POVIJEST MJERENJA NA TLU RH

20. svibnja SVJETSKI SVJETSKI DAN DAN MJERITELJSTVA .20. svibnja 1875. potpisan je meunarodni Dogovor o metru.Mjeriteljstvo na tlu dananje Hrvatske u doba Rimskoga carstva bilo je na podjednakoj razini kao u cijelom Carstvu. U doba nastanka srednjovjekovne Hrvatske drave mjeriteljstvo se osnivalo na nasljeu rimskoga mjeriteljstva, jednako kao u veini europskih zemalja.U srednjovjekovnoj Hrvatskoj po tadanjim pravnim obiajima (ius mensurerum et ponderum) pravo mjera i utega pripadalo kralju, hercegu ili banu. Sve do ranog novovjekovlja pravo mjere i utega pripadalo je, kao znak suverenosti, Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor je, iako je bio pod hrvatsko-ugarskom krunom sve do sredine 18. st., obranio samosvojne hrvatske mjerne jedinice.Od pamtivijeka prva su mjerenja biljeena na trnicama pri razmjeni dobara i usluga,pri raspodjeli uroda ili ulova, te pri naplati poreza ili drugih dugovanja. Vana podruja mjerenja bile su i izmjere zemljita, te mjerenja vremena. Mjerila su se ponajprije duljina, plotina, masa, obujam i vrijeme, te brojio broj komada neke cjeline.

Mjerenje duljineDuljina se izravno mjerila i to veinom usporedbom s dijelovima tijela kao to su : prst, palace, pedalj, lakat, korak i sl.Duljina ili trajanje se mjerilo i posredno, kao na primjer, osloncem na vrijeme koje je potrebno da se prijee neki put : dan hoda, dan jahanja, dan plovidbe.

Jedinice duljineJedinice duljine prema knjizi De architectura libri decem rimskoga pisca Marka Vitruvija Polija iz 1. st. pr.Kr. osnova su europskoga antropolokoga sustava jedinica duljine.

Mjere duljineMjere duljine sauvane su kao mjerni tapovi ili su uklesane u trajne spomenike.Dubrovaki lakat, koji iznosi 51.2 cm, utjelovljen je laktom kipa viteza Orlanda, ponovljen je u podnoju spomenika, a mjerni tap je bio pohranjen kao dravna pramjera duljine.

Hrvatska miljaHrvatska milja (lat.Milliaria Croatica), vrijednosti 2 226 metara, sauvana je na Glavaevu Zemljovidu Hrvatske iz 1673. godine

.

Mjerenje plotinePonajprije se mjerila plotina obradivoga zemljita,i to posredno,odmjeravanjem duljine stranica,te izraunavanjem.

Upute za izmjeru zemljita uz Kontribuciju cara Josipa II. iz 1784.

Mjerenje obujma

Obujam kapljevina,sipkih i zrnatih tvari,mjerio se zahvatom (prstohvat,grt,pregrt) ili posudama (uplje plodine,lice,mjerice,lonii i sl.)

uplja mjera variak iz Poljica

Mjere obujma

Mjerne posude,tzv.uplje mjere sauvane su u muzejima,a kamene uplje mjere u krajevima uz Jadran.

Kamene uplje mjere u Graiu u Istri

Hrvatske uplje mjere

Hrvatske uplje mjere rabile su se do polovice 18.st. Neke su bile gotovo dvostruke vee od istoimenih austrijskih mjera.

Hrvatska pinta je bila dvostruko vea od austrijske pinte,pa je na poli dvostruko vei od holbe (njem.halbe=pola), od tuda vjerojatno naziv holbica.

Starohrvatske mjerne jedinice

Tragovi hrvatskih mjernih jedinica,mnogih oslonjenih na rimski sustav,nalaze se u starim dokumentima,prvim rjenicima,a poneto je sauvanih mjere u muzejima.

