ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - mzoe.gov.hr DOKUMENATA/ARHIVA --- OPUO... · ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš izmijenjenog odlagališta otpada

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA SR Njemačke 10, 10020 Zagreb

Telefon: +385 1 66 00 559 Telefax: +385 1 66 00 561 E-mail: [email protected] Web stranica: www.ecoina.com

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš izmijenjenog odlagališta otpada „Totovec“ zbog izgradnje plohe za odlaganje azbestnog otpada na k.č. 483/2,

484/1, 511, k.o. Totovec, Međimurska županija

Zagreb, veljača 2018.

mailto:[email protected]

http://www.ecoina.com/


484/1, 511, k.o. Totovec, Međimurska županija 2

Dokument br: 9/1841/17 Zahvat: Izgradnja plohe za odlaganje azbestnog otpada na k.č. 483/2,

484/1, 511, k.o. Totovec, Međimurska županija Lokacija: Totovec Revizija: 2 Datum: Veljača, 2018. Nositelj zahvata: GKP Čakom d.o.o. Izrađivač elaborata: ECOINA d.o.o.

Mirko Budiša dipl. ing. kem. tehn. , Voditelj

Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn.

Dr.sc. Ratko Vasiljević, dipl. ing. geol.

Morana Petrić, mag.oecol.et.prot.nat.

Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.

Kolja Mikulić, dipl.ing.stroj.

SURADNICI:

Doroteja Turković, mag.oecol.

Božana Čalaga, mag.ing.cheming

Marina Milešević, mag.ing.biotechn.

Karla Čaušević, dipl.ing.građ.

Direktor: _________________ Jurica Mikulić, dipl.ing. ECOINA d.o.o.



RJEŠENJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA















1) SADRŽAJ: 2) UVOD ................................................................................................................................ 13

3) PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .............................................................. 15

3.1. Provedeni postupci procjene utjecaja na okoliš i ocjene o potrebi procjene s ishođenim riješenjima .......................................................................................................... 15

3.2. Program praćenja stanja okoliša ............................................................................ 15

3.3. Postojeće stanje na lokaciji zahvata ...................................................................... 16

3.4. Izgrađene tehničko-tehnološke cjeline i infrastruktura na odlagalištu „Totovec“ 16

3.4.1. Ulazno – izlazna zona ............................................................................................ 17

3.4.2. Odlagališni prostor ................................................................................................ 18

3.4.3. Sustav za prikupljanje i obradu otpadnih voda ..................................................... 19

3.5. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnoloških procesa ........................................... 20

3.5.1. Zemljani radovi ..................................................................................................... 21

3.5.2. Temeljni brtveni sustav ......................................................................................... 21

3.5.3. Sustav za sakupljanje i odvodnju procjenih voda ................................................. 22

3.5.4. Sustav za odvodnju oborinskih voda ploha za azbest ........................................... 23

3.5.5. Prekrivni brtveni sustav ......................................................................................... 23

3.5.6. Prateće građevine ploha za azbest ......................................................................... 23

3.5.7. Tehnologija ugradnje otpada koji sadrži azbest .................................................... 24

3.6. Sažeti prikaz izmjena obuhvaćenih ovim elaboratom ........................................... 25

3.7. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces .................................... 25

3.8. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehničko tehnološkog procesa te emisija u okoliš ..................................................................................................................... 25

3.9. Sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja .......................................................... 26

4) PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA................................................................. 27

4.1. Opis lokacije zahvata ............................................................................................. 27

4.2. Geološka obilježja ................................................................................................. 28

4.3. Hidrološka obilježja .............................................................................................. 30

4.3.1. Pregled stanja vodnih tijela na području zahvata .................................................. 31

4.3.2. Osjetljiva područja na području zahvata ............................................................... 38

4.3.3. Ranjiva područja na području zahvata .................................................................. 39

4.3.4. Branjena i poplavljena područja na području zahvata ........................................... 40

4.4. Seizmološke značajke ............................................................................................ 42

4.5. Pedološka obilježja ................................................................................................ 43

4.6. Bioekološka obilježja ............................................................................................ 44



4.6.1. Tipovi staništa ....................................................................................................... 44

4.6.2. Vrste (flora i fauna) ............................................................................................... 46

4.6.3. Zaštićena područja ................................................................................................. 48

4.6.4. Ekološka mreža Natura 2000 ................................................................................ 48

4.7. Krajobraz ............................................................................................................... 50

4.8. Kulturno-povijesna baština .................................................................................... 50

4.9. Meteorološki i klimatološki podaci ....................................................................... 51

4.9.1. Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka .................................................... 52

4.9.2. Godišnji hod mjesečne količine oborine ............................................................... 53

4.9.3. Strujanje zraka ....................................................................................................... 55

4.10. Klimatske promjene .............................................................................................. 56

4.10.1. Temperatura zraka na 2 m (T2m) ................................................................... 60

4.10.2. Oborina ........................................................................................................... 63

5) PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ........................................................................ 67

5.1. Prostorni plan Međimurske županije ..................................................................... 67

5.2. Prostorni plan uređenja grada Čakovca ................................................................. 70

6) OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠI RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................................................................................... 75

6.1. Utjecaj na kvalitetu zraka ...................................................................................... 75

6.2. Utjecaj klimatskih promjena ................................................................................. 75

6.2.1. Modul 1 - Analiza osjetljivosti projekta (S - sensitivity) ...................................... 75

6.2.2. Modul 2 (a i b) - Procjena izloženosti zahvata (E - exposure) .............................. 77

6.2.3. Modul 3 (a i b)- Analiza ranjivosti zahvata (V - vulnerability) ............................ 78

6.2.4. Modul 4 - Procjena rizika ...................................................................................... 79

6.3. Utjecaj na vode ...................................................................................................... 81

6.4. Utjecaj na tlo ......................................................................................................... 82

6.5. Utjecaj buke ........................................................................................................... 83

6.6. Utjecaj od nastanka otpada .................................................................................... 84

6.7. Utjecaj na biljni i životinjski svijet ........................................................................ 84

6.8. Utjecaj na zaštićena područja ................................................................................ 84

6.9. Utjecaj na područja ekološke mreže s naglaskom na kumulativne utjecaje zahvata 84

6.10. Utjecaj na krajobraz ............................................................................................... 85

6.11. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ................................................................... 85

6.12. Utjecaj na okoliš u slučaju akcidentnih situacija ................................................... 85

6.13. Utjecaj na stanovništvo ......................................................................................... 85



6.14. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................... 85

6.15. Obilježja utjecaja ................................................................................................... 86

7) PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 87

7.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša .............................................................................. 87

7.2. Program praćenja stanja ........................................................................................ 87

8) POPIS PROPISA I LITERATURE ........................................................................................... 88

9) POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 91

10) POPIS TABLICA .................................................................................................................. 93

11) POPIS GRAFIČKIH PRILOGA ............................................................................................... 94



2) UVOD Predmetni Elaborat zaštite okoliša je izrađen za provođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš izmijenjenog odlagališta otpada „Totovec“ zbog izgradnje plohe za odlaganje azbestnog otpada na k.č. 483/2, 484/1, 511, k.o. Totovec, Međimurska županija. Nositelj zahvata je Gradsko komunalno poduzeće Čakom d.o.o. Kao podloga za izradu ovog Elaborata korišten je Elaborat zaštite okoliša Povećanje obuhvata zahvata sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta u Totovcu i izgradnja reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad te tri plohe za odlaganje otpada koji sadrži azbest (IRI Sisak d.o.o. travanj 2013.) te Idejni građevinski projekt Odlagalište komunalnog otpada - plohe za odlaganje azbestnog otpada (NORD-ING d.o.o. srpanj 2017.) Zahvat izgradnje triju ploha za azbest na lokaciji odlagališta bio je planiran 2013. godine i obuhvaćen je Elaboratom zaštite okoliša Povećanje obuhvata zahvata sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta u Totovcu i izgradnja reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad te tri plohe za odlaganje otpada koji sadrži azbest (IRI Sisak d.o.o. travanj 2013.) no zbog zona vodozaštitinih područja zahvat nije bilo moguće izvesti sukladno mišljenju Vodno gospodarskog odjela za Muru i Dravu Hrvatskih voda (KLASA: 351-03113-01190; URBROI: 374-26-|-13-2 ,19. srpnja 2013.). Naime, predmetno područje nalazilo se u III. zoni vodozaštitnog područja u kojoj je zabranjena izgradnja postrojenja za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“, broj 66/11, 47/13). Obuhvat zona vodozaštitnog područja promijenjen je prema odluci skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14). Tim izmjenama na predmetnom području moguće je odlagati otpad koji sadrži azbest. Trenutno je u području odlagališta izgrađena jedna ploha, no s obzirom da raste potreba za prostorom za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest, potrebno je izgraditi još jednu dodatnu plohu za odlaganje. Zbog izgradnje ove dvije plohe za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest, Nositelj zahvata je pokrenuo postupak izmjene i/ili dopune okolišne dozvole te je nadležnom Ministarstvu predana obavijest (Klasa: 351-03/17-04/973; Urbroj: 378-17-1, 25. svibnja 2017.) Operatera o planiranoj promjeni u radu postrojenja (odlagalište Totovec) u prilogu koje je dostavljen i popunjeni Obrazac sukladno prilogu VI Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“, br. 8/14). Ministarstvo se na obavijest očitovalo dopisom (KLASA: 352-03/17-04/973; URBROJ: 517-06-2-2-1-17-2, 30. kolovoz 2017.) na način da izmjene planiranog zahvata mogu imati utjecaj na okoliš uz navod: „S obzirom da pitanje o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjene utjecaja na okoliš slijedom odredbi članka 97. stavka 4., članka 99. stavka 7. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15) te članka 15. stavka 1. Uredbe o okolišnoj dozvoli prethode postupku izmjene i/ili dopune okolišne dozvole,a u konkretnom slučaju se radi o izgradnji dviju ploha (kazeta) za odlaganje azbestnog otpada, upućuje se operater da pri ovom ministarstvu ishodi odgovarajući akt u svezi potrebe procjene utjecaja na okoliš vezanu uz namjeravanu promjenu u radu postrojenja temeljem odredbi Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš („Narodne novine“, br 6/14).“ potrebno je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.



Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14, 3/17), isti nalazi u sklopu Priloga br.2. pod točkom 13. „Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš“ te je u vezi s točkom 10.9. „Odlagališta mulja i odlagališta otpada uključujući i njihovu sanaciju“. Ovaj Elaborat je izradila ECOINA d.o.o. koja je ovlaštenik Ministarstva zaštite okoliša i prirode za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, a izrađen je sukladno odredbama članaka 24. i 25. te priloga VII spomenute Uredbe.



3) PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

3.1.Provedeni postupci procjene utjecaja na okoliš i ocjene o potrebi procjene s ishođenim riješenjima

U sklopu sanacije odlagališta otpada „Totovec“ provedeni su sljedeći postupci i izdana su sljedeća rješenja:

• Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš (KLASA: UP/I-351-02/01-06/76 ; URBROJ: 531-05/01-JM-02-9; 7. kolovoz 2002.g) za postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš za koji je izrađena Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta otpada Totovec sa rokom korištenja od 8 godina (IRI Sisak d.o.o., svibanj, 2002.)

• Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (KLASA:UP/I-351- 03/0 5-02/137, URBROJ : 531-08-3 -2-HB-06-9.) za postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i izrađena Studija o utjecaju na okoliš-faza II sanacije odlagališta Totovec-izgradnje reciklažnog dvorišta, postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada i postrojenja za kompostiranje biološkog otpada na odlagalištu „Totovec“

• Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (KLASA: UP/I-351-03/13-08/50; URBROJ: 517-06-2-1-2-13-10 od 16. listopada 2013.) za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za koji je izrađen Elaborat zaštite okoliša Povećanje obuhvata zahvata sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta u Totovcu i izgradnja reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad te tri plohe za odlaganje otpada koji sadrži azbest (IRI Sisak d.o.o. travanj 2013.)

• Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (KLASA: UP/I-351-03/13-02/59; URBROJ: 517-06-2-2-1-14-21 od 01. listopada 2014.) uz Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša postojećeg postrojenja odlagališta otpada “Totovec“(ožujak 2014.)

• Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (KLASA: UP/I-351-03/15-08/205; URBROJ:517-06-2-1-1-15-10 od 17.studenog 2015.) za Elaborat zaštite okoliša Prenamijene postojeće reciklažno dvorište za građevinski otpad koje se nalazi u sklopu postojećeg odlagališta „Totovec“ u kompostanu izdvojenog biootpada (ECOINA, srpanj 2015.)

• Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (KLASA: UP/I-351-03/16-08/07; URBROJ: 517-06-2-1-1-16-9od 11. srpnja 2016.) za Elaborat zaštite okoliša Izgradnja građevine za gospodarenje otpadom s kompostanom na lokaciji Totovec

Sva Rješenja su kronološki poredana u Prilogu 12.

3.2.Program praćenja stanja okoliša Sukladno Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (KLASA: UP/I-351-03/13-02/59; URBROJ: 517-06-2-2-1-14-21 od 01. listopada 2014.) za odlagalište otpada „Totovec“ provodi se praćenje stanja okoliša.



Za definirani opseg praćenja u obzir su uzete mjere iz navedenih postupaka procjene i ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Operater sve predviđene mjere praćenja stanja okoliša provodi sukladno ishođenom Rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Navedeni program praćenja stanja okoliša nalazi se u Knjizi objedinjenih uvjeta zaštite okoliša s tehničko-tehnološkim rješenjem za postojeće postrojenje odlagališta otpada „Totovec“ koja je dana u sklopu priloga br. 13. Sustav praćenja uključuje mjerenje emisija u zrak, mjerenje emisija u vode praćenje kvalitete zraka, emisije buke, meteorološke parametre te stabilnost tijela odlagališta.

3.3.Postojeće stanje na lokaciji zahvata

Otpad se na odlagalište „Totovec“ odlaže od 1974. godine kada se na početku rada odlagališta odlagao u napušteno eksploatacijsko polje šljunka. Ukupni kapacitet odlagališta otpada Totovec je oko 500.000 t neopasnog otpada. Na odlagalište se odlaže neopasni otpad sakupljen s područja Grada Čakovca te većeg dijela Međimurske županije. Odlagalište je smješteno oko 5 km južno od grada Čakovca u Međimurskoj županiji i nalazi se u K.O. Totovec na k.č.br 482, 483/2, 484/1, 511, 512/2. Zbog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš koji je proveden prije donošenja Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („Narodne novine“, broj 114/08), odlagalište otpada „Totovec“ smatra se postojećim postrojenjem, međutim kompletno odlagalište još nije izgrađeno jer se radi o zahvatu koji zahtjeva faznu izgradnju. Izrađenom projektno-tehničkom dokumentacijom i ishođenim dozvolama, određen je i definiran prostor pojedinih tehničko-tehnoloških cjelina unutar odlagališta „Totovec“. Također, uz odlaganje predviđen je postupak sanacije odlagališnog prostora temeljen na Projektu sanacije koji je proizašao iz Studije o utjecaju na okoliš s nastavkom rada do konačnog zatvaranja odlagališta odnosno do otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske-RCGO Piškornica. Dio predviđenih građevina i tehničko-tehnoloških cjelina još nije izgrađen, tako da postojeće stanje na odlagalištu „Totovec“ nije istovjetno predviđenom stanju. Predviđenom faznom sanacijom odlagališta planira se još:

a) Proširenje ploha 2, 4 i 3 za odlaganje neopasnog otpada, b) Reciklažno dvorište, površine oko 650 m2, c) Reciklažno dvorište za građevni otpad, površine oko 2.600 m2, d) Prostor rezerviran za nove tehnologije, površine oko 12.600 m2.

3.4.Izgrađene tehničko-tehnološke cjeline i infrastruktura na odlagalištu „Totovec“ Od planiranih tehničko-tehnoloških cjelina, na odlagalištu „Totovec je izgrađeno sljedeće (Slika 1.):



Slika 1. Izgrađene građevine i tehničko-tehnološke cjeline na prostoru odlagališta „Totovec“-postojeće stanje

3.4.1. Ulazno – izlazna zona Ulazno – izlazna zona je smještena na sjevernom dijelu odlagališta (Slika 1.). Projektirana je kao prometno – manipulativna površina s asfaltnim kolničkim zastorom, obrubljena betonskim rubnjacima, približne površine 1.700 m2, od čega oko 300 m2 otpada na zelene površine. Na prostoru ulazno-izlazne zone izgrađene su sljedeće građevine i infrastruktura:

• objekt za zaposlene, • vaga, • plato za pranje vozila, • asfaltirane prometno – manipulativne površine, • dio ograde oko granice zahvata s privremenom ogradom između k.č.br. 466 i 467, • vrata, • priključak na elektroopskrbni sustav, • priključak na vodoopskrbni sustav.



3.4.2. Odlagališni prostor

Odlagališni prostor nalazi se južno od ulazno – izlazne zone i trenutno obuhvaća oko 35.800 m2 (Slika 2). Odlagališni prostor je podijeljen u četiri plohe, čije zapunjavanje se odvija fazno, sukladno dinamici prihvata, obrade i ugradnje neopasnog otpada. Do sada je izgrađeno: • temeljni brtveni sustav – Ploha 3 i 4b • dio obodnog nasipa s obodnom cestom (spoj između temeljnog brtvenog sustava ploha 4a i

4 b). + Odlagalište se sanira sukladno izrađenoj projektno-tehničkoj dokumentaciji i ishođenim dozvolama. Sanacijom je uključena izgradnja temeljnog, bočnog i završnog brtvenog sloja sa sustavima prikupljanja procjednih i oborinskih voda te otplinjavanjem odlagališnog plina. Prilikom ugradnje otpada otpad se odlaže na što je moguće manjoj radnoj površini kako bi se smanjile količine procjedne vode i štetni utjecaji koji se odnose na broj insekata, glodavaca i ptica, raznošenje otpada uslijed djelovanja vjetra te neugodni mirisi. Na kraju radnog dana, otpad se prekriva slojem inertnog materijala. Prilikom ugradnje otpada pokosi ugrađenog otpada nisu strmiji od nagiba 1:3 kako ne bi došlo do prelijevanja procjednih voda izvan odlagališnog prostora. Odlagališni prostor je obrubljen obodnim nasipom. Nagib unutarnjeg pokosa obodnog nasipa je 1:3 (nagib pokosa prema odlagališnom prostoru), što predstavlja bočnu stranu odlagališnog prostora na koju se ugrađuje temeljni brtveni sustav. Trasa obodne ceste je položena u krunu obodnog nasipa i kružnog je oblika, karakteristika ravničarske ceste. Duljina obodne ceste je 769,0 m. Pristup obodnoj cesti je osiguran s ulazno-izlazne zone.

