložiti na predviđeno mjesto.

rad U laboratorijU

Zaokruži slovo ispred odgovora koji smatraš točnim.Zašto je u laboratoriju nužno uvijek upotrijebiti čisti pribor? a) da se nečistoća ne pomiješa s kemikalijama b) da ne zaprljamo rukavice nečistim priboromZašto moramo uvijek u laboratoriju nositi zaštitne rukavice? a) da poslije izvođenja pokusa ne morao prati ruke b) da nam kemikalija ne ošteti ruke

Na bocama s kemikalijama nalaze se znakovi opasnosti. Oni upozoravaju na moguće opasnosti pri radu s kemikalijama.

Ti se znakovi nalaze na nekim sredstvima u kućanstvu.

znaK OpasnOsti

Zamoli odraslu osobu za pomoć. Pronađi u svojem kućanstvu neko sredstvo na kojem je neki od ovih znakova.

Napiši:

• naziv sredstva ____________________________________

• gdje je sredstvo spremljeno __________________________

Precrtaj znak opasnosti.


atomiimolekule

vježba: promatranje građe pijeska i šljunkapromatraj pijesak pomoću lupe ili mikroskopa. Uoči od čega je građen. Usporedi građu pijeska i šljunka. Zaključi od čega je građen šljunak.

Promotrimo prirodu oko nas. Okružuju nas zrak, tlo, vode, biljke, životinje... I neživa i živa priroda građena je od tvari.Sve su tvari građene od sitnih čestica, nevidljivih našem oku.Nazivaju se atomi.više atoma čine veće čestice – molekule. primjer udruživanja atoma u molekulu jest ugljikov dioksid. To je plin koji je sastavni dio zraka (slika 21).

Slika 21: Crna je kuglica model atoma ugljika, a crvene su modeli

atoma kisika.

Slika 22: Model molekule ugljičnog dioksida koja je nastala

spajanjem jednog atoma ugljika i dva atoma kisika.

2 atoma kisika + 1 atom ugljika ugljikov dioksid

Ugljikov dioksid ima drukčija svojstva od kisika i ugljika.Kisik je plin koji podržava gorenje.Ugljikov dioksid ne podržava gorenje.Kisik i ugljikov dioksid jesu plinovi. Ugljik je kruta tvar.

naše tijelo sastoji se od molekula koje su također nastale udruživanjem različitih atoma.

temeljnagrađaprirode1.2.

21Temeljna građa prirode

temeljnagrađaprirode pOKUs: gorenje papira1. Uzmi komad papira. Stavi ga u vatrostalnu zdjelicu. 2. Na oči stavi zaštitne naočale. 3. Zapali papir. promatraj što se događa. 4. Što je od papira ostalo u zdjelici? razlikuje li se novonastala tvar od papira?

između čestica – atoma i molekula neke tvari – nalazi se veći (>) ili manji (<) prostor.To ne možemo vidjeti golim okom. promotrimo kamen. Postoji li prostor među česticama kamena?To možemo prikazati jednostavnim pokusom.

pOKUs: dokazivanje prostora između čestica tvari

1. napuni staklenu čašu krupnim česticama (većim kamenjem).

2. dodaj u čašu sitnije čestice (kamenčiće, pijesak). 3. Stane li još nešto u čašu? nalij u čašu vodu. 4. Što zaključuješ?

sažetaKpriroda je izgrađena od raznolikih tvari. Tvari imaju različita svojstva. Građene su od vrlo sitnih čestica – atoma.Atomi se udružuju u veće čestice – molekule.između atoma i molekula nalazi se veći (>) ili manji (<) prostor.

provjeri svoje Znanje

1. Što je atom? Napiši primjer atoma.

_________________________________________________2. Kako nastaju molekule? Napiši primjer molekule.

_________________________________________________


agregacijskastanjatvarinavedi primjere tvari koje su u čvrstom, tekućem i plinovitom stanju pri sobnoj temperaturi (oko 20 °C).

Tvari se u prirodi nalaze u tri agregacijska stanja:čvrstom, tekućem i plinovitom (slika 23).

