Uvod

Za ekonomske odnose jedne zemlje veoma su bitna razna predstavništva koja ta zemlja ima u trećim državama. Najbitnije od njih su svakako ambasade, koje kao institucije učestvuju u skoro svim poslovima svoje zemlje u državi u kojoj se nalaze. A da bi usješno funkcionisale moraju da se pridržavaju Protokola. Protokol je postupak koji ima za cilj da se svi učesnici jednog protokolarnog događaja smjeste na mjesto koje odgovara protokolarnoj prilici. Svrha Protokola je da svakom pojedincu zagarantuje mjesto koje mu pripada u skladu sa njegovim subjektivnim okolnostima.

Kako su pravila nužna, posebno je važno obezbediti njihovo funkcionisanje, i to više diskretnim davanjem do znanja, negoli naređivanjem. Veština je i u savršenom asimiliranju izuzetaka i neplaniranih situacija koje okolnosti nameću. Protokol je dobar kada je prirodan i autentičan.

Otuda se smatra da bi šefovi službe Protokola i ljudi odgovorni za njegovo funkcionisanje morali ispunjavati posebne uslove. Protokol mora da bude neprimjetan, odnosno primjetan samo po svom učinku, a ne po svojim nastojanjima. Protokol, pre svega, podrazumjeva kodeks lijepog ponašanja. Podrazumjeva civilizovanost, uglađenost, eleganciju, ličnu delikatnost. Od diplomate se sapravom očekuje dobar sklop rečenice, interesantni argumenti i razumljivo izgovaranje svake rečenice. Jednostavnost i jasnoća u izražavanju su znak dobrog vaspitanja.

U ovom radu ćemo se baviti Protokolom i procedurama koje se vezuju za pripremu za odlazak ambasadora na dužnost, njegov dolazak na dužnost, odnosima sa diplomatskim korom u zemlji domaćinu kao i raznim drugim procedurama koje se vezuju za poslovanje ambasadora.

1. Ambasador

1.1.Obaveze i prava

Ambasador predstavlja svoju zemlju u državi prijema, obezbeđuje diplomatskim sredstvima ostvarivanje njenih spoljnopolitičkih ciljeva, zaštitu nacionalnih interesa, suvereniteta, bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, prava i interesa njenih državljana i pravnih lica u državi prijema.

Na prijedlog MIP-a, ambasadora svojim ukazom postavlja i opoziva šef države. Uslovi za postavljanje na ovu dužnost su profesionalni i lični kvaliteti, odgovarajuće obrazovanje i dobro zdravstveno stanje. U svom dijelovanju ambasador se rukovodi ustavom zemlje, zakonima i uredbama, normativnim aktima i zahtevima MIP-a, kao i odredbama Bečkih konvencija i drugim multiteralnim i bilateralnim instrumentima čiji mi potpisnik.

Ambasador rukovodi radom naše ambasade u državi prijema, raspoređuje službene obaveze saradnicima, snosi ličnu odgovornost za izvršenje zadataka poverenih njemu i ambasadi, ostvaruje koordinaciju rada sa konzularnim i grugim predstavništvima u državi prijema. Za svoj rad je odgovoran ministru za inostrane poslove.

Pored svih drugih obaveza, ambasador ima i sledece:- učestvuje u pripremi i realizaciji međunarodnih posjeta- vodi računa o obezbjeđivanju imuniteta ambasadi- vodi računa o dostojnom predstavljanju interesa naše zemlje- preduzima neophodne mjere obezbjeđivanja odgovarajućeg nivoa

bezbjednosti ambasade

1.2. Procedura imenovanja i akreditacije ambasade

U skladu sa međunarodnom praksom, ambasador se akredituje kod šefa države/vlade, a ne kod MIP-a. Notifi kacija kandidata – zahtjev za davanje agremana obavlja se: - notom ambasade države imenovanja MIP-u države prijema - usmeno ( posjeta šefu protokola i uruči mu se CV )MIP nakon razmatranja predlaže vladi i šefu države prihvatanje predložene ličnosti, a šef države daje formalnu saglasnost, agreman. Nekada je bilo neprokosnoveno pravilo da se, ukoliko država prijema ne odgovori u roku tri

četiri nedelje, smatra da kandidat nije prihvaćen i da se terba predložiti novog. Objavljivanje imena kandidata za ambasadora, prije izdavanja agremana, osnovano se smatra nediplomatskim, a može biti tumačeno u državi prijema kao svojevrstan pritisak da se agreman izda.