Slika 2. Aktivna i sanirana odlagališna ploha



3.4.3. Sustav za prikupljanje i obradu otpadnih voda Tijekom proširenja odlagališta koje će se koristi do otvaranja RCGO Piškornica, primijeniti će se sve tehničke mjere zaštite okoliša s ciljem maksimalnog sprječavanja negativnog utjecaja odlagališta na okoliš . Navedene mjere su sastavni dio sanacije i korištenja odlagališta te su primjenjivanje i kod uređenja postojećih ploha za odlaganje otpada. Navedeno znači kako će se na uređeni odlagališni prostor, ugradit temeljni brtveni sustav. Konstrukcija temeljnog brtvenog sustava je projektirana na način da je osigurana potrebna stabilnost tijela ugrađenog otpada, propisana vodonepropusnost dna i bočnih strana odlagališnog prostora te dobra drenaža procjednih voda iz tijela odloženog otpada prema sustavu za sakupljanje procjednih voda. Sustav za procjedne vode je podijeljen na istočni i zapadni dio, kojima se, putem odvojenih kolektora (zapadni i istočni kolektor), procjedne vode odvode do bazena za procjedne vode, smještenom na južnom dijelu odlagališta neopasnog otpada ''Totovec''. Od sustava za prikupljanje i obradu otpadnih voda, do sada je izgrađeno sljedeće: • Dio sustava za prikupljanje i obradu otpadnih voda koje se odvode u bazen za procjedne

vode: • odvodnja s ulazno – izlaznog platoa preko taložnika i separatora, • zapadni HDPE kolektor sa svim oknima i cijevima,

- bazen za procjedne vode sa crpnom stanicom - dio istočnog HDPE kolektora.

• Dio sustava za prikupljanje oborinske vode koja se odvodi u bazen za oborinske vode: • zapadni HDPE kolektor sa svim kanalicama, slivnicima, oknima i cijevima, • bazen za oborinske vode sa crpnom stanicom ( • dio istočnog HDPE kolektora.

• Sustav za prikupljanje sanitarnih otpadnih voda u sklopu sanitarnog čvora ulazno-izlazne zone

• Procjedne vode iz tijela otpada sakupljaju se u najnižim točkama četiri radne plohe odlagališta. Nagibi temeljnog brtvenog sustava izvedeni su u poprečnim padovima prema perforiranim HDPE drenažnim cijevima koje u uzdužnom padu od 1% procjednu vodu odvode do najniže točke na svakoj radnoj plohi. Procjedna voda se potom odvodi do okna s ugrađenim sifonom te se dalje odvodi istočnim i zapadnim sabirnim kolektorom do bazena za procjednu vodu. Zapadnim kolektorom se u bazen za procjednu vodu odvode i oborinske vode s ulazno – izlaznog platoa, odnosno vode koje se koriste za pranje vozila koja napuštaju odlagalište i izlaze na javno prometnu površinu. Bazen za procjedne vode je smješten na jugu odlagališnog prostora (Prilog 1.). Ukupnog je kapaciteta 600 m3. Prikupljene otpadne vode se recirkuliraju u tijelo odlagališta.

Sustav za oborinske vode projektiran je kao zatvoreni sustav, dimenzioniran za prihvat oborinskih voda s asfaltnih površina obodne ceste (površine oko 2.700 m2) i oborinskih voda s prekrivnog brtvenog sustava odlagališnog prostora. Podijeljen je na istočni i zapadni dio, kojima se, putem odvojenih kolektora (zapadni i istočni kolektor), oborinske vode odvode do bazena za oborinske vode, smještenom na južnom dijelu odlagališta neopasnog otpada „Totovec“ (Prilog 1.)



3.5.Opis glavnih obilježja zahvata i tehnoloških procesa Predmetnim zahvatom se planira izgradnja jedne dodatne plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagalištu Totovec. Predviđeno je odlaganje otpada koji sadrži azbest bez prethodne analize eluata i organskih parametara stoga se na plohe smije odlagati samo građevni otpad koji ne sadrži druge opasne tvari, osim čvrsto vezanog azbesta (azbest specifične mase 1000 kg/m3). Čvrsto vezani azbestni otpad definiran je Prilogom I. Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). Lokacija zahvata nalazi se na južnom dijelu odlagališta „Totovec“ k.č. broj 483/2, 484/1, 511 dok se postojeća ploha za odlaganje azbestnog otpada nalazi na k.č. broj 512/2 (Slika 3 i Prilog 2.). Područje ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest nalazi se na približno ravnom terenu pa je prije izgradnje temeljnog brtvenog sustava potrebno izvršiti iskop, odnosno nasipavanje terena u svrhu postizanja odgovarajućih nagiba za odvođenje procjednih voda s izgrađene plohe. Prethodno je izgrađena jedna ploha za odlaganje azbestnog otpada. Površina izgrađene plohe za odlaganje otpada koji sadrži azbest iznosi 978,80 m2.

Slika 3. Lokacija nove plohe (označena crveno) i postojeća ploha za odlaganje azbestnog otpada (označena

plavo)



Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) propisuje se način i postupci sprječavanja onečišćenja okoliša azbestom i načini i postupci gospodarenja otpadnim azbestom i otpadom koji sadrži azbest. Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) otpad čiji je sastojak azbest spada u opasan otpad no sukladno Prilogu III. točka 2.6. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada „Građevni otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad može se odložiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja ako su zadovoljeni zahtjevi iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.3.3. Azbestni otpad.“. Zbog ograničenosti raspoloživog prostora uvjetovanog pozicijom već izgrađenih objekata na odlagalištu komunalnog otpada Totovec, azbestni otpad će se odlagati u ukupno dvije odvojene, posebno predviđene plohe (Prilog 3.). Površine ploha za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest:

• Ploha I : površina plohe : 978,80 m2 (0.09788 ha) (izgrađena) • Ploha II : površina plohe : 2377,19 m2 (0.23771 ha)

Plohe će se izvesti sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). Radovi na izgradnji obuhvaćaju: -izvedbu zemljanih radova -izgradnju temeljnog brtvenog sustava -izgradnju sustava za sakupljanje i odvodnju procjednih voda -izgradnju privremenih pristupnih rampi kako bi se omogućio pristup komunalnim vozilima -izvedba prekrivnog brtvenog sustava s sustavom odvodnje oborinskih voda.

3.5.1. Zemljani radovi Lokacija ploha za odlaganje azbestnog otpada se nalazi približno ravnom terenu pa je prije izgradnje temeljnog brtvenog sustava potrebno izvršiti iskop, odnosno nasipavanje terena, kako bi se postigli odgovarajući nagibi, odnosno odgovarajuću uvjeti za odvođenje procjednih voda s izgrađenih ploha. Dubina iskopa je cca 2,55 m za Plohu I, odnosno 3,55 m za Plohu II. Pokosi iskopa izvest će se u nagibima 1:1, a dna plohe u nagibu 1%. Prije izgradnje temeljnog brtvenog sustava pokose i dno plohe potrebno je zaravnati i zbiti do Ms=25MN/ m2.

3.5.2. Temeljni brtveni sustav Na uređenu i zbijenu podlogu nanosi se temeljni brtveni sustav, u svrhu osiguranja nepropustnosti jame, odnosno zaštite podzemnih voda. Temeljni brtveni sustav sastoji se od:

- Izravnavajućeg sloja zemljanog materijala prosječne debljine 25 cm - Geosintetskog glinenog tepiha (GCL-a) maksimalne vodopropusnosti 5x10-9 m/s



- HDPE obostrano hrapave geomembrane debljine 2,50 mm - Zaštitnog geotekstila 1000 g/m2 - Sloja drenažnog šljunka minimalne debljine 50 cm - Filterskog/ separacijskog geotekstila 400 g/m2 - Zaštitnog zemljanog sloja debljine 30 cm

Geosintetski glineni tepid (GCL) je tvornički proizvedena hidraulička barijera koja se sastoji od granulirane prirodne natrijeve bentonitne gline (natural sodium bentonite) građene uglavnog od montmorilonita, umetnute između dva geotekstila koja podržavaju i okružuju, a koji su spojeni tkanjem ili šivanjem. Geotekstil je polupropusna tkanina (tkana ili netkana) koja se koristi za blokiranje pomicanja bentonita upotrebljenog u GCL-u. Bentonit je sastojak jako-bujajuće prirode natrijeve gline u GCL-ukoji prvenstveno sadrži prirodni mineral montmorilonit. Armiranje je postupak proizvodnje GCL-a u kojem se u proizvodnom procesu stavljaju armaturna vlaknanetkanog geotekstila u matricu drugog sloja tkanog geotekstila, a kroz sloj natrijeve bentonitne gline. Termičko spajanje je postupak pojačavanja armature koristeći toplinu i za spajanje vlakana kako bi se trajnije spojila na drugi sloj geotekstila i poboljšanje svojstava unutarnje posmične čvrstoće. Svi slojevi geosintetskih materijala temeljnog brtvenog sustava sidre se u sidrenom jarku 100 x 100 cm.

3.5.3. Sustav za sakupljanje i odvodnju procjenih voda Procjedne vode prikupljene na predmetnim plohama za odlaganje azbestnog otpada odvodit će se sustavom za odvodnju i sakupljanje procjednih voda preko novoprojektiranih kolektora procjednih voda i trokomorne sabirne jame s taložnikom do postojećeg bazena za procjedne vode, smještenog zapadno od predmetnih ploha (Prilog 4.). Dno ploeh izvodi se u poprečnom nagibu prema drenažnoj cijevi. Drenažna cijev PE HD DN/OD 315 položena je u nagibu 1% prema najnižoj točki u plohi, gdje se načaze fazonski komadi i puna PE HD cijev DN/OD 500 SN8 unutar kojih se nalazi potopna pumpa. Potopnim pumpama se procjedna voda sistemom fleksibilnih cijevi unutar punih PE HD cijevi odvodi prema postojećem, odnosno novoprojektiranom revizijskom oknu. Procjedne vode s Plohe 1 odovde se u novoprojektirano revizijsko okno RO3, a vode s Plohe 2 odovode se u u novoprojektirano revizijsko okno RO2. Procjedni kanal projektiran je iz PE-HD cijevi DN/OD 250. Kanalizacijske cijevi polažu se u zemljani rov na podlogu od pijeska, debljine 10 cm, isplaniranu u projektiranom padu kanalizacije. Do visine 30 cm iznad tjemena cijevi, iste se zatrpavaju pijeskom. Ostatak rova zatrpava se šljunčanim materijalom od iskopa šljunkom u slojevima debljine 30 cm, uz istovremeno močenje i nabijanje svakog sloja nasutog materijala ručnim nabijačima. Revizijska okna projektirana su u vodonepropusnoj izvedbi iz gotovih montažnih elemenata koji se međusobno brtve/vodonepropusna izvedba/. Na dnu okna projektirane su betonske kinete zaglađene do crnog sjaja. Ulaz u okno preko čeličnih ljestvi, širine gazišta 40 cm, na međusobnom razmaku 30 cm, ljestve su odmaknute od stjenke okna 16 cm (sukladno



Pravilniku od zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13). Svi poklopci moraju biti minimalne nosivosti 250kN. Kanalizacija i sve građevine na kanalizaciji moraju biti izvedene vodonepropusno (na tehničkom pregledu mora se predočiti dokaz o ispitivanju vodonepropusnosti od strane ovlaštene osobe prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima i obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11). Osnovne karakteristike potponih pumpi za evakuaciju procjednih voda su:

- izvedba od nehrđajućeg čelika klase14301 DIN W-304 AISI - pokretanje motora snage do 1kW, jednofaznom strujom jakosti 4A - izvedba kućišta IP68 - poluotvorena izvedba impeleras maxsimalnim prolaskom čestica do 12 mm - duljina električnog kabla do 15 m - kapacitet 2-4 l/s - visina dizanja 2-8 m - mogućnost automatskog uključivanja i isključivanja pomoću plivajuće nivo sklopke

3.5.4. Sustav za odvodnju oborinskih voda ploha za azbest Oborinske vode koje gravitiraju području odlagališta, kao i dio oborinskih voda koje se slijevaju s izgrađenog prekrivnog brtvenog sustava, sakupit će se u kanalima za oborinsku vodu položenim uz postojeću ogradu odlagališta. Dio voda odvodit će se u bazen za oborinske vode odlagališta.

3.5.5. Prekrivni brtveni sustav Nakon što su plohe za odlaganje otpada u potpunosti zapunjene pristupa se izgradnji prekrivnog brtvenog sustava Prekrivni brtveni sloj sastoji se od:

- Izravnjavajućeg sloja debljine 30 cm - Geosintetskog glinenog tepiha (GCL-a) maksimalne vodopropusnosti 10-9 m/s - LLDPE obostrano hrapave geomembrane debljine 1,00 mm - Geokompozitni dren za vodu - Zaštitnog zemljanog sloja debljine 85 cm - PEHD mreže za zaštitu od erozije - Rekultivirajućeg sloja debljine 15 cm

3.5.6. Prateće građevine ploha za azbest Prostor na odlagalištu Totovec gdje se nalaze plohe za odlaganje azbestnog otpada kao i bazen za procjednu vodu i bazen za oborinsku vodu bit će ograđen i na njega će biti omogućen pristup ograničenom broju ovlaštenih osoba. Pristup ljudima i vozilima na ovaj dio odlagališta je predviđen kroz ulazna kolna vrata. Pristupne rampe su privremene građevine za omogućavanje pristupa vozilima predmetnim plohama, s uzdužnim nagibima do 10%.



Konstrukcija će se izvesti na način da se na uređenu podlogu položi separacijski geotekstil 400 g/m2 . Na geotekstil se u slojevima ograđuje nosivi sloj od zbijenog recikliranog agregata, a na isti se polaže završni sloj 10cm drobljeni asfalt. Oko ploha uređuje se šljunčani put iz zbijenog recikliranog agregata u sloju 40 cm, a kao završni sloj ugrađuje se 10 cm drobljeni asfalt. Za potrebe rada pumpe za evakuaciju procjednih voda projektirane su elektroinstalacije, koje se sastoje od:

- Priključka na postojeći razdjelnik

- Napajanja

- Upravljačke kutije

3.5.7. Tehnologija ugradnje otpada koji sadrži azbest Ovlašteni skupljač mora azbestni otpad dopremiti na odlagalište komunalnog otpada Totovec upakiran u odgovarajuću, propisno označenu, ambalažu kako bi se onemogućilo oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš, u vozilu prilagođenom prijevozu te vrste otpada. Odmah po dolasku na odlagalište, ovlašteni skupljač azbestnog otpada je dužan javiti se odgovornoj osobi ovlaštenog odlagatelja na odlagalištu, izvagati otpad na vagi te ovjeriti ispunjeni Prateći list,voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada odnosno Potvrdu o preuzimanju građevinskog otpada koji sadrži azbest od strane fizičkih osoba. Otpad koji sadrži azbest, smije se odlagati na posebno uređenoj plohi, jedino ako taj otpad ne sadrži druge opasne tvari osim čvrsto vezanog azbesta, odnosno samo ako je to građevinski otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest. Izvagani azbestni otpad, ovlašteni skupljač je dužan vozilom prevesti postojećom asfaltiranom obodnom cestom do posebno izgrađenih i pripremljenih ploha za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest koje se nalaze u južnom dijelu odlagališta. Istovar azbestnog otpada iz vozila treba obavljati pažljivo kako ne bi došlo do prekomjernog oštećenja čvrsto vezanog azbesta i oslobađanja azbestnih vlakana u okoliš. Odloženi azbestni otpad se mora odmah po istovaru pravilno ugrađivati u plohu i to na slijedeći način:

• pravilno slaganje azbestnog otpada u etaže (otpad prethodno upakiran, omotan folijom i sl.) radi osiguranja stabilnosti odloženog otpada,

• prekrivanje ugrađenog otpada zemljanim materijalom (minimalne debljine 10 cm) koji ujedno služi i kao opterećenje za foliju kojom je otpad umotan i osiguranje od podizanja folije uslijed djelovanja vjetra.

Tijekom radova na ugradnji azbestnog otpada potrebno je provoditi sve propisane mjere monitoringa i zaštite na radu, a odlagatelj azbestnog otpada je dužan voditi očevidnik s podacima o mjestu nastanka otpada, tijeku otpada, količini i vrsti otpada te mjestu odlaganja otpada sukladno Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). Prije kraja zapunjenja plohe za odlaganje azbestnog otpada, a sukladno dinamici ugradnje otpada, potrebno je pristupiti konačnoj ugradnji prekrivnog brtvenog sustava.



3.6.Sažeti prikaz izmjena obuhvaćenih ovim elaboratom Izmjene u zahvatu obuhvaćene ovim Elaboratom, odnose se na izgradnju ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest te izgradnju prateće infrastrukture u jugoistočnom dijelu odlagališta „Totovec“. Prateća infrastruktura uključuju sustav za sakupljanje i odvodnju procjednih voda ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest (sakupljanje procjednih voda preko novoprojektiranih kolektora procjednih voda i trokomorne sabirne jame s taložnikom) koji se spaja s već izgrađenim bazenom za procjedne vode, sustav za odvodnju oborinskih voda ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest koji se spaja s već izgrađenim bazenom za oborinske vode. Izmjene su potaknute promjenom obuhvata zona vodozaštitnih područja na području odlagališta „Totovec“. Izmjene obuhvata zona donesene su prema odluci skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14). U skladu s izmjenama, predmetno područje više se ne nalazi u III. zoni vodozaštitnog područja te je na predmetnom odlagalištu moguće zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest postupkom D1.

