Eksperimenti Iz Hidrostatike Zanimljivo

KUTIJA S POKUSIMA 1.0

Pribor, upute i objanjenja za 20 znanstvenih pokusa

HRVATSKI

Besplatno za edukacijske svrhe

Zatrai licencu >>

Author: Sao igon

Adviser: Fedor Tomai

Editing and proofreading: Peter Avbar, Nidja Tomai

Translation: Marina Barii

Webpage: www.sciencebox.eu

http://www.sciencebox.eu/hr/http://www.sciencebox.eu/

2

Pokus Upute Objanjenja

1. Moe li zrak zadrati vodu? stranica 7 stranica 37

2. Iz jedne ae u drugu stranica 8 stranica 38

3. Spremnik vode stranica 9 stranica 39

4. Sifon stranica 10, 11 stranica 40

5. Ronilako zvono stranica 12 stranica 41

6. Vakum priljepak stranica 13 stranica 42

7. Prasak stranica 14 stranica 43

8. Hidraulina dizalica stranica 15, 16 stranica 44

9. Katapult stranica 17 stranica 45

10. Gnjurac stranica 18, 19 stranica 46

11. Zato brodovi tonu? stranica 20, 21 stranica 47

12. Plutajua spajalica stranica 22, 23 stranica 48

13. Zato se loptica odbija? stranica 24 stranica 49

14. Padajui vijak stranica 25, 26 stranica 50

15. Trenje stranica 27, 28 stranica 51

16. Zviduk stranica 29, 30 stranica 52

17. aroban ep stranica 31, 32 stranica 53

18. Mjehurii zraka stranica 33, 34 stranica 54

19. Kapljiva vode kao povealo stranica 35 stranica 55

20. Elektricitet stranica 36 stranica 56

Press CTRL and click on the link!

3

Pribor:

Plastina posuda (1.0.001) poklopac (1.0.002)

Plastina cijev (1.0.003) Plastina cjevica (1.0.004)

plastina aa (1.0.005) kapalica (1.0.006)

http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

4

Plastina boca (1.0.007) Vakum priljepak (1.0.008)

slamka (1.0.009) plastelin (1.0.010)

Loptica od stiropora (1.0.011) vijak (1.0.012)


5

Velika prica (1.0.013) Mala prica (1.0.014)

krpa (1.0.015) vata (1.0.016)

ep (1.0.017) gumica (1.0.018)


6

Plastina vilica (1.0.019) spajalica (1.0.020)

Plastini papir (1.0.021) konac (1.0.022)

http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

7

Pokus 1.0.1

MOE LI ZRAK ZADRATI VODU?

Pribor: plastina posuda, plastina aa, plastini papir

1. Napuni plastinu au do polovice s vodom.

2. Prekrij otvor ase s plastinim papirom.

3. Prinesi au iznad plastine posude.

4. Drei jednom rukom plastini papir na otvoru ase, izokrenu au tako da otvor ase bude okrenut prema plastinoj posudi. Polako makni ruku s plastinog papira i vidjet e da voda nee iscuriti. Ne stii au!

Objanjenje pokusa >>

http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

8

Pokus 1.0.2

IZ JEDNE AE U DRUGU

Pribor: dvije plastine ae, slamka

1. Napuni jednu au s vodom i pored nje stavi praznu au.

2. Spusti slamku u au s vodom.

3. Zaepi vrh slamke s prstom.

4. Drei prst na slamki premjesti slamku iznad prazne ae.

5. Makni prst sa slamke i voda e istei u au. Ponovi postupak nekoliko puta.


http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

9

Pokus 1.0.3

SPREMNIK VODE

Pribor: plastina posuda, plastina boca

1. Napuni plastinu posudu do polovice s vodom.

2. Napuni bocu s vodom.

3. Uroni otvor boce u posudu s vodom kako je prikazano na fotografiji. Moe primjetiti da voda ne istjee iz boce.


http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

10

Pokus 1.0.4

SIFON

Pribor: plastina posuda, plastina boca, plastina cijev, plastina aa, velika prica

1. Okreni plastinu posudu otvorom prema dolje a pored nje stavi plastinu au.

2. Napuni plastinu bocu s vodom i stavi je na plastinu posudu.

3. Natakni jedan kraj plastine cijevi na veliku pricu.

4. Drugi kraj plastine cijevi uroni do dna u plastinu bocu napunjenu vodom. Uz pomo price napuni plastinu cijev s vodom (cijela plastina cijev mora biti ispunjena vodom).

http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

11

5. Vrh price postavi horizontalno iznad plastine ase.

6. Odspoji plastinu cijev od price i brzo ju stavi u plastinu au. Ne dii plastinu cijev!

7. Voda tee iz boce u au. Takve sprave nazivaju se sifoni.


http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

12

Pokus 1.0.5

RONILAKO ZVONO

Pribor: plastina posuda, plastina aa, loptica od stiropora

1. Napuni plastinu posudu s vodom i u nju stavi lopticu.

2. Prekrij lopticu s plastinom aom.

3. Polako i oprezno sputaj au prema dnu posude. Vidjet e da voda ne ulazi u au jer loptica ostaje na dnu posude.



13

Pokus 1.0.6

VAKUM PRILJEPAK

Pribor: vakum priljepak, plastina posuda, konac, spajalica

UPOZORENJE: nemoj povlaiti vakum priljepak za metalnu kuku. Za uklanjanje

vakum priljepka upotrijebi spajalicu kako je prikazano na fotografiji 3.