ČVRSTO STANJEstalan oblik stalan volumen

TEKUĆE STANJEpromjenjiv oblik stalan volumen

PLINOVITO STANJEpromjenjiv oblik promjenjiv volumen

temperatura

Slika 23: Agregacijska stanja tvari

Čvrsto stanjeČestice tvari vrlo su blizu jedna drugoj.pravilno su poredane.ne mogu se slobodno gibati. primjer: led

teKUće stanjeTvari imaju stalan volumen.Čestice nisu gusto poredane.mogu se slobodno gibati.Zato tvari nemaju stalan oblik. poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze. primjer: voda

Slika 25: Voda poprima oblik čaše

Slika 24: Kockice leda


plinovito stanjeČestice tvari međusobno su vrlo udaljene. gibaju se neovisno jedna o drugoj. Zato plinovi nemaju stalan oblik i nemaju stalan volumen. primjer: vodena para

sažetaKTvari se u prirodi nalaze u tri agregacijska stanja: čvrstom, tekućem i plinovitom.

ČVRSTO TEKUĆE PLINOVITOVOLUMEN NE MIJENJA SE NE MIJENJA SE MIJENJA SEOBLIK NE MIJENJA SE MIJENJA SE MIJENJA SE

provjeri svoje Znanje1. Navedi 3 agregacijska stanja tvari u prirodi.

_________________________________________________2. U kojem se agregacijskom stanju čestice ne mogu

slobodno kretati?

_________________________________________________3. Kakav volumen i oblik imaju tvari u tekućem stanju?

_________________________________________________

ZanimljivostiSamo jedna devetina sante leda nalazi se iznad površine vode.osam devetina je potopljeno.Santu leda čine velike količine leda. Imaju masu do 20 milijuna tona.

Slika 26: Vodena para


vrstetvariTvari dijelimo na čiste tvari i smjese tvari.

Slika 27: Šećer – čista tvar Slika 28: Suho voće i žitarice – smjesa tvari

Po čemu se na prvi pogled razlikuju čista tvar i smjesa tvari?Čiste tvari susrećemo u svakodnevnom životu. To su šećer, destilirana voda, željezo itd. (slika 27).smjese tvari nalazimo u prirodi češće nego čiste tvari.Mnoge tekućine i plinovi koje svakodnevno susrećemo jesu smjese: morska voda, zrak, mlijeko, benzin. Čovjek priprema različite smjese tvari: hranu za ptice i zamorce, mješavinu žitnih pahuljica, pjenušava pića i drugo (slika 28). smjese tvari sastoje se od dviju ili više tvari. pojedine tvari u smjesi zadržavaju svoja svojstva.

vježba: vrste tvari1. Smrvi povrtnu kocku za juhu. 2. Stavi u posudicu. 3. Pažljivo promotri.4. Zaključi koja je vrsta tvari smrvljena kocka za juhu.

različite smjese tvari međusobno se razlikuju. To zaključujemo kad ih usporedimo.Kod ptičje hrane golim okom uočavamo da se radi o smjesi tvari.promatranjem vode ili zraka to ne možemo uočiti.


sažetaKtvari

čiste tvari smjese tvari

češće u prirodi

provjeri svoje Znanje1. Jesu li u prirodi češće čiste tvari ili smjese tvari?

_________________________________________________2. Navedi primjere. čista tvar ___________________________________

smjesa tvari ________________________________3. Je li žbuka čista tvar ili smjesa tvari? razgovaraj o tome s odraslom osobom.

_________________________________________________

Zanimljivostismjese tvari dijele se na homogene i heterogene.Kod homogenih smjesa ne raspoznaju se pojedini sastojci promatranjem okom ili mikroskopom (čisti zrak, vodena otopina šećera, otopina kuhinjske soli itd.). Kod heterogenih smjesa pojedini se sastojci raspoznaju promatranjem okom ili mikroskopom (smjesa pijeska i šećera, smjesa suhog voća, ulja i vode, ptičja hrana itd.).

smjese tvari

U dvije čaše je voda. U jednu dodamo kap ulja, u drugu kap octa. Napiši kakve smjese nastanu.

voda + ulje ___________________________________

voda + ocat ___________________________________


stanica–temeljnajedinicagrađeživihbića

Pomoću čega znanstvenici promatraju golom oku nevidljive tvorevine?

Engleski znanstvenik robert hooke izradio je mikroskop (slika 29).Promatrao je tanke prereze pluta (kore hrasta plutnjaka).Uočio je da su građeni od mnogo malenih „komorica”.Nazvao ih je stanice (slika 31).