3.7. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces U tehnološki proces ulazi građevni otpad koji ne sadrže druge opasne tvari osim čvrsto vezanog azbesta (azbest specifične mase veće od 1000 kg/m3). U plohe za odlaganje azbesta odlagat će se :

• Ravne i valovite ploče velikog formata

• Fasadne i krovne ploče malog formata Ravne i valovite ploče velikog formata i fasadne i krovne ploče malog formata prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) pripadaju otpadu pod ključim brojem 17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest. U tehnološki proces iznimno mogu ući i tvari koji služe kao vezivo za otvrdnjavanje azbesta ili površinsko očvršćivanje azbesta radi zbrinjavanja ili pripreme za zbrinjavanje na način određen dozvolom za gospodarenje otpadom. S otpadom koji će se odlagati na plohe postupat će se u skladu s Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) kako bi se spriječilo onečišćenja okoliša azbestom. Prema navedenom Pravilniku u gospodarenju azbestnim otpadnom zabranjeno je koristiti postupke zbrinjavanja: D2, D3, D4, D7, D8 te sve postupke oporabe osim postupka R1 te R13 u svrhu oporabe postupkom R1 uređene Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

3.8. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehničko tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Nakon tehnološkog procesa na dvije plohe za odlaganje azbestnog otpada , ostati će trajno zbrinuto 27 568,50 m3 azbestnog otpada. Ukupna predviđena površina predmetne građevine je slijedeća:



Tablica 1.Površine i kapaciteti za ploha za odlaganje azbesta

Ploha Površina ploha za

odlaganje azbesta m2 (ha)

Kapaciteti ploha za odlaganje azbesta m3

Kapaciteti ploha za odlaganje azbesta t

I* 978,80 (0.09788 ha) 5126,50 ~ 5126,5 t II 2377,10 (0.23771 ha) 22442,00 ~ 22442 t

Ukupno 3355,9 (0.33559 ha) 27568,50 ~ 27568,5 t *prethodno izgrađena ploha za odlaganje azbestnog otpada

Odloženi će otpad će uslijed atmosferskih utjecaja stvarati određene količine procjednih voda čija će se količina izgradnjom gornjeg i donjeg brtvenog sloja smanjiti na najmanju moguću mjeru.

3.9.Sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja Za predmetni zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.



4) PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 4.1.Opis lokacije zahvata

Odlagalište komunalnog otpada Čakovca – Totovec nalazi se oko 5 km južno od Grada Čakovca (Slika 4. i Slika 5.), a sama lokacija zahvata nalazi se u južnom dijelu odlagališta. Lokacija je izvan urbaniziranog područja grada. Najbliže stambeno naselje je Totovec, koje se nalazi jugozapadno od odlagališta na oko 0,6 km. Naselje Totovec nastanjuje oko 530 stanovnika.

Slika 4. Ortofoto prikaz područja odlagališta otpada “Totovec“ (izvor Google Earth)

Oko lokacije nalaze se poljoprivredne parcele, a u blizini nema značajnije šumske površine. Glavni prilaz odlagalištu nalazi se na udaljenosti od oko 0,5 km istočno od regionalne ceste Čakovec-Totovec. Lokacija odlagališta je sa gradom Čakovcem i mjesnom okolinom prometno relativno dobro povezana. Prilaz odlagalištu otpada s postojeće javne ceste je asfaltiran.



Slika 5. Topografski prikaz područja odlagališta otpada “Totovec“ (crveno označeno)

4.2.Geološka obilježja Prema Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske i Republike Slovenije, lokacija zahvata nalazi se u području koje je označeno kao: a1 – Murski i dravski pijesci i šljunci (Slika 6.). Naslage šljunaka i pijesaka ispunjavaju široke doline rijeka Drave i Mure. Litološki, u obje doline riječ je o jednoličnim naslagama šljunaka i pijesaka u kojima su šljunci dominantan član. Dok su pijesci istaloženi pretežito u vršnome dijelu naslaga, a debljina im se povećava idući nizvodno i doseže 2-4 m. U blizini podloge najniži horizonti šljunaka sadrže primjese glinovito-pjeskovitih materijala. Naslage šljunaka i pijesaka mjestimice iskazuju slojevitost, koja je obilježena naglom promjenom veličine valutica ili povećanom količinom pjeskovite komponente. Područje Međimurja može se podijeliti u više hidrogeoloških cjelina koje se poklapaju s morfološkom podjelom i geološkom građom terena. Ukupno se mogu definirati četiri područja: zapadni dio Međimurja, čakovečki praporni ravnjak, Dravska nizina i Murska nizina. Za lokaciju odlagališta otpada “Totovec“ važno je spomenuti područje Dravske nizine. Lokacija odlagališta otpada “Totovec“ pripada području s vrlo dobrom izdašnošću podzemne vode, gdje se mogu očekivati vrijednosti izdašnosti vodonosnika Q > 10 l/s. Naslage šljunka i pijeska istaloženih u prostranoj dravskoj dolini uvjetovali su formiranje vodonosnog kompleksa. Čine ga pleistocenske naslage i aluvijalni nanos Drave i pritoka, koji zajedno tvore jedinstveni hidraulički vodonosni sloj. Kvartarne šljunkovito-pjeskovite naslage predstavljaju vodonosni kompleks koji se sastoji od više vodonosnih horizonata (Slika 7.). Gornji vodonosni sloj čine pjeskoviti srednje do krupnozrni šljunci sive do sivo-smeđe boje. Donji vodonosni sloj čine srednjezrni do krupnozrni pjeskoviti šljunci i pijesci. Razdvaja ih slabo propusni međusloj glinovitog praha debljine oko 4,0 m.



Vodonosnik ima veliku propusnost šljunkovitih naslaga, tako da se osigurava prihranjivanje podzemnih voda iz rijeke Drave na cijelom području doline. Podzemne vode prihranjuju se i procjeđivanjem oborina i površinskih voda kroz tanku polupropusnu krovinu vodonosnog sloja. Hidrogeološke značajke lokacije vezane su uz sastav sedimenata kvartarne starosti koji izgrađuju šire područje. U hidrogeološkom pogledu, šljunci i pijesci na lokaciji zahvata pripadaju nevezanim klastičnim naslagama s zrnatom poroznošću i visokom vodopropusnošću, što im omogućuje veliku vertikalnu i horizontalnu propusnost.

Slika 6. Isječak iz Osnovne geološke karte Republike Hrvatske i Republike Slovenije list Čakovec (L 33-57) sa

označenom lokacijom odlagališta otpada “Totovec“(žuto označeno)



Slika 7. Isječak geološkog stupa iz Osnovne geološke karte Republike Hrvatske i Republike Slovenije list

Čakovec (L 33-57)

4.3.Hidrološka obilježja Gotovo cjelokupni prostor Međimurja prirodno je omeđeno područje i čini jedinstvenu hidrografsku cjelinu. Rijeka Drava je najznačajniji vodni potencijal na širem području, a važniji vodotoci su rijeka Mura i potok Trnava. Tekućice su bogate vodom u prvoj polovici toplog razdoblja godine. Drava i Mura imaju snježno - ledenjački režim čiji su najizrazitiji elementi ljetni maksimum i zimski minimum vodostaja. U gornjem toku je potok Trnava ostatak najstarijeg toka rijeke Drave, dok je donji tok potoka Trnava nastao daljnjim pomicanjem rijeke Drave. Vodotok Trnava svojim tokom prati tok Drave presijecajući prostor Međimurja u smjeru zapad-istok te prikuplja vodu iz raznih manjih potoka koji nastaju u gornjem dijelu i to četiri veća i više manjih. Na širem prostoru predmetnog odlagališta nalaze se dva vodocrpilišta: “Nedelišće“ i “Prelog“.Vodocrpilište “Nedelišće“ je od lokacije odlagališta udaljeno oko 7,5 km u smjeru sjeverozapada, dok je vodocrpilište “Prelog“ udaljeno oko 13,5 km u smjeru istoka. Na crpilištu “Nedelišće” u funkciji je pet zdenaca iz kojih je moguće crpiti 500 l/svode. Crpilište “Prelog” ima mogućnost crpljenja 100 l/s vode putem jednog zdenca.



Režim podzemne vode u ova dva crpilišta je vezan za tok rijeke Drave. Režim podzemnih voda na lokaciji odlagališta “Totovec“ također je vezan uz tok rijeke Drave. Sanacijom odlagališta „Totovec“ prije svega izgradnjom donjeg i gornjeg brtvenog sloja te provedbom monitoringa podzemnih voda, nije utvrđen utjecaj odlagališta na iste. Prostor odlagališta „Totovec“ ne nalazi se u vodozaštitnom području. Zone vodozaštitnih područja na predmetnom području su smanjene odlukom Hrvatskih voda (2015.), te se iz tog razloga odlagalište otpada “Totovec“ više ne nalazi u III. zoni vodozaštitnog područja (Prilog 1.). Na temelju navedenoga moguće je korištenje predviđenih (tehnički uređenih) ploha za odlaganje azbestnog otpada.

Slika 8. Lokacija zahvata u odnosu na III. zone sanitarne zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija

određene odlukom skupštine Međimurske županije

4.3.1. Pregled stanja vodnih tijela na području zahvata Na širem području lokacije zahvata nalaze se dva vodna tijela površinskih voda Vodno tijelo CDRN0166_001(Ivanovec kanal) i CDRN0156_001 (Melačka) (Slika 9.), te jedno grupirano podzemno vodno tijelo CDGI_18 – MEĐIMURJE (Slika 10.) Niti u jedno od ovih vodnih tijela ne ispuštaju se obrađene otpadne vode sa lokacije zahvata.



Slika 9. Vodna tijela površinskih voda na širem području lokacije zahvata (Izvor: Hrvatske vode)

Prema Izvatku iz registra vodnih tijela za područje zahvata koji je dostavljen od strane Hrvatskih voda (2017.) za potrebe izrade ovog Elaborata zaštite okoliša izgradnje ploha za odlaganje azbestnog otpada na području odlagališta „Totovec“, u nastavku su dane karakteristike površinskih vodnih tijela (Tablica 3. i Tablica 5.) te njihovo stanje (Tablica 4. i Tablica 6.) prikazano prema Planu upravljanja vodnim područjem, za razdoblje 2016. – 2021. Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

• stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu a koja su prikazana na kartografskim prikazima.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.



• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i

nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije (Tekućice: Vodno područje rijeke Dunav ekotip 1A).

Prema Izvatku iz registra vodnih tijela (Hrvatske vode, 2017.) na području zahvata, stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela dano je u tablici (Tablica 2.).

Tablica 2. Stanje tijela podzemne vode CDGI_18 - MEĐIMURJE

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Grupirano vodno tijelo podzemne vodeCDGI_18 – MEĐIMURJE je međuzrnske poroznosti, zauzima površinu od 747 km2 s prosječnim godišnjim dotokom podzemne vode od 113*106 m3/god. 62% područja ima visoku i vrlo visoku ranjivost. Ekosustavi ovisni o podzemnoj vodi prema Nacionalnoj ekološkoj mreži u području grupiranog vodnog tijela podzemne vode Međimurje su Drava, Mura, Stari tok Drave I i II.

Slika 10. Grupirano podzemno vodno tijelo CDGI_18 – MEĐIMURJE (Izvor : Hrvatske vode)



Prema tipizaciji površinskih voda navedenih u Planu upravljanja vodnim tijelima 2016.-2021., vodno tijelo CDRN0156_001 (Melačka) (Slika 11.) ima oznaku nacionalnog koda tipa rijeke HR-R_3B koji označava nizinski vodotok malih, srednje velikih i velikih tekućica koji karakterizira slivno područje 10–10.000 km2, nadmorska visina <200 m n.m. i silikatno te silikatno-organogena podloga.

Slika 11. Vodno tijelo CDRN0156_001 (izvor: Hrvatske vode)



Tablica 3. Vodno tijelo CDRN0156_001, Melačka

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0156_001 Šifravodnogtijela: CDRN0156_001 Nazivvodnogtijela Melačka Kategorijavodnogtijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (3B) Dužina vodnog tijela 14.0 km + 5.97 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodnopodručje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obavezaizvješćivanja EU Tjelapodzemnevode CDGI-18 Zaštićenapodručja HR1000013, HR2001307*, HRNVZ_42010006*, HR3493049*, HRCM_41033000*

(* - dio vodnog tijela) Mjernepostajekakvoće

Tablica 4. Stanje vodnog tijela CDRN0156_001, Melačka

STANJE VODNOG TIJELACDRN0156_001

PARAMETAR UREDBA NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, Ekolosko Kemijsko Ekolosko Fizikalno kemijski p Specifične onečišćujuće Hidromorfološki Biološki elementi Fizikalno kemijski p BPK5 Ukupni Ukupni Specifične onečišćujuće arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni poliklorirani bifenili Hidromorfološki Hidrološki Kontinuitet Morfološki Indeks korištenja Kemijsko Klorfenvinfos Klorpirifos (klorp Diuron Fluoranten Izoproturon Olovo i njegovi Živa i njezini spojevi

umjereno umjereno nije dobro umjereno umjereno umjereno dobro nema ocjene umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro vrlo loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno umjereno umjereno vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro dobro stanje nije dobro nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro dobro stanje nije dobro nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro nije dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nije dobro nema ocjene nije dobro nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše umjereno umjereno nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro nije dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene dobro stanje nije dobro

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene ne postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima



Prema tipizaciji površinskih voda navedenih u Planu upravljanja vodnim tijelima 2016.-2021., vodno tijelo CDRN0166_001 (Ivanovec kanal) (Slika 12.) ima oznaku nacionalnog koda tipa rijeke HR-R_2A koji označava nizinski vodotok malih tekućica koji karakterizira slivno područje 10 – 100 km2, nadmorska visina <200 m n.m. i silikatno te silikatno-vapnenačka podloga.

Slika 12.Vodno tijelo CDRN0166_001 (izvor: Hrvatske vode)



Tablica 5. Vodno tijelo CDRN0166_001, Ivanovec kanal

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0166_001 Šifravodnogtijela: CDRN0166_001 Nazivvodnogtijela Ivanovec kanal Kategorijavodnogtijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 3.73 km + 0.533 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodnopodručje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obavezaizvješćivanja EU Tjelapodzemnevode CDGI-18 Zaštićenapodručja HRNVZ_42010006, HRCM_41033000 Mjernepostajekakvoće

Tablica 6. Stanje vodnog tijela CDRN0166_001, Ivanovec kanal

STANJE VODNOG TIJELACDRN0166_001

PARAMETAR UREDBA NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, Ekolosko Kemijsko Ekolosko Fizikalno kemijski p Specifične onečišćujuće Hidromorfološki Biološki elementi Fizikalno kemijski p BPK5 Ukupni Ukupni Specifične onečišćujuće arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni poliklorirani bifenili Hidromorfološki Hidrološki Kontinuitet Morfološki Indeks korištenja Kemijsko Klorfenvinfos Klorpirifos (klorp Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *premadostupnimpodacima



4.3.2. Osjetljiva područja na području zahvata Predmetni zahvata se nalazi na osjetljivom području prema Odluci o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ broj 81/10, 141/15). Lokacija zahvata smještena je u osjetljivom području „Dunavski sliv (ID područja: 41033000) (Slika 13.).

Slika 13. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na osjetljiva područja RH (Izvor: Prilog I. Odluke o određivanju

osjetljivih područja)



4.3.3. Ranjiva područja na području zahvata Predmetni zahvat se nalazi na ranjivom vodnom području prema Odluci o određivanju ranjivih područja („Narodne novine“, broj 130/12) (Slika 14.).

Slika 14. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na ranjiva područja RH (Izvor: Prilog I. Odluke o određivanju

ranjivih područja)



4.3.4. Branjena i poplavljena područja na području zahvata

Prema Državnom planu obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/10), Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (srpanj 2015.) te Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) planirani zahvat izgradnje ploha za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest pripada području maloga sliva Trnava, osim međudržavnih rijeka Mure i Drave koje pripada Sektoru A te branjenom području 21 (Slika 15.).

Slika 15. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na branjena područja RH (Izvor: Prilog V. Glavnog provedbenog

plana obrane od poplava)



Također prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja (Slika 16.) vidljivo je da je lokacija zahvata smještena unutar poplavnog područja s malom vjerojatnosti pojavljivanja poplava.

Slika 16. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja (Izvor: Hrvatske vode)



4.4.Seizmološke značajke Prema seizmološkoj karti (Slika 17.) s povratnim razdobljem od 200 i 500 g. metodom Medvedeva, na lokaciji odlagališta otpada “Totovec“ može se očekivati maksimalni intenzitet potresa od VII° prema MCS skali, dok je seizmičnost po MCS ( Mercalli -Cancani - Sieberg) skali za povratni period od 50 i 100 g. na ovom području VI°.

Slika 17. Isječak iz Seizmološke karte Hrvatske sa označenom lokacijom odlagališta otpada “Totovec“(žuto

označeno)



4.5.Pedološka obilježja

Odlagalište otpada Totovec se većim dijelom nalazi na tipu tla aluvijalno livadno tlo (humofluvisol), dok se svojim istočnim, rubnim dijelom nalazi na tipu tla močvarno glejno, djelomično hidromeliorirano tlo (Slika 18.).U širem području predmetne lokacije se nalaze osim navedenih tipova tla još i aluvijalno tlo (fluvisol) obranjeno od poplava i vodene površine.

Legenda:

Aluvijalna livadna tla (humofluvisol)

Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana tla

Aluvijalna tla (fluvisol) obranjena od poplava

Vodene površine (rijeke, jezera, ribnjaci) Aluvijalno livadno tlo (humofluvisol) Aluvijalno livadno tlo pripada grupi semiglejnih tla. Kod semigleja duboka podzemna voda uzrokuje zaglejavanje u nižem dijelu profila (>1m). To su tla riječnih dolina, pa je pojava vode i njena dinamika u profilu topografski uvjetovana. U gornjim dijelovima profila vladaju terestrički uvjeti. Prirodna vegetacija na ovakvom tipu tla je najčešće livadska (šuma). Svojstva ovog tipa tla ovise o karakteru matičnog supstrata. Karakteristike ovog tipa tla su da sadrži 3-5% blagog humusa, dobro su opskrbljena hranjivima, postoje karbonatni i nekarbonatni varijeteti, te su dobro zasićena bazama. Kapilarni uspon, u ovom tipu tla,

Slika 18. Isječak iz digitalne pedološke karta RH sa označenom lokacijom odlagališta otpada Totovec (žuto označeno)



omogućava vlaženje dubljih dijelova profila u sušnom periodu godine, a tu zonu izdanskog zabarivanja doseže i biljni korijen. Močvarno glejno, djelomično hidromeliorirano tlo Močvarno-glejno tlo (euglej) pripada grupi glejnih tala. Euglej ima Aa horizont sa znakovima hidromorfizma plićim od 50 cm. Glejni horizont je jasno definiran Gso i Gr pothorizontima. Sadrži različitu količinu hidromorfnog humusa (do 30% ili do granice treseta). Euglej nastaje na najnižim riječnim terasama te na udubljenim formama reljefa s visokom podzemnom vodom ili obilnim vlaženjem dodatnom površinskom vodom (poplave). Prirodna vegetacija na ovom tipu tla je hidrofilna (šume hrasta lužnjaka, brijesta, jasena, topole, livadsko-barske trave). Karakteristike ovog tipa tla je da dubina Aa varira od nekoliko cm do nekoliko dm, sadrži 1-30% humusa, a pH ovisi o količini CaCO3. Aluvijalno tlo (fluvisol) obranjeno od poplava Aluvijalno tlo (fluvisol) pripada grupi nerazvijenih hidromorfnih tla. Ovaj tip tla izgrađuju recentni riječni, morski ili jezerski nanosi sa slojevima. Mogu imati (A), (A)p, a ponekad čak i G horizont. Pedogeneza kod ovakvog tipa tla je slabo izražena zbog mladosti nanosa ili neprekidne sedimentacije, a zbog tog razloga nema ni mogućnosti generalizacije fizikalnih i kemijskih svojstava tala. Aluvijalno tlo nastaje u blizini vodotoka, npr. rijeke koja neprekidnim izlijevanjem iz korita plavi priobalna područja što dovodi do sedimentacije vodom suspendiranih čestica tla. Komponente matičnog supstrata prenose se na velike udaljenosti. Do sortiranja taložnog materijala dolazi uzduž vodotoka, poprijeko na smjer vodotoka, te po dubini sedimentiranih slojeva. Ekološka svojstva ovog tipa tla ovise o režimu plavljenja i režimu podzemnih voda (u vrijeme poplava je i nivo podzemnih voda najviši, pa je cijeli profil suficitno vlažen).