1. Okreni plastinu posudu otvorom prema dolje kako je prikazano na fotografiji i na nju priljepi vakum priljepak.

3. Uguraj spajalicu ispod vakum priljepka i priekaj da olabavi kako bi ga mogao odvojiti od plastine posude. Ne povlai priljepak za metalnu kuku.

2. Podiui posudu uz pomo metalne kuke na priljepku, provjeri je li priljepak dobro privren za posudu.

4. Postavi konac ispod priljepka i pokuaj ga priljepiti za posudu. Primjetit e da se priljepak nee privrstiti za posudu.



14

Pokus 1.0.7

PRASAK

Pribor: velika prica, plastelin

UPOZORENJE! Pazi da otvor price s lopticom nije okrenut prema tebi i drugim osobam.

1. Uz pomo klipa na prici ispusti zrak iz price.

2. Iz plastelina napravi kuglicu.

3. Postavi lopticu od plastelina na vrh price.

. 4. Usmjeri vrh price s lopticom od sebe i drugih osoba. Podigni klip price koliko moe i zatim ga otpusti.

5. Kada otpusti klip price on se vraa u prvobitni poloaj to uzrokuje prasak a mogue i da loptica poleti.



15

Pokus 1.0.8

HIDRAULINA DIZALICA

Pribor: plastina posuda, plastina cijev, velika prica, mala prica

1. Plastinu posudu napuni do polovice s vodom.

2. Veliku pricu napuni do kraja s vodom iz plastine posude.

3. vrsto natakni jedan kraj plastine cijevi na vrh velike price.

4. Uz pomo price napuni plastinu cijev s vodom tako da i u prici ostane neto vode.


16

5. Ispusti sav zrak iz male price i spoji na njezin vrh drugi kraj plastine cijevi.

6. Nakon to si spojio plastinu cijev na obje price probaj vodu iz jedne price istisnuti u drugu i obrnuto.

7. Stavi plastinu posudu na rub stola tako da otprilike 2 cm posude nije na stolu. Postavi veliku pricu ispod posude kako je prikazano na fotografiji tako da ne pomie ruku s kojom dri pricu.

8. Iz male price istisni vodu i vidjet e kako se posuda die! Upravo si napravio model hidrauline dizalice!


http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

17

Pokus 1.0.9

KATAPULT

Pribor: loptica od stiropora, plastina boca

UPOZORENJE: otvor boce s lopticom okreni od sebe i drugih uenika.

1. Postavi lopticu od stiropora na otvor boce. Lagano je s prstima privrsti na otvor boce tako da se ne oteti ili ne zaglavi.

2. Polako, s obje ruke pritii bocu.

3. Ako se boca dovoljno jako pritisne loptica e izletiti van. Odmakni otvor boce s lopticom od sebe i drugih uenika.



18

Pokus 1.0.10

GNJURAC

Pribor: plastina posuda, plastina boca s epom, kapalica

1. Napuni plastinu bocu s vodom i stavi ju u plastinu posudu.

2. U bocu s vodom stavi kapalicu otvorom prema dolje.

3. Zaepi bocu.


19

4. Stavi plastinu bocu s vodom i kapalicom na stol.

5. Oprezno i polako pritisni rukama bocu i vidjet e kako kapalica tone. Ako otpusti stisak kapalica se die na povrinu. Moe nainiti pokus i s veom bocom.


http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

20

Pokus 1.0.11

ZATO BRODOVI TONU?

Pribor: plastina posuda, plastelin, velika prica


2. Napravi lopticu od plastelina.

3. Stavi lopticu u posudu s vodom. Primjetit e da loptica tone.

4. Ponovno uzmi lopticu i preoblikuj ju u brod (oblik male zdjele).


21

5. Polako i oprezno spusti brod u vodu. Primjetit e da pluta.

6. Napuni veliku pricu s vodom i postepeno napuni brod s vodom.

7. Nakon odreene koliine vode u brodu on poinje tonuti.



22

Pokus 1.0.12

PLUTAJUA SPAJALICA

Pribor: plastina posuda, spajalica, plastina vilica

NAPOMENA: Za uspjeno izveden pokus na priboru ne smiju biti tragovi deterdenta

ili sapuna.


