Elaborat zaštite okoliša za izgradnju farme svinja...Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju farme za tov junadi i izgradnju

42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel./fax: 042/210-074 E-mail: [email protected] IBAN: HR3424840081106056205 OIB: 98383948072

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju farme za tov junadi i izgradnju gospodarskih objekata za zbrinjavanje

gnojovke

Nositelj zahvata: MARTINJAK d.o.o. Zadkrovec 41 10380 Sveti Ivan Zelina OIB: 07121698092

Lokacija zahvata: kčbr. 335, k.o. Sveti Petar, Varaždinska županija

Varaždin, rujan 2015.

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju farme za tov junadi i izgradnju gospodarskih objekata za zbrinjavanje gnojovke

Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. str.1

Nositelj zahvata: MARTINJAK d.o.o. Zadkrovec 41 10380 Sveti Ivan Zelina OIB: 07121698092 Lokacija zahvata: kčbr. 335, k.o. Sveti Petar, Varaždinska županija Ovlaštenik: EcoMission d.o.o., Varaždin Broj projekta: 23/440-509-15-EO Datum: rujan 2015.

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju farme za tov junadi i izgradnju gospodarskih objekata za zbrinjavanje

gnojovke Zahvat u okoliš: Rekonstrukcija postojećih sabirnih jama i lagune za gnojovku i izgradnja novih gospodarskih objekata za zbrinjavanje gnojovke



SADRŽAJ: UVOD ................................................................................................................................................. 3 1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................................................ 18

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ..................................................................................................................................... 18 1.1.1.Opis postojećih objekata ...................................................................................................................... 20 1.1.2. Opis planiranih objekata ...................................................................................................................... 23

1.2. OPIS POSTOJEĆEG TEHNOLOŠKOG PROCESA ..................................................................................................................... 27 1.3. OPIS PLANIRANOG TEHNOLOŠKOG PROCESA .................................................................................................................... 27 1.4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA ........................................................................................................................................... 34 1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES TE TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG

PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ ........................................................................................................................................... 34 1.5.1. Vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ............................................................................ 34 1.5.2. Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa .............................................................. 35

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ........................................................................... 38 2.1. OPIS LOKACIJE ........................................................................................................................................................................ 38 2.2. USKLAĐENOST ZAHVATA S VAŽEĆOM PROSTORNO – PLANSKOM DOKUMENTACIJOM ............................................. 38 2.3. GEOLOŠKE I SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE ................................................................................................................................. 48 2.4. GEOMORFOLOŠKE I KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE .................................................................................................................. 51 2.5. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE I KVALITETA ZRAKA .................................................................................................................. 52 2.6. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE .......................................................................................................................................................... 54 2.7. HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ....................................................................................................................... 55 2.8. BIORAZNOLIKOST .................................................................................................................................................................. 57

2.8.1. Ekosustavi i staništa ............................................................................................................................. 57 2.8.2. Invazivne vrste ..................................................................................................................................... 57 2.8.3. Zaštićena područja ............................................................................................................................... 57 2.5.4. Ekološka mreža .................................................................................................................................... 60

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................... 62 3.1. UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ PRILIKOM PRIPREME I IZGRADNJE................................................................................... 62

3.1.1. Utjecaj na vode .................................................................................................................................... 62 3.1.2. Utjecaj na zrak ..................................................................................................................................... 62 3.1.3. Utjecaj na tlo........................................................................................................................................ 62 3.1.4. Utjecaj na krajobraz ............................................................................................................................. 62 3.1.5. Utjecaj nastanka otpada ...................................................................................................................... 62 3.1.6. Utjecaj buke na okoliš .......................................................................................................................... 63

3.2. UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ PRILIKOM RADA POSTROJENJA ....................................................................................... 63 3.2.1. Utjecaj na vode .................................................................................................................................... 63 3.2.2. Utjecaj na zrak ..................................................................................................................................... 63 3.2.3. Utjecaj nastanka otpada ...................................................................................................................... 64 3.2.4. Utjecaj od postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla .............................. 64 3.2.5. Utjecaj buke na okoliš .......................................................................................................................... 64 3.2.6. Moguća ekološka nesreća i rizik njenog nastanka ............................................................................... 65

3.3. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ............................................................................................... 65 3.4. UTJECAJ ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ................................................................................................................... 65 3.5. UTJECAJ ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU.......................................................................................................................... 65

4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ............................................................................................................. 66 4.1. MJERE ZAŠTITE SASTAVNICA OKOLIŠA ................................................................................................................................ 66 4.2. MJERE ZAŠTITE OD OPTEREĆENJA OKOLIŠA ....................................................................................................................... 66 4.3. MJERE ZAŠTITE OD BUKE ...................................................................................................................................................... 67 4.4. MJERE ZAŠTITE U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE ................................................................................................................ 67 4.5. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............................................................................................................................. 68

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 69 6. IZVORI PODATAKA ....................................................................................................................... 71

6.1. KORIŠTENI ZAKONI I PROPISI ............................................................................................................................ 71 6.2. OSTALI IZVORI PODATAKA ................................................................................................................................ 72



UVOD Nositelj zahvata, Martinjak d.o.o., Zadrkovec 41, 10383 Sveti Ivan Zelina, OIB: 07121698092 planira rekonstrukciju farme i izgradnju gospodarskih objekata za zbrinjavanje gnojovke na postojećoj farmi za tov junadi na lokaciji u Svetom Petru Ludbreškom, kčbr 335, k.o. Sveti Petar. Farma je trenutačno van funkcije.

Na lokaciji farme se nalaze 4 objekata za uzgoj junadi. Ukupni kapacitet farme iznosi 1.200 komada junadi u jednom turnusu. Godišnje će se provoditi 1,4 turnusa, odnosno uzgojiti cca 1.680 komada junadi. Na farmi će se uzgajati junad različite starosti, ali u slučaju da će se na lokaciji zateći 1.200 komada junadi maksimalne starosti 12-24 mjeseci, kapacitet farme će iznositi 720 UG.

Temeljem čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13 i 78/15) i čl. 25. st. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14) izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš se provodi na temelju točke 1.6. Popisa zahvata iz Priloga III., Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14): „Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta 500 uvjetnih grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi)“.

Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi Upravno tijelo u županiji.

Za cjelokupni opis zahvata korišten je projekt: Idejno rješenje (projekt), broj projekta T.D.br.: 012 - 2015, listopad 2015. izrađen od tvrtke Gedžić građenje d.o.o., Povrtlarska 18, Hrvatski Leskovac.



Tekstualni prilog 1: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: UP/I-351-02/15-08/43, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-3) ECOMISSION d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša









Tekstualni prilog 2: Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata







Tekstualni prilog 3: Građevinska dozvola (Broj UP-I-03/05-862/1-1978), izdana 22.12.1978. u Ludbregu





Tekstualni prilog 4: Mišljenje o aktu za uporabu građevine (KLASA: 361-05/12-01/15, URBROJ: 2186/1-09-12-2-VF, izdano 09.02.2012. godine u Ludbregu



Tekstualni prilog 5: Vodopravna dozvola za korištenje voda (KLASA: UP/I-325-03/10-01/0022, URBROJ: 374-26-2-14-5), izdana 01. prosinca 2014. godine u Varaždinu.









1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Na k.č.br. 335, k.o. Sveti Petar, Varaždinska županija, Martinjak d.o.o., Zadrkovec 41, 10383 Sveti Ivan Zelina, OIB: 07121698092. planira rekonstrukciju i dogradnju postojeće farme za tov junadi s pratećim sadržajima. Farma trenutačno nije u funkciji.

Na lokaciji se planira rekonstrukcija i dogradnja postojeće farme za tov junadi. Planirani

zahvati su: 1. izgradnja dviju laguna za zbrinjavanje gnojovke, te platoa za separaciju krutog od tekućeg

dijela gnoja 2. izgradnja kućice za separatore 3. izgradnja sabirne predjame za gnojovku 4. sanacija i rekonstrukcija postojećeg sabirnog bazena za gnojovku - laguna 5. sanacija dviju sabirnih jama za gnojovku (septičke jame)

Na lokaciji planiranog zahvata nalaze se 4 proizvodna objekta, sabirni bazen za gnojovku -

laguna, 2 sabirne jame za gnojovku (septičke jame), horizontalni trenč silos sa 4 polja, skladište i nadstrešnica, upravna zgrada s vagom, sabirna jama za sanitarne otpadne vode, bunar i hidrofor, manipulativne površine i ograda.

Nakon provedenih planiranih zahvata proizvodni kapacitet će maksimalno biti 720 UG.



Slika 1: Prikaz predmetne lokacije (Izvor: ARKOD preglednik)

LOKACIJA ZAHVATA

LC25155

poljski put

Kolni ulaz

staje

spremište i nadstrešnica

četverodijelni trenč silos

sabirni bazen za gnojovku -

laguna

Upravna zgrada s vagom

bunar i hidrofor



1.1.1. Opis postojećih objekata Na čestici kčbr. 335, k.o. Sveti Petar Ludbreški, površine 48.430 m2, nalazi se postojeća farma za tov junadi, koja trenutačno ima sljedeće objekte:

4 proizvodna objekta (oznaka na situaciji PG1)

sabirni bazen za gnojovku - laguna (PG6)

2 sabirne jame za gnojovku (septičke jame)

horizontalni trenč silos sa 4 polja (PG2)

skladište i nadstrešnicu (PG3)

Upravna zgrada s vagom (PG4)

sabirnu jamu za sanitarne otpadne vode

bunar i hidrofor (PG5)

asfaltirane manipulativne površine

ogradu

Postojeća farma izgrađena je 1978. godine. Trenutačno nije u funkciji. Nalazi se istočno od

lokalne ceste LC 25155 (Sveti Petar (Ludbreški) (Ž2079) – Bolfan (D2)), koja je ujedno i glavna pristupna prometnica na parcelu. Glavni ulaz na farmu nalazi se na zapadnoj strani i služi za dopremu i otpremu stoke te dovoz stočne hrane. Drugi ulaz je sa poljskog puta koji se proteže istočno od farme i koristi se za dovoz silaže i odvoz gnojovke te sanitarnih otpadnih voda.

Uz glavni ulaz je Upravna zgrada sa kolnom vagom. Manipulativne površine su asfaltirane. Na lokaciji su smještene 4 staje u nizu, s međusobnim razmakom od 20 m. Staje su prizemne

građevine tlocrtnih dimenzija 80,5 x 14,5 m, sa dvostrešnim krovovima. Dvije strane staja su orijentirane prema istoku, odnosno zapadu, radi ujednačene klime u objektima. Prilaz stajama je sa južne ceste koja je proširena radi manipulacije kamionima kod dopreme i otpreme stoke, te radi ulaza traktora sa prikolicom za dovoz hrane u staje. Na sjevernoj strani staja također je asfaltirana cesta za okretanje traktora sa prikolicom radi ponovnog ulaza u staju kod hranjenja stoke i radi odvoženja gnojovke iz bazena – lagune, koji je smješten sjeverno od staja.

Sustav odvodnje gnojovke iz staja je zatvorenom kanalizacijom. Staje su po dvije međusobno vezane podzemnim sabirnim kanalima od armiranog betona. Odvodnja gnojovke se odvija sustavom preljeva do sabirnih jama koje su smještene između staja. Iz sabirnih jama se tlačnim podzemnim cjevovodom i crpkom gnojovka prebacuje u sabirni bazen za gnojovku - lagunu.

Sabirni bazen za gnojovku - laguna je tlocrtne veličine 44,30 x 15,75 m s visinom obodnih zidova od 4,80 m. Laguna je uzdužnim središnjim zidom podijeljena na dva bazena svaki zapremnine 900 m3. Na lokaciji se nalazi horizontalni četverodijelni trenč silos, lociran istočno iza niza staja. Kod punjenja silosa silažom se koriste na obje strane prošireni platoi vezani sa cestama. Silos je nadzemni, s armiranobetonskim obodnim zidovima i pregradnim zidovima.

U sklopu zgrade za radnike s vagom nalazi se sanitarni čvor, a sanitarne otpadne vode na lokaciji se skupljaju u vodonepropusnu sabirnu jamu koju prazni i njen sadržaj zbrinjava ovlaštena pravna osoba. Parcela je ograđena betonsko-žičanom ogradom. Parcela ima priključke: - vodoopskrbne mreže (korištenje za potrebe zgrade za radnike) - elektroopskrbne mreže - telekomunikacijske mreže. Za postojeće objekte ishođeni su:

Građevinska dozvola (Broj UP-I-03/05-862/1-1978), izdana 22.12.1978. u Ludbregu

Mišljenje o aktu za uporabu građevine (KLASA: 361-05/12-01/15, URBROJ: 2186/1-09-12-2-VF, izdano 09.02.2012. godine u Ludbregu.