1.3. Pripreme za odlazak na dužnost

1. Kada agreman stigne, direktor političke direkcije, u dogovoru sa novoimenovanim ambasadorom, šalje intstrukciju otpravniku poslova da posjeti Protokol i obavjesti se o:- načinu dočeka u državi prijema,- mogućem datumu predaje akreditiva,- ceremonijalu predaje, govoru, broju prisutnih itd.

2. Preporučljivo je da novi ambasador pošalje i lično pismo otpravniku

poslova sa pitanjima u vezi ambasade koja ga interesuju (osoblje, novac, inventar itd)

3. Važno je i dobro se obavjestiti o svim pravima i obavezama, budzetu ambasade, osoblju, ličnom dohotku itd.

4. Neophodni su detaljni zdravstveni pregledi i kompletiranje ličnih stvari npr. garderoba.

5. Veoma je preporučljivo prije polaska nabaviti i poneti razumnu količinu manjih suvenir poklona sa nacionalnim obelježjima.

6. Posjeta ministru inostranih poslova i šefu države je poslčednja faza priprema u kojoj ambasador može da se informiše o njihovim zahtjevima

7. Bar nekloliko dana prije planiranog odlaska direkcija upućuje depešu našoj ambasadi u državi prijema sa tačnim datumom i vremenom dolaska ambasadora i njegove porodice.

1.4. Dolazak u državu prijema

Doček – Gotovo svuda u svijetu je praksa da novog ambasadora na aerodromu dočeka šef Protokola MIP-a i sve osoblje ambasade, sa otpravnikom poslova na čelu. Ambasador bi trebalo da nastoji da prilikom dolaska u državu prijema bude formalno obučen i obrijan.Nakon upoznavanja i formalne dobrodošlice, dok se u VIP salonu čeka pasoška i carinska kontrola, novi šef misije bi trebalo da posveti pažnju pre svega šefu Protokola, da dogovori posjetu Protokolu, Da se raspita o daljoj proceduri itd.

Predaja kopija – U zakazano vrijeme ambasador će, u pratnji otpravnika poslova ili sam, posjetiti šefa Protokola MIP-a, a zatim biti primljen i kod MIP-a i predati kopije opozivnih pisama prethodnika i kopije svijh akreditiva. Ovo je prilika da se sažeto iznese naše viđenje bilateralnih odnosa i saradnje dviju zemalja, ciljeva misije ambasadora.

Uvodno pismo – Stalni otpravnik poslova koji je akreditovan kod ministra inostranih poslova države prijema i njemu predaje uvodno pismo.

Posjta doajenu diplomatskog kora – U zavisnosti od prakse države prijema, ova posjeta može da uslijedi i prije predaje akreditiva. To je prilika za prve informacije o diplomatskom koru, njegovim inicijativama i zajedničkim akcijama, protokolarnoj praksi države prijema, diplomatskom životu, diplomatskom klubu.

Predaja akreditiva – Uobičajeno je da Protokol od naše ambasade zatraži našu državnu zastavu, note i tonski zapis himne, eventualno i zastavicu za kola. Ukoliko je ceremonijalom predaje akreditiva predviđeno da ambasador drži govor, Protokol će zatražiti i kopiju teksta govora.

1.5. Posjete

Kada preda akreditive, novi ambasador obavještava notom doajena diplomatskog kora i sve druge kolege da je predao akreditive, a zatim počinje sa posjetama. Posjete se uslovno dijele ne tri kategorije

- službene posjete zvaničnicima MIP-a i države prijema,- kurtoazne posjete svojim kolegama prema listi,- Privatne posjete.