Slika 30: Kora hrasta plutnjaka

Slika 31: Stanice pluta promatrane mikroskopom

Prirodoslovci su otkrili da su i druga živa bića građena od stanica.stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.U stanicama se događaju svi osnovni životni procesi.Stanica je djelatna (funkcionalna) jedinica građe živih bića. Stanice se razlikuju po veličini, obliku i zadaći koju vrše. Neki oblici stanica prikazani su na slikama 32, 33 i 34.

Slika 29: Hookeov mikroskop

građaživihbića1.3.

27Građa živih bića

Slika 32: Crvene krvne stanice

Slika 33: Mišićne stanice

Slika 34: Korijenova

dlačica (produžena

stanica korijena)

Prve su stanice nastale u vodi prije više od tri milijarde godina. Tada su se najvjerojatnije udružile velike molekule. Okružile su se tankom opnom. Tako je nastala cjelina koja je mogla samostalno živjeti i razmnožavati se.

Razlikujemo biljne stanice i životinjske stanice (slika 35 i 36). Uoči da su biljne stanice pravilnijeg oblika.

Neke su biljne stanice zelene boje.Boja nastaje pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Takve su, primjerice, stanice listova (slika 36).

Slika 35: Biljne stanice (stanice pokožice luka)

Slika 36: Biljne stanice (stanice lista)

životinjske stanice su neujednačenijeg oblika i veličine. To ovisi o zadaći koju vrše (slike 37 i 38).


Slika 37: Životinjske stanice (stanice sluznice usta čovjeka)

Slika 38: Životinjske stanice (bijele krvne stanice)

vježba: mikroskopiranje stanicaUz pomoć učiteljice / učitelja mikroskopiraj biljne stanice(stanice pokožice luka, presjek kroz list, vodenu kugu, mahovinu) i životinjske stanice (stanice sluznice jezika, trajni preparat krvi). Što vidiš? nacrtaj u bilježnicu.

sažetaKstanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.Stanica je djelatna (funkcionalna) jedinica građe živih bića jer se u njoj događaju svi osnovni životni procesi.biljne i životinjske stanice se razlikuju.Zelena boja u biljnim stanicama nastaje pod utjecajem sunčeve svjetlosti.

provjeri svoje ZnanjeZaokruži slovo ispred točnog nastavka rečenice.Stanica je a) temeljna jedinica građe žive i nežive prirode. b) temeljna jedinica građe svih živih bića.Stanica je djelatna (funkcionalna) jedinica živih bića. a) jer se u njoj događaju svi osnovni životni procesi. b) jer djeluje na druge stanice.Zelena boja u biljnim stanicama nastaje pod utjecajem a) Sunca. b) zraka.


Zanimljivostnajveća stanica u ljudskom tijelu jest jajna stanica žene.

najveća stanica u prirodi jest nojevo jaje. Na slici se vide nojevo i kokošje jaje.


jednostaničniimnogostaničniorganizmi

Po čemu se razlikuju živa bića koja nastanjuju naš planet? Što im je zajedničko?

Na Zemlji živi velik broj različitih vrsta. One se razlikuju: građom tijela, veličinom, načinom života, prehranom itd. Sva živa bića imaju neka zajednička svojstva: • građena su od stanica• hrane se• dišu• izlučuju • osjetljiva su na podražaje• kreću se• rastu i razvijaju se• mijenjaju se• razmnožavaju se• ugibaju.

jednostaničniorganizmi

Kako možemo vidjeti organizme koji su nevidljivi golom oku?

jednostanični organizmi građeni su samo od jedne stanice. Oni su vrlo sitni, najčešće nevidljivi golom oku.

Slika 39: Papučica Slika 40: Ameba Slika 41: Euglena

Jedna stanica obavlja sve životne zadaće. Jednostanične organizme nalazimo u slatkim vodama, morima, na vlažnim mjestima, u drugim organizmima. najpoznatiji jednostanični organizmi jesu: papučica, ameba, euglena (slike 39, 40 i 41).


vježba: mikroskopiranje kišne alge1. U čašu sastruži nožićem malo zelene prevlake sa zida. 2. U čašu nalij nekoliko kapi vode. 3. Kapaljkom kapni kap vode na predmetno stakalce.4. Pokrij pokrovnim stakalcem.5. promatraj mikroskopski preparat na velikom povećanju. 6. nacrtaj što vidiš u bilježnicu.

mnogostaničniorganizmiJesu li slon i miš građeni od istog broja stanica? Objasni.Jesu li sve stanice u ljudskom tijelu jednake? Objasni.