Slika 2: Situacijski nacrt postojećeg stanja





1.1.2. Opis planiranih objekata NOVE GRAĐEVINE I.G1. GRAĐEVINSKA CJELINA: LAGUNE I PLATO ZA SEPARACIJU Ova građevinska cjelina biti će slobodnostojeća otvorena građevina koja će se sastojati od dviju laguna i platoa za separaciju između njih. Ti dijelovi biti će međusobno konstruktivno povezani. Građevinska cjelina biti će od međa sa susjednim parcelama udaljena po 5 m, a od postojeće lagune – sabirnog bazena biti će udaljena 4 m. Biti će smještena na sjevernom dijelu farme, paralelno položena u odnosu na među sa parcelom kčbr. 338, k.o. Sv. Petar. Na zidu platoa za separaciju biti će na platformi položena dva separatora za separaciju. Lagune će biti djelomično ukopane, otvorene građevine unutarnjeg promjera 28 m, vanjskog 28,56 m. Podzemno će biti izvedene u svijetloj dubini od 1,0 m, a nadzemno 7,0 m, tako da će ukupno biti visoke (svijetla visina) 8,0 m. Zapremina gnojovke koja će se moći zbrinuti u jednoj laguni biti će 4.923,52 m3. Lagune će biti od armiranog betona s dodatkom za nepropusnost, stjenke će biti oslojene vodonepropusnim cementnim mortom. Dno će biti u padu prema proširenju za ispuštanje. Nakon punjenja gnojišta kompletan sadržaj će se prazniti specijalnim vozilom i odvozi na poljoprivredne površine. Plato za separaciju će biti otvorena građevina izvedena na način da će dvije lagune biti međusobno povezane armiranobetonskim zidom visine 5,0 – 7,20 m, i to na sjevernoj strani, a prema međi s parcelom kčb. 338. Bočno će ovaj prostor biti omeđen zidovima dvaju laguna, a na jugu neće biti zida, nego će tu biti prostor za manipulaciju poljoprivrednom mehanizacijom. Na zidu platoa će biti postavljena čelična konstrukcija koja će konzolno nositi kućicu kontejnerskog tipa, a koja će služiti kao plato za separatore krutog gnoja. Kućica će biti načinjena kao zatvorena građevina, vanjskih mjera 6,0 x 2,45 m, sa jednostrešnim krovom, nagiba 10°. Kota gotovog poda kućice će biti na koti +7,50 m. Do kućice će biti izvedene metalne ljestve – penjalice, sa sigurnosnom leđnom ogradom, a biti će izveden i podest na nivou poda kućice kao ulazni podest u prostor separatora. Ulazni podest biti će cijelom površinom unutar navedenih vanjskih tlocrtnih gabarita kućice. Plato će biti temeljen armiranobetonskom pločom koja će biti izvedena u padu prema sjevernom zidu platoa. Tlocrtna površina platoa biti će 438,48 m2, a kako će se visina zidova kretati od 0 m do 5,0 m, volumen mogućeg zbrinjavanja krutog gnoja biti će izračunat srednjom visinom od 2,5 m, te iznositi 1.096,20 m3. Iz svega proizlazi da će količina otpadnih tvari (gnojovke) koja se može zbrinuti ukupno u ovoj građevinskoj cjelini iznositi: LAGUNA1 V = 4.923,52 m3 LAGUNA 2 V = 4.923,52 m3 PLATO V = 1.096,20 m3 I.G1. UKUPNO V = 10.943,24 m3 I.G2. SABIRNA PREDJAMA Sabirna predjama biti će slobodnostojeća otvorena građevina, locirana između druge i treće staje za tov junadi u nizu, na udaljenostima od po 4 m od jedne i druge staje. Sabirna predjama biti će kružno izvedena, s armiranobetonskim zidovima, temeljena na armiranobetonskoj ploči.



Unutarnji promjer iznositi će 11,5 m, s vanjski 12,0 m. Podzemno će biti izvedena u svijetloj dubini od 2,70 m, a nadzemno 0,30 m, tako da će biti ukupno visoka (svijetla visina) 3,0 m. Zapremina gnojovke koja će se moći zaprimiti u sabirnoj predjami iznositi će 311,45 m3.

POSTOJEĆE GRAĐEVINE

II. POSTOJEĆA LAGUNA (SABIRNI BAZEN) – SANACIJA I REKONSTRUKCIJA Vanjska veličina postojeće lagune je 44,30 m x 15,75 m s najvećom ukupnom vanjskom dubinom 3,50 m podzemno + 1,30 m nadzemno - prosječna visina; (1,10 m obodni zidovi, 1,50 m u sredini raspona), što iznosi ukupnu visinu od 4,80 m (uključena debljina temeljne ploče).

Kako je temeljna ploča u padu od 2%, njena je neto visina u rasponu od (2,30+1,10) 3,40 m, do (3,20+1,10) 4,30 m. Laguna je uzdužnim središnjim zidom podijeljena na dva bazena., koji su bili pokriveni pločama valovitog salonita s međurazmakom radi dovoljne zračnosti i sprečavanja isušivanja gornje površine od sunca. Pokrovna konstrukcija je oslonjena na armiranobetonske grede presjeka 20/70 cm, na rasponima od po 3,80 m. Sanacija će se izvršiti na način da će se oštećena i porozna temeljna betonska ploča očisti, te će se na nju izraditi nova armiranobetonska ploča od vodonepropusnog betona u debljini od minimalno 25 cm, uz potrebno armiranje i statički proračun. Izgraditi će se i novi pregradni armiranobetonski zid na jednom od bazena, koji će omogućiti izgnojavanje tzv. „slalom sistemom“, a koje će biti efikasnije od postojećeg. Također će se svi obodni zidovi podzemno, a i nadzemno ojačati s unutrašnje strane lagune betoniranjem novih armiranobetonskih zidova debljine 20 cm, te će se ti zidovi nastavno izvesti i iznad postojeće gornje kote obodnih zidova (1,10 m nad kotom terena) sve do visine zidova od 2,50 m nad kotom okolnog terena (nova ukupna najveća visina lagune će biti, od gornje kote nove temeljne ploče do gornje kote zidova lagune, 5,45 m. Kako temeljna ploča i dalje ostaje u padu od 2%, te će njena nova neto visina iznosi od 4,55 do 5,45 m, srednja visina biti će 5,0 m. Tlocrtna neto površina iznosi će 43,40 x 14,60 m = 633,64 m2 Volumen će iznositi = 633,64 x 5,0 = 3.168,20 m3 OSTVARENI VOLUMEN NOVIH LAGUNA, PLATOA I LAGUNE U REKONSTRUKCIJI ZA ZBRINJAVANJE GNOJOVKE (KRUTE I TEKUĆE FAZE) LAGUNA 1 V= 4.923,52 m3 LAGUNA 2 V= 4.923,52 m3 PLATO V= 1.096,20 m3 LAGUNA U REKONSTRUKCIJI V= 3.168,20 m3 UKUPANO: V= 14.111,44 m3 POVRŠINA I OBUJAM GRAĐEVINA; URBANISTIČKI POKAZATELJI Veličina parcele: kčbr. 335, k.o. Sveti Petar 48.430 m2



Tlocrtna površina postojećih građevina: PG1 x 4 = 84,5 x 14,5 = 1.167,25 m2 x 4 = 4.669,00 m2 PG2 = 60x61,5 = 3.690,00 m2 PG3 = 24 x 10 = 240,00 m2 PG4 = = 104,00 m2 PG5 = = 27,50 m2 PG6 = 44,3x15,75 = 697,73 m2 UKUPNO POSTOJEĆE - TLOCRTNA POVRŠINA: 9.428,23 m2 Tlocrtna površina –nove građevine: I.G1. - LAGUNA 1 640,31 m2 - LAGUNA 2 640,31 m2 - PLATO ZA SEPARACIJU 450,55 m2 I.G2.- SABIRNA PREDJAMA 113,04 m2 NOVE GRAĐEVINE UKUPNO: 1.844,21 m2 UKUPNO POSTOJEĆE + NOVE GRAĐEVINE: 11.272,44 m2

K (izgrađenosti) = 11.272,44/48.430 = 0,2327 ili 23,3 %

Postojeće septičke jame se saniraju u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, te se njihov volumen ne povećava. PRIKLJUČENJE GRAĐEVINA NA KOMUNALNU INFRASRUKTURU Na parceli su izvedeni priključci: - vodoopskrbe, - elektrodistribucije, - telekomunikacijske mreže. PRIKLJUČENJE PARCELE NA JAVNO PROMETNU POVRŠINU Na lokaciji farme izgrađen je kolni pristup spajanjem na postojeću prometnicu LC 25155. Na samoj parceli kčbr. 335, k.o. Sveti Petar izgrađeni su asfaltirani pristupni putovi i prometnice. Predviđa se izgradnja novih pristupnih putova do građevina I.G1. – građevinske cjeline koji bi istovremeno imali i funkciju vatrogasnih putova i prilaza. Širina profila ovih asfaltiranih putova biti će minimalno 5,5 m.



Slika 3: Situacija budućeg stanja predmetnog zahvata



1.2. OPIS POSTOJEĆEG TEHNOLOŠKOG PROCESA

Farma je trenutačno izvan funkcije, te se na istoj ne provodi tehnološki proces tova junadi, ali se on provodi tijekom prijašnjeg rada farme.

Na lokaciji će se izmijeniti kapaciteti za skladištenje gnojovke.

1.3. OPIS PLANIRANOG TEHNOLOŠKOG PROCESA

KAPACITET FARME Maksimalni kapacitet farme biti će 1.200 komada junadi u jednom proizvodnom ciklusu,

odnosno 720 UG ukoliko se na farmi zateče broj od 1.200 komada junadi starosti 12-24 mjeseci koliko je maksimalna starost junadi koja će se držati (1.200 komada x 0,60 = 720 UG). Na farmi je predviđeno držanje junadi različitog uzrasta.

Planirana je izgradnja gospodarskih objekata za zbrinjavanje gnojovke te sanacija postojećih objekata za zbrinjavanje gnojovke.

Planirani raspon starosti junadi na farmi prikazan je u tablici 1.

Tablica 1: Proračun broja životinja prema planiranom uzrastu

Starost životinja Broj životinja (kom) Norma broja UG Ukupni broj

UG

do 6 mj. 400 0,15 60

6-12mj. 400 0,30 120

12-24mj. 400 0,60 240

UKUPNO 1.200 - 420

PROIZVODNI CIKLUS Model tova se zasniva na intenzivnom tovljenju junadi sa hranjivima proizvedenim na

vlastitim poljoprivrednim površinama i odgovarajućom tehnologijom proizvodnje hrane ili kupovinom istih hranjiva na tržištu.

Junad će se drži u zatvorenom sistemu na rešetkastom podu u zasebnim boksovima 10-15 grla u boksu, gdje će površina podnog prostora u boksu po grlu biti u zavisnosti od tjelesne mase samog grla. Za intenzivan tov junadi na farmi će se koristiti grla tovnih pasmina. Tov je planiran do postizanja starosti junadi od 21 - 22 mjeseca i tjelesne mase od oko 580 – 600 kg. Sam tov junadi trajati će 8-15 mjeseci, ovisno o starosti, pasmini, masi, gojidbenom stanju, tovnom materijalu - habitusu.

TEHNOLOŠKE FAZE PROIZVODNJE S obzirom na intenzivan tov koji je planiran na farmi, junad će se hraniti jednim dijelom

voluminoznim krmivima (silaža cijele stabljike kukuruza, visoko vlažni kukuruz (VVK), sijeno, djetelinsko-travne smjese) i dijelom koncentriranim krmivima s kojima će postizati dnevni prirast 1.000 - 1.500 grama te će se dobiti odlična kvaliteta mesa.

Smjesa koncentrata je na bazi zrna kukuruza kao osnovnog izvora energija 60 – 70 %, te melase kao dodatnog izvora energije, proteinska hranjiva s mineralima i vitaminima 10 – 15 %. Uz to se dodaje 1 - 2,5 kg sijena (lucerka ili neko drugo kvalitetno sijeno).

S obzirom na kategorizaciju životinja po starosti i tjelesnoj masi, razlikovati će se i smjese kojima će se hraniti životinje različitog uzrasta. Proizvoditi će se ili kupovat na tržištu tri različite vrste smjesa za tov junadi, koje će proteinski biti prilagođene svakoj pojedinoj fazi tova, gdje se u početnoj



fazi započinje sa smjesom od 14 – 16 % proteina, a prema kraju tova se smanjuje udio proteina u smjesi na 10-12 %.

Primarni zadatak je održavanje zdravlja, poboljšanje performanse životinja, povećanje njihovog prirasta, konverzije te kvalitete mesa i sve to načinom držanja i nutritivnom vrijednošću njihovog obroka, s ciljem ispunjenja očekivanja i potrebe tržišta.

Planirani rezultati podrazumijevaju slijedeće bitne preduvjete: nabavka kvalitetne i po rastu ujednačene teladi telad koja se uvode u tov moraju biti zdrava tehnika i tehnologija ishrane treba se odvijati precizno po programu hranidbe smještaj tovne junadi mora biti u adekvatnim objektima za držanje životinja Proces tovljenja tovne junadi na farmi započinje dovozom muške teladi starosti od 165 - 195

dana. Muška telad se drži u tovu do starosti od 21 - 22 mjeseca i okvirne težine 580 kg – 600 kg. Dovršetkom tova, junad se odvozi s farme u vlastitu klaonicu ili krajnjem kupcu.

OBRT STADA Ukupno je sedam kategorija tovljenika u tovu junadi koje se međusobno razlikuju po starosti i

tjelesnoj masi.

Prva kategorija:: od 80 - 180 kg tjelesne mase ili do 6 mjeseci starosti

Druga kategorija od 180 - 250 kg tjelesne mase ili od 6-9 mjeseci starosti

Treća kategorija: od 250 - 350 kg tjelesne mase ili od 10 do 13 mjeseci starosti

Četvrta kategorija: od 350 - 450 kg tjelesne mase ili od 14 do 16 mjeseci starosti

Peta kategorija: od 450 - 550 kg tjelesne mase ili od 17 do 20 mjeseci starosti

Šesta kategorija: od 550 - 650 kg tjelesne mase ili od 21 do 22 mjeseca starosti

Sedma kategorija od 650 - 700 kg tjelesne mase ili od 23 do 24 mjeseca starosti

TEHNOLOŠKI NORMATIVI Hranidba Na osnovi gore navedenih kategorija temeljiti će se i način hranidbe u tovu. U prosjeku će se utroši 14,5 kg hrane/grlu: potpune krmne smjese i sijena. Osnovna prehrana

će se temeljiti na vlastito proizvedenoj stočnoj hrani, ratarskim kulturama (kukuruzna i travna silaža), uz dodatno superkoncentrata. Hrana će biti bazirana na obroku načinjen tehnologijom miješanja hrane (TMR obrok) koji se daje dvaput dnevno. Obrok će se sastojati od kukuruzne i travne silaže, mljevenih žitarica (ječam, kukuruz, pšenica), visokoproteinske dopunske krmne smjese i vitaminsko-mineralnih premiksa. Svi sastojci će se izmiješat u TMR prikolici za hranjenje i sipati na hranidbeni stol. Uzimanje hrane je po volji („ad libitum“). Napajanje će biti automatskim pojilicama koje omogućavaju stalni pristup životinja vodi i u najvećoj mjeri smanjuju zagađenje vode. Izvedba će biti takva da omogućava lako i redovito čišćenje. U procesu hranjenja neće se primjenjivati procesi koji bi ozlijedili životinju ili uzrokovali nepotrebnu patnju.