1.6. Ambasada

Prvi radni dan trebalo bi početi sastankom sa otpravnikom poslova, saslušati njegov izvještaj o stanju u predstavništvu, tekućim i predstojećim poslovima i dogovoriti se u vezi sa procedurom primopredaje dužnosti, deponovanja potpisa i svih drugih poslova koji novom šefu misije neposredno predstoje.

Nakon toga slijedi zakazivanje sastanka kolegijuma ambasade, a narednih dana pojedinačan razgovor sa svim saradnicima. Novi šef misije bi trebao da bude oprezan u pogledu oslovljavanja. Mnoga iskustva ukazuju na prednosti distance i opasnosti od preterane familijarizacije.

1.7. Ostali poslovi

1.) Diplomatska lična karta, vozačka dozvola – nakon predaje akreditiva, Protokol MIP-a izdaje šefu misije i članovima njegove porodice (uključujući i dijecu starosti između 16 i 26 godina, ako žive u zajedničkom domaćinstvu) diplomatsku ličnu kartu. Uz notu se prilažu popunjeni upinici, kopije pasoša šefa misije i članova porodice i odgovarajući broj fotografija. U najvećem broju zemalja nadležni organi izdaju vozačku dozvolu šefu misije i diplomatskom osoblju na osnovu vozačke dozvole države imenovanja ili na osnovu međunarodne vozačke dozvole.

2.) Podsjetnice – imaju višestruku namjenu: umjesto posjete ili prilikom posjete, za upoznavanje, razmjenu adresa, za upućivanje čestitki, pozdrava, zahvalnosti, saučešća i sl. To si privatne ili službene podsjetnice.

3.) Rezidencija-stan – useljavanje u većinu naših rezidencija najčešće nije baš prijatan posao. Zbog nedostatka novca, po pravilu, retko krečene i neredovno održavane, ne ostavljaju sjajan utisak.

4.) Posluga – zapošljavanje privatne lokalne posluge je uvek rizičan, a često i delikatan posao. Pravilo je da ne treba angažovati lice koje nema pisane i proverene preporuke, odnosno koje nije provjereno i kod lokalnih vlasti. Ugovor o zapošljavanju treba veoma pažljivo sastaviti i zaključiti.

1.8. Putovanja i posjete u državi prijema

Šef DKP treba da nastoji da što bolje upozna državu prijema ili svoje konzularno područje, njene ljude, kulturu, privredne mogućnosti, da podstiče postojeće i traži nove mogućnosti za uspostavljanje bilateralne saradnje, u svim obalstima od obostranog interesa.

Zajedničke/grupne posjete-U nemalom broju zemalja Protokol jednom ili dva puta godišnje za šefove misija (sa bračnim partnerima) organizuje zajedničke posjete nekom regionu,gradu i sl. Takvim pozivima se, kad god je to moguće, trbe odazvazi. Sve je veći broj zemalja u kojima se takva putovanja ne nude besplatno, nego se očekuje da šefovi misija snose manji ili veći dio troškova puta, smještaja, i dr.

Individualne posjete-Treba se dobro obavjestiti o praksi države prijema u pogledu posjeta unutrašnjosti zemlje. Ima zemalja gdje je to moguće jedino uz posredovanje Protokola MIP-a, a sve je veći broj onih u kojima se prepušta samoj misiji i njenom šefu da u direktnom kontaktu sa lokalnim vlastima, organizacijama i institucijama ugovaraju takve posjete.

Uz puno angažovanje saradnika,šef misije bi prethodno trebalo da pribavi informacije o regionu, gradu koji želi da posjeti, dotadašnjim eventualnim vezama sa institucijama, organizacijama i partnerima u našoj zemlji. Nakon toga, slijede pisma šefu regionalne administracije, gradonačelniku, direktorima kompanija, kulturnih i naučnih institucija, ljudima iz naše dijaspore i sl. Rezultat te korespodencije, telefonskih i e-mail kontakata mogao bi da bude dobar i sadržajan program posjete.