4.6.Bioekološka obilježja

4.6.1. Tipovi staništa Prema biogeografskom položaju, lokacija zahvata nalazi se na području Eurosibirsko – sjevernoameričke regije. Prema prikazu iz karte staništa Republike Hrvatske (Slika 19.), Prilog 6.) vidljivo je da se lokacija zahvata prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS) nalazi na području sljedećih stanišnih tipova:

- I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama - okrupnjene homogene parcele većih površina s intenzivnom obradom (višestruka obrada tla, gnojidba, biocidi, i dr.) s ciljem masovne proizvodnje ratarskih jednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. Često je prisustvo hidromelioracijske mreže, koja obično prati međe između parcela.

- J.4.3. Površinski kopovi - površine nastale eksploatacijom različitih sirovina koje se koriste u industriji, na kojima se zbog načina dobivanja mineralnih i drugih sirovina otvaraju "rane" u površini zemlje, uz značajnu promjenu geomorfoloških karakteristika terena. Vrlo često se u iskopinama pojavljuje podzemna voda pa nastaju bazeni i jezera.



Definicija tipa na ovoj razini ne mora, ali i može podrazumijevati prostorne komplekse s izmjenom kopnih površina, odlagališta, zgrada, i sl.

Slika 19. Položaj lokacije odlagališta ''Totovec'' u odnosu na tipove staništa (IzvorHAOP WMS/WFS servis)

Na širem području (>1000 m) oko lokacije odlagališta prevladavaju sljedeći tipovi staništa prema NKS: • A.1.1. Stalne stajačice • E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrbe /Poplavne šume topola • I.2.1. Mozaici kultiviranih površina • I.2.1./J.1.1./I.8.1. Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/Javne

neproizvodne kultivirane zelene površine • J.1.1. Aktivna seoska područja • J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja • J.4.5. Uzgajališta životinja.



4.6.2. Vrste (flora i fauna)

Na lokaciji odlagališta pa tako i na području zahvata, prisutna je ruderalna vegetacija (Slika 20, Slika 21). Općenito ruderalne zajednice šire se, osim na odlagalištima otpada, na gnojištima, uz nastambe, torove, rubove polja, naselja, ograda i putova, te na sličnim staništima na kojima ima dosta dušikovih spojeva. U florističkom sastavu prevladavaju kozmopoliti, kao npr., kopriva (Urtica dioica L.), divlji pelin (Artemisia vulgaris L.), širokolisni trputac (Plantago maior L.), lobode (Chenopodium spp.), šćirevi (Amaranthus spp.), čičak (Arctium lappa L.).

Slika 20. Vegetacija na odlagalištu ''Totovec''

Slika 21. Vegetacija na odlagalištu ''Totovec''



Na području oko odlagališta nalaze se obrađeni dijelovi zemljišta sa zasijanim poljoprivrednim kulturama kao što su kukuruz i razne žitarice (Slika 22.).

Slika 22. Prikaz vegetacije na širem području oko lokacije zahvata

Fauna ovog područja obuhvaća srednjoeuropski tip faune, a prema zoogeografskoj podjeli spada u subalpsko-slavonski dio subalpsko-slavonsko-srijemske krajine europskog podpodručja palearktičke regije. Od sisavaca na području zahvata i u bližoj okolici prisutni su: brojni predstavnici iz porodice kuna (Mustelidae), lisica (Vulpes vulpes), srna (Capreolus capreolus) i divlja svinja (Sus scrofa). Od malih sisavaca zastupljeni su bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), krtica (Talpa europaea), miševi i rovke, vrtni puh (Eliomys quercinus), itd. Zbog blizine rijeke Drave ornitofaunu okolice zahvata predstavlja veliki broj ptica močvarica kao što su sljedeće vrste: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus),gak (Nycticorax nyticorax), eja močvarica (Circus aeruginosus), velika bijela čaplja (Egretta alba), čapljica voljak (Ixobrychus minutus), itd. Na širem području lokacije zahvata fauna gmazova je relativno malobrojna. Najraširenija vrsta je livadna gušterica (Lacerta agilis). Zmije su također predstavljene s malo vrsta, među kojima je najznačajnija bjelouška (Natrix natrix ). Najčešća vrsta, koja se pojavljuje na širem području predmetne lokacije, je pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra). Osim toga, vrlo su česti velika zelena žaba (Rana ridibunda), crveni mukač (Bombina bombina) i smeđa krastača (Bufo bufo). Na otvorenim područjima obitava livadna žaba (Rana temporaria), a u šumskim staništima česte su šumska žaba (Rana dalmatina) i gatalinka (Hyla arborea). U široj okolici zahvata fauna riba je vezana uz Dravu u kojoj obitava veći broj ugroženih i zaštićenih ribljih vrsta kao što su: bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi), bolen (Aspius aspius), zlatni vijun (Sabanejewia balcanica), itd.



4.6.3. Zaštićena područja Lokacija zahvata ne nalazi se unutar zaštićenih područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode (''Narodne novine'', broj 80/13). Na užem području (<1km) oko lokacije zahvata ne nalazi se nijedno zaštićeno područje. U široj okolici zahvata (>1km) nalazi se jedno zaštićeno područje:

• Mura-Drava - zaštićeno u kategoriji regionalni park, udaljeno 1.7 km južno od predmetnog područja (Slika 23, Prilog 7.).

Slika 23. Prikaz udaljenosti zaštićenih područja od lokacije zahvata (Izvor:HAOP WMS/WFS servis)

4.6.4. Ekološka mreža Natura 2000 Temeljem uredbe o ekološkoj mreži (''Narodne novine'', broj 124/13, 105/15) ekološkom mrežom smatraju se područja Natura 2000 sa sustavom ekološki značajnih područja i s ciljevima očuvanja. Na užem području oko lokacije (<1km) ne nalazi se nijedno područje Natura 2000 (Slika 24., Prilog 8.). Na širem području od lokacije zahvata (>1km) nalaze se tri područja (Tablica 7.):

• HR1000013 Dravske akumulacije (POP – područje očuvanja značajno za ptice), 1,5 km južno od lokacije zahvata



• HR200137 Drava- akumulacije (POVS – područje očuvanja značajno za vrste i

stanišne tipove), 1,5 km južno od lokacije zahvata • HR2000470 Ćep – Varaždin (POVS – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne

tipove), 3,8 km zapadno od lokacije zahvata

Slika 17. Prikaz udaljenosti područja Natura 2000 od odlagališta ''Totovec'' (Izvor: DZZP)

Slika 24. Područje ekološke mreže oko lokacije zahvata (Izvor: HAOP WMS/WFS servis)

Tablica 7. Područja ekološke mreže na široj okolici predmetnog zahvata

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE (NATURA 2000) Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Šifra i naziv područja zaštite

Ciljevi očuvanja divlje vrste stanišni tipovi (natura kod)

HR2000470 Čep - Varaždin

/ 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

HR2001307 Drava - akumulacije

bolen Aspius aspius prugasti balavac Gymnocephalus schraetser veliki vretenac Zingel zingel dabar Castor fiber vidra Lutra lutra Balonijev balavac Gymnocephalus baloni zlatni vijun Sabanejewia balcanica bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume

(Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)



Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

HR1000013 Dravske akumulacije

mala prutka Actitis hypoleucos vodomar Alcedo atthis patka kreketaljka Anas strepera velika bijela čaplja Casmerodius albus crna roda Cicionia nigra eja močvarica Circus aeruginosus eja strnjarica Circus cyaneus mala bijela čaplja Egretta garzetta mali sokol Falco columbarius čapljica voljak Ixobrychus minutus gak Nycticorax nyticorax mali vranac Phalacrocorax pygmaeus

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus)

4.7. Krajobraz Krajobraz područja uz lokaciju zahvata ima karakter kulturnog krajobraza, a obilježen je ravničarskim reljefom i poljoprivrednim površinama intenzivne namjene. Zbog ravničarskog reljefa ne postoje točke u prostoru s kojih bi se mogle sagledavati veće površine okolnog područja. Područjem dominira intenzivna poljoprivredna proizvodnja na ravničarskom reljefu. Oblik i veličina poljoprivrednih površina, mali broj šumaraka i ravničarski reljef rezultiraju relativno jednostavnom krajobraznom strukturom. Na temelju prethodno opisanih značajki zaključuje se da krajobraz lokacije zahvata pripada poljoprivrednom krajobrazu umjerene vrijednosti.

4.8. Kulturno-povijesna baština Na užem području od lokacije zahvata nema lokaliteta kulturno-povijesne baštine. Najbliži lokaliteti kulturno–povijesne baštine se nalaze na udaljenosti većoj od 4 km u naseljima Čakovec (oko 5 km sjeverno od lokacije zahvata) i Bartolovec (oko 4 km južno od lokacije zahvata). U tablici (Tablica 8.) je popis kulturnih dobara u navedenim naseljima. Tablica 8. Popis kulturnih dobara u naseljima Čakovec i Bartolovec

OZNAKA DOBRA MJESTO NAZIV VRSTA

KULTURNOG DOBRA

P-4327 Čakovec 38 knjiga iz fundusa biblioteke franjevačkog samostana sv. Nikole

Pokretno kulturno dobro-zbirka

Z-907 Čakovec Crkva sv. Nikole s franjevačkim samostanom

Nepokretno kulturno dobro-pojedinačno

Z-1486 Čakovec Inventar crkve sv. Nikole


Z-6168 Čakovec Kameni pil Sv. Trojstva Nepokretno kulturno dobro-pojedinačno

Z-908 Čakovec Kompleks Starog grada Nepokretno kulturno dobro-pojedinačno



N-23 Čakovec Kompleks Starog grada, Trg Republike 5


Z-5187 Čakovec Kulturno-povijesna cjelina grada Čakovca

Nepokretno kulturno dobro-kulturno-povijesna cjelina

Z-4836 Čakovec Muzej Međimurja Čakovec-muzejska građa

Pokretno kulturno dobro-muzejska građa

Z-4505 Čakovec Orgulje u crkvi sv. Nikole

Pokretno kulturno dobro-pojedinačno

Z-6108 Čakovec Pil sv. Mihovila Arkanđela


Z-3945 Čakovec Visoka učiteljska škola, Ulica dr. Ante Starčevića 55


Z-1575 Bartolovec Crkva sv. Bartola i župni dvor


Z-1493 Bartolovec Inventar crkve sv. Bartola


Z-3982 Bartolovec Orgulje u crkvi sv. Bartola

Pokretno kulturno dobro-pojedinačno

4.9. Meteorološki i klimatološki podaci Ukupne klimatske karakteristike šireg područja Totovca, odlikuju osobine umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom (prema Köppenovoj klasifikaciji, klimatska formula Cfb). Klimatske prilike ovog prostora odlikuje homogenost klimatskih prilika, a određena odstupanja javljaju se uslijed reljefnih osobina prostora. Klimatske značajke su također određene i pripadnošću i položajem ovog područja širem prostoru Panonske nizine. Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, pa u ožujku mogu biti već visoke dnevne temperature. Česti su i štetni proljetni mrazevi, kao i relativno visoke temperature u srpnju i kolovozu. U tim se mjesecima mogu pojaviti i nagle oluje s jakim pljuskovima i tučama. Prema Köppenovoj klasifikaciji osnovne osobine umjereno tople vlažne klime su sljedeće:

• srednja mjesečna temperatura je viša od 10°C u više od četiri mjeseca godišnje, • srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini kreće se između –3°C i +18°C, • srednje temperature najtoplijeg mjeseca u godini ispod 22°C, • ukupne količine oborina kreću se od 700 do 800 mm godišnje, • vjetrovitost je promjenjiva, a značajke za ovo područje su slabi vjetrovi i tišina, dok su

jaki vjetrovi rijetkost. Za analizu klimatsko – meteoroloških obilježja naselja Totovec korišteni su podaci dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba (rujan 2007.) za najbližu klimatološku postaju koja je u Čakovcu.



4.9.1. Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka

Srednja godišnja temperatura zraka u analiziranom razdoblju u Čakovcu iznosi 10,1°C, a prosječna joj je promjenljivost od godine do godine 0,7°C. Srednje godišnje vrijednosti kretale su se od 9,0°C do 11,7°C (Tablica 9.) Godišnji hod temperature zraka izražen je nizom od 12 srednjih mjesečnih vrijednosti temperature zraka dobivenih na temelju mjerenja u klimatološkim terminima mjerenja u 7, 14 i 21 sat. Srednji godišnji hod temperature zraka u Čakovcu (Tablica 10.i Slika 21.) ima oblik jednostavnog vala s maksimumom u srpnju (20,4°C) i minimumom u siječnju (-0,5°C). Srednja srpanjska temperatura se u razdoblju 1981.-2000. g. kretala između 18,3°C i 22,2°C, a srednja siječanjska između -6,3°C i 3,4°C. Srpanj je bio najtopliji mjesec u 68% slučajeva, kolovoz u 28% slučajeva, a samo jednom u dvadeset godina je najtopliji bio lipanj. Uz siječanj koji je u Čakovcu najučestalije (u 52% slučajeva) bio prosječno najhladniji mjesec u razdoblju 1981.-2000.g., rjeđe su najhladniji bili veljača (u 25% slučajeva) i prosinac (u 18% slučajeva), te samo jednom studeni. Čakovečka je krivulja godišnjeg hoda srednje temperature zraka prilično simetrična (Slika 25.) Zbog relativno velike udaljenosti i odijeljenosti od mora planinskim masivima, maritiman je utjecaj na temperaturu zraka u čakovečkom području slab. U jesen se ne ističe zagrijavajući utjecaj mora koje se sporije hladi nego kopno, pa je srednja jesenska temperatura zraka (10,0°C) malo niža nego proljetna (10,4°C). Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno odstupanje od srednjaka, upućuju na veću stabilnost temperature zraka od travnja do listopada, nego od studenog do ožujka. Tablica 9. Srednje mjesečne i godišnja temperatura zraka (sred), pripadne standardne devijacije (sd), maksimalne (maks) i minimalne (min) u Čakovcu. Razdoblje: 1981.-2000.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god

sred (°C) -0,5 0,9 5,5 10,4 15,4 18,5 20,4 19,7 15,5 10,1 4,3 0,6 10,1 sd (°C) 2,5 3,2 2,3 1,5 1,3 1,0 1,1 1,3 1,4 1,3 2,1 1,8 0,7 maks (°C) 3,4 5,7 9,3 13,7 17,6 20,4 22,2 23,4 17,9 12,3 8,5 4,4 11,7 min (°C) -6,3 -4,6 0,5 7,2 11,9 16,6 18,3 18,0 12,3 7,9 0,5 -3,3 9,0



Slika 25. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka (sred) u Čakovcu i krivulje prosječnog odstupanja

od srednjaka (tsred+sd i tsred-sd). Razdoblje: 1981. – 2000.

4.9.2. Godišnji hod mjesečne količine oborine Godišnji hod količine oborine izražen je nizom od 12 srednjih mjesečnih količina oborine dobivenih na temelju jednog mjerenja dnevno u klimatološkom terminu mjerenja u 7 sati(Tablica 10, Slika 26). Ukupno godišnje u Čakovcu padne u prosjeku 807 mm oborine. Veće količine oborine padnu u toplom dijelu godine nego u hladnom, a u toplom dijelu godine se pojavljuju dva maksimuma oborine. Takav je raspored količine oborine jedno od osnovnih obilježja kontinentalne klime. U razdoblju od travnja do rujna padne 59%, a u razdoblju od listopada do ožujka 41% od ukupne godišnje količine oborine. U usporedbi s kontinentalnim područjima Hrvatske južno od Save, gdje je uz kontinentalni utjecaj uočljiv i maritiman utjecaj na godišnji hod oborine, u čakovečkom je području mnogo dominantniji kontinentalni utjecaj. Na to ukazuje pojavljivanje primarnog maksimuma oborine početkom ljeta (101 mm u lipnju), a sekundarnog u jesen (89 mm u rujnu) u čakovečkom području, dok je južnije (uz izraženiji maritimni utjecaj) primarni maksimum u kasnoj jeseni. Prosječno je u Čakovcu najmanje oborine u siječnju (36 mm) (Tablica 10. ,Slika 26.). Prema vrijednostima koeficijenata varijacije, kao mjeri vremenske promjenljivosti, mjesečne količine oborine značajno odstupaju od godine do godine. Najveća promjenljivost pripada količini oborine u siječnju (89%), a najmanja mjesečnoj količini u lipnju (31%). Godišnje



količine oborine su znatno stalnije od mjesečnih što se vidi iz vrijednosti koeficijenta varijacije koji iznosi 16%. Promjenljivost količine oborine vidi se i iz maksimalnih i minimalnih mjesečnih količina zabilježenih tijekom razdoblja 1981-2000. U tom je razdoblju najveća mjesečna količina oborine zabilježena u listopadu 1992. godine (217 mm) i bila je oko dva i pol puta veća od relativno velikog listopadskog prosjeka, a količina oborine izmjerena u kolovozu 2000. godine (1 mm) bila je tek 1% od uobičajene kolovoške količine. Tablica 10. Srednje mjesečne i godišnja količina oborine (R; mm), pripadne standardne devijacije (sd; mm), koeficijenti varijacije (cv; %), maksimalne i minimalne mjesečne količine oborine (Rmaks i Rmin; mm) za Čakovec

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god

R 36,3 38,8

47,5 53,7 73,5

100,6 74,2 83,2 89,2 83,4 69,7 56,9 806,9

sd 32,2 26,6

20,8 27,4 27,6 30,7 36,1 56,3 35,7 59,2 47,8 35,3 132,8

cv 89 69 44 51 38 31 49 68 40 71 69 62 16 Rmak

s 141,8

97,8

90,2

113,9

141,1

160,7

164,8

192,3

151,2

216,9

179,9

131,1

1079,4

Rmin 3,4 0,9 9,8 11,2 18,1 47,4 23,0 0,9 41,7 3,5 15,4 16,5 534,8

Slika 26. Godišnji hod srednje mjesečne količine oborine (R). Razdoblje: 1981-2000.