Utezi na ulaganje iz 18.st

Iscrpan opis mjernih jedinica duljine nalazi se u Gazofilaciju Ivana Belostenca iz 1740.,nastao u drugoj polovici 17.st

"Pounske mjere"

Hrvatski sabor je 1733. god. i na podruju Hrvatske uveo "pounske mjere",jedinstvene za cijelu Habsburku monarhiju

Time su starohrvatske samosvojne mjerne jedinice (hrvatska pinta,zagrebaka pinta,hrvatski poli,hrvatsko juro i dr.)otile u povijest.

"Beke mjere"

Od 1854. god. na podruju cijele Habsburke monarhije uvedene su jedinstvene "donjoaustrijske mjere" ili "beke mjere"

Neke su od tih mjernih jedinica ustrajnou zemljinih knjiga ostale u uporabi do kraja 20. st. (etvorni hvat,jutro)

uplja mjera pola austrijskoga mjerova ili pola vagana iz 1866.god.

Metarski sustav

Metarski sustav je u Hrvatsku uveden u doba potpisivanja Dogovora o metru(1875. god.)

lanak Bogoslava uleka u Danici-koledaru i ljetopisu za 1876.

Odlukom Hrvatsko-Ugarskoga sabora iz 1874. god. Metarski sustav je u Hrvatsku uveden od 1. sijenja 1876.

Hrvatski sabor je 1876. god. odobrio stanovitu novanu svotu za podizanje Meunarodnoga ureda za utege i mjere u Svresu pokraj Pariza, te godinjidoprinos za njegovo odravanje.

Hrvatska je, budui da je bila sastavnicom Austro-Ugarske, supotpisnica Dogovora o metru. Bila je u prvoj skupini zemalja koje su krenule prema svjetskom mjeriteljskom jedinstvu, te je sudjelovala u provedbi obveza koje slijede iz Dogovora o metru.

Hrvatsko mjeriteljstvo u 20.st.

Od 1918.god.hrvatsko je mjeriteljstvo u sastavu mjeriteljstva dviju Jugoslavija.

U to je doba,1981. god. uveden Meunarodni sustav jedinica (SI).

Hrvatska mjeriteljska literatura

Prvi sustavni opis mjerenja na hrvatskome jeziku nalazi se u ulekovom Prirodnom zakoniku za svakoga ili Popularnoj fizici iz 1873. god.

Od 1970-ih godina pojavljuje se u Hrvatskoj suvremena namjenska mjeriteljska literatura:

- M. Brezinak, Mjerenje i raunanje u tehnici i znanosti (1971.),

- T. Cvita, N. Kallay, Fizike veliine i jedinice Meunarodnog sustava (1975., 1980.),

- Z. Jakobovi, Leksikon mjernih jedinica (1981., 1988., 1991., 2008.)

Dananje Hrvatsko mjeriteljsko drutvo osnovano je 1978., a od 1983. god. izlazi dananji Mjeriteljski vjesnik.

Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

Uspostavom samostalne Republike Hrvatske preuzimaju se 8. listopada 1991. mjeriteljski zakoni bive drave.

1992. god. osnovan je Dravni zavod za normizaciju imjeriteljstvo. Od 1993. slijedili su prvi mjeriteljski zakoni i podzakonski dokumenti.

Hrvatski kilogram

Dravni zavod za mjeriteljstvo

Iz Dravnoga zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nastali su 2005. godine

- Hrvatski zavod za norme (HZN),

- Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM)

- Hrvatska akreditacijska agencija (HAA)

Pridrueni je lan Ope konferencije za utege imjere (CGPM), te je Vladi RH predloiopotpisivanje Dogovora o metru,

Potpisnik je sporazuma o meusobnom priznavanju nacionalnih mjernih etalona, te potvrda o mjerenju i umjeravanju (CIPM MRA),

Pravi je lan Meunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML).

lan je Europske udruge nacionalnih mjeriteljskih instituta (EUROMET),

Pridrueni je lan Europske suradnje u zakonskom mjeriteljstvu (WELMEC).