2. Diplomata – prvi odlazak na službu u DKP

1) Radna sredina diplomate - Radna sredina diplomate sastoji se iz dva međuzavisna ali odvojena dijela: službe u zemlji i službe u inostranstvu. Prelazak iz jednog u drugi je u našoj diplomatiji kao prelazak iz noći u dan.

2) Druga strana diplomatskog života - Porodični život je pod

pritiskom, visoka je stopa razvoda brakova, ima problema sa kojima se suočavaju djeca mijenjajući sredinu, škole i prijatelje, bračni partner teško nalazi posao, teško je sačuvati kontakt sa rodbinom i prijateljima. Povrh svega, to su i one male, svakodnevne neprijatnosti u tuđoj sredini, egzotične bolesti,čudna hrana, pa i teškoće sa vodom i higijenom.

3) Diplomatska praksa – Kada se diplomate širom svijeta sreću, kontaktiraju, komuniciraju, djeluju i ponašaju se u skladu sa usaglašenom praksom, a u službi interesa i politike svoje zemlje.

4) Diplomatska etikecija – U diplomatskoj službi i među diplomatama postoje utvrđene forme i pravila gotovo za svaku situaciju i svaku priliku i svako ko ih poznaje, zna tačno šta se od njega očekuje kada je pozvan na koktel, prijem ili gala večeru.

5) Lične karakteristike diplomate – Posebne procedure, uslovi i zadaci diplomatije, zahtijevaju od diplomate odgovarajuće profesionalne kvalifikacije, ali su, isto tako, važne lične sposobnosti i karakteristike svakog pojedinca.

2.1. Pripreme za odlazak

Preporučljivo je raspitati se:- koliki su realni troškovi života, hrane, režije, itd., a kolika je plata;- kakva je situacija sa stanovima (namješteni, nenamješteni, da li se

isplati transportovati stvari iz Beograda i sl.);

- pošto je opremanje stana- kola su, gotovo po pravilu, potrebna da bi bili dovoljno mobilni i

diplomata i njegova porodica. Treba se dobro raspitati o školi za djecu jer to nekadfa može da bude ozbiljan problem.

2.2. Titule i diplomatska zvanja

- Šef misije, Mr./Madam Ambassador,- Sir Richard – britanski ambasador koji je vitez (suprugu

oslovljavamo sa Lady Carlton),- Lord Brighton – britanski ambasador koji je baron,- Mrs. or Ms. Dalton, ambasadorova supruga,- Otpravnik poslova i sva ostala diplomatska zvanja,- Mr./Madam Douglas,U priličnom broju zemalja (ne u SAD) za obraćanje ambasadorima se

koristi termin „Excellency“.Za državne funkcionere:- Mr./Madam President,- Mr./Madam Vice President,- Mr./Madam Secretary

Diplomatski korSastoji se od svih šefova misija, ministara savjetnika, savjetnika,

prvih, drugih, trećih sekretara, atašea i svih drugih članova misija koji se, prema utvrđenim kriterijumima, nalaze na diplomatskoj listi. Najčešće uključuje i bračne partnere, a u nekim zemljama i punoljetnu djecu koja žive u istom domaćinstvu sa diplomatom.

2.3. Posjete

O dolasku novog diplomate notom se obavještava MIP, a o dolasku starijih diplomata mogu da se obavjeste i sve druge diplomatske misije. Umalim ambasadama nota o dolasku novog diplomate se šalje iz atašea i trećeg sekretara. Ima ambasadora koji poštuju dobre običaje, te prirede koktel da bi predstavili svog novog saradnika – diplomatu.

Cilj posjete je da se predstavimo i upoznamo one sa kojima ćemo u većoj ili manjoj mjeri sarađivati tokom svog boravka na dužnosti u DKP. Posete se uslovno dijele na službene i društvene.