4.9.3. Strujanje zraka Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetar jačine 6 Bf i jači (≥ 6 Bf) / 8 Bf i jači (≥ 8 Bf). Pojavljivanje jakog i olujnoj vjetra je obično, pa i na ovom području, mnogo manje lokalnog karaktera nego pojavljivanje pojedinih slabih dnevnih strujanja. Stoga su podaci o broju dana s jakim i olujnim vjetrom u Čakovcu prilično reprezentativni i za područje Totovca (Tablica 11.). Tablica 11. Srednji (sred) mjesečni i godišnji broj dana s jakim (≥6 Bf) i olujnim vjetrom (≥ 8 Bf), te pripadne standardne devijacije (sd) u Čakovcu. Razdoblje: 1981-2000.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god Jak vjetar sred 1,5 1,3 2,2 1,4 1,4 0,4 0,7 0,8 0,3 0,4 0,8 1,3 13,0 sd 1,6 1,7 2,1 1,3 1,6 0,8 1,2 1,0 0,6 0,7 0,9 1,4 6,7 Olujni vjetar sred 0,0 0,1 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,3 sd 0,0 0,3 0,2 0,2 0,0 0,0 0,0 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,7

Jak vjetar je u analiziranom dvadesetogodišnjem razdoblju zabilježen u Čakovcu u prosječno u 13 dana godišnje. Pojavljivao se prosječno najčešće (u dva dana) u siječnju i ožujku, a obično se u lipnju, rujnu i listopadu niti nije pojavljivao svake godine. Relativno velika vrijednost standardne devijacije (7 dana) u odnosu na mali srednji godišnji broj dana s jakim vjetrom ukazuje kako samo relativno (ali ne i apsolutno) njihov broj jako varira od godine do godine. Olujni je vjetar, uz prosječno pojavljivanje u 3 dana tijekom deset godina, izrazito rijetka pojava u Čakovcu. Uglavnom se može očekivati u razdoblju od veljače do travnja. Na slici (Slika 27.) prikazana je godišnja ruža vjetrova za Čakovec za razdoblje od 1981.–2000.

Slika 27. Godišnja ruža vjetra za Čakovec. Razdoblje 1981. – 2000.godine



4.10. Klimatske promjene

Dijagnosticiranje klimatskih varijacija i promjena temperature zraka i oborine na području Hrvatske provedeno je na temelju podataka dobivenih dugogodišnjim meteorološkim mjerenjima na 11 meteoroloških postaja (Osijek, Varaždin, Zagreb - Grič, Ogulin, Gospić, Knin, Rijeka, Zadar, Split - Marjan, Dubrovnik i Hvar). Analizirano je 5 dekadnih razdoblja počevši od 1961. - 1970. do posljednjeg 2001. - 2010. Tijekom 50 - godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.) trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i značajni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjena bila je izložena maksimalna temperatura zraka s najvećom učestalošću trendova u klasi 0.3 - 0.4°C na 10 godina, dok su trendovi srednje i srednje minimalne temperature zraka bile najčešće između 0.2 i 0.3°C. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće. Najmanje promjene imale su jesenske temperature zraka koje su, premda uglavnom pozitivne, većinom bile nesignifikantne.



Slika 28. . Dekadni trendovi (°C/10god) srednje (t), srednje minimalne (tmin) i srednje maksimalne (tmax)

temperature zraka za godinu i po godišnjim dobima (DJF – zima, MAM – proljeće, JJA – ljeto, SON – jesen) u razdoblju 1961. - 2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne promjeni temperature u °C

na desetljeće (Izvor: Branković i sur., 2013.)

Godišnje količine oborine tijekom nedavnog 50 - godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.) pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske (Slika 29.). Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Izraženo na desetljeće kao postotak odgovarajućih prosječnih vrijednosti, ta smanjenja kreću se između -7% i -2%. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja ljetnih količina oborina, koje su statistički značajne na većini postaja u gorskom području i na nekim postajama na Jadranu i njegovom zaleđu. Na statističku značajnost godišnjeg trenda smanjenja oborine u Istri i Gorskom kotaru također je utjecala



negativna tendencija proljetnih količina (od -8% do -5%). Pozitivni godišnji trendovi oborine u istočnom nizinskom području, prvenstveno su uzrokovani značajnim povećanjem oborine u jesen i u manjoj mjeri u proljeće i ljeto.

Osim promjena temperature zraka i oborine na području Hrvatske, u navedenom razdoblju pratile su se i vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja. Sušno (kišno) razdoblje je definirano kao uzastopni slijed dana s dnevnom količinom oborine manjom (većom) od određenog praga: 1 mm i 10 mm. Te kategorije su za sušna razdoblja označene s CDD1 i CDD10, odnosno s CWD1 i CWD10 za kišna razdoblja. Godišnje duljine sušnih razdoblja prve kategorije (CDD1) pokazuju tendenciju smanjenja u južnom dijelu kontinentalne Hrvatske i na sjevernom Jadranu, te statistički značajan porast na južnom Jadranu. S druge strane, sušna razdoblja kategorije CDD10 imaju tendenciju povećanja duž Jadrana i u gorju, a smanjenja u unutrašnjosti, osobito u istočnoj Slavoniji.

Slika 29. Dekadni trendovi (%/10god) sezonskih i godišnjih količina oborine (R - MAM, proljeće; R - JJA, ljeto; R - SON, jesen; R - DJF, zima; R, godina) u razdoblju 1961. - 2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti

negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne relativnim vrijednostima promjena na desetljeće u odnosu na odgovarajući srednjak iz razdoblja 1961 - 1990: <5%,

5-10%, 10-15% i >15% (Izvor: Branković i sur., 2013.)



Takav predznak trenda CDD10 može se povezati s uočenim porastom vrlo vlažnih dana u unutrašnjosti odnosno smanjenjem u gorju i na Jadranu (Slika 30).

Slika 30. Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih sušnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CDD1,

CDD10), za godinu u razdoblju 1961. - 2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne relativnim vrijednostima promjena na desetljeće u odnosu na odgovarajući srednjak iz razdoblja 1961 - 1990.: <5%, 5-

10%, 10-30% and >30% (Izvor: Branković i sur., 2013.)

Za područje Republike Hrvatske Državni hidrometeorološki zavod izradio je simulacije budućih klimatskih promjena za dva osnovna meterološka parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu, koristeći se sa dva klimatska modela: DHMZ RegCM i ENSEMBLES (Branković i sur., 2013.). Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: klima 20. stoljeća (“sadašnja“ klima) definirana je za razdoblje 1961. - 1990. (oznaka P0). P0 predstavlja standardno 30 - godišnje klimatsko razdoblje prema naputcima Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Promjene klime promatrane su i za (neposredno) buduće razdoblje 2011. - 2040. (P1). Obje klime, sadašnja i buduća, izračunate su usrednjavanjem tri člana RegCM ansambla koji se međusobno razlikuju u početnim uvjetima dobivenim iz globalnog modela ECHAM5/MPI-OM. U ENSEMBLES simulacijama “sadašnja” klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961. - 1990. u kojem su regionalni klimatski modeli forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011. - 2040. (P1; dakle isto kao i za DHMZ RegCM simulacije), 2041. - 2070. (P2), te 2071. - 2099. (P3). Promjena klime u tri buduća razdoblja izračunata je kao razlike 30 - godišnjih srednjaka P1 - P0, P2 - P0 i P3 - P0, a promatramo razlike između srednjaka skupa svih modela - u svakom razdoblju se klimatološka polja usrednjavaju po svim modelima a zatim se analizira razlika između razdoblja. U ENSEMBLES projektu je u razdobljima P2 i P3 na raspolaganju bio manji broj simulacija (modela) nego za P1, tako da pripadni srednjaci za P0 sadržavaju samo one modele koji uključuju razdoblja P2 i P3. I za DHMZ RegCM i za ENSEMBLES modele, analiza je prikazana i diskutirana za četiri klimatološke sezone: zima (prosinac, siječanj, veljača; DJF), proljeće (ožujak, travanj,



svibanj; MAM), ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz; JJA) i jesen (rujan, listopad, studeni; SON)(Branković i sur., 2013.).

4.10.1. Temperatura zraka na 2 m (T2m)

• DHMZ RegCM simulacije DHMZ RegCM simulacije su pokazale da će sezonski osrednjena temperatura zraka T2m na području Europe u razdoblju P0 porasti u rasponu između 0.2°C i 2°C. Za područje Hrvatske najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0.8°C u Slavoniji, 0.8°C - 1°C u središnjoj Hrvatskoj, u Istri i duž unutrašnjeg dijela jadranske obale, te na srednjem i južnom Jadranu. Najveća promjena, oko 1°C, očekuje se na obali i otocima sjevernog Jadrana. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0.8°C, a zimi i u proljeće 0.2°C - 0.4°C (.). U razdoblju “sadašnje“ klime (P0)na širem području lokacije zahvata očekuje se porast temperature zraka zimi do 0.6°C, u proljeće do 0.4°C a ljeti i u jesen od 0.8°C do 1°C (Slika 31.).

Slika 31. Srednjak ansambla temperature na 2 m (T2m), P1 minus P0: a) zima, b) proljeće, c) ljeto, d) jesen,

sa ucrtanom lokacijom zahvata. Izolinije svaka 0.2 °C (Izvor: Branković i sur., 2013.)



Promjene amplituda ekstremnih temperatura zraka na 2 m u budućoj klimi bit će izraženije u odnosu na promjenu srednjih sezonskih temperatura zrak.Tako zimske minimalne temperature zraka u većem dijelu Hrvatske mogle bi porasti do oko 0.6°C, a samo na području dalmatinskog zaleđa porast bi mogao biti nešto blaži. Ljetne maksimalne temperature zraka porast će do oko 0.8°C u unutrašnjosti, te nešto više od 1°C duž jadranske obale . U neposredno budućem razdoblju 2011. - 2040 (P1), na širem području lokacije zahvata očekuje se porast temperature zraka zimi do 0.6°C, a ljeti do 0.8°C (Slika 32.).

Slika 32. Srednjak ansambla a) minimalne T2m zimi i b) maksimalne T2m ljeti, P1 minus P0, sa ucrtanom

lokacijom zahvata. Izolinije svaka 0.2 °C. (Izvor: Branković i sur., 2013.)



• ENSEMBLES simulacije

Na području Hrvatske simulacije ENSEMBLES modela za prvo 30 - godišnje razdoblje (P1) ukazuju na porast T2m u svim sezonama, uglavnom između 1°C i 1.5°C. Nešto veći porast, između 1.5°C i 2°C, je moguć u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj zimi te u središnjoj i južnoj Dalmaciji tijekom ljeta. Na srednjoj mjesečnoj vremenskoj skali moguć je pad temperature do -0.5°C i to prvenstveno kao posljedica unutarnje varijabilnosti klimatskog sustava. U razdoblju P1, na širem području lokacije zahvata očekuje se porast temperature zraka zimi između 1.5°C i 2°C, a u proljeće, ljeto i jesen do 1.5°C (Slika 33.).

Slika 33. Razlika srednjaka skupa u T2m između perioda P1 i P0: a) zima (DJF), b) proljeće (MAM), c) ljeto (JJA) i d) jesen (SON), sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine

modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela. (Izvor: Brankovići sur., 2013.)

Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (P2) projiciran je porast temperature između 2.5°C i 3°C u kontinentalnoj Hrvatskoj te nešto blaži porast u obalnom području tijekom zime. Ljeti je porast u središnjoj i južnoj Dalmaciji između 3°C i 3.5°C te nešto blaži porast između 2.5°C i 3°C u ostalim dijelovima Hrvatske. Najveće razlike u porastu T2m između globalnog i regionalnog modela nalazimo u ljetnoj sezoni kad globalni model daje izraženiji porast T2m (preko 3.5°C) iznad sjevernog Jadrana, a manji porast T2m iznad srednjeg i južnog dijela. Projekcije za kraj 21. stoljeća (razdoblje P3) upućuju na mogući izrazito visok porast T2m te



na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. U kontinentalnoj Hrvatskoj zimi projicirani porast T2m je od 3.5°C do 4°C te nešto blaži porast u obalnom području između 3°C i 3.5°C. Ljetni, vrlo izražen, projicirani porast T2m u južnoj i središnjoj Dalmaciji iznosi između 4.5°C i 5°C, a u ostalim dijelovima Hrvatske između 4°C i 4.5°C (Slika 34.). U razdoblju P2 na širem području lokacije zahvata očekuje se porast temperature zraka i zimi i ljeti između 2.5°C i 3°C, dok se u razdoblju P3 očekuje porast od 3.5°C do 4°C zimi te od 4°C do 4.5°C ljeti (Slika 34.).

Slika 34. Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto (JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0,

sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela. (Izvor: Branković i sur., 2013.)

4.10.2. Oborina

• DHMZ RegCM simulacije DHMZ RegCM simulacije su pokazale da su najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (razdoblje P1) projicirane za jesen, kada se u većem dijelu Hrvatske može očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. Međutim, na području Slavonije oborina će se povećati između 2% i 12%, a na krajnjem istoku predviđeno povećanje iznosi i više od 12% i statistički je značajno.



U ostalim sezonama model je projicirao povećanje oborine (2% - 8%) osim u proljeće na Jadranu, gdje se na području Istre i Kvarnera te srednjeg Jadrana može očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%. Ove promjene, osobito zimi i u ljeto, nisu prostorno rasprostranjene i manjeg su iznosa nego u jesen te nisu statistički značajne. Smanjenje oborine na Jadranu u jesen i proljeće odražava se na promjene oborine na godišnjoj razini – na dijelovima sjevernog i srednjeg Jadrana u bližoj budućnosti može se očekivati 2% - 4% manje oborine. U istočnom dijelu kontinentalne Hrvatske model daje povećanje godišnje količine oborine između 2% i 6% koje je u istočnoj Slavoniji statistički značajno (Slika 35.). Na širem području lokacije zahvata u razdoblju P1 očekuje se smanjenje količine oborina u jesen između 2% i 6% te povećanje količine oborina u svim ostalim sezonama između 2 i 6% (Slika 35.).

Slika 35. Promjena sezonske (a - d) i godišnje količine oborine (e) u bližoj budućnosti (2011 - 2040; razdoblje

P1) u odnosu na referentno razdoblje (1961. - 1990; P0), sa ucrtanom lokacijom zahvata. Promjene su izražene u postocima količina oborine u referentnom razdoblju. (Izvor: Branković i sur., 2013.)

• ENSEMBLES simulacije

U prvom dijelu 21. stoljeća, projicirani porast količine oborine zimi iznosi između 5% i 15% u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske te na Kvarneru. Za ljeto u istom periodu projicirano je smanjenje količine oborine u velikom dijelu dalmatinskog zaleđa i gorske Hrvatske u iznosu od -5% do -15%. Smanjenje oborine u istom iznosu projicirano je za južnu Hrvatsku tijekom proljeća, dok su tijekom jeseni sve projicirane promjene unutar intervala -5% i +5%. U obalnim i otočnim lokacijama projicirani signal klimatskih promjena je prostorno i vremenski vrlo promjenjiv i rijetko statistički značajan na srednjoj mjesečnoj razini (Slika 36.).



U razdoblju P1 na širem području lokacije zahvata u proljeće, jesen i ljeto promjene količine oborine će varirati između -5% i +5%, dok se u zimskom periodu očekuje porast količine oborine između 5% i 15% (Slika 36.).

Slika 36. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R između razdoblja P1 i P0: a) zima (DJF), b) proljeće (MAM), c) ljeto (JJA) i d) jesen (SON), sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice

su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5%. (Izvor: Branković i sur., 2013.)

Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (P2) projicirane su umjerene promjene oborine za znatno veći dio Hrvatske u odnosu na prvo 30 - godišnje razdoblje, osobito za zimu i ljeto. Projicirani zimski porast količine oborine između 5% i 15% očekuje se na cijelom području kontinentalne Hrvatske te duž Jadranske obale. Osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje se tijekom ljeta gotovo na cijelom području Hrvatske s izuzetkom krajnjeg sjevera i zapada gdje bi smanjenje bilo između -5% i -15 % (Slika 37.). U proljeće je projicirano smanjenje oborine u čitavom obalnom području i zaleđu između -15% i -5 % , dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% do 15% u praktički cijeloj središnjoj i istočnoj nizinskoj Hrvatskoj. Iako na srednjoj mjesečnoj razini lokalno može i dalje biti prisutna zamjetna promjenjivost u projiciranom signalu klimatskih promjena sve navedene promjene su velikom većinom prisutne u barem dvije trećine modela. I u zadnjem 30 - godišnjem razdoblju 21. stoljeća (P3) promjene u sezonskim količinama oborine zahvaćaju veće dijelove Hrvatske. Kao i u P2, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% na cijelom području Hrvatske osim na krajnjem jugu. Projekcije za ljeto u razdoblju P3, ukazuju na veće smanjenje oborine nego u P2. Tako, u



središnjoj i istočnoj Hrvatskoj i Istri projicirano smanjenje oborine bilo bi od -15% do -25%, a u gorskoj Hrvatskoj te u većem dijelu Primorja i zaleđa između -25% do -35% (Slika 37.). U razdoblju P2 i P3 na širem području lokacije zahvata očekuje se povećanje količine oborine zimi između 5% i 15%, te smanjenje ljeti između -5% i -15% u P2 razdoblju i između -15 i -25 % u P3 razdoblju (Slika 37.).

Slika 37. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka zima (DJF) a) P2 -

P0 i b) P3 - P0 te ljeto (JJA) c) P2 - P0 i d) P3 - P0, sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa

te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5%. (Izvor: Branković i sur., 2013.)



5) PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA Lokacija zahvata izgradnje ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest nalazi se u Međimurskoj županiji, na području GradaČakovca. Lokacija je obuhvaćena sljedećom prostorno-planskom dokumentacijom:

• Prostorni plan Međimurske županije(Službeni glasnik Međimurske županije 7/01; 8/01, 23/10)

• Prostorni plan uređenja grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca 4/03, 9/09 i 6/12, 7/14)

5.1.Prostorni plan Međimurske županije U Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije u Odredbama za provođenje u naslovu 9. Postupanje s otpadom navodi se:

Članak 150. „U postupku gospodarenja otpadom, Županija je nakon sanacije odlagališta Totovec obvezna postupiti prema obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN br. 85/07 ) i obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (Sl. glasnik MŽ, br. 12/06.), prema jednom od dva moguća rješenja:

a) osnovati regionalni centar za gospodarenje otpadom b) osnovati županijski centar za gospodarenje otpadom

Regionalni centar za gospodarenje otpadom osnovati će se na prostoru izvan Međimurske županije a njegov sastavni dio biti će pretovarna stanica s lokacijom u Totovcu, čiji će sastavni dio biti:

- postrojenje za biološko-mehaničku obradu otpada - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada - reciklažno dvorište građevinskog otpada građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije - odlagalište za neopasni i inertni otpad

Ukoliko se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, Županija pristupa osnivanju županijskog centra za gospodarenjem otpadom koji se određuje na jednoj od dviju potencijalnih lokacija:

- Totovec - Pustošija

Konačna lokacija centra odabrati će se nakon obavljenih istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja, te na osnovu kriterija i smjernica propisanih ovim Planom. Županijski centar za gospodarenje otpadom, pored dijelova navedenih u Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržavati će :

- postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada - reciklažno dvorište građevinskog otpada - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije - odlagalište za neopasni i inertni otpad“.

Članak 168.



„Gradovi i općine dužne su u dokumentima prostornog uređenja (prema zakonima i propisima s područja gospodarenja otpadom) odrediti lokaciju za gradnju građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada te odrediti lokaciju za reciklažna dvorišta (za građevinski otpad i za odvojeno prikupljeni otpad u gospodarenju komunalnim otpadom). Više općina i gradova u Županiji mogu zajedničkim sporazumom odrediti lokacije za spomenute građevine. Reciklažno dvorište za odvojeno skupljane otpada, građevine za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada i reciklažno dvorište građevinskog otpada mogu biti locirani unutar gospodarskih zona, ovisno o specifičnosti građevine i prostorno funkcionalnim obilježjima tih zona, ili pak se mogu smjestiti izvan građevinskog područja naselja ako postoje uvjeti da se formira građevna čestica ( pristup na javni put i moguća opskrba električnom energijom), na udaljenosti najmanje 500 metara od građevinskog područja stambene namjene“. Članak 169. „Jedinice lokalne samouprave dužne su sanirati sva odlagališta otpada na prostoru Županije, a posebno je obaveza sanacije divljih i kontroliranih odlagališta na području dravsko - murske nizine, dužne su pratiti stanje okoliša, s ciljem krajnje zaštite podzemnih voda. Zatvaranje i sanaciju odlagališta komunalnog otpada iz prethodnog stavka, potrebnoje provoditi prema odgovarajućoj dokumentaciji, a sanirani prostor poželjno je rekultivirati i privesti namjeni prema prostorno planskoj dokumentaciji. Projekt sanacije određen je člankom 213. ovog Plana u glavi XI. - Mjere provedbe.“ Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora (Slika 38., Prilog 9.) lokacija zahvata se nalazi na području Izgrađeni dio građevinskog područja- naselja površine veće od 25.0 ha.



Slika 38. Izvadak iz Izmjena i dopuna PP Međimurske županije, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena

prostora, sa ucrtanom lokacijom zahvata (ljubičasto označeno)

Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Slika 39., Prilog 9.), odlagalište otpada „Totovec“, u sklopu kojeg je predmetni zahvata, se nalazi na vodonosnom području te je označeno kao odlagalište u sanaciji. Zone vodozaštitnih područja na predmetnom području su smanjene sukladno odluci skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 8/14.), te se iz tog razloga lokacija zahvata više ne nalazi u III. zoni vodozaštitnog područja (Slika 8.).



Slika 39. Izvadak iz Izmjena i dopuna PP Međimurske županije, kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i

zaštite prostora, sa ucrtanom lokacijom zahvata (ljubičasto označeno)

5.2.Prostorni plan uređenja grada Čakovca U Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Čakovca, u Odredbama za provođenje u naslovu 7. Postupanje s otpadom navodi se: Članak 111. (2) „…Osnivanje regionalnog centra za gospodarenje otpadom planirano je na prostoru izvan Međimurske županije, a njegov sastavni dio biti će pretovarna stanica locirana u Totovcu. “ (3)„…Ako se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, planirane su dvije moguće lokacije za osnivanje županijskog centra za gospodarenje otpadom: a) unutar površine izdvojenog područja komunalnih servisa na lokaciji «Totovec» /oznaka K3/, tj. na lokaciji postojećeg gradskog odlagališta komunalnog otpada u sanaciji…“



(7) „…Do uspostave regionalnog odnosno županijskog centra za gospodarenje otpadom, unutar površine izdvojenog područja komunalnih servisa na lokaciji «Totovec» /oznaka K3/ treba nastaviti s sanacijom postojećeg odlagališta te se sukladno posebnim propisima, na tom prostoru omogućava zbrinjavanje, obrada i oporaba otpada…“ Članak 111 a. Lokacija kazete za zbrinjavanje azbesta određuje se u unutar izdvojenog područja komunalnih servisa „Totovec“, sukladno Zakonu i aktima Međimurske županije. Članak 111 b. „Svim prostorima koji će se uređivati i građevinama koje će se graditi u svrhu gospodarenja s otpadom, prema člancima 111. i 111a., precizna namjena i način korištenja se utvrđuje prema Zakonu o gospodarenju otpadom.“ Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina (Slika 40.), u sklopu kojeg je predmetni zahvat, odlagalište otpada Totovec se nalazi području poslovne namjene (komunalno servisna-K3).



Slika 40. Izvadak iz PP uređenja grada Čakovca, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina sa

ucrtanom lokacijom zahvata (ljubičasto označeno)

Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Slika 41.), lokacija odlagališta otpada Totovec se nalazi na vodonosnom području te je predviđena njegova sanacija.



Slika 41. Izvadak iz PP uređenja grada Čakovca, kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora sa ucrtanom lokacijom odlagališta otpada Totovec (žuto označeno)

Na kartografskom prikazu 4.7. Građevinsko područje naselja Totovec i Novo selo na Savi (Slika 42., Prilog 10.), lokacija odlagališta otpada Totovec se nalazi na području komunalno-servisne namjene i reciklažnog dvorišta.



Slika 42. Izvadak iz III Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja grada Čakovca, kartografski prikaz 4.7. Građevinsko područje naselja Totovec i Novo selo na Savi sa ucrtanom lokacijom odlagališta otpada Totovec

(žuto označeno)



6) OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠI

RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

6.1. Utjecaj na kvalitetu zraka Tijekom izgradenje ploha za odlaganje azbestnog otpada na odlagalištu otpada “Totovec“ može se očekivati privremeno onečišćenje zraka uslijed prometovanja teretnih vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske opreme, te prilikom same izvedbe radova iskopa i betoniranja. Na lokaciji se zrak može onečistiti lebdećim česticama, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Ukoliko do utjecaja i dođe, on će biti privremenog karaktera i prestat će ubrzo nakon okončanja aktivnosti na gradilištu. Tijekom rada predmetnog zahvata, pravilnim vođenjem i upravljanjem otpadom koji sadrži azbest sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) (dovoz otpada u odgovarajućoj nepropusnoj ambalaži i odgovarajućim vozilima, sprječavanje emisije azbestnih vlakana i azbestne prašine u okoliš prilikom istovara i pretovara otpada, odlaganje otpada u zatvorene spremnike) mogu se isključiti utjecaji na kvalitetu zraka.

6.2.Utjecaj klimatskih promjena Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, za područje Hrvatske kao velika opasnost izdvojene su samo poplave.

6.2.1. Modul 1 - Analiza osjetljivosti projekta (S - sensitivity) Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se kroz četiri teme: • Postrojenja i procesi na licu mjesta • Ulaz • Izlaz • Transport

Zahvat je obuhvaćen kroz slijedeće teme: • Postrojenja i procesi (plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbesta) • Ulaz (građevni otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest) • Izlaz (oborinske vode, procjedne vode) • Transport (vozila za dopremu otpada)



Tablica 12. Ocjene osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost zahvata na klimatske promjene

Visoka osjetljivost

Umjerena osjetljivost

Zahvat nije osjetljiv

U narednoj tablici (Tablica 13.) ocjenjena je osjetljivost zahvata izgradnje plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest na klimatske promjene sukladno Smjernicama.

Tablica 13. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Matrica osjetljivosti

Postrojenja i procesi

Ulaz Izlaz Transport

plohe za odlaganje

građevinog otpada koji

sadrži azbesta

građevni otpad koji

sadrži čvrsto vezani azbest

oborinske vode,

procjedne vode

vozila za dopremu otpada

Primarni utjecaji Promjene prosječnih temperatura zraka Povišenje ekstremnih temperatura zraka Promjene prosječnih količina oborina Povećanje ekstremnih oborina Promjene prosječne brzine vjetra Povišenje maksimalnih brzina vjetra Vlažnost Sunčevo zračenje Sekundarni utjecaji Povišenje razine mora Povišenje temperature vode/mora Dostupnost vodnih resursa Oluje Poplave pH mora Pješčane oluje Obalna erozija/erozija korita vodotoka Erozija tla Salinitet tla Požar Kvaliteta zraka Nestabilna tla/klizišta Koncentracija topline urbanih središta Duljina vegetacijske sezone



6.2.2. Modul 2 (a i b) - Procjena izloženosti zahvata (E - exposure)

Izloženost projekta obuhvaća procjenu izloženosti opasnostima koje mogu biti uzrokovane klimatskim promjenama, a vezane su uz lokaciju zahvata.

Tablica 14. Ocjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama

Izloženost lokacije zahvata klimatskim promjenama

Visoka izloženost

Umjerena izloženost

Lokacija zahvata nije izložena

Tablica 15. Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama

Izloženost (postojeće stanje)

(Modul 2a) Ocjena

Izloženost (buduće stanje) (Modul 2b)

Ocjena

Primarni utjecaji

Povišenje ekstremnih temperatura zraka

Do sada nije zabilježeno značajno povećanje temperaturnih ekstrema na području zahvata.

Nema podataka o značajnom povećanju ekstremnih temperatura u budućnosti, no očekuje se trend učestalijeg pojavljivanja toplinskih udara.

Povećanje ekstremnih oborina

Nisu uočeni trendovi pojave češćih ekstremnih oborina na području zahvata.

Nema podataka da će doći do pojave češćih ekstremnih oborina u budućnosti.

Povišenje maksimalnih brzina vjetra

Na području zahvata u ukupnom strujanju prevladavaju slabi vjetrovi jačine 1 - 3 Bf i umjereni vjetrovi jačine 4 - 5 Bf. Jak vjetar (≥ 6 Bf) je u analiziranom dvadesetogodišnjem razdoblju na postaji u Čakovcu zabilježen u prosječno u 13 dana godišnje. Olujni vjetar(≥ 8 Bf) je vrlo rijetka pojava na predmetnom području, u prosjeku se pojavljuje u 3 dana tijekom deset godina. Do sada nije zabilježeno značajnije povećanje maksimalnih brzina vjetra.

Ne očekuju se značajne promjene izloženosti lokacije promjenama maksimalne brzine vjetra.

Sekundarni utjecaji

Oluje

Olujno nevrijeme se javlja povremeno iako se ne radi o olujama razornih razmjera, nema informacija o povećanju učestalosti.

Veće promjene u temperaturnim skokovima i razlikama mogu dovesti do pojava povećane učestalosti olujnog nevremena.



Izloženost (postojeće stanje)

(Modul 2a) Ocjena

Izloženost (buduće stanje) (Modul 2b)

Ocjena

Poplave

Prema dostupnim podacimalokacija zahvata se nalazi na području gdje postoji mala vjerojatnost pojavljivanja poplava.

Predviđena sezonska povećanja količine oborina mogu pogodovati povećanoj učestalosti pojava poplava kojima bi bila izložena lokacija zahvata.

Erozija tla Nisu zabilježene erozije tla kojima bi bila izložena lokacija zahvata.

Ne očekuje se povećanje erozije tla koje bi se mogle povezati s klimatskim promjenama.

Požar Dosada nije zabilježen trend povećanja učestalosti požara kojima je izložena lokacija zahvata.

Predviđeno povećanje temperature zraka te produljenje sušnih razdoblja može pogodovati povećanoj učestalosti pojava požara kojima bi bila izložena lokacija zahvata.

Nestabilna tla/klizišta Topografske značajke lokacije zahvata su takvog tipa da nisu izložene nestabilnom tlu/ klizištima.

Ne očekuje se u budućnosti pojava nestabilnosti tla kojoj bi mogla biti izložena lokacija zahvata.

6.2.3. Modul 3 (a i b)- Analiza ranjivosti zahvata (V - vulnerability) Ranjivost se računa prema izrazu:

V = S x E gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se slijedećom matricom klasifikacije: Tablica 16. Matrica klasifikacije ranjivosti zahvata uslijed klimatskih promjena

Matrica ranjivosti

Izloženost lokacije zahvata klimatskim promjenama

Lokacija zahvata nije

izložena

Umjerena izloženost

Visoka izloženost

Osj

etlj

ivos

t za

hvat

a na

kl

imat

ske

prom

jene

Zahvat nije osjetljiv

Umjerena osjetljivost

Visoka osjetljivost



Tablica 17. Ranjivost zahvata uslijed klimatskih promjena

Primarni i sekundarni utjecaji

Osjetljivost

Izlo

ženo

st

(pos

toje

će st

anje

) Postojeća ranjivost

Izlo

ženo

st

(bud

uće

stan

je) Buduća ranjivost

Pos

troj

enja

i p

roce

si

Ula

z

Izla

z

Tra

nspo

rt

Pos

troj

enja

i

proc

esi

Ula

z

Izla

z

Tra

nspo

rt

Pos

troj

enja

i

proc

esi

Ula

z

Izla

z

Tra

nspo

rt

Povišenje ekstremnih temperatura zraka

Povećanje ekstremnih oborina

Povišenje maksimalnih brzina vjetra

Oluje

Poplave

Erozija tla

Požar

Nestabilna tla/klizišta

6.2.4. Modul 4 - Procjena rizika Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti sa fokusom na ranjivosti koje su ocjenjene visokima. U usporedbi s analizom izloženosti, procjenom rizika se lakše uočava veza klimatskih promjena sa provedbom zahvata

Tablica 18. Matrica klasifikacije procjene rizika

Matrica rizika

Vjerojatnost pojavljivanja godišnje

5% 20% 50% 80% 95% Gotovo

nemoguće Malo

vjerojatno Moguće

Vrlo vjerojatno

Gotovo sigurno

1 2 3 4 5

Pos

ljed

ice

Beznačajne 1

Male 2

Umjerene 3

Velike 4

Katastrofalne 5



Tablica 19. Ocjena razine rizika utjecaja klimatskih promjena na zahvat

Razina rizika utjecaja klimatskih promjena na zahvat

Ekstremno visok rizik

Visok rizik

Umjeren rizik

Nizak rizik

Tablica 20. Procjena razine rizika za predmetni zahvat

Matrica rizika

Vjerojatnost pojavljivanja godišnje

5% 20% 50% 80% 95%

Gotovo nemoguće

Malo vjerojatno

Moguće Vrlo

vjerojatno Gotovo sigurno

1 2 3 4 5

Pos

ljed

ice

Beznačajne 1

Male 2

Umjerene 3 A, B

Velike 4

Katastrofalne 5

A - Oluje B – Poplave

Tablica 21. Obrazloženje procjene rizika

Ranjivost A - Oluje

Nivo ranjivosti Postrojenja i procesi Ulaz Izlaz Transport

Opis Uslijed sve većih temperaturnim skokovima te sve većim temperaturnim razlikama može doći do pojava povećane učestalosti olujnog nevremena u široj okolici zahvata

Rizik Onemogućavanje transporta otpada, oštećenja ploha za odlaganje azbestnog otpada , oštećenja strojeva i komunalne infrastrukture, moguće raznošenje azbestnih četica i azbestne prašine u okoliš.

Vezani utjecaj Promjene prosječnih temperatura zraka Povišenje ekstremnih temperatura zraka Povišene maksimalnih brzina vjetra

Rizik od pojave 2 Malo vjerojatno (vjerojatnost da će se pojaviti u jednoj godini je 20%)

Posljedice 3 Umjerene (materijalne štete) Faktor rizika Umjeren rizik

Mjere smanjenja rizika Odabrati sustav gospodarenja otpadom koji je otporan na ekstremne prirodne nepogode (poplave,oluje) .



Ranjivost B - Poplave

Nivo ranjivosti Postrojenja i procesi Ulaz Izlaz Transport

Opis Uslijed pojave perioda povećanja količina i intenziteta oborina povećava se opasnost od pojave poplava uz rijeke i kanale koje se nalaze u široj okolici lokacije zahvata.

Rizik

Plavljenje ploha za odlaganje azbesta, onemogućavanje transporta otpada, oštećenja strojeva i komunalne infrastrukture, oštećivanje brtvenih slojeva kojim može doći do opasnosti od širenja azbestnih vlakana, izlijevanje procjednih voda iz bazena.

Vezani utjecaj

Promjene prosječnih količina oborina Povećanje ekstremnih oborina Oluje Obalna erozija/erozija korita vodotoka Erozija tla Nestabilna tla/klizište

Rizik od pojave 2 Malo vjerojatno (vjerojatnost da će se pojaviti u jednoj godini je 20%)

Posljedice 3 Umjerene (materijalne štete) Faktor rizika Umjeren rizik

Mjere smanjenja rizika Odabrati sustav gospodarenja otpadom koji je otporan na ekstremne prirodne nepogode (poplave,oluje) .

6.3.Utjecaj na vode Prilikom izvođenja građevinskih radova na predmetnom području neće doći do utjecaja na podzemne ili površinske vode. Do onečišćenja podzemnih voda tijekom izvođenja građevinskih radova može doći zbog nepravilnog rada i nepridržavanja mjera zaštite te ako dođe do incidentnih situacija prolijevanja goriva i motornih ili hidrauličkih ulja. Tijekom upotrebe ploha za odlaganje azbestnog otpada i aktivnog odlaganja azbestnog otpada neće doći do negativnih utjecaja na površinske i podzemne vode jer će otpad biti izoliran od okoliša izgradnjom donjeg i gornjeg brtvenog sloja. Sve će se aktivnosti odvijati na nepropusnoj podlozi, zadovoljavajuće nosivosti i riješenim sustavom odvodnje. Sustav za odvodnju procjedne vode odvodit će svu procjednu vodu iz ploha za odlaganje azbestnog otpada preko novoprojektiranih kolektora u bazen za procjednu vodu odlagališta prije kojeg će biti postavljene trokomorne sabirne jame s taložnikom. Sustav za odvodnju oborinskih voda povezan je s bazenom za oborinske vode. Pravilnim održavanjem te ispravnim radom građevina, sustava i strojeva odvodnje na lokaciji zahvata, sprječava se negativan utjecaj na kakvoću vode koji se može smatrati zanemarivim.