2. Postavi spajalicu na rub vilice kako je prikazano na fotografiji.

.


23

3. Polako i oprezno spusti vilicu sa spajalicom u vodu.

4. Izvadi vilicu iz vode bez da dodiruje spajalicu. Primjetit e da spajalica ne tone nego pluta na povrini vode.

5. Ako pogleda paljivije vidjet e da spajalica ne razbija povrinu vode.



24

Pokus 1.0.13

ZATO SE LOPTICA ODBIJA?

Pribor: loptica od stiropora, plastelin

1.Od plastelina napravi lopticu.

2. Loptica od plastelina treba biti jednake veliine kao i loptica od stiropora.

3. Istovremeno ispusti loptice s odreene visine.

4. Primjetit e da se loptica od stiropora odbija a loptica od plastelina ne.

5. Promotri loptice nakon pokusa. Primjetit e da je loptica od plastelina deformirana a loptica od stirpora nije.



25

Pokus 1.0.14

PADAJUI VIJAK

Pribor: plastina boca, metalni vijak, velika prica

NAPOMENA: Mogue je da pokus ne uspije iz prve pa je potrebno strpljenja i

upornosti.

1. Razdvoji klip od spremnika price. Za pokus ti je potreban samo klip.

2. Bocu s vodom stavi na stol.

3. Postavi klip price na otvor boce. Usmjeri jednu od etiri strane klipa prema sebi. Klip treba postaviti okomito kako je prikazano na fotografiji.


26

4. Postavi metalni vijak na vrh klipa kako je prikazano na fotografiji.

5. Udari klip sa strane uz pomo kaiprsta (kao da daje vrgu) u horizontalnom smijeru. Ako ti se posrei, vijak e pasti u bocu. Ishod pokusa ovisi o brojnim imbenicima. Vano je da klip stoji u vertikalnom poloaju i da pravilno udari klip. Postoje i drugi imbenici. Ne odustaj, jednom e uspjeti.



27

Pokus 1.0.15

TRENJE

Pribor: plastina posuda, poklopac, gumica, vakum priljepak

1. Privrsti vakum priljepak na vanjsku stranu plastine posude.

2. Zakvai gumica za metalnu kuku na priljepku.

3. Uz pomo kaiprsta jednolino vuci praznu posudu po stolu. Primjetit e da se gumica ne rastee mnogo to znai da je trenje izmeu posude i stola malo.


28

4. Napuni posudu do polovice s vodom I poklopi s poklopcem.

5. Vuci posudu jednolino po stolu. Primjetiti e da se ovaj put gumica vie rastee. Moe li objasniti zato?



29

Pokus 1.0.16

ZVIDALJKA

Pribor: plastina posuda, plastina boca, velika prica

1. Napuno bocu s vodom.

2. Razdvoji pricu kako je prikazano na fotografiji.

3. Malim prstom zaepi vrh spremnika price.


30

4. Iznad plastine posude prelij vodu iz plastine boce u spremnik price.

5. Makni prst s vrha spremnika price i polako pui tik iznad price dok voda istjee iz nje. Tonovi postaju sve nii. Razmisli zato!



31

Pokus 1.0.17

AROBAN EP

Pribor: plastina boca, ep, plastina posuda

1. Napuno posudu do polovice s hladnom vodom.

2. Stavi praznu bocu u vodu na par minuta. Zrak u boci e se malo ohladiti.

3. Izvadi bocu iz vode i stavi ju na stol.

4. Uroni prst u vodi i namoi otvor boce.


32

5. Uroni ep u vodu.

6. Postavi ep na otvor boce kako je prikazano na fotografiji.

7. Rukama obgrli bocu. Ne pritii. Uvjeri se da ep potpuno prekriva otvor boce. Primjetit e da se ep podie. Ako pokus nije uspio provjeri jo jednom je li otvor boce potpuno prekriven ili ohladi bocu uz pomo hladne vode iz pipe ili iz posude. Provjeri jesu li vrat boce i ep dovoljno mokri.



33

Pokus 1.0.18

MJEHURII ZRAKA

Pribor: plastina posuda, plastina aa, velika prica, plastina boca, plastina

cjevica

1. Napuni au s vodom i stavi ju u kut posude.

2. Klip suhe price nategni to je vie mogue.

3. Na vrh price privrsti plastinu cjevicu kao produetak prici.

4. Postavi pricu na rub posude tako da cjevica bude uronjena u vodu kako je prikazano sa fotografiji. Ako kraj cjevice nije uronjen u vodu moe ju malo savinuti.

http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/http://www.sciencebox.eu/

34

5. Rukama obuhvati spremnik price. Vidjet e mjehurie zraka kako izlaze iz cjevice. Ne stii spremnik price.

6. Kada mjehurii prestanu izlaziti moe probati obrnuti proces. Polako prelijevaj hladnu vodu preko spremnika price. Primjetit e da voda ulazi u pricu.