Potrebe za vodom Opskrba vodom riješiti će se spajanjem na postojeću vodoopskrbnu mrežu na samoj farmi

koja je spojena na arteški bunar koji je smješten izvan lokacije farme te je u vlasništvu treće osobe. Pitka voda na farmi će se troši za sljedeće namjene:

voda za piće junadi

voda za sanitarne potrebe zaposlenih radnika

voda za pranje objekata



Vodoopskrba na lokaciji je osigurana iz vlastitog bunara u količini do 10.000 m3/godišnje, dok će se ostatak osigurati iz gradskog vodovoda. Za korištenje vode iz bunara nositelj zahvata posjeduje Vodopravnu dozvolu za korištenje voda (KLASA: UP/I-325-03/10-01/0022, URBROJ: 374-26-2-14-5), izdana 01. prosinca 2014. godine u Varaždinu.

U prosjeku na jedno grlo tovne junadi troši se cca 30 litara vode/dan, što na ovaj broj stoke od 1.200 grla iznosi 36.000 litara ili 36 m³/dan. Dnevna potrošnja vode za napajanje ovisi o veličini i starosti tovne junadi kao i o godišnjem dobu tj. vanjskoj temperaturi. Na mjesečnoj bazi trošiti će se cca 1.080 m3 vode za napajanje.

Za potrebe djelatnika koristiti će se cca 300 l vode na dan (6 djelatnika x 50 l vode). Na mjesečnoj bazi trošiti će se cca 9 m3 vode za sanitarne potrebe. Za pranje podova u proizvodnim objektima koristiti će se visokotlačni perači te će potrošnja vode po m2 cca 5 l vode po m2, a na mjesečnoj bazi će se prati cca 584 m2, za što će biti utrošeno cca 2.920 l/mjesečno, odnosno 2,92 m3/mjesečno.

Sveukupna potreba za vodom mjesečno iznosi će oko 1.091,92 m3, odnosno na dnevnoj

bazi iznositi će cca 36,4 m3. Na farmi će biti predviđen sustav vatroobrane (vanjska hidrantska mreža) koji je

dimenzioniran za ukupne potrebe farme.

TEHNOLOŠKI OPIS OBJEKATA Opis objekata Svaki od 4 identična objekta izgrađen je po sistemu hranidbenog hodnika po sredini, sa svake

strane je hranidbeni stol za ishranu junadi. Lijevo i desno od hranidbenog hodnika nalazi se po 13 boksova u svaki će se smjestiti prosječno 10-15 životinja, ovisno o uzrastu.

Svi boksovi biti će opremljeni sustavom za napajanje životinja ad libitum (pojenje po volji), podovi boksa su rešetkasti, izrađeni od betonskih gredica. Betonske gredice postavljene su na postojeća dva kanala sa svake strane objekta i povezana sa sabirnim jamama za gnojovku.

Objekti su položeni pravcem sjever-jug koji omogućuje dostatnu prirodnu ventilaciju. Svaki objekt je bočno osvijetljen prirodnim svijetlom u dovoljnoj količini uz mogućnost električne rasvjete.

Staje će biti takve konstrukcije da neće imati nikakvih oštrih rubova i izbočina na koje bi se životinje mogle ozlijediti.

Uzdužno uz svaki objekt s obje strane nalaze se manipulativni hodnici za lakši razmještaj životinja, budući da svaki boks ima vrata koja se otvaraju prema van.

Pomoćni objekti služiti će za smještaj strojeva, opreme i hrane u vrećama. Uz njih će se nalaziti prostor za sijeno.

U upravnoj zgradi biti će smješteni prostori garderoba djelatnika s tuševima i sanitarnim čvorom, uredske prostorije, kuhinja te 30 tonska vaga. Za zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda na lokaciji se nalazi postojeća vodonepropusna sabirna jama za sanitarne otpadne vode koju će po pozivu prazniti i njen sadržaj zbrinjavati ovlaštena pravna osoba. O pražnjenju sabirne jame voditi će se evidencija.

Vertikalni i horizontalni silosi omogućiti će siguran i adekvatan smještaj hrane kroz cijeli ciklus tova.

Za prihvat gnojovke iz uzgojnih objekata na lokaciji će se nalaziti 2 sabirne jame za gnojovku (postojeće, saniraju se), predjama za gnojovku (izgraditi će se) koja će prihvaćati gnojovku iz sabirnih jama i iz koje će se gnojovka prebacivati na plato za separaciju i sabirne lagune za gnojovku (oboje će biti novoizgrađeno) Transport gnojovke se djelomično provodi prirodnim padom, a djelomično pumpama. Nakon odležavanja gnojovke od minimalno 6 mjeseci ista će se aplicirati na ugovorene poljoprivredne površine.



Na lokaciji je planiran noćni nadzor zaštitarske službe Ulaz u farmu je kroz dezinfekcijsku barijeru. U dezinfekcijskoj barijeri će se koristiti

biorazgradiva dezinfekcijska sredstva, koja posjeduju vodopravnu dozvolu. Sadržaj dezinfekcijske barijere će zbrinjavati ovlaštena pravna osoba.

Mikroklima u staji Osvjetljenje će biti izvedeno putem prirodnog dnevnog svjetla i upotrebe električnih

rasvjetnih tijela. Objekt je napravljen tako da se maksimalno iskoristi dnevno osvjetljenje i navedeni sustav u kombinaciji sa umjetnim osvjetljenjem omogućava temeljiti pregled životinja u bilo koje doba.

Umjetno električno osvjetljenje iznositi će 30 do 40 luxa sa pojačanim osvjetljenjem hranidbenog stola. Opće osvjetljenje biti će približno 50W / 5 junadi. Odnos vanjske i unutarnje temperature biti će cca 8 do 15oC. Normalne granice relativne vlažnosti biti će 60 do 80%. Brzina strujanja zraka biti će regulirana na prirodan način, u zoni boravka životinja smije varirati ljeti do 0,6 m/s, a zimi do 0,3 m/s.

Potrebne površine za držanje životinja

U tablici 2 vidljivo je da će površine prostora zadovoljavati potrebe planiranog broja životinja na farmi. Tablica 2: Prikaz ukupno potrebne površine za tov po površini prostora

Starost životinja Broj

(kom)

Norma broja UG

Ukupni broj UG

Potrebna površina

m2/životinji

Ukupno potrebna površina

(m2)

Ukupno osigurana površina

(m2)

0-6 400 0,15 60 < 2,0 800,0 1.167,25 m2 po uzgojnom

objektu 6-12mj. 400 0,30 120 2,0 800,0

12-24mj. 400 0,60 240 3,5 1.400,0

UKUPNO: 1.200 420 3.000,0 3.501,75

Silosi za koncentriranu hranu Za potrebe skladištenja koncentrata u rinfuzi na farmi će biti smješteno više vertikalnih silosa.

Silosi će biti opremljeni uređajima za automatsko punjenje i izuzimanje koncentrata ili zrnate hrane. Horizontalni silosi za spremanje silaže visoko vlažnog kukuruza i sjenaže Na lokaciji se nalazi četverodijelni horizontalni trenč silosi za potrebe farme ukupne površine

od cca 3.700 m2. Prostor za bolesne životinje Prostor za bolesne životinje površine cca 200 m² osigurati će se u jednoj od staja. Obzirom da

se životinje drže u boksovima odredit će se boksovi koji će se koristiti za navedenu namjenu.



OBJEKTI ZA PRIHVAT I SKLADIŠTENJE STAJSKOG GNOJA I OTPADNIH VODA Izračun ukupne količine stajskog gnoja

Na lokaciji će nastajati gnojvka. Sustav izgnojavanja je koncipiran na način da se na dnevnoj bazi pune i prazne sabirni kanali i sabirne jame iz kojih se prosljeđuje na separator i lagune koje će biti izgrađeni na lokaciji. Pošto će se na lokaciji nalaziti junad različite starosti u tablici 3 je prikazana količina gnojovke koja će sukladno tablici 4 I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla („Narodne novine“ br. 15/13) nastajati u šestomjesečnom razdoblju. Tablica 3: Ukupne količine gnojovke u šestomjesečnom razdoblju

Govedo po starosti Količina krutog stajskog gnoja po grlu

(m3)

Broj grla Ukupna količina krutog stajskog gnoja

(m3)

Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca 5,8 400 2.320

Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca 2,3 400 920

Telad 1,2 400 480

UKUPNO: 3.720

Sa gnojovkom će se miješati voda koja će se izlijevati iz pojilica i tehnološka otpadna voda.

Dnevno se može očekivati cca 0,5 m3 vode prolivene iz pojilica odnosno cca 90 m3 u šestomjesečnom razdoblju. Za pranje će se koristiti cca 2,92 m3/mjesec, odnosno cca17,52 m3 u šestomjesečnom razdoblju.

Sukladno navedenom u spremnike će se u šestomjesečnom razdoblju morati zbrinuti 3.720 m3 gnojovke, 90 m3 prolivene vode iz pojilica i 17,52 m3 vode od pranja objekata, što ukupno iznosi 3.827,52 m3.

Cjelokupna dnevna količina gnojovke pomiješana s vodom iz predmetnih objekta će se

odvoditi cijevnim sustavom separatora i laguna. Na predmetnoj lokaciji će se nalaziti:

Sveukupni smještajni kapacitet spremnika za kruti stajski gnoj iznositi će 14.111,44 m3 što

zadovoljava skladišne potrebe za razdoblje od šest mjeseci.

Nakon odležavanja od 6 mjeseci gnojovka će se aplicirati na ugovorne poljoprivredne površine.

Spremnik Dimenzije spremnika

Komada Zapremnina po spremniku Ukupna zapremnina

Sabirni bazen - laguna

(postojeća)

44,40 x 16,60 x 5,0 m

1 3.168,20 m3 3.168,20 m3

Spremnici za gnojovku (budući)

Ø 28 m x 8 m 2 4.923,52 m3 9.847,04 m3

Plato za separaciju gnojovke (budući)

površine 438,48 m2, srednje visine

zidova 2,5 m (od 0-5 m)

1 1.096,20 m3 1.096,20 m3

UKUPNA ZAPREMNINA SPREMNIKA ZA KRUTI STAJSKI GNOJ NA FARMI 14.111,44 m3



INFRASTRUKTURA Farma će se vodom djelomično opskrbljivati iz postojećeg bunara (do 10.000 m3/god

sukladno Vodopravnoj dozvoli za korištenje voda), dok će se veći dio opskrbe vodom osigurati iz javne vodovodne mreže.

Lokacija je priključena na niskonaponsku električnu mrežu i telekomunikacijsku mrežu. Higijenska brana U upravnoj zgradi biti će smješteni garderobni prostori sa prostorijama za tuširanje i

dezinfekciju radnika i posjetilaca, tzv. higijenska brana. Stočna vaga Na lokaciji biti će izgrađena stočna vaga sa vagarskom kućicom. Mjesto za odlaganje lešina Lešine će s farme odvoziti ovlaštena osoba na dnevnoj bazi, u roku najviše 24 sata od prijave

uginuća. Sukladno zakonu o veterinarstvu za prihvat uginulih životinja do otpreme u kafileriju na

lokaciji se nalazi izdvojeno mjesto koje je određeno za tu svrhu. S prijevoznikom nusproizvoda životinjskog podrijetla i kafilerijom se sklapa ugovor o prijevozu odnosno preradi i neškodljivom uklanjanju uginulih životinja.

ČIŠĆENJE OBJEKATA Boksovi se po ispražnjivanju temeljito čistite i dezinficirati poslije svakog izgnojavanja. Za

dezinfekciju se koriste biorazgradivi pripravci koji posjeduju vodopravnu dozvolu i koji nisu u razrijeđenom stanju štetni za životinje, ljude i okoliš. Čišćenje i dezinfekcija opreme i pribora u stajama se provodi isto poslije svakog temeljitog izgnojavanja. Temeljito čišćenje i dezinfekcija prostora za osoblje se provodi jednom do dva puta mjesečno.

Dezinsekcija se provodi uglavnom za suzbijanje muha, provođenjem ukupnih higijenskih mjera i korištenjem raznih vodeni otopina insekticida, koji nisu štetni za životinje, ljude i okoliš (npr. Neopitroid, Kofuminom i sl.). Za deratizaciju će se prema potrebi angažirati ovlaštena tvrtka.

ODVODNJA OTPADNIH VODA Na farmi će se nalaziti razdjelni sustav odvodnje slijedećih vrsta otpadnih voda:

sanitarnih otpadnih voda

odvodnja gnojovke i otpadne tehnološke vode od pranja objekta

odvodnja voda iz dezbarijera

odvodnja oborinskih voda s prometnih i manipulativnih površina

odvodnja čistih oborinskih voda s krovnih površina.

Sanitarne otpadne vode Sanitarne otpadne vode nastaju u sanitarnim čvorovima koji se nalaze u sklopu upravne

zgrade. Sanitarne otpadne vode će se odvoditi internim vodonepropusnim kanalizacijskim sustavom do postojeće vodonepropusne sabirne jame za sanitarne otpadne vode. Sabirnu jamu će se prazniti i njen sadržaj zbrinjavati za tu vrstu poslova ovlaštena tvrtka.