Organizmi građeni od većeg broja stanica jesu mnogostaničniorganizmi.Njihove su stanice raznovrsne.prilagođene su obavljanju različitih zadaća.Stanice koje obavljaju istu zadaću udružuju se u nakupine.Te nakupine nazivamo tkiva (slike 42 i 43). mozak izgrađuje živčano tkivo. Kod biljaka provodno tkivo omogućuje prijenos vode i hranjivih tvari kroz biljku.

Slika 42: Živčano tkivo Slika 43: Provodno tkivo

Više tkiva koja imaju zajedničke funkcije izgrađuju organe.


životinjski organi jesu: mozak (slika 44), pluća, srce, bubrezi itd. biljni organi jesu: korijen (slika 45), stabljika, list, cvijet i plod.

Slika 44: Ljudski mozak (organ) Slika 45: Korijen (organ)

skupine organa s istom zadaćom čine sustave organa: živčani sustav (slika 46), sustav organa za disanje, sustav organa za probavu, krvotok, kretanje, razmnožavanje itd.

Kod biljaka organi se ne udružuju u sustave organa.

svi sustavi organa izgrađuju organizam.Usklađen rad svih organskih sustava omogućuje život tom organizmu.

mnogostaniČni organiZmi

Dopuni rečenice.

Stanice koje obavljaju istu zadaću udružuju se u _______.

Tkiva koja imaju zajedničke funkcije izgrađuju ______________.

Skupine organa s istom zadaćom čine _______________.

Svi sustavi organa izgrađuju _______________.

Slika 46: Živčani sustav


atom

molekula

stanica

tkivo organ

sustavorgana organizam

Slika 47: Razine ustroja u građi ljudskog organizma

Što je prikazano na slici 47? Ispričaj.

stanice imaju sposobnost diobe. diobom iz jedne stanice nastaju dvije, pa četiri, potom osam stanica i tako dalje. Ovo svojstvo stanica omogućuje jednostaničnim organizmima razmnožavanje: novonastale se stanice razdvajaju (slika 48). Dioba mnogostaničnim orga nizmima omogućuje rast, razvoj i obnovu tkiva: novonastale stanice ostaju zajedno (slika 49).

Slika 48: Razmnožavanje amebe diobom stanice

dioba staniCa

Dopuni rečenice riječima: DIOBE, RAST, RAZMNOŽAVANJE.

Stanice imaju sposobnost ___________.

Dioba stanica omogućuje kod jednostaničnih organizama

_____________________, a kod višestaničnih ________,

razvoj i obnovu tkiva.


Slika 49: Razvoj mnogostaničnog organizma diobama stanica

slomljena kost zaraste.To se događa zbog obnavljanja tkiva.Na krajevima slomljene kosti nalaze se stanice. Njihova dioba omogućuje proces zarastanja kosti.

vježba: dioba bakterijabakterije su jednostanični organizmi. Žive svuda oko nas. Stanica bakterija dijeli se svakih 20 minuta.

izračunaj koliko će stanica nastati diobom jedne bakterije nakon 2 sata.

sažetaKZajednička svojstva živih bića: građena su od stanica hrane se dišu izlučuju osjetljiva su na podražaje kreću se rastu i razvijaju se mijenjaju se razmnožavaju se ugibaju.Živa bića mogu biti jednostanična i mnogostanična.Kod mnogostaničnih organizama udružuju se: istovrsne stanice tkiva tkiva organe organi organske sustave organski sustavi organizam.Stanice imaju sposobnost diobe.


provjeri svoje Znanje1. Navedi barem tri zajednička svojstva živih bića.

_________________________________________________2. Kako dijelimo živa bića prema broju stanica?

_________________________________________________3. Koje životne zadaće obavlja jednostanični organizam?

_________________________________________________4. Kako se razmnožavaju jednostanični organizmi?

_________________________________________________7. Što dioba stanica omogućuje mnogostaničnom organizmu?

_________________________________________________

Zanimljivostijadranski klobučić, zelena alga Jadranskog mora, može dosegnuti veličinu od oko 6 cm. Građena je od samojedne stanice.

Documents

Elizabeta Miletić • Roberto Škara • Klara Matejčić MOJA