Službene posjete ( Official calls ) – u skladu sa dužnošću koju preuzima, diplomata bi trebalo da obavi seriju posjeta ustanovama u državi prijema, a i jednom broju kolega u drugim diplomatskim misijama. Posjete koje bi trebalo učiniti ugovaraju se telefonom. Diplomata može učiniti posjetu jednostavno ostavljanjem podsjetnica, bez nastojanja da vidi onog koga posjećuje. Nakon toga je na osobi koju je posjetio da učini sledeći korak a za to postoji niz načina. Uobičajeno je da se posjeta učini u pratnji bračnog partnera.

Društvene posjete ( Social calls ) – generalno nekada su se same inicirale društvene posjete. Takva posjeta se može zakazati telefonom direktno ili preko sekretarice. Razgovor treba da bude uopšten i o lakim temama: dijeca, novi stan, tenis itd.

2.4. Odnosi sa javnošću i medijima

1) Sredstva javnog informisanja – dobri odnosi sa SJI u državi prijema, kako bi se obezbjedila što objektivnija i povoljnija slika o našoj zemlji i bilateralnim odnosima sa zemljom prijema, značajan su dio aktivnosti DKP, a u našim malim DKP i skoro svakog diplomate,

2) Press release (saopštenje za štampu) – Vijest i saopštenja o političkim i strateškim pitanjima izdaju se u pažljivo sročenoj pisanoj formi, da bi se izbegle slučajne ili namjerne pogrešne interpretacije,

3) Press konferencije (konferencije za štampu) – u nekim situacijama, u zavisnosti od značaja događaja i informacije koju treba plasirati u SJI države prijema, u DKP se organizuju konferencije za štampu. Pozivnice za konferenciju za štampu se šalju redakcijama, dopisništvima i slobodnim novinarima bar nedelju dana unapred.

4) Intervju – pojavljivanje u medijima države prijema, intervjui ili autorski tekstovi, moraju imati saglasnost šefa misije, a u nekim specifičnim situacijama i saglasnost MIP-a.

5) Lični publicitet – položaj i svojstvo diplomate, posebno u nekim zemljama, izlaže vas većem interesu medija. Diplomate se često pozivaju na saradnju sa časopisima, TV stanicama i novinama koje žele da pišu o njihovom načinu života, zemlji iz koje dolaze ili utiscima o državi prijema, rezidenciji, ličnim hobijima. Ako diplomata prihvata takav poziv, treba strpljivo da sarađuje, sve dok pitanja ne pređu granicu privatnosti.

2.5. Lični izgled i ponašanje

U svijetu u kome diplomata živi i radi, u državi prijema, veoma je važno kako ga drugi vide, jer je svaji radnik DKP ogledalo MIP i svoje zemlje. Potrebno je 12-15 sekundi da o nekom steknete prvi utisak. Više od polovine tog prvog utiska zasnovano je na spoljašnjem izgledu osobe. U profesionalnim krugovima odeća šalje poruku o nama, jer naš izgled i ponašanje su prvi utisak o našoj profesionalnosti, ali i misiji za koju radimo. Zato, lični izgled svakog radnika u DKP mora biti besprekoran.

2.6. Porodica

Iza dobrog i uspješnog diplomate, po pravilu stoji, svi to znamo, dobra i uspješna supruga. Mada zvuči kao fraza, u tom pravilu ima veoma mnogo istine. Boravak i školovanje djece u stranoj sredini može biti od presudnog značaja za njihovu budućnost i traži punu pažnju roditelja.

2.7. Društveni život

Mada se za mladog diplomatu na prvoj službi u inostranstvu, pogotovu sa malom djecom, život u početku odvija na liniji kuća-posao-kuća, on mora nastojati što prije da počne sa uključivanjem u redovne lokalne tokove., pa i u društveni život. U zavisnosti od države prijema taj život se odvija u više krugova i na različitim nivoima, koji se nekada i prepliću. Već pri prvim kontaktima u državi prijema, novopridošli će upoznati jedan broj diplomata svog ranga. Ima zemalja u kojima mlade diplomate imaju svoj klub.