Time, i nizom mjernih laboratorija, Hrvatska je danas ukljuena u svjetsko mjeriteljstvo, u koje je krenula jo daleke 1874. god. provoenjem Dogovora o metru.

ZAKON O MJERNIM JEDINICAMA

MJERNE JEDINICE

Mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj ureene su "Zakonom o mjernim jedinicama" (Narodne novine br. 58, od 18. lipnja 1993.) te "Hrvatskim normama" (HRN ISO 1000 i niz HRN ISO 31), a slijedom meunarodnih dogovora temeljenih na "Dogovoru o metru" iz 1875. god. Za sva mjerenja mase u cilju trgovanja, zatite zdravlja ljudi i ivotinja, kod izdavanja slubenih dokumenata i certifikata temeljem mjerenja mase, zakonska je obveza uporaba utega i vaga koje posjeduju valjane umjernice ili ovjernice.

Mjerne jedinice razvrstavaju se u slijedee skupine:1. Jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI: osnovne izvedene s posebnim nazivima i znakovima izvedene bez posebnih naziva i znakova 2. Iznimno doputene jedinice izvan SI3. Decimalne jedinice (tvore se pomou decimalnih predmetaka) od jedinica SI, izuzev Celzijeva stupnja i kilograma (vidi toku 1.) od slijedeih iznimno doputenih jedinica izvan SI: litra, teks, bar, elektronvolt i var 4. Sloene izvedene jedinice.Popisi su jedinica prilagoeni posljednjem (sedmom) izdanju Le Systeme international d unites (SI). Organization intergouvernementale de la Convention du Metre Bureau international des poids et mesures, Sevres 1998., prema kojemu e se usklaivati norme i dravni zakoni o mjernim jedinicama, pa tako i hrvatski Zakon o mjernim jedinicama. Takve su jedinice popraene biljekama ispod tablica.OSNOVNE JEDINICE SI NazivZnakVeliina

metarmduljina

kilogram 1)kgmasa

sekundasvrijeme

amperAelektrina struja

kelvinKtermodinamika temperatura

molmolmnoina (koliina) tvari

kandelacdsvjetlosna jakost

1) Decimalne jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.IZVEDENE JEDINICE SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA NazivZnakVeza s drugim jedinicama SIVeliina

bekerelBqs1aktivnost radioaktivnog izvora

Celzijev stupanj 1)CKCelzijeva temperatura

dulJN mrad, energija, toplina

faradFC/Velektrini kapacitet

grejGyJ/kgapsorbirana doza ionizirajueg zraenja

henriHWb/Ainduktivnost

hercHzs1frekvencija

kulonCA selektricitet

lukslxlm/m2osvjetljenje

lumenlmcd srsvjetlosni tijek

njutnNkg m/s2sila

omV/Aelektrini otpor

paskalPaN/m2tlak

radijan 2)rad1kut

simensSA/Velektrina vodljivost

sivertSvJ/kgekvivalentna doza

steradijan 2)st1ugao (prostorni kut)

teslaTN/(A m)magnetna indukcija

vatWJ/ssnaga

veberWbT m2magnetni tijek

voltVW/Aelektrini potencijal, napon, elektromotorna sila

1) Najnovije preporuke predviaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, to prije nije bilo doputeno.2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI. "Dvadeseta opa konferencija za utege i mjere" 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice radijan i steradijan proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije. Uporaba njihovih naziva i znakova pri tvorbi izvedenih jedinica slobodna je, ali neobvezatna. Pri promjenama meunarodnih i dravnih normi te dravnih zakona postupno e se provoditi takvo razvrstavanje navedenih jedinica. IZVEDENE JEDINICE SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA NazivZnakoviVeliina