Odvodnja gnojovke i otpadne tehnološke vode od pranja objekta Gnojovka iz objekata će se transportirati u dvije sabirne jame iz kojih preko predjame odlazi

do separatora. Na separatoru se kruti dio gnojovke odvaja od tekućeg. Tekući dio se sprema u sabirne lagune, dok se kruti skuplja na platou separatora. Transport gnojovke se provodi cijevima pomoću pada i pumpama. Gnojovka nakon separacije na kruti i tekući dio odležava u spremnicima te se nakon razdoblja od 6 mjeseci aplicirati na poljoprivredne površine.



Odvodnja oborinskih otpadnih voda s prometnih i manipulativnih površina Oborinske vode s manipulativnih površina će se preko kanalica odvoditi do separatora ulja i

masti te će se nakon pročišćavanja u istom ispuštati u oborinski kanal. Čiste oborinske vode s krovnih površina Čiste oborinske vode s krovnih površina objekata će se preko horizontalnih i vertikalnih oluka

ispuštati u okolnu zelenu površinu te otvorene oborinske kanale na samoj lokaciji. Zaštita okoliša Za lešine uginule stoke predviđen je odvoz sa farme unutar 24 sata od uginuća. Uginule

životinje će odvoziti i zbrinjavati za ovlaštena tvrtka. Za skladištenje otpad do predaje ovlaštenoj tvrtci je predviđen prostor za skladištenje otpada

u sklopu građevine spremišta ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŽIVOTINJA

Zdravstvena zaštita biti će organizirana provođenjem preventivnih mjera zaštite životinja:

u širem smislu: sanitacija, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, smještaj životinja, organizacija tehnologije uzgoja, proizvodnje i hranidbe.

u užem smislu – zaštitna cijepljenja, medikamentozna preventiva, dijagnostički postupci i sanitarne mjere (strogo poštivanje internih propisa ulaza u farmu i u proizvodne objekte ljudi i mehanizacije ).

Proizvodni objekti moraju biti međusobno dovoljno udaljeni minimalno oko 8 do 15 m, osoblje mora imati posebna radna odijela i opremu.

U farmi se planira veterinarska služba ili sklapanje ugovora sa ovlaštenom veterinarskom organizacijom.

Životinje na farmi će se kontrolirati četiri puta dnevno obzirom da ovise o skrbi čovjeka. Svaka životinja koja pokazuje znakove bolesti ili je na bilo koji način ozlijeđena odmah će biti

pružena adekvatna veterinarska pomoć obzirom da će jedan veterinar i veterinarski tehničar uvijek biti dežurni u slučaju takvih događaja.

ORGANIZACIJA RADA SA POTREBNOM RADNOM SNAGOM Osobe koje skrbe o životinjama odgovarajuće su osposobljeni, tj. imaju dovoljno znanja i

stručnosti. Sa 6 izvršitelja zadovoljava se broj dostatan za skrb o životinjama na farmi.

STRUČNA I POMOĆNA SLUŽBA voditelj farme 1 izvršitelj veterinari 1 izvršitelj veterinarski tehničar 1 izvršitelj RADNICI U DIREKTNOJ PROIZVODNJI

poslužitelji (hranidba,čišćenje staja, i dr.) 3 izvršitelja UKUPNO: 6 izvršitelja

OSNOVNA OPREMA I RADNI STROJEVI ZA POTREBE FARME Osnovna oprema

A) Za staju:

pojilice za vodu

profilirane metalne pregrade za formiranje boksova,

betonske pregrade koje sačinjavaju boks



Radni strojevi

traktor, 2 kom

mikser prikolica za hranjenje, 2 kom od 12 m3

cisterna za tekuću fazu, 2 kom od 16 m3

prikolica s rasipačem krutog stajskog gnoja

utovarivač s priključcima

Grijanje i topla voda

U upravnoj zgradi će biti postavljeno grijanje - električne grijalice

Topla sanitarna voda – električni bojler

1.4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

U ovom projektu se radi o rekonstrukciji i povećanju kapaciteta proizvodnje na analiziranoj lokaciji koja je ujedno i usklađena s prostorno-planskom dokumentacijom tj. Prostornim planom Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 8/00, 29/06 i 16/09) i Prostornim planom uređenja Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05), ), stoga u obzir nisu uzeta neka druga varijantna rješenja.

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES TE TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

1.5.1. Vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Junad Na farmi će se nalaziti 720 UG, odnosno oko 1.600 grla junadi različitog uzrasta. Ulaz i izlaz junadi provoditi će se kontinuirano, odnosno broj grla koji je dostigao željenu masu i starost izlazi s farme, te se nadomješta mladom junadi koja ulazi u ciklus tova. Potrošnja hrane Ovisno o uzrastu junadi na farmi će se koristiti različite mješavine hrane. Obrok će se sastojati od kukuruzne i travne silaže, mljevenih žitarica (ječam, kukuruz, pšenica), visokoproteinske dopunske krmne smjese i vitaminsko-mineralnih premiksa. U prosjeku će se utroši 14,5 kg hrane/grlu: potpune krmne smjese i sijena, od čega će u prosjeku 1,75 kg sačinjavati sijeno (ovisno o uzrastu 1-2,5 kg po grlu). Za tov 1.200 grla će se u prosjeku koristiti cca 17,4 t hrane dnevno, odnosno 522 t mjesečno. Od navedenog će sijeno sačinjavati cca 2,1 t dnevno, odnosno 766,5 t godišnje. Potrošnja vode Kao što je prikazanu u poglavlju 1.3., potpoglavlju Potrebe za vodom, na farmi će se voda koristiti za potrebe napajanja junadi, pranja objekata i sanitarne potrebe. Potrošnja vode za napajanje po grlu iznosi cca 30 litara vode/dan, što na 1.200 grla iznosi 36 m³/dan. Potrošnja vode za pranje objekata iznosi 5 l/m2. Planirano je da će se po objektu mjesečno prati cca 583,63 m2, te će se utrošiti cca 2,92 m3 vode na mjesečno. Za potrebe 6 radnika koji će biti svakodnevno na lokaciji koristiti će se dnevno 50 l/radniku/dan, odnosno 0,3 m3 vode dnevno, odnosno 9 m3 mjesečno.



Sveukupna potreba za vodom mjesečno iznosi će oko 1.091,92 m3, odnosno na dnevnoj bazi iznositi će cca 36,4 m3.

1.5.2. Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa Junad Prosječno uginuće junadi iznosi cca 3,5 % godišnje te se može pretpostaviti da će broj uginule junadi biti sljedeći:

uginule životinje; 1.200 × 0,035 = 42 životinja/god

izlaz junadi iz farme; cca 1.638 životinja/god Otpadne vode Na lokaciji će u tehnološkom procesu nastajati: • sanitarne otpadne vode • tehnološke otpadne vode (voda od prolijevanja iz pojilica i vode od pranja) • otpadne vode iz dezbarijera Za potrebe djelatnika koristiti će se cca 300 l vode na dan (6 djelatnika x 50 l vode). Na mjesečnoj bazi trošiti će se cca 9 m3 vode za sanitarne potrebe. Iste će se skupljati u sabirnoj jami za sanitarne otpadne vode, koju će prazniti i njen sadržaj zbrinjavati ovlaštena tvrtka. Za pranje podova u proizvodnim objektima koristiti će se visokotlačni perači te će potrošnja vode biti cca 2.920 l/mjesečno, odnosno 2,92 m3/mjesečno, odnosno 17,52 m3 u šestomjesečnom razdoblju. Također će nastajati cca 0,5 m3/dan otpadnih voda od prolijevanja iz pojilica, odnosno 90 m3 u razdoblju od 6 mjeseci. Ukupna količina tehnoloških otpadnih voda će u razdoblju od 6 mjeseci iznositi 107,58 m3. Iste će se zbrinjavati zajedno s gnojovkom. Vode iz dezbarijera će se zbrinjavati ovlaštena tvrtka. Količina gnoja Na farmi je planirani maksimalni broj od 1.200 grla junadi starosti do 24 mjeseci. Junad će biti različitog uzrasta. U slučaju da se na farmi sva grla budu starosti od 12-24 mjeseci tada sukladno I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla („Narodne novine“ br. 15/13, 22/15) broj uvjetnih grla na farmi iznosi 720 UG. Na farmi se planira uzgoj junadi starosti i brojnosti kao što je prikazano u tablici 4. te je u tablici prikazan i broj uvjetnih grla sukladno I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Tablica 4: Broj i starost junadi planiran na farmi

Starost životinja Broj životinja (kom) Norma broja UG Ukupni broj UG

do 6 mj 400 0,15 60

6-12mj 400 0,30 120

12-24mj 400 0,60 240

UKUPNO 1.200 - 420

U Dodatku I., Tablici 4. navedenog Akcijskog programa navedene su veličine spremnika za gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja u m3. Na predmetnoj farmi će nastajati kruti stajski gnoj te će količine istoga sukladno navedenoj tablici iznositi:



Životinja Broj životinja Gnojovka po životinji

m3 u 6 mj. Ukupno gnojovke u 6 mj (m3)

telad do 6 mj 400 1,2 480

junad 6-12 mj 400 2,3 920

junad 12-24 mj 400 5,8 2.320

Ukupno gnojovke: 3.720

S gnojovkom se miješaju i tehnološke otpadne vode u ukupnoj količini od 107,58 m3 te će ukupna količina gnojovke i vode koja će se morati skladištiti u šestomjesečnom razdoblju iznositi 3.827,58 m3. Na predmetnoj lokaciji za zbrinjavanje gnoja postoji sabirni bazen - laguna, te dvije sabirne jame za gnojovku. Na predmetnoj lokaciji za zbrinjavanje gnoja postoji sabirni bazen - laguna, te dvije sabirne jame za gnojovku. Na lokaciji će se izgraditi još dva spremnika za gnojovku, plato za separaciju gnojovke i sabirna predjama za gnojovku. Postojeće sabirne jame za gnojovku kao i predjama za gnojovku koja će biti izgrađena neće se koristiti za odležavanje gnojovke, već će one na dnevnoj bazi prihvaćati gnojovku iz objekata. Iz njih će se gnojovka cjevovodima prepumpavati u predjamu te dalje u ostale spremnike. Stoga sabirne jame nisu uzete u izračun ukupnih kapaciteta za skladištenje gnojovke na lokaciji. Dimenzije i zapremnine spremnika za gnojovku u kojoj će ista odležavati iznose:

Dvije sabirne jame za gnojovku prihvaćati će gnojovku iz objekata (jedna jama na dva objekta). Iz njih će se gnoj transportirati cjevovodima u sabirnu predjamu iz koje će se pak tlačnim cijevima prebacivati na plato za separaciju gnojovke. Na platou se gnojovka odvaja na kruti i tekući dio. Tekući dio će se deponirati u dva spremnika za gnojovku, dok će kruti dio zaostajati na platou. Ukupni kapacitet spremnika na lokaciji iznositi će: 14.422,89 m3, što je dovoljno za šestomjesečno skladištenje krutog stajskog gnoja na lokaciji. U Dodatku I., Tablici 2. navedenog Akcijskog programa navedene su količina dušika koje se dobiju godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunato na UG. Količina dušika u kg/godina za goveda iznosi 70. Za maksimalni kapacitet farme od 720 UG količina dušika koja će nastati na planiranoj farmi iznositi će:

720 UG × 70 kg N/(godina × UG) = 50.400 kg N/godina

Spremnik Dimenzije spremnika

Komada Zapremnina po spremniku Ukupna zapremnina

Sabirni bazen - laguna

(postojeća)

44,40 x 16,60 x 5,0 m

1 3.168,20 m3 3.168,20 m3

Spremnici za gnojovku (budući)

Ø 28 m x 8 m 2 4.923,52 m3 9.847,04 m3

Plato za separaciju gnojovke (budući)

površine 438,48 m2, srednje visine

zidova 2,5 m (od 0-5 m)

1 1.096,20 m3 1.096,20 m3

UKUPNA ZAPREMNINA SPREMNIKA ZA KRUTI STAJSKI GNOJ NA FARMI 14.111,44 m3



Za kapacitet farme, s obzirom na planiranu starosnu strukturu junadi, količina dušika iznositi će:

420 UG × 70 kg N/(godina × UG) = 29.400 kg N/godina Člankom 9. Akcijskog programa propisane su maksimalne dozvoljene količine primjene dušika u poljoprivrednom tlu. Tijekom kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u razdoblju do 01.07.2017. godine

170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u razdoblju nakon 01.07.2017. godine Za primjenu gnoja do graničnih vrijednosti primjene dušika od 210 kg/ha dušika za 720 UG, potrebno je osigurati:

50.400 𝑘𝑔/𝑔𝑜𝑑

210 𝑘𝑔/ℎ𝑎= 240 ha poljoprivrednih površina

Za primjenu gnoja do graničnih vrijednosti primjene dušika od 170 kg/ha dušika za 720 UG, potrebno je osigurati:

50.400 𝑘𝑔/𝑔𝑜𝑑

170 𝑘𝑔/ℎ𝑎 = 296,5 ha poljoprivrednih površina


29.400 𝑘𝑔/𝑔𝑜𝑑

210 𝑘𝑔/ℎ𝑎= 140 ha poljoprivrednih površina


29.400 𝑘𝑔/𝑔𝑜𝑑

170 𝑘𝑔/ℎ𝑎 = 143 ha poljoprivrednih površina

Nositelj zahvata ne posjeduje potrebne količine poljoprivrednih površina te je stoga skladno Članku 14. I. Akcijskog programa, višak stajskog gnoja dužan zbrinuti:

gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora

preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i dr. na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora

zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine Za potrebe aplikacije gnoja s farme koristiti će se poljoprivredne površine u drugih vlasnika s kojima nositelja zahvata ima sklopljene dugogodišnje ugovore o korištenju zemljišta za izgnojavanje. Nositelj zahvata ukupno ima ugovoreno 580,87 ha poljoprivrednih površine što zadovoljava potrebe aplikacije gnoja do i nakon 01.07.2017. godine. Na lokaciji će se voditi propisana evidencija o aplikaciji gnoja na poljoprivredne površine. Uginule životinje Sakupljanje i uklanjanje uginule junadi provoditi će se na sljedeći način: nakon uginuća obavještava se tvrtka specijalizirana za odvoz i zbrinjavanje lešina, koja u roku od 24 sata odveze uginule životinje.