35

Pokus 1.0.19

KAPLJICA VODE KAO POVEALO

Pribor: plastina aa, plastini papir, kapalica

1. Napuni au s vodom.

2. Pomou kapalice uzmi uzorak vode iz ae.

3. Kapni kap vode na plastini papir.

4. Stavi plastini papir s kapljicom vode iznad novina. Podii i sputaj papir. Primjetit e da kapljica vode poveava slova.



36

Pokus 1.0.20

ELEKTRICITET

Pribor: plastina boca, krpa, vata

1. Protrljaj bocu skrpom najmanje pedeset puta.

2. Otrgni mali komadi vate. Ne oblikuj ju u kuglicu.

3. Priblii bocu komadiu vate. Vidjet e da boca privlai vatu. Ako se to ne dogodi, jo malo protrljaj bocu s krpom ili otrgni manji komadi vate.



37

Objanjenje pokusa 1.0.1

MOE LI ZRAK ZADRATI VODU?

Objanjenje 1:

Sloj zraka iznad nas debeo je oko 100 kilometara. Voda iz ase e iscuriti jedino ako

je tea od 100 km zraka. Zrak se moda ini laganim, ali voda u ai ipak nije tea od

100 km zraka.

Objanjenje 2:

Dvije sile djeluju na plastini papir prema dolje. Teina vode i teina samog

plastinog papira. Kada bi to bile jedine sile koje djeluju na papir, on bi pao i voda bi

iscurila. Poto se to nije dogodilo, pretpostavljamo da mora postojati sila koja djeluje

prema gore. Ta sila zove se atmosferski tlak zraka a javlja se zbog teine zraka. Sloj

zraka debeo je 100 km i ima svoju teinu kojom djeluje na predmete na Zemlji u svim

smjerovima.

Natrag na pokus >>

38


IZ JEDNE AE U DRUGU

Objanjenje 1:

Sloj zraka iznad nas debeo je oko 100 kilometara. Voda e iscuriti iz slamke jedino

ako je tea od 100 km zraka. Zrak se moda ini laganim, ali voda u slamki ipak nije

tea od 100 km zraka. Kada maknemo prst, zrak iznad slamke pomoi e vodi da

iscuri.

Objanjenje 2:

Promotrimo za poetak vodu u slamki. Na vodu u slamki djeluje sama teina te vode

prema dolje. Kada bi to bila jedina sila koja djeluje na vodu ona bi iscurila iz slamke.

Pretpostavljamo da postoji jo jedna sila koja djeluje na vodu u suprotnom smjeru. Ta

sila dolazi od teine zraka. Sloj zraka iznad nas debeo je oko 100 kilometara i pritie

predmete na Zemlji u svim smjerovima. Tako i u naem sluaju zrak pritie vodu u

slamki prema gore. Ta sila naziva se atmosferski tlak. Kada maknemo prst sa

slamke, atmosferski tlak poinje djelovati i odozgo prema dolje tako da se te dvije sile

uzrokovane atmosferskim tlakom meusobno ponitavaju. Jedina sila koje djeluje na

vodu u slamki nakon to maknemo prst je sama teina vode koja djeluje prema dolje.

Natrag na pokus >>

39


SPREMNIK VODE

Objanjenje 1:

Sloj zraka iznad nas debeo je oko 100 kilometara. Voda e iscuriti iz boce jedino ako

je tea od 100 km zraka. Zrak se moda ini laganim, ali voda u boci ipak nije tea od

100 km zraka. Voda e iscuriti iz boce jedino ako ima pomo od zraka iznad nje koji

ulazi u bocu u obliku mjerhuria. To se dogaa kad lagano dignemo bocu iz vode.

Objanjenje 2:

Promotrimo za poetak vodu u boci. Dvije sile djeluju na vodu u boci: teina vode i

atmosferski tlak. Kada malo vode istekne iz boce, atmosferski tlak u boci postaje

manji od atmosferskog tlaka izvan nje. Atmosferski tlak izvan boce sprjeava da voda

iscuri iz boce. Pelari koriste ovu metodu kada zimi u konicama hrane pele sa

eerni sirupom.

Natrag na pokus >>

40

Objanjenje 1.0.4

SIFON

Objanjenje 1:

Nije iznenaujue da voda tee niz plastinu cijev zbog vlastite teine, ali kako to da

voda tee uz plastinu cijev? To se dogaa zato to voda koja tee plastinom cijevi

vue vodu iz boce. Sifoni rade na slinom principu.

Objanjenje 2:

Voda u plastinoj cijevi tee zbog gravitacije. Kao rezultat toga, tlak u cijevi se

smanjuje i vue vodu iz boce u plastinu cijev. Sifoni rade na slinom principu.