etvorni metarm2plotina

kubni metarm3obujam

reciproni metar1/m, m-1valni broj

metar u sekundim/sbrzina

metar u sekundi na kvadratm/s2ubrzanje

kubni metar u sekundim3/sobujamni protok

kilogram po kubnom metrukg/m3gustoa

dul po etvornom metruJ/m2energijska gustoa

dul po kilogramuJ/kgenergijski tijek

dul po kilogramkelvinuJ/(kgK)specifini toplinski kapacitet

kandela po etvornom metrucd/m2svjetljivost

mol po kubnom metrumol/m3mnoinska koncentracija

grej u sekundiGy/sbrzina apsorbirane doze

(broj) jedan1lomni indeks

IZNIMNO DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA NazivZnakVeza s jedinicama SIVeliinaUporaba samo za:

morska milja1852 mduljinapomorski, rijeni i zrani promet

astronomska jedinica~1,495 978 71011 mastronomiju

ara100 m2plotinaplotinu zemljita

hektarha10 000 m2

litral, L103 m3 = dm3obujam

stupanj1

minuta1kut

sekunda12

gon 1g

atomska jedinica maseu~1,66057 1027 kgfiziku i kemiju

karat2 104 kgmasamasu dragulja

gramg103 kg

tonat103 kg

minutamin60 s

sath3 600 svrijeme

dand86 400 s

vorbrzinapomorski i zrani promet

tekstex106 kg/mduljinska masatekstilna vlakna i konac

barbar105 Pa

milimetar ivina stupcammHg133,322 Patlakizraavanje tlaka tjelesnih tekuina

elektronvolteV~1,602191019 Jenergijaposebna podruja

varvar1 Wsnagareaktivnu (jalovu) snagu izmjenine elektrine struje

bel2)BB = 0,5 ln 10 (Np)razina

neper3)NpNp = 1razina

1 Decimalne se jedinice tvore samo od slijedeih iznimno doputenih jedinica: litra, gram, teks bar, elektronvolt i var, a od jedinice bel obino se tvori samo decibel (dB). 2), 3) Bel i neper ne nalaze se u Zakonu o mjernim jedinicama iz 1993. godine.

PREDMECI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA PredmetakZnakVrijednost

jotaY1024

zetaZ1021

eksaE1018

petaP1015

teraT1012

gigaG109

megaM106

kilok103

hektoh102

dekada10

decid101

centic102

milim103

mikro106

nanon109

pikop1012

femtof1015

atoa1018

zeptoz1021

joktoy1024

Primjena meunarodnih normi sve vie izjednauje razinu tehnologije i smanjuje razlike izmeu proizvoda, a kakvoa i pouzdanost postaju odluujui imbenici.

Donoenjem normi ISO 9000 - 9004 bitno se mijenja pristup kakvoi proizvoda i usluga. Kakvoa se vie ne ocjenjuje samo prema tehnikim podacima, odnosno svojstvima proizvoda, nego i na temelju organizacije i uvjeta rada, te postupaka koje proizvoa ili usluitelj poduzima radi postizanja odreenih svojstava proizvoda odnosno, usluga.

Zbog velikog suparnitva na meunarodnom tritu proizvoda i usluga sve se vie trai dokaz o sustavnom ovladavanju kakvoom. Bitan je dio tog sustava pravilno i neprekidno odravanje i umjeravanje proizvodne mjerne opreme.

Osim toga, za sva mjerenja mase u cilju trgovanja, zatite zdravlja ljudi i ivotinja, kod izdavanja slubenih dokumenata i certifikata temeljem mjerenja mase, zakonska je obveza uporaba utega i vaga koje posjeduju valjane umjernice ili ovjernice.

Svaki etalon kojim se obavlja umjeravanje, odnosno mjerilo koje se rabi za slubena mjerenja mora imati valjanu umjernicu, odnosno ovjernicu kojom se dokazuje da je bio usporeivan s etalonom vee mjeriteljske kakvoe te da su njegova odstupanja unutar doputenih granica pogreaka.

