zs i o r pitanja I

ZATITA IVOTNE SREDINE I ODRIVI RAZVOJ II Ko je , kada i gdje prvi upotrebio pojam ekologija i kako ju je definisao ?Naziv ekologija prvi je upotrebio Ernest Hekel 1866. godine u djelu:"Opta morfologija organizama", definiui je kao nauku o meuodnosima izmeu organizama i ivotne sredine (organske i neorganske prirode).ta izuava Ekologija kao nauka o ivotnoj sredini ? Ekologija kao nauka o ivotnoj sredini obuhvata izuavanje svih ivih bia i svih funkcionalnih procesa koji obezbjeuju uslove opstanka ivih bia u spoljnoj sredini...

Kako savremena ekoloka nauka definie ekologiju ? Savremena ekoloka nauka definieekologiju kao nauku koja pruava odnose izmeu ivih organizama i njihove ivotne sredine". ta se podrazumjeva pod ivotnom sredinom ? Pod ivotnom sredinom organizama podrazumjeva se skup raznovrsnih ekolokih faktora ili odgovarajuih elemenata spoljanje sredine (fizike,hemijske ili bioloke) u odgovarajuem prostornom okviru koji neprekidno djeluju na organizme i za koje su vezani svojim ivotnim potrebama...

Kako se najee definie ovjekova ivotna sredina ?ovjekova ivotna sredina najee se definie kao ukupnost ekolokih uslova i uticaja koji okruuju ovjeka. ivotna sredina oznaava ono ime je ovjek direktno ili indirektno povezan, ono od ega zavisi njegov ivot.Kako u ekolokom smislu treba shvatiti spoljanju sredinu ?U ekolokom smislu, spoljanju sredinu treba shvatiti kao prostorno-funkcionalni sadraj u kome se nalazi ivo bie...

ta je to okoli spoljanja sredina ?OKOLI to je okruujui prostor ili okruenje u kojem neka populacija ili ivotna zajednica ivi i djeluje, tu se ukljuuju : prostor, vazduh, voda i zemljite, zatim prirodni resursi, flora fauna, ljudi i njihovo uzajamno djelovanje..

ta se podrazumjeva pod pojmom biosfera i koje je osnovno obiljeje biosfere ?Pod ovim pojmom podrazumijevamo itavu oblast na zemlji naseljenu ivim svijetom, a osnovno obiljeje biosfere je jedinstvo ive i neive prirode na Zemlji. ta je to ivotna sredina ili ekosfera !

ivotna sredina ili ekosfera je prostor u kome se odvija ivot, u kome se ivi i radi i u kojem ovjek ureuje svoje potrebe. Ona obuhvata prirodnu i vjetaku sredinu...

ta ini ivotnu sredinu ?Najjednostavnija definicija ovog pojma bila bi; ivotnu sredinu ini kompleks (skup) svih uslova na zemlji koji omoguavaju ivot organizmu. Ti osnovni uslovi bili bi energija, hrana, voda, mineralne materije, .

Definiite ivotnu sredinu !ivotna sredina je kompleks svih uticaja koji na biljke ili ivotinje djeluju na onom mjestu na kome one ive.Kako nae zakonodavstvo definie ivotnu sredinu ?ivotna sredina u naem zakonodavstvu definie se kao skup prirodnih i stvorenih vrijednosti iji kompleksni meusobni odnosi ine okruenje, odnosno prostor i uslove za ivot...

ta obuhvata ivotna sredina- okvir ivota? ivotna sredina- okvir ivota,obuhvata sve ono to okruuje organizam i posredno ili neposredno djeluje na njegovo stanje ., ivotna sredina obuhvata prirodnu sredinu ili biogeosferu (bios = ivot; sfera = prostor, sredina) i vjetaku sredinu (tehnosfera) koja je nastala ovjekovim umom i radom.ta je to okolina-okoli ?To je okruujui prostor ili okruenje u kojem neka populacija ili ivotna zajednica ivi i djeluje.ta je to spoljanja sredina ? Spoljanja sredina je svaka sredina u kojoj se ivo bie nalazi bez obzira da li je to njegova ivotna sredina.U ekolokom smislu kako treba shvatiti,spoljanju sredinu?U ekolokom smislu, spoljanju sredinu treba shvatiti kao prostorno-funkcionalni sadraj u kome se nalazi ivo bie..

ta je to ekologija ?Ekologija je prirodna nauka koja prouava odnose meu ivim organizmima, kao i njihov utjecaj na okolinu u kojoj ive, ali i uticaj te okoline na njih. Objasnite pojam ekologija !Ekologija je nauka koja se bavi istraivanjima interakcija organizama i okolne sredine. Naziv potie od rijei OIKOS (kua,dom) i LOGOS (nauka).

Definiite zatitu ivotne sredine ! Zatita ivotne sredine je skup aktivnosti i mjera za spreavanje opasnosti za ivotnu sredinu, nastanka teta i/ili zagaivanja ivotne sredine, smanjivanja i/ili otklanjanja ekolokih teta nanesenih ivotnoj sredini, te povrata kvaliteta ivotne sredine u stanje prije nastanka ekoloke tete.