Natrag na pokus >>

41


RONILAKO ZVONO

Objanjenje 1:

Zrak u ai spreava da voda ue u au. Zrak se neznatno stisne kada stavljamo

au u vodu. Ronilako zvono je naprava, slina velikoj ai, koja ide pod vodu. Ljudi

tako mogu raditi pod vodom jer se u ronilakom zvonu zarobljen zrak.

Objanjenje 2:

Voda bi mogla ui u au tek nakon to izgura zrak iz nje. To se nee dogoditi jer

zrak nema kamo. Zrak je zarobljen u ai ispod povrine vode. Ronilako zvono je

naprava, slina velikoj ai, koja ide pod vodu. Ljudi tako mogu raditi pod vodom jer

se u ronilakom zvonu zarobljen zrak.

Natrag na pokus >>

42


VAKUM PRILJEPAK

Objanjenje 1:

Teina zraka pritie sve tvari na Zemlji. Ako vakum pripljepak privrstimo na glatku

povrinu, zrak ne pritie unutarnji dio nego samo vanjski dio priljepka. Priljepak

ostaje privren za podlogu sve dok zrak ne ue unutar njega a to se dogaa kada

stavimo spajalicu ispod priljepka.

Objanjenje 2:

Kada privrujemo priljepak za podlogu, istisnemo i malo zraka iz njega. Priljepak

je elastian i vraa se u prvobitni poloaj kada na njega ne djeluje sila. Kako se

priljepak vraa u prvobitni poloaj tako tlak zraka unutar njega pada i postaje manji

od vanjskog tlaka zraka. Vanjski tlak zraka pritie priljepak jaom silom od tlaka

zraka unutar priljepka i on ostaje priljubljen uz podlogu. Kada stavimo spajalicu

izmeu priljepka i podloge za koju je privren, tlak unutar priljepka izjedani se s

tlakom izvan njega i priljepak vie nije privren za podlogu. Ako se izmeu podloge

i priljepka nalazi konac, razlika u tlakovima se ne moe upostaviti pa se priljepak

nee privrstiti.

Natrag na pokus >>

43


PRASAK

Objanjenje 1:

Sloj zraka iznad nas debeo je oko 100 kilometara. Teina zraka pritie sve

predmete na Zemlji pa tako i pricu. Ako se plastelin ne nalazi na vrhu price tada

tlak zraka djeluje s obje strane price pa moemo s lakoom pomicati klip. Kada

stavimo plastelin na vrh price, zrak vie ne djeluje na toj strani price nego samo na

strani gdje nema plastelina. Kada pomiemo klip moemo osjetiti tlak zraka, a kada

otpustimo klip on se vraa u prvobitni poloaj to uzrokuje prasak.

Objanjenje 2:

Sloj zraka iznad nas debeo je oko 100 kilometara. Teina zraka (tlak zraka) pritie

sve predmete na Zemlji pa tako i pricu. Kada vrh price nije prekriven s plastelinom

sile koje djeluju s obje strane price su jednake i meusobno se ponitavaju pa ih ne

osjeamo. Osjeamo samo silu trenja izmeu klipa i stijenki spremnika price. Kada

stavimo plastelin na vrh price, zrak vie ne prolazi kroz vrh price pa tlak zraka

djeluje samo na drugu stranu price. Kada povlaimo klip price moramo savladati

silu trenja i tlak zraka. Prasak koji se uje nakon to ispustimo klip dokazuje da je ta

sila velika. Prasak se uje jer tlak zraka vraa klip u prvobitni poloaj.

Natrag na pokus >>

44

Objanjenje 1.0.8

HIDRAULINA DIZALICA

Objanjenje 1:

Kada pritisnemo klip na maloj prici tlak u vodi se povea. Taj tlak uzrokuje

pomicanje klipa na veoj prici koji zatim podie plastinu posudu. to je vea razlika

u povrini klipova to je potrebna manja sila da digne posudu.

Objanjenje 2:

Hidraulina dizalica sastoji se od dva klipa povezana crijevom ispunjenim uljem (mi

smo koristili vodu). Kada stisnemo manji klip poveamo tlak vode koji se prenosi na

povrinu velikog klipa. Voda djeluje na veliki klip veom silom od sile upotrijebljene

na malom klipu. Hidraulika dizalica slui za dizanje auta, obradu metala.

Automobilske konice rade na slinom principu.

Natrag na pokus >>

45


KATAPULT

Objanjenje 1:

Ako dovoljno jako pritisnemo napuhani balon on e puknuti tamo gdje je najslabiji i

zrak e izai iz njega. Kada pritiemo bocu, ona nee puknuti ali e se otvoriti na

najslabijoj toci mjestu gdje se nalazi loptica. Kada se boca otvori, stlaeni zrak

izlazi iz boce i katapultira lopticu u zrak.