Sve informacije u svezi tipnih odobrenja, ovjeravanje mjerila, po sreditima, ovlatenim i potvrenim mjeriteljskim laboratorijima, potvrdama za uvoz mjerila, ispitivanje predmeta od plemenitih kovina i dr. mogu se dobiti izravno u "Dravnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo" ili odsjecima mjeriteljskog nadzora u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.

NORME U RH

Navedeni su nazivi i definicije iz hrvatske norme: HRN EN 45020:2004, Normizacija i srodne djelatnosti Rjenik opih naziva (ISO/IEC Upute 2:1996; EN 45020:1998)NormizacijaDjelatnost uspostavljanja odredaba za opu i opetovanu uporabu koje se odnose na postojee ili mogue probleme radi postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstuNAPOMENA 1: Ta se djelatnost u prvome redu sastoji od oblikovanja, izdavanja i primjene norma.NAPOMENA 2: Vane su koristi od normizacije poboljavanje prikladnosti proizvoda, procesa i usluga za njihove predviene svrhe, otklanjanje zapreka u trgovini te olakavanje tehnike suradnje.Normativni dokumentDokument koji daje pravila, upute ili znaajke za razliite djelatnosti ili njihove rezultateNAPOMENA 1: Naziv "normativni dokument" rodni je naziv koji obuhvaa dokumente kao to su norme, tehnike specifikacije, upute za primjenu i propise.NAPOMENA 2: "Dokumentom" se smatra svaki nosa na kojemu je zapisana odreena obavijest.NAPOMENA 3: Nazivi za razliite vrste normativnih dokumenata odreuju se tako da uzimaju u obzir dokument i njegov sadraj kao jedinstvenu cjelinu. NormaDokument donesen konsenzusom i odobren od priznatoga tijela, koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstuNAPOMENA: Norme bi se trebale temeljiti na provjerenim znanstvenim, tehnikim i iskustvenim rezultatima, i biti usmjerene promicanju najboljih prednosti za drutvo.Tehnika specifikacijaDokument u kojemu se propisuju tehniki zahtjevi koje treba zadovoljiti kakav proizvod, proces ili uslugaNAPOMENA 1: Kad god je to potrebno, tehnika specifikacija treba naznaiti postupke s pomou kojih se moe odrediti jesu li ispunjeni dani zahtjevi.NAPOMENA 2: Tehnika specifikacija moe biti norma, dio norme ili poseban dokument neovisan o normi.Upute za primjenuDokument kojim se preporuuju naini ili postupci projektiranja, izradbe, ugradbe, odravanja ili uporabe opreme, konstrukcija ili proizvodaNAPOMENA: Upute za primjenu mogu biti norma, dio norme ili neovisne o normi.Propisdokument koji sadri obvezatna zakonska pravila, a donosi ga koje upravno tijeloTehniki propispropis u kojemu se tehniki zahtjevi daju izravno ili upuivanjem na normu, tehniku specifikaciju ili upute za primjenu, ili pak ukljuivanjem sadraja tih dokumenataNAPOMENA: Tehniki propis moe se dopuniti tehnikim uputama, tj. dostatnim odredbama koje opisuju naine zadovoljavanja zahtjeva u propisu.Tijela odgovorna za norme

Tijelo(odgovorno za norme i propise) zakonska ili upravna jedinica koja ima posebne zadatke i sastavNAPOMENA: Primjeri su tijela organizacije, upravna tijela, tvrtke i zaklade.OrganizacijaTijelo utemeljeno na lanstvu drugih tijela ili pojedinaca koje ima statut i vlastitu upravu- normizacijsko tijelo-tijelo s priznatom djelatnou u normizaciji- normirno tijeloNormizacijsko tijelo priznato na nacionalnoj, regionalnoj ili meunarodnoj razini ija je osnovna djelatnost, u skladu s njegovim statutom, priprema, odobravanje ili prihvaanje norma koje su dostupne javnostiNAPOMENA: Normirno tijelo moe imati i druge osnovne djelatnosti.Nacionalno normirno tijelonormirno tijelo priznato na nacionalnoj razini koje ima pravo biti nacionalnim lanom odgovarajuih meunarodnih i regionalnih normirnih organizacija