U ekolokom smislu,kako trba shvatiti spoljanju sredinu ?U ekolokom smislu, spoljanju sredinu treba shvatiti kao prostorno-funkcionalni sadraj u kome se nalazi ivo bie. OKOLINA OKOLI To je okruujui prostor ili okruenje u kojem neka populacija ili ivotna zajednica ivi i djeluje;

Tu se ukljuuju prostor, vazduh, voda izemljite, zatim prirodni resursi, flora fauna, ljudi i njihovo uzajamno djelovanje;

Definiite spoljanju sredinu !Spoljanja sredina je svaka sredina u kojoj se ivo bie nalazi bez obzira da li je to njegova ivotna sredina. Kosmonaut kada izae iz vasionskog broda u slobodan kosmiki prostor, njemu je u tom momentu to spoljanja sredina ali nije ivotna sredina, jer ona prua otpor ivom biu, budui da u njoj ne postoje nikakvi uslovi za ivot ovjeka. Spoljanja ivotna sredina je kompleks svih uticaja koji na biljke ili ivotinje djeluju na onom mjestu na kome one ive;

ta je ekosistem ?Ekosistem je jedna komponenta u organizaciji prirode.To je je jedinica kroz koju krui materija i protie energija,osnovu ini jednika a svrstava se u grupe i populacije. Populacija zajedno sa drugim vrstama ini biocenozu koja ini biotiku komponentu ekosistema, a biotop abiotiku komponentu ekosistema

ta su to uslovi opstanka ili ivotni uslovi ?Uslovi opstanka ili ivotni uslovi predstavljaju kompleks elemenata ivotne sredine neophodnih za organizam bez kojih nije mogu opstanak.ta su to ekoloki faktori ?Elementi ili faktori ivotne sredine neophodni organizmu ali i sa negativnim uticajem na njega nazivaju se ivotni ili ekoloki faktori.Kako se klasifikuju ekoloki faktori ?Abiotiki-skup faktora neorganske sredine .BiotikiAntropogeniHidroedafski...

ta je to odrivi razvoj ?Odrivi razvoj je proces koji dozvoljava da se razvoj ostvaruje bez degradiranja ili iscrpljivanja onih resursa na kojima se zasniva.Na koja 3 osnovna principa se bazira koncepcija odrivog razvoja?Princip ekoloke odrivosti, Princip socijalne i kulturne odrivosti, Princip ekonomske odrivosti, ta predstavlja koncept odrivog razvoja ? Koncept odrivog razvoja predstavlja novu razvojnu paradigmu, novu strategiju i filozofiju drutvenog razvoja.Kako odrivi razvoj definie najee navoena definicija odrivog razvoja koja se nalazi u izvjetaju Naa zajednika budunost, koji je, na poziv Ujedinjenih nacija sainila Svetska komisija za ivotnu sredinu i razvoj (tzv. Bruntland komisija) 1987. godine. ?Odrivi razvoj jeste razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjice, a da ne dovodi u pitanje sposobnost buduih generacija da zadovolje vlastite potrebe.Kako odrivi razvoj definie Program nacionalne strategije odrivog razvoja Velike Britanije (2000.) ?Odrivi razvoj je ekonomski i socijalni razvoj koji zadovoljava potrebe ivue generacije, ne podrivajui pritom potrebe buduih generacija.

Kako odrivi razvoj definie sveobuhvatna definicija odrivog razvoja ?Odrivi razvoj predstavlja integralni ekonomski, tehnoloki, socijalni i kulturni razvoj, usklaen sa potrebama zatite i unapreenja ivotne sredine, koji omoguava sadanjim i buduim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljanje kvaliteta ivota.