2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. OPIS LOKACIJE Lokacija planiranog zahvata nalazi se na k.č.br. 335, k.o. Sveti Petar, oko 550 m sjeverno od

prvih kuća naselja Sveti Petar Ludbreški. Na lokaciji zahvata nalazi se postojeća farma za tov junadi, koja će se rekonstruirati i dograditi. Na lokaciji je planirana sanacija postojećeg bazena za gnojovku - lagune i 2 sabirne jame za gnojovku, te izgradnja 2 spremnika za gnojovku i platoa za separaciju gnojovke.

Kolni pristup na lokaciju zahvata omogućen je sa LC 25155 (Sveti Petar (Ludbreški) (Ž2079) – Bolfan (D2)), koja prolazi zapadno uz lokaciju, te poljskog makadamskog puta koji se proteće istočno od lokacije farme.

2.2. USKLAĐENOST ZAHVATA S VAŽEĆOM PROSTORNO – PLANSKOM DOKUMENTACIJOM

U vrijeme izrade Elaborata na snazi su:

Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 8/00, 29/06 i 16/09)

Prostorni plan Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05)

Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 8/00, 29/06 i 16/09) PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 8/00) U kartografskom prikazu “Korištenje i namjena prostora” – lokacija zahvata nalazi se na vrijednom poljoprivrednom obradivom tlu isključivo osnovne namjene U kartografskom prikazu “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” – lokacija zahvata nalazi se na vrijedno poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene U odjeljku 11. Mjere provedbe, poglavlju 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera u potpoglavlju 11.2.4. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva navodi se: (…)- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama, - sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku.(…) IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 16/09) U odjeljku 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u prostoru, članku 4. navodi se: Odredbe za provođenje Prostornog plana Varaždinske županije (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 8/00 i 29/06) mijenjaju se i dopunjuju kako slijedi: - u poglavlju 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju, točki 2.2., A. PROMETNE GRAĐEVINE, iza teksta »A.3. Zrakoplovne građevine, - zračna luka kategorije 2C« dodaje se tekst koji glasi: »A.4. Telekomunikacijske građevine - elektronička komunikacijska infrastruktura«. - u poglavlju 3. Uvjeti



smještaja gospodarskih djelatnosti, točke od 3.5.5. do 3.5.10. zamjenjuju se novim točkama od 3.5.5. do 3.5.12. koje glase: 3.5.5. Planiranje izgradnje novih građevina i sklopova građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti provodi se u dokumentima prostornog uređenja gradova/općina, pri čemu se posebno određuju kriteriji i uvjeti za smještaj i izgradnju takvih građevina u građevinskom području, a posebno kriteriji i uvjeti za smještaj i izgradnju takvih građevina izvan građevinskih područja. 3.5.8. Jedinica lokalne samouprave u svojem prostornom planu određuje kriterije i uvjete za održavanje, rekonstrukciju i zaštitu postojećih građevina i sklopova građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, vodeći računa osobito o: - mogućnostima osiguranja kontinuiteta obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - mogućem povećanju kapaciteta, proširenju i razvoju - unapređenju tehnologije i drugih razvojnih dostignuća i mogućnosti, - mogućoj prenamjeni djelatnosti, - propisima i normama, te uvjetima koje su u postupku izrade prostornog plana utvrdila nadležna tijela, ustanove i institucije. Postojeće građevine i sklopove građevina potrebno je također analizirati u odnosu na procjenu ugroženosti od prirodnih i civilizacijskih nesreća, te ukoliko se nalaze u potencijalno ugroženom području treba planirati odgovarajuće mjere ili preseljenje takvih građevina na sigurno područje. 3.5.9. Postojeće i planirane građevine i sklopovi građevina u funkciji poljoprivrede za koje se u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja jedinice lokalne samouprave (ili njihovih izmjena i dopuna) ukaže potreba dugoročnijeg ili trajnog osiguranja posebnih mjera zaštite (primjerice: zbog uvoza životinja i dr.), trebaju se posebno proanalizirati u odnosu na postojeću i planiranu namjenu i elemente navedene u točki 3.5.8. Građevine i sklopovi građevina za koje će se odrediti te posebne mjere moraju se na odgovarajući način označiti u dokumentu prostornog uređenja, te se po potrebi oko takvih građevina treba definirati propisani zaštitni pojas.

Prostorni plan uređenja Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05)

Na kartografskom prikazu „1. – Korištenje i namjena površina“, Prostornog plana uređenja

Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05), vidljivo je da se lokacija predmetnog zahvata nalazi izvan građevinskog područja naselja, te je označena oznakom P“ - poljoprivredno gospodarstvao - stočarstvo. Na kartografskom prikazu „3.Uvjeti korištenja i zaštite prostora“, vidljivo je da se lokacija predmetnog zahvata nalazi unutar vodonosnog područja.

U odjeljku Odredbe za provođenje, poglavlju 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja, potpoglavlju 2.3.1. Postojeća/zatečena izgradnja izvan građevinskog područja, u članku 94. navodi se da su sve građevine koje su se donošenjem plana našle izvan građevinskog područja naselja, a izgrađene su temeljem građevinske dozvole smatraju se postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja, te su prikazane u kartografskom prikazu „1. Korištenje i namjena površina“. Također se u članku 96. navodi ta građevine koje se grade izvan građevinskog područja, a zadovoljavaju uvjete iz članka 94. moraju svojim oblikovanjem i korištenjem materijala maksimalno uklopiti u prostor u kojem se grade.



ZAKLJUČAK Rekonstrukcija farme za tov junadi i izgradnju gospodarskih objekata za zbrinjavanje

gnojovke u skladu je sa važećom prostorno planskom dokumentacijom. Prilozi uz prostorno-plansku dokumentaciju: Prilog 1: “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” M 1:100 000, Prostorni plan Varaždinske

županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 8/00)– s ucrtanom lokacijom zahvata Prilog 2: “Korištenje i namjena prostora”, M 1:100 000, Prostorni plan Varaždinske županije

(„Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 8/00)– s ucrtanom lokacijom zahvata Prilog 3: Kartografski prikaz „1. – Korištenje i namjena površina“, M 1:25.000, Prostorn plan uređenja

Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05)) sa ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata

Prilog 4: Kartografski prikaz „3.Uvjeti korištenja i zaštite prostora“, M: 1:25.000, Prostorni plan uređenja Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05)) sa ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata



Prilog 1: “Korištenje i namjena prostora”, M 1:100 000, Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 8/00)– s ucrtanom lokacijom zahvata

Lokacija predmetnog

zahvata





Prilog 2: “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” M 1:100 000, Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 8/00)– s ucrtanom lokacijom zahvata

Lokacija predmetnog

zahvata







Prilog 3: Kartografski prikaz „1. – Korištenje i namjena površina“, M 1:25.000, Prostorn plan uređenja Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05)) sa ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata

Lokacija

predmetnog zahvata



Prilog 4: Kartografski prikaz „3.Uvjeti korištenja i zaštite prostora“, M: 1:25.000, Prostorni plan uređenja Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05)) sa ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata

Lokacija predmetnog

zahvata

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije farme za tov junadi i izgradnje gospodarskih objekata za zbrinjavanje gnojovke

str. 48 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o.

2.3. GEOLOŠKE I SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE Geološki sastav

S obzirom da je područje sjeverozapadne Hrvatske najvećim dijelom svoje geološke prošlosti bilo u sastavu velikih bazena (Paleotethysa, Tethysa, Paratethysa i Panonskog bazena) u njemu prevladavaju sedimentne stijene. Zbog velike debljine sedimenata njihovo je taloženje trajalo više milijuna godina u kojem su se izmjenjivali dugotrajni sedimentacijski ciklusi s kratkotrajnim orogenetskim fazama.

Na području lokacije zahvata prema geološkoj karti Varaždinske županije (Slika 4) se nalazi lesoidni, glinovito-pjeskoviti siltovi (lp) koji prekrivaju treću dravsku terasu. Njena površina je povremeno bila preplavljivana, pa su na njoj, osim kopnenih postojali i uvjeti za jezersko-barsku sedimentaciju.

U periodima tople i vlažne klime stvarana su jezera u kojima su taloženi siltni pijesci i glinovito-pjeskoviti siltovi. Povlačenjem tekućih voda zaostale su močvare u kojima je taložen glinoviti materijal s proslojcima treseta.

Za vrijeme suhe i hladne klime egzistirali su kopneni uvjeti sedimentacije. Tada su taloženi eolski sedimenti, les i siltovi te srednjozrnati eolski pijesci. Eolski pijesci su lokalog (dravskog) podrijetla koji su povremeno napuhivani na treću terasu. Tako su nastale pješčane dine i pješčani nasipi koji su uslijed klimatskih promjena djelomice erodirani. Zbog otapanja karbonata i stvaranja kalcitnih konkrecija u lesoidnim glinovito-pjeskovitim siltovima nisu nađeni nikakvi fosilni ostaci.

Prema granulometerijskom sastavu ove naslage su najčešće određene kao siltovi s pješčanim ili glinovitim primjesama te siltni pijesci i siltozne gline. Osnovni mineralni sastojci u lakoj frakciji su: kvarc (35-73 %), feldspati (10-35 %), čestice stijena (4-38 %) i muskovit (1-22%). Među prozirnim teškim mineralima prevladava: epidot (15-62 %) nad granatom (5-60%), a značajno je zastupljen i amfibol (2-24 %). Turmalin, cirkon, rutil i staurolit se pojavljuju u količini do 5 %, a titanit, disten i apatit do 3 %, dok su ostali minerali rjeđi. Prema zastupljenosti teških prozirnih minerala uočava se njihova velika sličnost s naslagama „kopnenog“ lesa (prapora). Iako prekrivaju relativno velike površine, debljina lesoidnih, glinovito-pjeskovitih siltova je najčešće oko 3 m, a maksimalno je 10 metara.

U bližoj okolici lokacije zahvata se nalaze još barski sedimenti (b) i eolski sedimenti (p). Barski sedimenti su nastali taloženjem u recentnim močvarama koje se sastoje od

tamnosivih i zelenosivih glina koje su pomiješane sa organskim ostacima. Eolski sedimenti leže diskordantno uglavnom na lesoidnim, glinovito-pjeskovitim siltovima

treće terase. Ovi pijesci su primarno bili fluvijalni sediment rijeke Drave. Kasnije su pod djelovanjem snažnih sjeveroistočnih vjetrova pretaloženi u prostore koje danas zauzimaju. Jaki vjetrovi su stvarali dine i nasipe čija je duža os postavljena okomito na smjer vjetra. Mineralni sastav je sličan sastavu dravskih pijesaka. Glavni sastojak lake mineralne frakcije je: kvarc (38-52 %), a zatim slijede feldspati (12-40 %) i čestice stijena (4-32 %). U asocijaciji prozirnih teških minerala najzastupljeniji su: granat (23-67 %), epidot (7-34 %) i amfiboli (8-32 %).

Tektonske značajke

Područje sjeverozapadne Hrvatske je tijekom geološke prošlosti bilo pod stalnim utjecajem velikih geotektonskih jedinica: Alpa, Dinarida i Panonskog bazena.

Velika poremećenost krednih klastita s vulkanitima (ofiolitskog melanža) upućuje na subhercinsku fazu koja je djelovala na prijelazu turona u senon. Na snagu tih pokreta ukazuje i pojava serpentiniziranih peridotita koji spadaju u stijene oceanske kore, a danas čine podlogu rudistnim vapnencima i Kalničkim brečama. Djelovanjem ove tektonske faze došlo je do oplićavanja



u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te do pojave prvog kopna. To su bili mali, ali strmi otoci koji su se pojavili na području današnjeg Kalnika, Ivanščice i Ravne gore. Oni su se održali do gornjeg senona kada su bili potpuno preplavljeni. Sedimentacija se u novonastalom bazenu održala do gornjeg paleocena, kada je nastupila pirinejska orogenetska faza. Pod njezinim djelovanjem je stvoren vrlo istaknut reljef, čijom je erozijom nastao materijal za postanak Kalničkih breča. Kopnena faza nije dugo potrajala jer je u gornjem eocenu započela transgresija, a marinski uvjeti sedimentacije su se održali do gornjeg oligocena (egera).

U razdoblju oligocen – donji miocen su nastajali rasjedi pod utjecajem neotektonskih pokreta. Ti pokreti su imali snažnoga odraza na taloženje kvartarnih naslaga te su utjecali na regionalna tektonska kretanja, što je rezultiralo dijagonalnim rasjedima s pravcem pružanja sjeverozapad-jugoistok. Duž njihovih trasa dolazi do smicanja i rotacije pojedinih struktura i njihovih dijelova. Zbog toga pojedini uzdužni rasjedi postaju reverzni.

Na temelju tih pokreta dominantna su dva sustava rasjeda: prvi čine rasjedi pružanja I - Z do SI - JZ, a drugi rasjedi pružanja SZ - JI. U prvom se sustavu rasjeda ističu reversni rasjedi Velenje - Rogatec - Drava, Ivanščica - Kuna gora i Brežice - Koprivnica. Drugom sustavu rasjeda pripadaju transkurentni rasjedi s desnim horizontalnim kretanjem, među kojima je najznačajniji rasjed Maribor - Varaždin - Koprivnica. Tektonski procesi traju sve do danas.

Seizmološke značajke

Zbog intenzivne tektonske aktivnosti na području lokacije zahvata kao i na većini područja sjeverozapadne Hrvatske pripada seizmičkoj zoni s maksimalnim intenzitetom potresa od VII° MCS skali. Najbliže područje sa zabilježenim potresima u povijesti je Grad Ludbreg (Tablica 5).