Nacionalno normirno tijelo u Republici Hrvatskoj je HRVATSKI ZAVOD ZA NORME - HZN

Neka nacionalna normirna tijela su:

ASSOCIATION FRANAISE DE NORMALISATION - AFNOR BRITISH STANDARDS INSTITUTION - BSI DEUTSCHES INSTITUT FR NORMUNG - DIN ENTE NAZIONALE ITALIANO DI UNIFICAZIONE - UNI STERREICHISCHES NORMUNGSINSTITUT - ON SLOVENSKI INSTITUT ZA NORMIZACIJU - SIST

Europske organizacije za normizaciju su:

EUROPEAN COMMITTEE FOR STANDARDIZATION - CEN (Europski odbor za normizaciju) EUROPEAN COMMITTEE FOR ELECTROTECHNICAL STANDARDIZATION - CENELEC(Europski odbor za elektrotehniku normizaciju) EUROPEAN TELECOMMUNICATIONS STANDARDS INSTITUTE - ETSI (Europski institut za telekomunikacijske norme)

Najpoznatije meunarodne organizacije za normizaciju su:

INTERNATIONAL ORGANIZATION FOR STANDARDIZATION - ISO(Meunarodna organizacija za normizaciju) INTERNATIONAL ELECTROTECHNICAL COMMISSION - IEC(Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo)Vrste norma

Osnovna normaNorma kojom se obuhvaa iroko podruje ili koja sadri ope odredbe za koje posebno podrujeNAPOMENA: Osnovna norma moe se upotrebljavati kao norma za izravnu primjenu ili kao osnova za druge norme.Terminoloka normaNorma koja utvruje nazive, obino praene njihovim definicijama i, katkad, objanjenjima, crteima, primjerima itd.Norma za ispitivanjeNorma koja se odnosi na metode ispitivanja, katkad dopunjena drugim odredbama koje se odnose na ispitivanja, kao to su uzorkovanje, uporaba statistikih metoda ili redoslijed ispitivanjaNorma za proizvodNorma koja utvruje zahtjeve koje mora zadovoljiti koji proizvod ili skupina proizvoda da bi se osigurala njegova/njihova prikladnostNAPOMENA 1: Norma za proizvod moe osim zahtjeva za postizanje prikladnosti izravno ili upuivanjem na druge norme sadravati odredbe o nazivlju, uzorkovanju, ispitivanju, pakiranju i oznaivanju te katkad zahtjeve za procese.NAPOMENA 2: Norma za proizvod moe biti potpuna ili nepotpuna, ovisno o tome utvruje li sve potrebne zahtjeve ili samo neke. U tome smislu mogu se razlikovati norme kao to su dimenzijske norme, norme o gradivima i tehnike norme za isporuku.Norma za procesNorma koja utvruje zahtjeve to ih mora ispuniti koji proces kako bi se osigurala njegova prikladnostRazine normizacije

Razina normizacijeZemljopisni, politiki ili gospodarski opseg ukljuenosti u normizacijuMeunarodna normizacijaNormizacija u kojoj mogu sudjelovati odgovarajua tijela svih zemaljaRegionalna normizacijaNormizacija u kojoj mogu sudjelovati odgovarajua tijela zemalja samo jednoga zemljopisnog, politikog ili gospodarskog podruja svijeta, npr. europska normizacijaNacionalna normizacijaNormizacija koja se odvija na razini jedne odreene zemljeNAPOMENA: U kojoj zemlji ili dijelu koje zemlje normizacija se moe takoer provoditi u kojoj grani ili podruju djelovanja (npr. ministarstva), na mjesnoj razini, na razini udruge ili tvrtke te u pojedinim tvornicama, radionicama i uredima