3. Diplomatsko-konzularno predstavništvo (DKP)

3.1. Predstavništvo

1) Izgled i čistoća predstavništva – DKP je izlog naše zemlje u državi prijema, prvi utisak o državi i njenim ljudima. Zato je od izuzetne važnosti ukupan izgled predstavništva: fasada, ulaz, parking, vrt i uredni radni prostori.

2) Zastava i simboli države – zastave se ističu na zgradi ambasade ili na jarbolu u njenom dvorištu, a na zgradi je tabla sa državnim grbom i natpisom na srpskom jeziku i službenom jeziku države prijema. Šef DKP može da ističe zastavu na svom službenom vozilu. U vrijeme nacionalne žalosti, bilo u državi imenovanja bilo u državi prijema zastave se ističu na pola koplja.

3) Imidz predstavništva – Pored spoljnog izgleda DKP još važniji utisak o predstavništvu stranka stiče iz susreta sa domarom, radnikom bezbjednosti, šalterskim službenikom. Njihovo ponašanje i odnos prema strankama zavise i od stava šefa DKP i njegove odlučnosti i upornosti u insistiranju na profesionalnom i korektnom odnosu prema svima.

3.2. Privilegije i imuniteti

Priviligije i imuniteti proističu iz Bečkih konvencija i drugih multiteralnih i bilateralnih sporazuma. Od zemlje do zemlje postoje izvjesna odstupanja u interpretaciji imuniteta i privilegija, koja neposredno utiču i na njihovu primjenu. Za šefa misije, diplomatsko i administrativno-tehničko osoblje je veoma važno da u potpunosti razumiju obim i ograničenja privilegija i imuniteta koji proističu iz njihovog diplomatskog statusa, kao i obaveze i odgovornosti koje im njihov status nameće. Lice koje ima pravo na diplomatske imunitete i privilegije može se njima koristiti odmah po stupanju na tlo države prijema. Postoje sledeći imuniteti:1) diplomatski imunitet2) krivično-pravni imunitet3) građanski i administrtivno-pravni imunitet

Zaključak

Ambasada predstavlja veoma važnu instituciju zemlje koju predstavlja u državi prijema. Preko ambasade se uspostavljaju razni kontakti i sa trećim zemljama koje imaju svoja predstavništva u državi prijema. Zato je veoma važno kakv će utisak da ostavi na moguće poslovne partnere a da bi to bilo moguće u ovom radu smo videli okvirna pravila kojih se treba pridržavati da bi ambsada u diplomatskim odnosima bila uspješna.

UNIVERZITET ISTOČNO SARAJEVOFAKULTET SPOLJNE TRGOVINE

BIJELJINA

SEMINARSKI RAD

TEMA: Protokol diplomatsko-konzularnih predstavništava

Student: Mentor:Srđan Bogdan prof.dr. Spasoje Tuševljak br.indeksa 2005/140

SADRŽAJ:

UVOD..........................................................................................2

1. Ambasador.............................................................................3 1.1Obaveze i prava.....................................................................31.2Procedura imenovanja i akreditacija ambasade.........................31.3Pripreme za odlazak na dužnost................................................41.4Dolazak u državu prijema..........................................................51.5Posjete.......................................................................................51.6Ambasada..................................................................................61.7Ostali poslovi............................................................................61.8Posjete i poslovi u državi prijema.............................................7

2. Diplomata-prvi odlazak na službu u DKP............................82.1Pripreme za odlazak..................................................................82.2Titule i diplomatska zvanja.......................................................92.3Posjete.......................................................................................92.4Odnosi sa javnošću i medijima................................................102.5Lični izgled i ponašanje...........................................................112.6Porodica...................................................................................112.7Društveni život........................................................................11

3. Diplomatsko-kozularno predstavništvo..............................123.1. Predstavništvo..............................................................123.2. Privilegije i imuniteti...................................................12

ZAKLJUČAK..............................................................................13

LITERATURA............................................................................14

LITERATURA:

- Diplomatski protokol (Zoran Veljic, Diplomatska akademija)

- Politička predstavništva (dr. Dragan M. Golijan, Alegraf Loznica)

- www. (world wide web)

LITERATURA