Prema seizmološkoj karti s povratnim razdobljem od 500 g., lokacija zahvata se nalazi na granici područja gdje se može očekivati potres od VII° i VIII°MCS skali (Slika 6).

Tablica 5: Čestine intenziteta (°MSK) potresa za područje grada Ludbrega za razdoblje od 1879. do 2003. godine

Grad / mjesto φ (O N) λ (O E) Čestine intenziteta (o MSK)

V VI VII VIII

Ludbreg 46.254 16.620 17 5 2 0

Izvor: Geofizički odsjek PMF-a, Zagreb



Slika 4: Isječak iz Geološke karte Varaždinske županije (Izvor: Rudarsko-geološka studija Varaždinske županije, Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine, Zagreb, srpanj 2015, http://www.varazdinska-zupanija.hr/repository/public/2015/4-savjetovanje/gospodarstvo/rujan/23-09-rud-geo-stu-vz-sve-tekst-grafikaaaa.pdf) sa ucrtanom lokacijom zahvata

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA

lp - lesoidni, glinovito-pjeskoviti siltovi


Ovlaštenik: ECOMISSION d.o.o. str. 51

Slika 5. Isječak seizmološke karte za povratni period T=500 godina za područje središnje Hrvatske s označenom lokacijom zahvata (izvor: Geofizički zavod „Andrija Mohorovičić“, PMF, Zagreb)

2.4. GEOMORFOLOŠKE I KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE Na prostoru Varaždinske županije razlikujemo tri oblika reljefa: nizine, brežuljci i gore.

Najveća je nizina rijeke Drave. Nizina rijeke Drave sastoji se od aluvijalne naplavne nizine, pijesaka i terasa. Osim najveće dravske nizine postoj i dolina uz rijeku Bednju te manje vodotoke (Segovina).

Lokacija zahvata nalazi se na području sa malom nadmorskom visinom (150 m n.v.), blagim nagibom padine (0-5°) te, što je također značajka i bliže okolice. S obzirom na karakteristike reljefa, u okolici lokacije zahvata prevladavaju poljoprivredne djelatnosti što je utjecalo na određeni antropogeni krajolik.

Osim za poljoprivredne djelatnosti, ovakvo područje je pogodno za izgradnju naselja i prometnica. Najbliži stambeni objekti su u naseljima Sveti Petar Ludbreški (cca 550 m udaljenosti), Martinić (cca 1,2 km udaljenosti) te Bolfan (cca 1,7 km udaljenosti). Najbliža prometnica je lokalna cesta LC25155 (Sveti Petar (Ludbreški) (Ž2079) – Bolfan (D2)) pokraj same lokacije zahvata. Značajnije prometnice u blizini zahvata su željeznička pruga Varaždin-Koprivnica cca 1,1 km jugozapadno od lokacije zahvata te državna cesta D2 (G.P. Dubrava Križovljanska – Varaždin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – G.P. Ilok) na udaljenosti cca 1,9 km jugozapadno od lokacije zahvata.

Navedene pogodnosti reljefa i specifična geomorfologija ovog područja je utjecala na takav antropogeni tip krajolika (Slika 6).

Na udaljenosti cca 2 km jugozapadno od lokacije zahvata se naziru sjeverne padine Kalničkog

gorja koje karakteriziraju veće nadmorske visine, veći nagib padine te umjereno raščlanjen reljef, a s time i jače izraženi derazijski procesi. Samim time je takvo područje manje pogodno za poljoprivredu i izgradnju naselja što je utjecalo na prirodniji krajolik i manje antropogeni u odnosu na samu lokaciju zahvata.

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA

Međimurje

Hrvatsko Zagorje

Zagreb



Slika 6. Antropogeni tip krajolika u široj okolici lokacije zahvata sa prevladavajućim poljoprivrednim površinama (fotografirano sa državne ceste D2)

2.5. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE I KVALITETA ZRAKA

Klima na području lokacije zahvata kao i u većini kontinentalne Hrvatske je umjerena toplo-kišna klima (Cfb), a općenite karakteristike te klime su topla ljeta gdje srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C, temperatura najhladnijeg mjeseca je između -3°C i 18°C, a više od četiri mjeseca u godini je srednja temperatura viša od 10°C. Sušnih razdoblja nema.

Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Ukupne godišnje količine oborine na području Varaždinske županije rastu od nizinskih područja u dolini rijeke Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja.

Najbliža meteorološka postaja lokaciji zahvata je klimatološka postaja Ludbreg-Hrastovsko. Ukupna godišnja količina oborina varira iz godine u godinu (Slika 7), pa je tako 2012. godine ona iznosila 716,9 mm, 2013. godine 1.196,8 mm, dok je za 2014. godinu iznosila 1.376,4 mm. Od ukupne godišnje količine oborina, 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan), a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak). Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. U prosjeku se može očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1 cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu: 16-17 dana).

Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog, te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta, koji se u godišnjem prosjeku javljaju s vjerojatnošću od 20-35%. U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%). Na slici 8 je prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja različitih smjerova vjetrova (u %) određene jačine, za cijelu godinu, na području Grada Ludbrega, u sva tri klimatološka termina.



Slika 7: Srednja mjesečna količina oborina (mm) za 2012., 2013. i 2014. godinu (DHMZ – klimatološka postaja Ludbreg-Hrastovsko)

Slika 8: Ruža vjetrova za područje grada Ludbrega od 1981 - 1990 (Preuzeto iz: Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada ”Meka” kod Ludbrega, GFV, siječanj 2007.)

Kvaliteta zraka

Na području Varaždinske županije ne postoji sustav kontinuiranog mjerenja koncentracija

onečišćujućih tvari u zraku i kvalitete oborina, tj. nema nikakvog saznanja o tome koliko postojeći domaći i vanjski stacionarni i pokretni izvori onečišćenja doprinose umanjenju kvalitete zraka.

Prema godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, lokacija zahvata nalazi se na području zone HR 1 – kontinentalna Hrvatska koja obuhvaća područje Osječko-baranjske županije (izuzimajući aglomeraciju Osijek), Požeško-slavonske županije, Virovitičko-podravske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske

0

100

200

300

400

500

600

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2014. 2013. 2012.

mm Ludbreg-Hrastovsko - srednja mjesečna količina oborina (mm)

Mjeseci



županije i Zagrebačke županije (izuzimajući aglomeraciju Zagreb). Najbliža mjerna postaja koja je dio Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka je postaja Desinić u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja se nalazi cca 79 km jugozapadno od lokacije zahvata u Općini Mali Bukovec. Na navedenoj postaji zrak je bio uvjetno II. kategorije s obzirom na O3.

Varaždinska županija nalazi se u zoni I kategorije kvalitete zraka. Razlog je nepostojanje velikih industrijskih izvora koji su najveći izvor onečišćenja. Onečišćenost zraka je u najvećem dijelu posljedica cestovnog prometa i malih kućnih ložišta.

2.6. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Na području Varaždinske županije su plodna tla značajan prirodni resurs. Geomorfološke

grupe tala, odnosno lito-geološke, reljefne i hidrološke osobine tala, uz prisutne klimatske uvjete bitno utječu na rasprostiranje vegetacije i način iskorištavanja zemljišta.

Na području predmetne lokacije (Slika 9) nalazi se Pseudoglej na zaravni. Nastanak ovih tala uvjetovan je povremenim prekomjernim vlaženjem vodom koja uvjetuje pojavu hidromorfizma. Karakterizira ga mramorirani izgled g horizonta s izmjenom sivih zona na površini i smeđih mrlja unutar agregata. Tlo je praškaste do praškasto glinasto ilovaste teksture i nestabilne praškaste do sitnomrvičaste strukture. Slabo je snabdjeven hranjivima, naročito fosforom. Ovaj tip tla rasprostranjen je po cijeloj Hrvatskoj, pretežito u ravničarskom kraju. Prema korištenju, ova tla su pretežito oranice (ratarske kulture).

Slika 9: Isječak digitalne pedološke karte Republike Hrvatske, Google Earth sa označenom predmetnom lokacijom

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA



2.7. HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE Tekućice

Slivna područja na teritoriju Republike Hrvatske određena su temeljem Pravilnika o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“ br. 97/10 i 13/13), prema čemu je područje predmetnog zahvata smješteno u Vodnom području rijeke Dunav, području podsliva rijeke Drave i Dunava, u sektoru A u području malog sliva 1. "Plitvica – Bednja" koje obuhvaća veći dio područja Varaždinske županije.

Najbliži vodotok lokaciji zahvata u južnom dijelu Općini Mali Bukovec je vodotok Segovina koji se nalazi južno na cca 600 m udaljenosti. Vodotok Segovina izvire na istoimenom području na sjeveroistočnom dijelu Kalničkog gorja te se ulijeva u Gliboki potok te nadalje u rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Sjeverozapadno od lokacije zahvata na cca 4 km udaljenosti nalazi se rijeka Bednja u Gradu Ludbregu koja se ulijeva u rijeku Dravu na području Općine Mali Bukovec. Podzemne vode

Lokacija zahvata nalazi se na jugoistočnom dijelu varaždinskog vodonosnika (Slika 10). Debljina vodonosnika se smanjuje prema Kalničkom gorju (južni dio). Vodonosnik je izdužen paralelno toku rijeke Drave. Varaždinski vodonosnik je izravnoj hidrauličkoj vezi s površinskim vodama. Podzemna voda mjestimice se drenira u površinske vode, a mjestimice površinske vode napajaju vodonosnik.

Prema hidrogeološkoj skici središnje Hrvatske (Slika 11) na lokaciji zahvata se nalazi na području tercijarno-kvartarnog sedimentnog kompleksa rebrasto brežuljkastih predjela, te blizu granice kvartarnih vodonosnih slojeva ravničarskih predjela.

Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks, hidromorfološki je izražen na pojedinim prigorjima u padinskim pejzažima, ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost vodnog lica. Dubine do vode zbog toga najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s.

Ravničarski krajevi uz Dravu pokriveni su uz naplavine i debelim nanosima kvartarne starosti.



Slika 10: Podzemne vode i resursi Varaždinske županije sa ucrtanom predmetnom lokacijom (Preuzeto iz: Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije za razdoblje 2002 – 2005, Varaždin 2006)

Slika 11: Hidrogeološka skica središnje Hrvatske sa ucrtanom lokacijom zahvata (Preuzeto iz: Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije „Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ br. 8/01)

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA



2.8. BIORAZNOLIKOST

2.8.1. Ekosustavi i staništa

Na Slici 8 prikazan je Izvadak iz Karte staništa, na kojem je vidljivo šire područje oko planiranog zahvata. Prema karti staništa predmetna lokacija nalazi se na području dvaju stanišnih tipova:

• I21, Mozaici kultiviranih površina

Prema prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14), ne radi se o ugroženom ili rijetkom stanišnom tipu. U krugu od 1000 m, nalazi se i stanišni tip definiran kao:

• I21, Mozaici kultiviranih površina • I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama • J11/J13, Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja • J11 Aktivna seoska područja • C23/C22/E31, Mezofilne livade Srednje Europe / Vlažne livade Srednje Europe /

Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

Prema prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14), stanišni tipovi C23, C22, E31 su ugroženi ili rijetki stanišni tipovi, te je za iste potrebno provoditi mjere očuvanja. Ostali stanišni tipovi u okruženju lokacije od 1.000 m nisu svrstani u ugrožene ili rijetke stanišne tipove.

Izlaskom na teren utvrđeno je da je lokacija zahvata već izgrađena parcela, tj. da je na njoj već prisutan velik antropogeni utjecaj. Zahvat će se zadržavati unutar navedene parcele, kčbr. 335, k.o.

Također, nisu zabilježene zaštićene vrste životinja prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br. 144/13) te Prilogu III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim („Narodne novine“, br. 99/09).

2.8.2. Invazivne vrste U užem području oko predmetne lokacije od invazivnih vrsta prisutne su: bagrem (Robinia

pseudoacacia), kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis) i ambrozija (Ambrosia artemisiifolia).

2.8.3. Zaštićena područja Prema Karti zaštićenih područja RH Državnog zavoda za zaštitu prirode (Slika 9), na lokaciji

planiranog zahvata kao i u bližem promatranom području nema evidentirane zaštićene prirodne baštine temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13 i 78/15). Najbliža zaštićena područja su:

• Regionalni park Mura - Drava (na udaljenosti cca 6,2 km) • Spomenik parkovne arhitekture Veliki Bukovec - Park uz Dvorac (na udaljenosti cca 6,2 km)

Na lokaciji nisu zabilježeni zaštićeni minerali, sirovine i fosili.



Slika 12: Isječak iz Karte staništa Republike Hrvatske (www.bioportal.hr/gis)

LEGENDA:

I21, Mozaici kultiviranih površina

I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

C23/C22/E31, Mezofilne livade Srednje Europe / Vlažne livade Srednje Europe / Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

J11/J13, Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja

J11 Aktivna seoska područja

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA


Ovlaštenik: ECOMISSION d.o.o. str. 59

Slika 13: Isječak iz Karte zaštićenih područja RH (www.bioportal.hr/gis)

5 km 6,2 km

LEGENDA:

Regionalni park Mura - Drava

Spomenik parkovne arhitekture Veliki Bukovec - Park uz Dvorac



2.5.4. Ekološka mreža Na Slici 10 nalazi se isječak iz karte EU ekološke mreže NATURA 2000, na kojem je vidljiva lokacija planiranog zahvata.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13, 105/15) lokacija zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže NATURA 2000.