Objanjenje 2:

Otvor boce zatvorili smo vrsto s lopticom od stiropora. Kako pritiemo bocu, tlak u

boci se poveava a s njim i sila koja djeluje na bocu. U poetku sila koja djeluje na

bocu nije dovoljna velika da savlada teinu loptice i silu trenja izmeu vrata boce i

loptice. Kako pritiemo tako se ta sila poveava i kada postane vea od teine

loptice i trenja, loptica se katapultira u zrak.

Natrag na pokus >>

46

Objanjenje 1.0.10

GNJURAC

Objanjenje 1:

Kapalica ispunjena zrakom laka je od kapalice isupnjene vodom pa zbog toga

kapalica ispunjena zrakom pluta na povrini. Kada pritisnemo bocu, voda ulazi u

kapalicu u ona postaje tea i tone. Ovaj gnjurac naziva se jo i kartezijanski ronilac

po francuskom filozofu, matematiaru i fiziaru Ren Descartes du Perron Cartesius.

Objanjenje 2:

Kapalicu ine guma i stakleni dio ispunjen zrakom. Gustoa vode je vea od

prosjene gustoe kapalice i zbog toga kapalica pluta na povrini. Openito: tvari

koje imaju manju gustou od vode plutaju na vodi. Kada pritisnemo bocu, tlak u boci

se povea i uzrokuje da voda ue u kapalicu. Zrak u kapalici se stlai i na njegovo

mjesto dolazi voda koja ima veu gustou pa se zbog toga i gustoa kapalice

poveava i ona tone. Kada otpustimo stisak sa boce, tlak se smanjuje, zrak u kapalici

se iri i istiskuje vodu iz kapalice i ona opet postaje manje gustoe te se die na

povrinu vode. Ovaj gnjurac naziva se jo i kartezijanski ronilac po francuskom

filozofu, matematiaru i fiziaru Ren Descartes du Perron Cartesius.

Objanjenje 3:

Gnjurca ine kapalica i zrak u njoj. Tijela uronjena u vodu plutaju ako imaju manju

gustou od vode, a tonu ako imaju veu gustou od vode. U poetku gnjurac pluta na

povrini to znai da ima manju gustou od vode. Kada pritisnemo bocu, stvaramo

pozitivan tlak u njoj koji uzrokuje da se zrak u kapalici stlai. Gnjurcu se zbog toga

volumen smanji a gustoa povea. Kada gustoa gnjurca postane vea od gustoe

vode on poinje tonuti.

Natrag na pokus >>

47


ZATO BRODOVI TONU?

Objanjenje 1:

Tvari uronjene u vodu tonu ako imaju veu gustou od vode a plutaju ako im je

gustoa manja od gustoe vode. Ako plastelin stavimo u vodu on tone jer ima veu

gustou od vode. Zrak ima manju gustou od vode. Loptica od plastelina tone jer je

izgraena samo od plastelina. Brod je izgraen od plastelina i zraka u njemu pa

pluta. Ako ulijemo vodu u njega poinje tonuti jer voda ima veu gustou od zraka.

Objanjenje 2:

Tvari uronjene u vodu tonu ako imaju veu gustou od vode a plutaju ako im je

gustoa manja od gustoe vode. Plastelin ima veu gustou od vode pa tone kada

ga uronimo u vodu. Zrak ima manju gustou od vode. Kada lopticu plastelina stavimo

u vodu, ona tone jer je sastavljena samo od plastelina. Kada brod stavimo u vodu

on pluta jer se sastoji od plastelina i zraka i ukupna gustoa mu je manja od gustoe

vode. Kada u brod kapamo vodu, voda dolazi na mjesto zraka i gustoa broda

poinje rasti. Kada gustoa broda dosegne veu vrijednost od gustoe vode, brod

poinje tonuti.

Natrag na pokus >>

48


PLUTAJUA SPAJALICA

Objanjenje 1:

Vodu ine molekule vode. Molekule vode se meusobno privlae i na povrini vode

ine tanak sloj (kao da se dre za ruke). Ako je tvar koju stavljamo na povrinu vode

dovoljno lagana onda e ostati plutati na povrini. Zbog te pojave kopnice i drugi

vodeni kukci mogu hodati po vodi.

Objanjenje 2:

Zbog meumolekulskih sila izmeu molekula vode na povrini vode stvara se opna.

Pojava se naziva povrinska napetost vode. Kada tvar stavimo na povrinu vode

obino opna stvorena na povrini puca. Ako tvar na povrinu vode stavimo lagano i

oprezno opna nee puknuti i tvar ostaje plutati. Tvar mora biti dovoljno lagana da

gravitacijska sila ne bude vea od meumolekulskih sila izmeu molekula vode Zbog

te pojave kopnice i drugi vodeni kukci mogu hodati po vodi.

Natrag na pokus >>

49


ZATO SE LOPTICA ODBIJA?

Objanjenje 1:

Obje loptice se tokom sudara izoblie. Nakon sudara, loptica od stiropora se vratila u

poetni poloaj to je uzrokovalo da se odbije od stola. Loptica od plastelina se nije

vratila u poetni poloaj pa se zbog toga nije niti odbila od stola.