6.4. Utjecaj na tlo Prilikom izvođenja građevinskih radova izgradnje ploha za odlaganje azbestnog otpada u sklopu odlagalištu otpada “Totovec“ ne očekuje se, s obzirom na prirodu radova, negativan utjecaj na kvalitetu tla. Pojava onečišćenja moguća je jedino uslijed nekontroliranog izlijevanja ili curenja štetnih tekućina u tlo prilikom rukovanja ili zbog kvarova na građevinskoj mehanizaciji. Onečišćenja takvog tipa se događaju rijetko te se mogu izbjeći dobrom organizacijom gradilišta, primjenom odgovarajućih mjera zaštite, opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima. Na temelju svega navedenog takvi utjecaji će se izbjeći tj. mogu se smatrati zanemarivim. Tijekom rada zahvata može se isključiti utjecaj na tlo, budući da će se svi tehnološki postupci odvijati na nepropusnoj površini. Onečišćenje tla onemogućavaju brtveni slojevi te sustavi za odvodnju procjednih i oborinskih voda.



6.5. Utjecaj buke

Prilikom izgradnje predmetnog zahvata, odnosno, odvijanja građevinskih radova doći će do povećane razine buke u okolišu, uslijed uobičajenih graditeljskih aktivnosti za koje će se koristiti razna građevinska mehanizacija i vozila. Pri procjeni utjecaja na okoliš uzet je postojeći doprinos buke na odlagalištu koji uključuje istovremeni rad i kretanje tri radna stroja (2 komunalna vozila+kompaktor). U obzir su uzeta i dodano dva radna stroja na izgradnji plohe za azbestni otpad. Ovakvo predviđanje predstavlja najnepovoljniji mogući slučaj, budući da se zbog sigurnosti pazi da nema istovremenog dolaska kamiona na odlagališni prostor. Obzirom na blizinu ograde odlagališta od cca 10-tak metara, razina buke na ogradi tijekom izvađanje radova (privremeno) bi bila između 44-50 dB(A) Svi radovi će biti privremenog karaktera i ograničenoga trajanja te se utjecaj od emisije buke u okoliš smatra zanemarivim. Tijekom rada zahvata razina buke će biti kontrolirana uporabom odgovarajuće opreme i strojeva. Budući da će se tehnološki procesi odvijati isključivo tijekom dana, na udaljenosti preko 500 m od najbližih građevina, nije potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od buke te se utjecaj ocjenjuje malim. Po izgradnji plohe, razina buke će se smanjiti na razinu 40-44- d(B)A. Obzirom na najbližu udaljenost naselja od odlagališta Totovec, vidljivo je da radovi na izgradnji azbestnih ploha kao i tijekom njihovog rada neće dolaziti do utjecaja na povećanje razine buke u okolišu odlagališta.

Slika 43. Model širenja buke



6.6. Utjecaj od nastanka otpada Radom ljudi i strojeva na izgradnji stvara se određena količina otpada. Tijekom pripremnih i građevinskih radova te transporta i rada mehanizacije moguć je nastanak različitog neopasnog i opasnog otpada kojeg treba zbrinuti prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17). Nastajati će komunalni otpad, otpad sličan komunalnom (ambalažni otpad i sl.) te građevni otpad (iskopi, ostaci građevinskog materijala i sl.). Radi se o malim količinama otpada koje je potrebno prikupiti te zbrinuti kod ovlaštene osobe za gospodarenje otpadom. Stoga će utjecaj nastao kao rezultat stvaranja otpada tijekom građenja uz pridržavanje mjera zaštite sukladno propisima iz gospodarenja otpadom biti mali i privremenog karaktera. Tijekom rada zahvata neće nastajat otpad.

6.7.Utjecaj na biljni i životinjski svijet Tijekom izvođenja građevinskih radova izgradnje ploha za odlaganje građevnog otpad koji sadrži azbest i tijekom redovnog rada predmetnog zahvata neće biti negativnih utjecaj na biljni i životinjski svijet.

6.8.Utjecaj na zaštićena područja Lokacija zahvata, ne nalazi se unutar zaštićenih područja. Najbliži lokaciji odlagališta je regionalni park Mura – Drava koji se nalazi 1,7 km južno od odlagališta otpada. S obzirom na udaljenost te veličinu i područje utjecaja zahvata radova izgradnje ploha za odlaganje azbesta i mogućih utjecaja tijekom redovitog rada zahvata, može se zaključiti da predmetni zahvat neće negativno utjecati na zaštićeno područje regionalni park Mura - Drava.

6.9.Utjecaj na područja ekološke mreže s naglaskom na kumulativne utjecaje zahvata

Lokacija zahvata ne nalazi se unutar područja ekološke mreže. Veličina i područje utjecaja zahvata kao i trajanje te učestalost mogućih utjecaja i kumulativnih utjecaja tijekom redovitog rada, uzimajući u obzir i udaljenost odlagališta od područja ekološke mreže, neće utjecati na cjelovitost područja ekološke mreže koji se nalaze u široj okolici zahvata (HR2001307 Drava – akumulacije, HR1000013 Dravske akumulacije) kao ni na njihove ciljeve očuvanja. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da zahvat izgradnje ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.



6.10. Utjecaj na krajobraz Uži prostor lokacije zahvata je krajobrazno narušen izgradnjom odlagališta otpada te pratećih objekata i infrastrukture koja je u funkciji odlaganja otpada. Tijekom rada za odlaganje otpada koji sadrži azbest, ne očekuje se negativan utjecaj na elemente krajobraza, krajobraznu strukturu te karakter krajobraza u odnosu na postojeće stanje. S obzirom na sve navedeno utjecaj na krajobraz se može smatrati prihvatljivim.

6.11. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Kako se na širem području od lokacije predmetnog zahvata ne nalazi lokalitet kulturno-povijesne baštine, neće biti utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu. Najbliži lokaliteti kulturno –povijesne baštine se nalaze na udaljenosti većoj od 4 km u naseljima Čakovec (oko 5 km sjeverno od odlagališta „Totovec“) i Bartolovec (oko 4 km južno od odlagališta „Totovec“). Prilikom korištenja predmetnog zahvata neće biti utjecaja na kulturnu baštinu šireg prostora.

6.12. Utjecaj na okoliš u slučaju akcidentnih situacija Prilikom izgradnje predmetnog zahvata, a obzirom na opseg i vrstu radova, ne očekuje se mogućnost pojave akcidentne situacije. Prilikom korištenja zahvata, a obzirom na njegov karakter i mjere opreza prilikom prevoženja i rukovanja otpadom i količine otpada koji sadrži azbestne očekuju se akcidenti koji bi rezultirali ekološkom nesrećom. Pojava nepoželjne situacije je moguća ukoliko otpad koji sadrži azbest nije izoliran i učvršćen sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) te je tada moguća emisija azbestnih vlakana.

6.13. Utjecaj na stanovništvo Odlagalište otpada “Totovec“ nalazi se na području grada Čakovca koji ima 27 104 stanovnika, odnosno u blizini naselja Totovec koje ima 534 stanovnika (podaci iz Popisa stanovništva iz 2011. g.). Najbliže naselje Totovec je od odlagališta otpada udaljeno oko 600 m. Prema evidentiranim, mogućim utjecajima, vidljivo je kako tijekom izvođenja radova izgradnje ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest i tijekom redovnog rada zahvata, neće doći do negativnih utjecaja na stanovništvo.

6.14. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja Utjecaji na okoliš koji se javljaju kod zahvata izgradnje ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest na postojećem odlagalištu otpada ''Totovec'' ne prelaze granice Republike Hrvatske odnosno ne postoji vjerojatnost pojave prekograničnog utjecaja.



6.15. Obilježja utjecaja

Temeljem provedenih analiza, utvrđenog stanja kvalitete okoliša, u nastavku je provedeno vrednovanje gore razmatranih utjecaja na okoliš tijekom izgradnje ploha za odlaganje azbestnog otpada na lokaciji „Totovec“. Za vrednovanje mogućih utjecaja na pojedine komponente okoliša i prihvatljivosti opterećenja na okoliš, u obzir su uzete njegove najvažnije komponente kao što su intenzitet utjecaja, duljina trajanja utjecaja i rasprostranjenost utjecaja na temelju kojih je definirano obilježje utjecaja (zanemariv, mali, srednji, veliki, pozitivan) te način djelovanje utjecaja (izravan/neizravan/kumulativan). Na temelju analize navedenih komponenti, rezultat vrednovanja utjecaja predmetnog zahvata prikazan je u sljedećoj tablici:

Tablica 22. Vrednovanje utjecaja izgradnje ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest na lokaciji „Totovec“ tijekom izgradnje i korištenja zahvata

Utjecaj Obilježje Način djelovanja

Tijekom izgradnje

Kvaliteta zraka Mali utjecaj Izravan Vode Nema utjecaja - Tlo Nema utjecaja - Biljni i životinjski svijet Nema utjecaja - Zaštićena područja Nema utjecaja - Ekološka mreža Nema utjecaja - Krajobraz Nema utjecaja - Kulturno - povijesna baština Nema utjecaja - Buka Nema utjecaja - Otpad Nema utjecaja - Akcidenti Nema utjecaja -

Tijekom korištenja

Kvaliteta zraka Mali utjecaj Izravan/Kumulativan Klimatske promjene Nema utjecaja - Vode Nema utjecaja - Tlo Nema utjecaja - Biljni i životinjski svijet Nema utjecaja - Zaštićena područja Nema utjecaja - Ekološka mreža Nema utjecaja - Krajobraz Nema utjecaja - Kulturno - povijesna baština Nema utjecaja - Buka Nema utjecaja - Otpad Nema utjecaja - Akcidenti Nema utjecaja -

Izgradnja i korištenje ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest izvesti će se prema pravilima struke i u skladu s dobrom inženjerskom praksom. Niti jedan utjecaj neće dovesti do promjena u okoliš koje bi bile negativne u odnosu na postojeće stanje. Na temelju vrednovanja utjecaja planiranog zahvata, može se zaključiti da je predmetni zahvat prihvatljiv po okoliš.



7) PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I

PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 7.1.Prijedlog mjera zaštite okoliša

Analizom utjecaja na okoliš izgradnje ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest, utvrđeno je da se ne pojavljuju utjecaji koji bi bili znatno veći od postojećih utjecaja za prostor odlagališta „Totovec“ niti novi negativni utjecaji na okoliš. Tijekom planiranja i gradnje zahvata neće doći do utjecaja na okoliš pa se shodno tome ne predviđaju niti posebne mjere zaštite okoliša. S obzirom na analizu potencijalnih utjecaja tijekom korištenja zahvata, ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš kao ni dodatno opterećenje okoliša, uz pridržavanje propisa iz područja zaštite okoliša i održivog gospodarenja otpadom specifičnih za predmetni zahvat kao što su Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (Narodne novine, broj 114/15), Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine, broj 69/16) te Odluka 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.3.3. Azbestni otpad. U odnosu na navedeno, predlažu se dodatne mjere zaštite okoliša tijekom korištenja ploha za odlaganje azbestnog otpada:

• Izgraditi plohe za azbestni otpad na način da se osigura njihova vodonepropusnost i odvodnja procjednih voda uz spriječavanje raspršivanja azbestnih vlakana u okoliš ugradnjom taložnika,a prije ispušanja u bazen za procjedne vode.

• Odlagati u plohe za azbestni otpad samo onaj otpad koji ne sadrži druge opasne tvari osim vezanog azbesta odnosno azbestnih vlakana povezanih vezivom ili zapakiranih u plastiku.

• Izbjegavati preuzimanje i rukovanje azbestnim otpadom za vrijeme nepovoljnih meteroloških prilika (snažan vjetar i oluje)

7.2.Program praćenja stanja Za vrijeme planiranja i izgradnje te tijekom korištenja odlagališta provoditi postojeći program praćenaj stanja okoliša, sukaladno važećoj okolišnoj dozvoli. Izgradnjom zasebnnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest, odlagatelj koji upravlja radom odlagališta, sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine, broj 69/16), dodatno provoditi slijedeće mjere kontrole:

• Voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o količini, vrsti, načinu obrade odloženog azbestnog otpada te mjestu gdje je taj otpad odložen

• Provoditi kontrolu i nadzirati odlaganje azbestnog otpada radi kontrole ispravnosti provođenja mjera odlaganja otpada tj. zapakiranosti i prekrivanja otpada po odlaganju.



8) POPIS PROPISA I LITERATURE Popis propisa:

• Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 78/15) • Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13) • Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 130/11, 47/14, 61/17) • Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17) • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03,

157/03 ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17) • Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17) • Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17) • Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 39/13, 48/15) • Zakon o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14, 03/17) • Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13, 105/15) • Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine, broj

69/16) • Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (Narodne novine, broj 114/15) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 23/14, 51/14, 121/15,

132/15) • Pravilnik za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“, broj

66/11, 47/13) • Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“, broj 90/15) • Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, broj 79/17) • Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“, broj

9/14) • Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (''Narodne novine'', broj 146/14) • Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa, te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima („Narodne novine“, broj 88/14) • Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim („Narodne

novine“, broj 99/09, Prilog III) • Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, broj 144/13, 73/16) • Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovni mjerama za očuvanje ptica u području

ekološke mreže („Narodne novine“, broj 15/14) • Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i

rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“, broj 03/11)

• Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 125/13, 141/13)

• Odluka vijeća o utvrđivanju kriterija i postupaka za prihvat otpada na odlagališta sukladno članku 16. i Prilogu II. Direktivi 1999/31/EZ

• Odluka o granicama vodnih područja („Narodne novine“, broj 79/10) • Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, broj 81/10, 141/15)



• Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', broj

130/12) • Odlukao donošenju šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema kvirnoj

konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Narodne novine“, broj 18/14) • Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (''Narodne

novine'', broj 66/16) • Državni plan obrane od poplava (''Narodne novine'', broj 84/10)

Stručna literatura:

• Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D., Pavlinić I., Tvrtković N. i Vuković M. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

• Boršić I., Milović M., Dujmović I., Bogdanović S., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T. i Mitić B. (2008): Preliminary Check-list of Invasive Alien Plant Species (IAS) in Croatia, Nat. Croat. Vol. 17, 2: 55-71.

• Branković i sur.(2013): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Izabrane točke u poglavljima: 7. - Utjecaj klimatskih promjena i mjere prilagodbe, 8. - Istraživanje, sistemsko motrenje i monitoring, DHMZ, Zagreb

• Državni zavod za zaštitu prirode (2005): Nacionalna ekološka mreža, važna područja za ptice u Hrvatskoj

• Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske

• European Commision (2011): Non - paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient

• Jelić D., Kuljerić M., Koren T., Treer D., Šalamon D., Lončar M., Podnar - Lešić M., Janev Hutinec B., Bogdanović T., Mekinić S. i Jelić K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

• Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. i Zanella D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

• Nacionalna klasifikacija staništa RH (NKS) (2006) • Nikolić T. i Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, DZZP, Zagreb • Radović D., Kralj J., Tutiš V. i Ćiković D. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica

Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, DZZP, Zagreb • Elaborat zaštite okoliša Izgradnja građevine za gospodarenje otpadom s kompostanom

na lokaciji „Totovec“ (EcoINA za zaštitu okoliša d.o.o., 2016.) • Elaborat zaštite okoliša Privremena prenamjena reciklažnog dvorišta za građevinski

otpad u kompostanu za biorazgradivi otpad u sklopu postojećeg postrojenja odlagalitša „Totovec“ (EcoINA za zaštitu okoliša d.o.o., 2015.)

• Elaborat zaštite okoliša Povećanje obuhvata zahvata sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta u Totovcu i izgradnja reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad te tri plohe za odlaganje otpada koji sadrži azbest(IRI Sisak d.o.o., 2013.)

• Idejni građevinski projekt Odlagalište komunalnog otpada- plohe za odlaganje azbestnog otpada (NORD-ING d.o.o. srpanj 2017.)



• Studija o utjecaju na okoliš II. Faze sanacije odlagališta „Totovec“: Izgradnja

reciklažnog dvorišta, postrojenja za mehaničko biološku obradu komunalnog otpada i postrojenja za kompostiranje biološkog otpada (IRI Sisak d.o.o., 2006)

• Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta otpada Totovec sa rokom korištenja od 8 godina (IRI Sisak d.o.o., 2002.)