Najbliža područja ekološke mreže NATURA 2000 su: područja očuvanja značajna za ptice (POP):

• HR1000013 Dravske akumulacije (na udaljenosti od cca 6,5 km) • HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja) (na udaljenosti od

cca 6,5 km) • HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje (na udaljenosti od cca 2,4 km)

• područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): • HR2001307 Drava - akumulacije (na udaljenosti od cca 6,5 km) • HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja) (na udaljenosti od

cca 6,5 km) • HR2001412 Livade uz Bednju (na udaljenosti od cca 9,2 km) • HR2001319 Ris (na udaljenosti od cca 6,1 km)

Zbog prirode zahvata i velike udaljenosti lokacije zahvata od navedenih područja ekološke mreže u okruženju, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže



Slika 14: Isječak iz Karte područja Ekološke Mreže NATURA 2000 s ucrtanom lokacijom zahvata (www.bioportal.hr/gis)

LOKACIJA PREDMETNOG

ZAHVATA

LEGENDA:

Područja očuvanja značajna za ptice - POP

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS

HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja)

HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja)

HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje

HR2001412 Livade uz Bednju

HR2001319 Ris

HR2001307 Drava - akumulacije

HR1000013 Dravske akumulacije



3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ PRILIKOM PRIPREME I IZGRADNJE

3.1.1. Utjecaj na vode Tijekom izgradnje i opremanja objekta negativni utjecaji na vode mogu nastati samo u slučaju

incidentnih/akcidentnih situacija izlijevanja štetnih i opasnih tekućina na tlo i njihovom infiltracijom u vodonosne slojeve. Mogućnost izlijevanja štetnih i opasnih tekućina biti će moguća na lokaciji parkirališta za vozila i strojeve. Pažljivim radom ovi se utjecaji mogu izbjeći pa izgradnja objekta ne mora ostaviti negativan utjecaj na vode.

3.1.2. Utjecaj na zrak Tijekom pripreme i izvođenja građevinskih radova može doći do onečišćenja zraka uslijed

prometa građevinskih vozila, rada različitih radnih strojeva kao što su: rovokopači, utovarivači, kombinirani strojevi, kamioni. Uslijed manipulacije vozilima i uporabe strojeva tijekom građenja projekta zrak na lokaciji može biti u manjoj mjeri onečišćen lebdećim česticama, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Navedeni radni strojevi u svom radu proizvode ispušne plinove kao što su ugljikov monoksid (CO), dušikovi oksidi (NOx), sumporov dioksid (SO2) i plinoviti ugljikovodici. Emisije koje će nastajati od rada mehanizacije biti će ograničene isključivo na uže područje izvođenja radova, naročito kad nema vjetra. Tijekom pojave vjetra, širenje onečišćenja zraka je moguća u smjeru strujanja zraka. Iz navedenog može se zaključiti da emisije od izgaranja goriva građevinske mehanizacije tijekom građenja neće imati negativnog utjecaja na okolna naselja koja se nalazu u blizini projekta.

3.1.3. Utjecaj na tlo Tijekom izgradnje objekta moguć je utjecaj na tlo uslijed nekontroliranog ispuštanja

pogonskih goriva i maziva strojeva pri izvođenju građevinskih radova. Pažljivim radom ovaj se negativan utjecaj može izbjeći pa izgradnja ne mora ostaviti negativan utjecaj na tlo.

3.1.4. Utjecaj na krajobraz

Pošto se radi o rekonstrukciji i dogradnji već postojeće farme neće biti većih vizualnih promjena u usporedbi sa sadašnjim stanjem. Analizom vizualno - oblikovnih elemenata u prostoru, procijenjeno je da zahvat neće negativno utjecati na postojeće stanje i vizualno – oblikovne značajke prostora.

3.1.5. Utjecaj nastanka otpada Za vrijeme građevinskih radova, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br.

90/15) mogu nastajati sljedeće vrste otpada:

• 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža • 15 01 02 plastična ambalaža • 15 01 03 drvena ambalaža • 15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža • 15 01 06 miješana ambalaža • 17 01 01 beton • 17 02 03 plastika • 17 04 07 miješani metali

Navedeni otpad će se na odgovarajući način odvojeno skupljati i privremeno skladištiti na mjestu nastanka do predaje ovlaštenoj osobi. Na taj način utjecaj otpada koji će nastajati na lokaciji neće imati negativnog utjecaja.



3.1.6. Utjecaj buke na okoliš Buka na gradilištu nastajati će radom građevinske mehanizacije. Zaposleni radnici koji rukuju

s radnim strojevima koji uzrokuju prekomjernu buku koristiti će zaštitna sredstva u skladu s pravilima zaštite na radu.

Tijekom građevinskih radova rekonstrukcije i dogradnje, u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada različitih strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih na rad na gradilištu. Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada na gradilištu su:

tijekom dnevnog razdoblja: 65 dB(A), u razdoblju od 8 do 18 sati. Uz to se dopušta prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB.

tijekom noćnog razdoblja razina buke na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB (A).

Tijekom građevinskih radova, ne očekuju se razine buke koje će prijeći dozvoljene razine. Ovaj utjecaj može se ocijeniti negativnim, lokalnog djelovanja i privremenog trajanja.

3.2. UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ PRILIKOM RADA POSTROJENJA

3.2.1. Utjecaj na vode Na lokaciji je izgrađena farma za tov junadi kapaciteta 820 UG. Rekonstrukcijom i dogradnjom kapacitet se neće promijeniti. Otpadne vode koje će nastajati tijekom rada farme nakon rekonstrukcije i dogradnje odvoditi će se vodonepropusnim razdjelnim sustavom kao :

sanitarne otpadne vode

tehnološke otpadne vode od pranja staja

oborinske otpadne vode s manipulativnih površina

oborinske vode s krovnih površina

Sanitarne otpadne vode koje će nastajati u sklopu prostorija za djelatnike odvoditi će se zasebnom kanalizacijom u vodonepropusnu sabirnu jamu čiji sadržaj će po potrebi prazniti ovlaštena pravna osoba.

Tehnološka otpadna voda koja će nastajati prilikom pranja staja odvoditi će se sustavom kanala za gnojovku u spremnike gnojovke te će se zajedno sa gnojovkom zbrinjavati na poljoprivrednim površinama.

Oborinske otpadne vode s manipulativnih površina će se skupljati kanalicama i odvoditi preko separatora ulja i masti u oborinski kanal na lokaciji.

Oborinske vode s krovnih površina će se ispuštati na zelene površine farme. Na lokaciji će nastajati gnojovka koja će se skladištiti u vodonepropusnim spremnicima za

gnojovku, koji će biti dovoljnog kapaciteta za šestomjesečno skladištenje iste. Nakon odležavanja gnojovka će se aplicirati na poljoprivredne površine, u razdoblju i količinama koji su propisani I. Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. O aplikaciji gnoja na poljoprivredne površine voditi će se evidencija.

S obzirom na navedene utjecaje, ali i mjere zaštite, ne očekuje se negativan utjecaj farme na kvalitetu podzemnih i površinskih voda.

3.2.2. Utjecaj na zrak

Promet Tijekom korištenja objekata na farmi javljati će se pojačani promet radnih strojeva na lokaciji,

kamiona za dovoz živih životinja, kamiona za dovoz različitog materijala i kamiona za odvoz produkata čije će emisije biti povremene i neće imati značajan utjecaj na kakvoću zraka.



S obzirom na prethodno navedeno, ne očekuje se značajni negativni utjecaj rekonstrukcije i dogradnje na stanje kakvoće zraka.

3.2.3. Utjecaj nastanka otpada Vrste i količine otpada koje će nastajati prilikom proizvodnje:

• 15 01 01 ambalaža od papira i kartona • 15 01 02 plastična ambalaža • 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima • 16 01 17 željezo i legure koje sadrže željezo • 17 04 05 željezo i čelik • 18 02 08 lijekovi koji nisu navedeni pod 18 02 07* • 18 02 02* ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi

prevencije infekcije • 20 01 01 papir i karton • 20 03 01 miješani komunalni otpad

Navedeni otpad će se odvojeno skupljati i privremeno skladištiti u zasebnim, namjenskim

spremnicima, po vrstama otpada na mjestu nastanka do predaje ovlaštenoj osobi. Otpad će biti smješten u ograđenom, natkrivenom prostoru, na lako perivoj površini. Spremnici će biti izrađeni od materijala otpornih na vrstu otpada koja se u njima skladišti, te će biti propisno označeni (naziv posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada, datum početka skladištenja otpada, te u slučaju opasnog otpada, oznaka odgovarajućeg opasnog svojstva otpada).

Za svaku vrstu proizvodnog otpada koja će nastajati tehnološkim procesom proizvodnje, voditi će se evidencija kroz zasebni Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO). Očevidnik će se voditi ažurno i potpuno, nakon svake nastale promjene, te će se isti čuvati 5 godina. Otpad će se predavati ovlaštenoj osobi uz popunjeni odgovarajući obrazac pratećeg lista, te će se početkom godine na propisanom obrascu prijavnog lista, podaci iz očevidnika za prethodnu godinu prijaviti u nadležno upravno tijelo županije i Agenciji za zaštitu okoliša.

Ukoliko će na lokaciji nastajati 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje, investitor je za lokaciju farme dužan izraditi plan gospodarenja otpadom. Izuzetak su proizvođači koji posjeduju važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001, ili važeću dozvolu iz članka 86. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13).

S obzirom na prethodno opisani način gospodarenja otpadom, pravilnim rukovanjem, pravilnim skladištenjem i odvoženjem otpada u procesu proizvodnje, ne očekuje se utjecaj istoga na okoliš

S obzirom na prethodno opisani način gospodarenja otpadom, pravilnim rukovanjem, pravilnim skladištenjem i odvoženjem otpada, ne očekuje se utjecaj nastanka otpada na okoliš.

3.2.4. Utjecaj od postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla Prilikom uginuća djelatnici farme će obavijestiti ovlaštenu pravnu osobu koja će u roku najviše 24 sata lešine odvesti s lokacije.

S obzirom na navedeno, ne očekuje se negativan utjecaj od postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla na okoliš

3.2.5. Utjecaj buke na okoliš Buka koja će nastajati na lokaciji tijekom rada javljati će se povremeno tijekom dovoza i

odvoza životinja i materijala, radom strojeva i mehanizacije koji se koriste na farmi. Unutar objekata staja javljati će se buka uslijed rada strojeva i opreme te od glasanja životinja.

Predviđa se da buka neće imati značajniji utjecaj na okoliš.



3.2.6. Moguća ekološka nesreća i rizik njenog nastanka Moguće je slučajno izlijevanje naftnih derivata iz vozila za dopremu sirovina i dopremu i

otpremu životinja, radnih strojeva i mehanizacije koji se koriste na lokaciji te istjecanje kemikalija koje će se koristiti za pranje i dezinfekciju. Budući da manipulativne površine neće biti asfaltirane, postoji opasnosti od onečišćenja podzemnih voda. Ukoliko dođe do izlijevanja navedenih tekućina iste će se s površine ukloniti korištenjem adsorbensa (pijesak ili sl.). Sloj zagađene zemlje će se ukloniti te se zajedno s onečišćenim adsorbensom predati ovlaštenoj osobi za zbrinjavanje te vrste otpada uz zakonski propisanu dokumentaciju.

Moguće je pucanje dijelova odvodnog sustava i/ili dijelova sustava za transport i skladištenje gnoja uslijed neadekvatnog održavanja zbog čega može doći do direktnog izlijevanja otpadnih voda i gnoja u okoliš.

Procjenjuje se da je tijekom korištenja objekta, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju moguću mjeru.

3.3. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA Zahvat neće imati prekograničnih utjecaja.

3.4. UTJECAJ ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA Prema Karti zaštićenih područja RH Državnog zavoda za zaštitu prirode, lokacija planiranog

zahvata ne nalazi se unutar područja zaštićenog temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13). Također, najbliža zaštićena područja (Regionalni park Mura - Drava i Spomenik parkovne arhitekture Veliki Bukovec - Park uz Dvorac) nalazi se na udaljenosti većoj od 5 km sjeverno od lokacije zahvata prema čemu se može zaključiti da zahvat neće imati utjecaja na zaštićena područja.

3.5. UTJECAJ ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU Prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13) lokacija zahvata ne nalazi se

na području ekološke mreže NATURA 2000. Najbliža područja ekološke mreže NATURA 2000 su: područje očuvanja značajna za ptice (POP): HR1000013 Dravske akumulacije (na udaljenosti od cca 6,5 km), HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja) (na udaljenosti od cca 6,5 km), HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje (na udaljenosti od cca 2,4 km); područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2001307 Drava - akumulacije (na udaljenosti od cca 6,5 km), HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja) (na udaljenosti od cca 6,5 km), HR2001412 Livade uz Bednju (na udaljenosti od cca 9,2 km), HR2001319 Ris (na udaljenosti od cca 6,1 km). Zahvat se nalazi na velikoj udaljenosti od područja ekološke mreže NATURA 2000, te će se provoditi unutar već izgrađene lokacije i neće zahvaćati neizgrađena područja. Lokacija zahvata okružena je površinama koje karakterizira intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Iz navedenog može se zaključiti da planirani zahvat neće imati negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekološke mreže.



4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

4.1. MJERE ZAŠTITE SASTAVNICA OKOLIŠA Vode

1. Sanitarne otpadne vode ispuštati u vodonepropusnu sabirnu jamu, čiji sadržaj treba redovito prazniti i odvoziti ovlaštena tvrtka.