Objanjenje 2:

Postoje elastine i neelastine tvari. Elastine tvari se izoblie zbog vanjske sile a

kada vanjska sila prestane djelovati vraaju se u poetno stanje. Neelastine tvari

ostaju u izoblienom stanju i nakon to vanjska sila prestane djelovati. Loptica od

stiropora je elastina tvar i vraa se u poetno stanje nakon sudara to uzrokuje

njeno odbijanje od podloge. Loptica od plastelina je neelastina tvar i njezino

izoblienje je trajno pa se ne odbija od podloge.

Pokus se moe objasniti i s energijom. Kada loptica od stiropora udari u podlogu,

njezina elastina i unutarnja energija porastu. Kada se u odreenom trenutku, loptica

prestane gibati, elastina energija pretvara se u kinetiku pa se loptica odbije.

Prilikom sudara loptice od plastelina u podlogu, elastina energija ostaje stalna, raste

samo unutarnja energija pa se loptica ne odbija.

Natrag na pokus >>

50


PADAJUI VIJAK

Objanjenje 1:

Zemlja privlai sve objekte prema svom centru (u vertikalnom smjeru prema dolje).

Vijak miruje sve dok ga prica dri. Kada maknemo pricu, Zemlja vue vijak

vertikalno prema dolje i vijak padne u bocu. Ishod pokusa ovisi o nizu imbenika.

Moramo kucnuti pricu dovoljno jako i u pravom smijeru. Za uspjeno izveden pokus

potrebna je strpljivost.

Objanjenje 2:

Ako su sile koje djeluju na neko tijelo izjednaene, tijelo ili miruje ili se giba u

jednoliko. U suprotnom tijelo ubrzava. Na vijak djeluje gravitacijska sila u vertikalnom

smijeru prema dolje i sila price vertikalno prema gore. Te dvije sile su jednake po

iznosu ali djeluju u suprotnim smjerovima pa se meusobno ponitavaju i vijak

miruje. im maknemo pricu, sila price prestaje djelovati na vijak. Gravitacijska sila

postaje jedina sila koja djeluje na vijak i on se kree prema sreditu zemlje i upada u

bocu. Ishod pokusa ovisi o nizu imbenika. Moramo kucnuti pricu dovoljno jako i u

pravom smijeru. Za uspjeno izveden pokus potrebna je strpljivost.

Natrag na pokus >>

51


TRENJE

Objanjenje 1:

Trenje se protivi klizanju jednog tijela uz drugo. Potrebna je vea sila da se tei

predmeti pomaknu jer je trenje izmeu tijela i povrine vee. Pojednostavljeno

trenje je nain trljanja povrina. U naem sluaju plastina posuda se trlja o stol. to

je posuda tea to se vie trlja o stol.

Objanjenje 2:

Trenje je sila koja se protivi klizanju jednog tijela uz drugo. Trenje se suprotstavlja

gibanju tijela. Povrine predmeta koji su meusobno u dodiru nisu savreno glatke

pa dolazi do trenja. Sila trenja ovisi o sili kojom tijelo pritie podlogu i o vrsti

podloge. U naem sluaju plastina posuda svojom teinom pritie stol. Rezultati

pokusa upuuju da je trenje proporcionalno teini posude. to se gumica vie

rastegne kada vuemo posudu to je sila trenja vea jer moramo primjeniti jau silu da

bi pomaknuli posudu.

Natrag na pokus >>

52

Objanjenje 1.0.16

ZVIDALJKA

Objanjenje 1:

Kada puemo preko vrha spremnika price, zrak unutar spremnika poinje vibrirati.

Pokus pokazuje da ton ovisi o stupcu zraka u spremniku. Ton je vii ako je stupac

zraka manji i nii ako je stupac zraka vei. Kako voda istjee iz spremnika tako ton

postaje sve nii i nii. Veina puhakih instrumenata graena je od cijevi u kojoj zrak

vibrira a ton je definiran duinom cijevi.

Objanjenje 2:

Zvuk nastaje kada tvar vibrira. Zgunjenja (podruja visokog tlaka) i razrjeenja

(podruja niskog tlaka) zraka formiraju se oko tvari koja vibrira. Ta zgunjenja i

razrjeenja kreu se u svim smjerovima od tvari koja vibrira. Ono to mi ujemo kao

zvuk je zapravo izmjena podruja zgunjenja i razrjeenja zraka. Kada puemo preko

vrha spremnika, zrak u spremniku poinje vibrirati zbog interferencije zraka koji ulazi

u spremnik sa zrakom koji se reflektira od vode s druge strane spremnika.To

uzrokuje stacionarni val. Frekvencija (brzina) vibracije proporcionalna je visini

spremnika. Zrak bre vibrira (vea frekvencija) u kraim cijevima nego u duim.Vea

frekvencija znai i vii ton.. Kako voda postepeno istie iz cijevi tako cijev postaje sve

dua i zvuk se stiava. Veina puhakih instrumenata ini cijev u kojoj zrak vibrira.