• Tkalčec Z., Mešić A., Matočec N. i Kušan I. (2008): Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture, Zagreb

• Topić J. i Vukelić J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU, DZZP, Zagreb

• Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N., Nikolić T. (2006): Staništa - Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. DZZP, Zagreb

• Vukelić i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb Korišteni prostorni planovi:

• Prostorni plan Međimurske županije (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 7/01; 8/01, 23/10)

• Prostorni plan uređenja grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, broj 4/03, 9/09, 6/12, 7/14)

URL izvori podataka:

• http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene • http://natura2000.dzzp.hr/ • http://geoportal.dgu.hr/ • http://www.bioportal.hr/ • http://www.dzzp.hr/informacijski-sustav-zastite-prirode/baze-podataka-web-karte-i-

servisi-170.html • http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-

poplavljivanja

http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

http://natura2000.dzzp.hr/

http://geoportal.dgu.hr/

http://www.bioportal.hr/

http://www.dzzp.hr/informacijski-sustav-zastite-prirode/baze-podataka-web-karte-i-servisi-170.html

http://www.dzzp.hr/informacijski-sustav-zastite-prirode/baze-podataka-web-karte-i-servisi-170.html

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja



9) POPIS SLIKA Slika 1. . Izgrađene građevine i tehničko-tehnološke cjeline na prostoru odlagališta „Totovec“-postojeće stanje .............................................................................................................................................................................. 17 Slika 2. Aktivna i sanirana odlagališna ploha ...................................................................................................... 18 Slika 3. Lokacija nove plohe (označena crveno) i postojeća ploha za odlaganje azbestnog otpada (označena plavo) .................................................................................................................................................................... 20 Slika 4. Ortofoto prikaz područja odlagališta otpada “Totovec“ (izvor Google Earth) ...................................... 27 Slika 5. Topografski prikaz područja odlagališta otpada “Totovec“ (crveno označeno) ..................................... 28 Slika 6. Isječak iz Osnovne geološke karte Republike Hrvatske i Republike Slovenije list Čakovec (L 33-57) sa označenom lokacijom odlagališta otpada “Totovec“(žuto označeno) .................................................................. 29 Slika 7. Isječak geološkog stupa iz Osnovne geološke karte Republike Hrvatske i Republike Slovenije list Čakovec (L 33-57) ................................................................................................................................................. 30 Slika 8. Lokacija zahvata u odnosu na III. zone sanitarne zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija određene odlukom skupštine Međimurske županije .............................................................................................. 31 Slika 9. Vodna tijela površinskih voda na širem području lokacije zahvata (Izvor: Hrvatske vode) .................... 32 Slika 10. Grupirano podzemno vodno tijelo CDGI_18 – MEĐIMURJE (Izvor : Hrvatske vode) ........................ 33 Slika 11. Vodno tijelo CDRN0156_001 (izvor: Hrvatske vode) ........................................................................... 34 Slika 12.Vodno tijelo CDRN0166_001 (izvor: Hrvatske vode) ............................................................................. 36 Slika 13. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na osjetljiva područja RH (Izvor: Prilog I. Odluke o određivanju osjetljivih područja) .............................................................................................................................................. 38 Slika 14. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na ranjiva područja RH (Izvor: Prilog I. Odluke o određivanju ranjivih područja) ................................................................................................................................................. 39 Slika 15. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na branjena područja RH (Izvor: Prilog V. Glavnog provedbenog plana obrane od poplava) ..................................................................................................................................... 40 Slika 16. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja (Izvor: Hrvatske vode) ............................ 41 Slika 17. Isječak iz Seizmološke karte Hrvatske sa označenom lokacijom odlagališta otpada “Totovec“(žuto označeno) .............................................................................................................................................................. 42 Slika 18. Isječak iz digitalne pedološke karta RH sa označenom lokacijom odlagališta otpada Totovec (žuto označeno) .............................................................................................................................................................. 43 Slika 19. Položaj lokacije odlagališta ''Totovec'' u odnosu na tipove staništa (IzvorHAOP WMS/WFS servis)... 45 Slika 20. Vegetacija na odlagalištu ''Totovec'' ...................................................................................................... 46 Slika 21. Vegetacija na odlagalištu ''Totovec'' ...................................................................................................... 46 Slika 22. Prikaz vegetacije na širem području oko lokacije zahvata .................................................................... 47 Slika 23. Prikaz udaljenosti zaštićenih područja od lokacije zahvata (Izvor:HAOP WMS/WFS servis) .............. 48 Slika 24. Područje ekološke mreže oko lokacije zahvata (Izvor: HAOP WMS/WFS servis) ................................. 49 Slika 25. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka (sred) u Čakovcu i krivulje prosječnog odstupanja od srednjaka (tsred+sd i tsred-sd). Razdoblje: 1981. – 2000. ................................................................................... 53 Slika 26. Godišnji hod srednje mjesečne količine oborine (R). Razdoblje: 1981-2000. ....................................... 54 Slika 27. Godišnja ruža vjetra za Čakovec. Razdoblje 1981. – 2000.godine ........................................................ 55 Slika 28. . Dekadni trendovi (°C/10god) srednje (t), srednje minimalne (tmin) i srednje maksimalne (tmax) temperature zraka za godinu i po godišnjim dobima (DJF – zima, MAM – proljeće, JJA – ljeto, SON – jesen) u razdoblju 1961. - 2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne promjeni temperature u °C na desetljeće (Izvor: Branković i sur., 2013.) ............................................................................................................ 57 Slika 29. Dekadni trendovi (%/10god) sezonskih i godišnjih količina oborine (R - MAM, proljeće; R - JJA, ljeto; R - SON, jesen; R - DJF, zima; R, godina) u razdoblju 1961. - 2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su



proporcionalne relativnim vrijednostima promjena na desetljeće u odnosu na odgovarajući srednjak iz razdoblja 1961 - 1990: <5%, 5-10%, 10-15% i >15% (Izvor: Branković i sur., 2013.) ...................................................... 58 Slika 30. Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih sušnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CDD1, CDD10), za godinu u razdoblju 1961. - 2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne relativnim vrijednostima promjena na desetljeće u odnosu na odgovarajući srednjak iz razdoblja 1961 - 1990.: <5%, 5-10%, 10-30% and >30% (Izvor: Branković i sur., 2013.) .................................................................................... 59 Slika 31. Srednjak ansambla temperature na 2 m (T2m), P1 minus P0: a) zima, b) proljeće, c) ljeto, d) jesen, sa ucrtanom lokacijom zahvata. Izolinije svaka 0.2 °C (Izvor: Branković i sur., 2013.)........................................... 60 Slika 32. Srednjak ansambla a) minimalne T2m zimi i b) maksimalne T2m ljeti, P1 minus P0, sa ucrtanom lokacijom zahvata. Izolinije svaka 0.2 °C. (Izvor: Branković i sur., 2013.) .......................................................... 61 Slika 33. Razlika srednjaka skupa u T2m između perioda P1 i P0: a) zima (DJF), b) proljeće (MAM), c) ljeto (JJA) i d) jesen (SON), sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela. (Izvor: Brankovići sur., 2013.) ............... 62 Slika 34. Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto (JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0, sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela. (Izvor: Branković i sur., 2013.) ........................................................ 63 Slika 35. Promjena sezonske (a - d) i godišnje količine oborine (e) u bližoj budućnosti (2011 - 2040; razdoblje P1) u odnosu na referentno razdoblje (1961. - 1990; P0), sa ucrtanom lokacijom zahvata. Promjene su izražene u postocima količina oborine u referentnom razdoblju. (Izvor: Branković i sur., 2013.) ..................................... 64 Slika 36. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R između razdoblja P1 i P0: a) zima (DJF), b) proljeće (MAM), c) ljeto (JJA) i d) jesen (SON), sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5%. (Izvor: Branković i sur., 2013.)65 Slika 37. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka zima (DJF) a) P2 - P0 i b) P3 - P0 te ljeto (JJA) c) P2 - P0 i d) P3 - P0, sa ucrtanom lokacijom zahvata. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5%. (Izvor: Branković i sur., 2013.) ................................. 66 Slika 38. Izvadak iz Izmjena i dopuna PP Međimurske županije, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora, sa ucrtanom lokacijom zahvata (ljubičasto označeno) .......................................................................... 69 Slika 39. Izvadak iz Izmjena i dopuna PP Međimurske županije, kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, sa ucrtanom lokacijom zahvata (ljubičasto označeno) .......................................................................... 70 Slika 40. Izvadak iz PP uređenja grada Čakovca, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina sa ucrtanom lokacijom zahvata (ljubičasto označeno) .............................................................................................. 72 Slika 41. Izvadak iz PP uređenja grada Čakovca, kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora sa ucrtanom lokacijom odlagališta otpada Totovec (žuto označeno) ..................................................... 73 Slika 42. Izvadak iz III Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja grada Čakovca, kartografski prikaz 4.7. Građevinsko područje naselja Totovec i Novo selo na Savi sa ucrtanom lokacijom odlagališta otpada Totovec (žuto označeno) ..................................................................................................................................................... 74



10) POPIS TABLICA Tablica 1.Površine i kapaciteti za ploha za odlaganje azbesta ............................................................................. 26

Tablica 2. Stanje tijela podzemne vode CDGI_18 - MEĐIMURJE ..................................................................... 33

Tablica 3. Vodno tijelo CDRN0156_001, Melačka ............................................................................................... 35

Tablica 4. Stanje vodnog tijela CDRN0156_001, Melačka .................................................................................. 35

Tablica 5. Vodno tijelo CDRN0166_001, Ivanovec kanal .................................................................................... 37

Tablica 6. Stanje vodnog tijela CDRN0166_001, Ivanovec kanal ........................................................................ 37

Tablica 7. Područja ekološke mreže na široj okolici predmetnog zahvata ........................................................... 49

Tablica 8. Popis kulturnih dobara u naseljima Čakovec i Bartolovec .................................................................. 50

Tablica 9. Srednje mjesečne i godišnja temperatura zraka (sred), pripadne standardne devijacije (sd), maksimalne (maks) i minimalne (min) u Čakovcu. Razdoblje: 1981.-2000. ......................................................... 52

Tablica 10. Srednje mjesečne i godišnja količina oborine (R; mm), pripadne standardne devijacije (sd; mm), koeficijenti varijacije (cv; %), maksimalne i minimalne mjesečne količine oborine (Rmaks i Rmin; mm) za Čakovec ................................................................................................................................................................. 54

Tablica 11. Srednji (sred) mjesečni i godišnji broj dana s jakim (≥6 Bf) i olujnim vjetrom (≥ 8 Bf), te pripadne standardne devijacije (sd) u Čakovcu. Razdoblje: 1981-2000. ............................................................................. 55

Tablica 12. Ocjene osjetljivosti zahvata na klimatske promjene........................................................................... 76

Tablica 13. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene .......................................................................... 76

Tablica 14. Ocjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama ............................................................ 77

Tablica 15. Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama ........................................................... 77

Tablica 16. Matrica klasifikacije ranjivosti zahvata uslijed klimatskih promjena ................................................ 78

Tablica 17. Ranjivost zahvata uslijed klimatskih promjena .................................................................................. 79

Tablica 18. Matrica klasifikacije procjene rizika ................................................................................................. 79

Tablica 19. Ocjena razine rizika utjecaja klimatskih promjena na zahvat ........................................................... 80

Tablica 20. Procjena razine rizika za predmetni zahvat ....................................................................................... 80

Tablica 21. Obrazloženje procjene rizika ............................................................................................................. 80

Tablica 22. Vrednovanje utjecaja izgradnje ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest na lokaciji „Totovec“ tijekom izgradnje i korištenja zahvata .................................................................................................................. 86



11) POPIS GRAFIČKIH PRILOGA Prilog 1. Situacija na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja

Prilog 2. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja

Prilog 3. Građevinska situacija

Prilog 4. Situacija odvodnje procjednih voda

Prilog 5. Granica III. zone sanitarne zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija

Prilog 6. Karta staništa

Prilog 7. Zaštićena područja

Prilog 8. Natura 2000 područja

Prilog 9. Prostorni plan Međimurske županije – kartografski prikaz Korištenje i namjena prostora

Prilog 10. Prostorni plan uređenja Grada Čakovca – kartografski prikaz Građevinsko područje naselja – Totovec i Novo Selo na Dravi



Prilog 1. Situacija na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja

\/

\/

\/\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

SKICA IZMJERE

MJERILO 1:1000

Čakovec,Trg E. Kvaternika 8

438

471/5

501

502

505

506

432/3

486/1

473

433/2

468/1

464/2

436

437

434

469/4

433/1

432/2

432/1

431/2

431/1

468/3

468/2

432/4

485

484/2

440

462

466

453

461

458

467

465

452

448/2

454

464/1

512/2

484/1

483/2

511

482



Prilog 2. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja

\/

\/

\/\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

SKICA IZMJERE

MJERILO 1:1000

Čakovec,Trg E. Kvaternika 8

438

471/5

501

502

505

506

432/3

486/1

473

433/2

468/1

464/2

436437

434

513/1

469/4

433/1

432/2

432/1

431/2

431/1

468/3

468/2

432/4

485

484/2

440

462

466

453

461

458

467

465

452448/2

454

464/1

512/2

484/1

483/2

511

482

POSTOJEĆI BAZENZA PROCJEDNE VODE

AZBESTNOG OTPADA

PLOHA ZA ODLAGANJE

AZBESTNOG OTPADAPLOHA ZA ODLAGANJE

POSTOJEĆI BAZENZA OBORINSKE VODE

KOLNI PRISTUP NA ODLAGALIŠTE



Prilog 3. Građevinska situacija

\/

\/

\/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/ \/

\/ \/\/ \/

\/ \/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /\/

\/\/

\ /\/

\/\/

\ /\/

\/\/

\/\/

\/\ /

\/\/

\/\ /

\/\/

\/\ /

\/\/

\/\ /

\/\/

\ /\/

\/\/

\ /\/

\/\/

\ /\/

\/\/

\ /\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

501 502

505

506

484/2

512/2

484/1

483/2

511

482

POSTO

JEĆI BAZEN

ZA PRO

CJED

NE VO

DE

AZBESTNO

G O

TPADA

NOPNT

COTE

COD

NOPNT

COTE

COD

COD

158.00 - N

IVO IS

KOPA

159.05 - D

NO PLOHE

159.65

159.30

161.80

159.30

161.80

1%

159.00 - N

IVO IS

KOPA

160.05 - D

NO PLOHE

160.22

161.72

160.30

161.80

PLOH

A 1 ZA OD

LAGAN

JE

AZBESTNO

G O

TPADA

PLOH

A 2 ZA OD

LAGAN

JE

2

2

1

1

1%

160.30

161.80

162.15

POSTO

JEĆI BAZEN

ZA OBO

RIN

SKE VOD

E

PO

ST

OJE

ĆI K

AN

AL P

RO

CJE

DN

IH V

OD

A

PO

STO

JEĆ

I KA

NA

L PR

OC

JED

NIH

VO

DA

PO

STO

JEĆ

I KA

NA

L OB

OR

INS

KIH

VO

DA

PO

STO

JEĆ

I KA

NA

L OB

OR

INS

KIH

VO

DA

ZA EVAKUACIJU PROCJEDNIH VODA

POTOPNA PUMPA

ZA EVAKUACIJU PROCJEDNIH VODA

POTOPNA PUMPA



Prilog 4. Situacija odvodnje procjednih voda

\/ \/ \/ \/ \/ \/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/\/

\/\/

\/\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/\/

\/

\/

\ /

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/\/

\/\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

\/

\/

\/

\/

\/

\ /

\/

502

505

506

484/2

512/2

484/1

483/2

511

POSTOJEĆI BAZENZA PROCJEDNE VODE

AZBESTNOG OTPADA

NOPNTCOTECOD

NOPNTCOTECOD

COD

159.05 - DNO PLOHE

PLOHA 1 ZA ODLAGANJE

AZBESTNOG OTPADAPLOHA 2 ZA ODLAGANJE

2

POSTOJEĆI KANAL PROCJEDNIH VODA DN200

POSTOJEĆI KANAL OBORINSKIH VODA

ZA EVAKUACIJU PROCJEDNIH VODAPOTOPNA PUMPA

1%

ZA EVAKUACIJU PROCJEDNIH VODAPOTOPNA PUMPA

DR

EN

AŽN

A C

IJEV

PE

HD

DN

/OD

315

KDC 159.23

DN/OD 500PE HD CIJEV

KDC 158.23

CIJEV DN/OD 200

1%

POSTOJEĆI KANAL PROCJEDNIH VODA DN200

POSTOJEĆI KANAL OBORINSKIH VODA

KT 163.03KN 159.93 POSTOJEĆI KANAL PROCJEDNIH VODA DN200

DR

EN

AŽN

A C

IJEV PE

HD

DN

/OD

315

159.59

159.30

161.80

159.35

161.85

160.13

161.82

1 60.38

161. 88 160.21

161.71

162.09

160.41

160.46

161.96

161.91

161.63

159.53

159.37

159.59

159.19

160.32

161.87

162.09

162.03

159.43

159.47

161.93

159.56162.06

160.05 - DNO PLOHE

160.25

161.75

161.91

159.42161.97

159.55

162.05

161.92

162.07

159.57

159.54162.04

159.45

161.95

159.36

161.86

160.37

161.87

160.36

161.86

160.32

161.82

160.22

161.72161.67

RO10+000,00

TALO

ŽNIK

0+004,50

RO

20+044,34

RO

30+122,06

CIJEV DN/OD 200

L=77,72m

DN250

0,93%

DN/OD 500PE HD CIJEV

L=39,84m

DN250

0,90%

DRENAŽNA CIJEV DN/OD200 DRENAŽNA CIJEV DN/OD200SPOJ NA POSTOJEĆIKOLEKTOR



Prilog 5. Granica III. zone sanitarne zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija



Prilog 6. Karta staništa

Karta staništa

Kopnena staništaA11, Stalne stajaćiceI21, Mozaici kultiviranih površinaI31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinamaI81, Javne neproizvodne kultivirane zelene površineJ11, Aktivna seoska područjaJ11/J13, Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područjaJ43, Površinski kopoviJ44, Infrastrukturne površineJ45, Uzgajališta životinja

Kazalo

Mjerilo 1 : 10 000

0 250 500 750 1000 m

Lokacija zahvata

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (WMS/WFS servis)



Prilog 7. Zaštićena područja

Zaštićena područja

Regionalni park Mura - Drava Lokacija zahvata

Legenda Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (WMS/WFS servis)

Mjerilo 1 : 25 000



Prilog 8. Natura 2000 područja

Natura 2000 područja

Područja očuvanja začajna za ptice (POP)Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Lokacija zahvata

Legenda Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (WMS/WFS servis)

Mjerilo 1 : 25 000

HR2001207Drava -

akumulacije

HR1000013Dravske

akumulacije

HR2000470 Čep- Varaždin



Prilog 9. Prostorni plan Međimurske županije – kartografski prikaz Korištenje i namjena prostora

!!!!

!!!!

!!

!!

!!DD

!!

!!!!

!!

!!

!!

!!

!!!!!!

!k!R1

!!DD

!!!!

!!

!!

!!

!!DD

!!DÎ!!ÎÎ!!ÎÎ

!!EDÒ

!!

!!DD

!!DD!!

!!

!!DD

!!!!

!!

!k!R7

!!EDÒ

!!

!!

!!

!k!R1

!!DÎ

!!ÎÏ

!!ÎÏ!!ÎÏ

!!ÎÏ

!!ÎÏ

!!DÎ

!!DÎ

!!

!!EE

!!EE

!!EE

!!EE

!!EE

!!EE

!!EE

!!EE

!!EE !!EE

!!EE

!!EE

!!EE

!!

!!

""G6

""G6

""6

""6

!!Ë

""6

!!Ë

!!Ë

!!Ë

!!

!!

""6

!!!!

!!

!!

!!

!!

""

e

""G6""6

""6

!k!

""G6

!!DÎ!!ÎÏ!k!R1

!!

!!

!!

!! !!EE""6

!!Ë

""G6

""6 ""G6

""

e

!(

!! !!EE!!

S

,



Prilog 10. Prostorni plan uređenja Grada Čakovca – kartografski prikaz Građevinsko područje naselja – Totovec i Novo Selo na

Dravi

Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - mzoe.gov.hr DOKUMENATA/ARHIVA --- OPUO... · ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš izmijenjenog odlagališta otpada