2. Tehnološke otpadne vode iz objekata za tov junadi (voda od pranja podnih površina) ispuštati zajedno sa gnojovkom iz farme putem vodonepropusnih cijevi u nepropusne spremnike za gnojovku, dimenzionirane tako da volumen istih omogućava odgovarajuće zadržavanje gnojovke zbog mineralizacije, te mogućnosti dispozicije na oranice izvan vegetacije (šestomjesečno razdoblje). Krajnju dispoziciju gnoja predvidjeti na poljoprivredne površine – vlastite ili drugih posjednika poljoprivrednih površina, sukladno I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

3. Oborinske vode s krovnih površina odvoditi na zelene površine lokacije. 4. Oborinske vode sa manipulativnih površina odvoditi preko separatora ulja i masti u kanal na

lokaciji. 5. Sve objekte odvodnje i obrade otpadnih voda izvesti vodonepropusno. 6. Prije puštanja u rad ispitati vodonepropusnost svih sustava odvodnje. 7. Redovito čistiti, održavati i kontrolirati sustave za odvodnju gnojovke i sustav za odvodnju

otpadnih voda, te izraditi Pravilnik o radu i održavanju sustava za odvodnju otpadnih voda. 8. Koristiti sredstva za dezinfekciju koja imaju vodopravnu dozvolu za stavljanje u promet. 9. U slučaju iznenadnog onečišćenja površinskih i/ili podzemnih voda korisnik je dužan postupiti

prema Operativnom planu interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda. 10. Sklopiti ugovore o preuzimanju gnoja s posjednicima poljoprivrednih površina, te u istima

navesti popis čestica na kojima će se gnoj aplicirati. Ukupna površina čestica mora zadovoljavati potrebe za aplikaciju gnoja iz postrojenja.

11. Prije predaje gnoja posjednicima poljoprivrednih površina provesti analizu istoga. 12. Voditi evidenciju o odvoženju gnoja na poljoprivredne površine nakon odležavanja od

minimalno 6 mjeseci na način da je vidljivo iz kojeg spremnika je uzet gnoj, na koju parcelu je odvezena, u kojoj količini i kojeg datuma.

13. Voditi evidenciju o predanim količinama gnoja.

4.2. MJERE ZAŠTITE OD OPTEREĆENJA OKOLIŠA Nastanak otpada

1. Otpad nastao tijekom izgradnje i sanacije prikupljati na gradilištu na način koji ne ugrožava okoliš te predati osobi koja posjeduje dozvolu za sakupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje.

2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom.

3. Sav komunalni otpad skladištiti u za to namijenjenim i označenim kontejnerima i predati ovlaštenoj pravnoj osobi (komunalno društvo).

4. Svaku vrstu proizvodnog otpada koja nastaje tehnološkim procesom proizvodnje, odvojeno skupljati, privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora, te evidentirati kroz zasebni Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO). Zatim otpad predavati ovlaštenoj osobi uz popunjeni odgovarajući obrazac pratećeg lista, te početkom godine na propisanom obrascu prijavnog lista, prijaviti podatke iz očevidnika za prethodnu godinu u nadležno upravno tijelo županije i Agenciji za zaštitu okoliša. Očevidnike čuvati 5 godina.

5. Izraditi plan gospodarenja otpadom ukoliko će na lokaciji nastajati 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje, osim ako će investitor za lokaciju farme posjedovati važeću izjavu



o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili važeću dozvolu za gospodarenje otpadom.

6. Provesti upis u Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad ukoliko će se na lokaciji farme privremeno skladištiti vlastiti proizvodni otpad u količini većoj od 150 t neopasnog otpada, odnosno 200 kg opasnog otpada

Utvrđeno gospodarenje otpadom temelji se na odredbama članaka 11., 44., 45., 48. i 86. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13), Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15), člancima 9. i 33. Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 23/14, 51/14), te člancima 2. i 6. - 11. Pravilnika o gospodarenju medicinskim otpadom („Narodne novine“ br. 72/07).

4.3. MJERE ZAŠTITE OD BUKE

1. Građevinske radove izvoditi malobučnim strojevima, uređajima i sredstvima za rad i transport.

2. Bučne radove organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom noći.

Mjere zaštite od buke temelje se na člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09 i 55/13) te člancima 5. i 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04).

4.4. MJERE ZAŠTITE U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE

1. U slučaju akcidentnih situacija izlijevanja opasnih tvari u sastavnice okoliša isto ukloniti sa tla koristeći adsorpcijske materijale poput pijeska, piljevine, mineralnih adsorbensa. Takav otpadni materijal kao i onečišćeni površinski sloj zemlje sakupiti u spremnike koji se mogu hermetički zatvoriti te ih predati ovlaštenim pravnim osobama. Spriječiti onečišćenje voda postavljanjem pješčanih brana i pregrada. U slučaju većih istjecanja te kod opasnosti onečišćenja voda bez odlaganja obavijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje.

2. Ukoliko se dogodi incidentna situacija na tlu, sanirati tlo odstranjivanjem tla i odvoženjem preko ovlaštene pravne osobe.

Predviđene mjere za ublažavanje i rješavanje posljedica moguće ekološke nesreće temelje se

na općim odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13), odredbama VI i VII dijela Državnog plana za zaštitu voda, Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13), člancima 71., 72., i 73. Zakona o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) i Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ broj 05/11).



4.5. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Vode

1. Ispitivati vodonepropusnost internog sustava odvodnje sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“ br. 3/11).

Otpad

1. Voditi propisani očevidnik o nastanku i tijeku otpada (voditi obrazac ONTO i čuvati Prateće listove i Deklaraciju o fizikalno kemijskom sastavu otpada (obrasci ONTO, PL-No/Io, PL-Oo, DFSKO)).

2. Godišnje prijavljivati otpad u Registar onečišćavanja okoliša (PI-1, PI-2, PL PPO). 3. Svaku vrstu proizvodnog otpada koja nastaje tehnološkim procesom proizvodnje, odvojeno

skupljati, privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora, te evidentirati kroz zasebni Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO). Zatim otpad predavati ovlaštenoj osobi uz popunjeni odgovarajući obrazac pratećeg lista, te početkom godine na propisanom obrascu prijavnog lista, prijaviti podatke iz očevidnika za prethodnu godinu u nadležno upravno tijelo županije i Agenciji za zaštitu okoliša.

Program praćenja stanja okoliša temelji se na Zakonu o vodama („Narodne novine“ br. 153/09,

130/11, 56/13 i 14/14), Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14 i 27/15), Uredbi o tvarima koje onečišćuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne novine“ br. 90/14), Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13), Pravilniku o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 23/14 i 51/14) i Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ br. 87/15).



5. ZAKLJUČAK

Nositelj zahvata, društvo MARTINJAK d.o.o Zadkrovec 41, 10380 Sveti Ivan Zelina, OIB: 07121698092, planira rekonstrukciju farme i izgradnju gospodarskih objekata za zbrinjavanje gnojovke na postojećoj farmi za tov junadi na lokaciji u Svetom Petru Ludbreškom, kčbr 335, k.o. Sveti Petar. Farma je trenutačno van funkcije.

Na lokaciji farme se nalaze 4 objekata za uzgoj junadi. Ukupni kapacitet farme iznosi 1.200 komada junadi u jednom turnusu. Godišnje će se provoditi 1,4 turnusa, odnosno uzgojiti cca 1.680 komada junadi. Na farmi će se uzgajati junad različite starosti, ali u slučaju da će se na lokaciji zateći 1.200 komada junadi maksimalne starosti 12-24 mjeseci, kapacitet farme će iznositi 720 UG. Temeljem čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13 i 78/15) i čl. 25. st. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14) izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš se provodi na temelju točke 1.6. Popisa zahvata iz Priloga III., Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14): „Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta 500 uvjetnih grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi“.

Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi Upravno tijelo u županiji.

Na lokaciji planiranog zahvata nalaze se 4 proizvodna objekta, sabirni bazen za gnojovku - laguna, 2 sabirne jame za gnojovku (septičke jame), horizontalni trenč silos sa 4 polja, skladište i nadstrešnica, upravna zgrada s vagom, sabirna jama za sanitarne otpadne vode, bunar i hidrofor, manipulativne površine i ograda.

Na lokaciji se planiraju sljedeći zahvati tijekom rekonstrukcije i dogradnje: izgradnja dviju laguna za zbrinjavanje gnojovke, te platoa za separaciju krutog od tekućeg dijela gnoja, izgradnja kućice za separatore, izgradnja sabirne predjame za gnojovku, sanacija i rekonstrukcija postojećeg sabirnog bazena za gnojovku - laguna, sanacija dviju sabirnih jama za gnojovku (septičke jame). Rekonstrukcija i dogradnja postojeće farme za tov junadi u naselju Sveti Petar Ludbreški u skladu je sa važećom prostorno planskom dokumentacijom. U vrijeme izrade Elaborata na snazi su Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 8/00, 29/06 i 16/09) i Prostorni plan Općine Mali Bukovec („Službeni glasnik Varaždinske županije“ broj 8/05) čije se odredbe odnose na predmetni zahvat.

Prema karti staništa predmetna lokacija nalazi se na području stanišnog tipoa: I21, Mozaici kultiviranih površina. Prema prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14), ne radi se o ugroženom ili rijetkom stanišnom tipu. Izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o već izgrađenoj parceli, tj. da je na njoj već prisutan velik antropogeni utjecaj. Također, nisu zabilježene zaštićene vrste životinja prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br. 144/13) te Prilogu III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim („Narodne novine“, br. 99/09).

Prema Karti zaštićenih područja RH Državnog zavoda za zaštitu prirode, na lokaciji planiranog zahvata kao i u bližem promatranom području nema evidentirane zaštićene prirodne baštine temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13 i 78/15). Na lokaciji nisu zabilježeni zaštićeni minerali, sirovine i fosili. Prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13) lokacija zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže NATURA 2000, te je najbliže područje ekološke mreže udaljeno cca 2,4 km (HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje). Zahvat će se provoditi unutar već izgrađene lokacije te neće zahvaćati neizgrađena područja. Lokacija zahvata okružena je površinama koje karakterizira intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Iz navedenog može se zaključiti da planirani zahvat neće imati negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže u okruženju.

Otpadne vode koje će nastajati tijekom rada farme nakon rekonstrukcije i dogradnje odvoditi će se vodonepropusnim razdjelnim sustavom kao :



sanitarne otpadne vode tehnološke otpadne vode od pranja staja otpadne vode iz dezbarijera oborinske otpadne vode s manipulativnih površina oborinske vode s krovnih površina Sanitarne otpadne vode koje će nastajati u sklopu upravne zgrade odvoditi će se zasebnom

kanalizacijom u vodonepropusnu sabirnu jamu čiji sadržaj će po potrebi prazniti ovlaštena pravna osoba.

Tehnološka otpadna voda koja će nastajati prilikom pranja staja odvoditi će se sustavom kanala za gnoj u spremnike gnoja te će se zajedno sa gnojem zbrinjavati na poljoprivrednim površinama.

Oborinske otpadne vode s manipulativnih površina će se skupljati kanalicama i odvoditi do separatora ulja i masti nakon čega će se ispuštati u oborinski kanal koji se nalazi uz lokaciju farme.

Oborinske vode s krovnih površina će se ispuštati na okolni teren farme. Na lokaciji će nastajati neopasan i opasan otpad koji će se odvojeno skupljati i privremeno

skladištiti u zasebnim, namjenskim spremnicima, po vrstama otpada na mjestu nastanka do predaje ovlaštenoj osobi. Za svaku vrstu proizvodnog otpada voditi će se propisana dokumentacija.

Uginule životinje će na dnevnoj bazi odvoziti ovlaštena tvrtka. Gnojovka koja će nastajati na lokaciji će se do izgradnje bioplinskog postrojenja skladištiti u

razdoblju od 6 mjeseci u spremnicima za gnojovku koji će biti izgrađeni na lokaciji, te će se zatim aplicirati na poljoprivredne površine.

Uzimajući u obzir kriterije Priloga V. Uredbe o procijeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14) opisane u ovom Elaboratu, te pridržavanjem propisanih mjera zaštite okoliša, ocjenjuje se da predmetni zahvat neće imati značajan utjecaj na okoliš..



6. IZVORI PODATAKA

6.1. KORIŠTENI ZAKONI I PROPISI 1. Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13) 2. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13 i 78/15) 3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13) 4. Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 153/09., 63/11., 130/11, 56/13 i 14/14) 5. Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“ br. 30/09, 55/13 i 153/13) 6. Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13) 7. Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13) 8. Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11 i 47/14) 9. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(„Narodne novine“ br. 88/14) 10. Pravilnik strogo zaštićenim vrstama (“Narodne novine” br. 144/13) 11. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (“Narodne novine” br.

99/09) 12. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke

mreže („Narodne novine“ br. 15/14) 13. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 146/14) 14. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ br. 3/13) 15. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(117/12 i 90/14) 16. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“

br. 129/12, 97/13) 17. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14

i 27/15) 18. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“Narodne

novine” br. 145/04) 19. Pravilnik o registraciji subjekata i odobravanju objekata u kojima posluju subjekti u poslovanju

s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (“Narodne novine” br. 20/10)

20. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine” br. 94/13) 21. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 23/14 i 51/14) 22. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14) 23. Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13) 24. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12) 25. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne

novine“ br. 90/14) 26. Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(»Narodne novine«, broj 117/12 i 90/14) 27. Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ br. 73/13) 28. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada („Narodne novine“ br. 50/05, 39/09) 29. Nacionalna strategija zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 46/02) 30. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(„Narodne novine“ br. 143/08) 31. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ br.

5/11) 32. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije („Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske

županije“, br. 02/01, 13/04 i 10/09)



33. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara („Službeni glasnik Grada Bjelovara“, br. 11/03 i 01/09, 08/13)

34. Uredba (EZ) br. 1069/2009 o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive

35. Uredba (EZ) br. 1069/2009 o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla)

6.2. OSTALI IZVORI PODATAKA

Domac, R. (1994), Mala Flora Hrvatske, Školska knjiga , Zagreb

Jure Margeta (2007): Oborinske i otpadne vode: teret onečišćenja, mjere zaštite. Građevinsko – arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Flora Croatica Database, http://hirc.botanic.hr/fcd/

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2013. godinu, Agencija za zaštitu okoliša, prosinac 2014., Zagreb, 105 str

Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N. i Vitas, B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. (M. Franković, ur.) Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

(Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Jasenka Topić i Joso Vukelić (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radović, J. i Topić, R. (2005). Nacionalna ekološka mreža –važna područja za ptice u Hrvatskoj. DZZP, Zagreb.

Documents

Elaborat zaštite okoliša za izgradnju farme svinja...Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju farme za tov junadi i izgradnju