Ton je definiran duljinom cijevi.

Natrag na pokus >>

53


AROBAN EP

Objanjenje 1:

Ako tvari zagrijemo one e se rastegnuti. Isto pravilo vrijedi i za zrak u boci. Zrak u

boci smo zagrijali rukama. Zagrijani zrak poinje se iriti i podie ep s boce.

Objanjenje 2:

Veina tvari se iri kada ih zagrijavamo (postanu vee). Pravilo vrijedi za sva tri

agregacijska stanja. Zrak se iri (ako ima kamo) kada ga zagrijemo. Kada

zagrijavamo zrak u boci, ep na boci sprjeava da se zrak iri to uzrokuje poveanje

tlaka u boci. Kako tlak u boci raste tako raste i sila koja djeluje na ep prema gore.

Kada ta sila postane vea od teine epa on se die.

Natrag na pokus >>

54


MJEHURII ZRAKA

Objanjenje 1:

Svojim rukama zagrijali smo spremnik price. Toplina uzrokuje irenje zraka i on

izlazi kroz pricu u obliku mjehuria. Ako ohladimo spremnik price, zrak se zbije i

povue vodu iz case.

Objanjenje 2:

Rukama smo toplinu svog tijela prenjeli na spremnik price i zrak u njoj. Toplina

uzrokuje irenje zraka i on izlazi iz price u obliku mjehuria. Ako ohladimo zrak u

prici on se zbije pa se tlak u prici smanji to uzrokuje da vanjski atmosferski tlak

potjera vodu iz ae u cijev.

Natrag na pokus >>

55


KAPLJICA VODE KAO POVEALO

Objanjenje 1:

Neki predmet vidimo jer se svjetlo odbija od njega i dolazi do naeg oka. Ako na tom

putu od predmeta do oka nema nikakve prepreke, svjetlost putuje ravno i mi vidimo

predmet u stvarnoj veliini. Ako se izmeu predmeta koji gledamo i oka nalazi

proziran materijal, svjetlost moe promijeniti smjer kada proe kroz njega i tada

neemo vidjeti predmet u stvarnoj veliini. Ako je tvar kroz koju svjetlost prolazi

zakrivljena kao kapljica vode, vidimo uveani predmet.

Objanjenje 2:

Svjetlost se refraktira prilikom prolaska kroz proziran predmet. Drugim rijeima-

mijenja smjer. Ako se svjetlost na putu prema oku refraktira to naruava sliku

predmeta kojeg gledam pa predmet moemo vidjeti ili umanjen ili uvean. U naem

pokusu svjetlost se reflektira od slova na papiru, prolazi kroz kapljicu vode i mijenja

sijer (refraktira se) pa vidimo uveana slova. Lee u dalekozorima, mikroskopima,

teleskopima I drugim optikim ureajima rade na principu refrakcije svjetlosti.

Natrag na pokus >>

56


ELEKTRICITET

Objanjenje 1:

Trljajui krpu o bocu obje tvari postaju nabijene a injenica da privlae druge

predmete dokazuje to. Sila kojom tvari privlae ili odbijaju druge tvari naziva se

elektrina sila. Boca privlai vatu elektrinom silom. Masa vate je mala pa je potrebna

i mala elektrina sila da privue vatu.

Objanjenje 2:

Trljajui krpu o bocu obje tvari postaju nabijene a injenica da privlae druge

predmete dokazuje to. Predmeti mogu biti pozitivno i negativno nabijeni ili bez naboja

(neutralni). to znai da postoji ili viak pozitivnog ili viak negativnog naboja (naboj=

mala koliina elektriciteta). Predmet je neutralan ako ne postoji viak naboja.

Negativno nabijeni predmeti se odbijaju, isto je i s dva pozitivna predmeta. Negativno

nabijen predmet privlai pozitivno nabijen predmet i pozitivno nabijen predmet privlai

negativno nabijen predmet. Suprotno nabijeni predmeti se privlae. Vata je neutralan

predmet. Pokus pokazuje da nabijeni predmet moe privlaiti i neutralan predmet.

Blizina nabijenog predmeta uzrokuje preraspodjelu naboja u neutralnom predmetu pa

jedna strana neutralnog predmeta sadri vie pozitivnog naboja a druga strana

sadri vie negativnog naboja. Taj predmet je i dalje neutralan. Plastina boca

privlai dio vate koji ima suprotan naboj od boce i zato se cijeli komad vate mie

prema boci. Masa vate je mala pa je potrebna i mala elektrina sila da privue vatu.

Natrag na pokus >>

Documents

Eksperimenti Iz Hidrostatike Zanimljivo