Ekoloko pravo Ekoloka-meunarodna -pravna regulativa

Potpuno ostvarivanje politike zatite ivotne sredine ni u jednoj dravi nije mogue bez uspjene meunarodne saradnje (preuzimanja i izvravanja meunarodnih ekolokih obaveza). Stoga se pitanje meunarodnih ekolokih obaveza uzima kao jedan od bitnih inilaca politike zatite ivotne sredine. S druge strane, meusobni uticaj politika u razliitim oblastima i pokuaj njihove integracije u ono to se naziva odrivi (usklaeni, uravnoteeni) razvoj, imaju povratno dejstvo kako na potrebu zakljuivanja meunarodnihMeunarodne konvencijeProblemi zatite ivotne sredine vezani su globalno za planetu Zemlju, odnosno za sve drave. Otuda je njihovo rjeavanje interesantno za sve zemlje svijeta. Zato je doneeno niz meunarodnih propisa koji pravno reguliu oblast zatite ivotne sredine i odrivog razvoja na meunarodnom planu. Kao odgovor na sve vee zagaivanje ivotne sredine , na neracionalno korienje prirodnih resursa i ugroavanje biodivedziteta i zdravlja ljudi,doneeno jevie konvencija i protolola .1. Bazelska Konvencija o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i njegovog zbrinjavanja . Bazelska Konvencija usvojena je1990 godine-Kljuni ciljevi ove konvencije su briga o poiljkama "opasnog ctpada iz industrijskih zemalja u zemlje u razvoju i uglavnom je posveena uspostavljanju sistema kontrole za prekogranini promet opasnog otpada i njegovog deponovanja, Ova konvencija ureuje veoma strog sistem kontrole, na osnovu prethodne pismene saglasnosti o proceduri koja se treba potovat prije nego to se desi promet opasnog otpada.Primjenom ove Konvencije stvaraju se uslovi za minimiziranje opasnog i drugog otpada na zdravlje ljudi i okoli.2. tokholmska Konvencija o trajnim organskim zagaivaima (POP), usvojena je 2001. godine .Temeljni ciljevi ove konvencije su zatita Ijudskog zdravlja i ivotne sredine od trajnih organskih zagaivaa (POP). Ona regulie obaveze za eiiminaciju, proizvodnju i upotrebu devet trajnih organskih zagaivaa (aldrin, hlordan, dieldrin, endrin, heptahlor, hexahlorbebzen, mirex, PCB i toxophane:) i ogranienje proizvodnje i upotrebe DDT-a, Isto tako, strane koje su pristupile ovoj konvenciji, obavezne su preduzeti mjere smanjenja isputanja iz antropogenih izvora: dioxina, furana, PCB, a gdje ie izvodliivo i konano odstranjivanje POP-a3.Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divljih ivotinja i biljaka (CITES), donesena je 1973. godine u Vaingtonu i ima preko 160 potpisnika (20).. CITES je pravno obavezujui akt o zastiti i odrivom koritenju ugroenih vrsta u meunarodnom prometu. BiH je pokrenula inicijativu za pristupanje ovoj konvenciji .Cilj CITES-a osigurati da meunarodna trgovina primjercima divljih ivotinja i biljaka ne prijeti njihovom opstanku. Poznato je da je nivo eksploatacije nekih divljih vrsta ivotinja i biljaka visok, kao i meunarodna trgovina njima, to moe dovesti do drastinog smanjenja njihovih populacija i ak dovesti neke vrste pred istrebljenje. Zato je CITES vana kako bi se osigurala odrivost rijetkih i ugroenih vrsta biljaka i zivotinja kako bi se ovi resursi sauvali za budunost. Danas CITES posjeduje razliite nivoe zatite preko 30.000 vrsta biljaka i lvotinja, bez obzira da li se njima trguje kao ivim organizmima ili njhovim produktima (. krzno, sueno bilje). Istie se da nije nestala kao rezultat trgovlne ni jedna vrsta zastiena CITES-om, otkako je ova konvencija stupila na snagu.-Ova konvencija je vezana sa Konvencijorn o boddiverzitetu,Konvencijom o migratornim vrstama-, Bazelskom i nekim drugim konvencijama...4. Konvencija o biolokoj raznolikosti (biodiverzitetu) je usvojena na Konferenciji Ujedinjenih Nacija o ivotnoj sredini i razvoju (IINCED) u Rio de Janeiru 1992. god. a stupila je na snagu 29. decembra 1993. godine. Ovoj kovenciji je pristupilo preko 185 zemalja ( 4,21). BiH je pristupila ovoi konvenciji 05.10..2002. godine. Osnovni cilj ove Konvencije je zastita i odrivi razvoj biodiverziteta kao i potena i ujednaena podjela beneficija koje nastaju od njenog koritenja. Obaveze po konvenciji su izmeu ostalog: izrada nacionalne strategije i akcionog plana zatite i odrivog koritenja biodiverziteta u lokalnim zajednicama...

5. Ramsar konvencija (Konvencija o vlanom zemljitu od meunardone vanosti -Direktiva o vodenim pticama) doneena u Ramsaru 1971. godine. Do danas je Ramsarsku konvenciju potpisalo 116 drava. Ramsarsku konvenciju potpisala je i BiH. Ona je plod nastojanja i borbe za zatitu movara. Ukupna povrina movara koje su Ramsarskom konvencijom do sada zatiene iznosi vie od 7.000.000 km, sa tedencijom da se poveaju povrine movara.Movare, nisu iste vrijednosti u pogledu bioloke i ekoloke vrijednosti. Stoga movarna podruja koja dou na popis Ramsarske konvencije postaju prirodno dobro cijelog ovjeanstva, pa ih kao takve mora odreena drava i zatititi. Ramsarska konvencija donesena je kao reakcija na ubrzani nestanak movarnih i drugih vodenih povrina i na neprestanu njihovu bioloku i ekoloku degradaciju. Da se uoi vrijednost i vanost movarnih biotopa dovoljno je samo navesti kako su movare stanita velikog broja ptijih vrsta. Na evropskim movarama boravi i gnijezdi se skoro 45 % svih ptijih vrsta sa tog podruja. Na tim biotopima rastu posebne biljne vrste, praene i specifinim ivotinjskim vrstama, posebno ribama i beskimenjacima ...

6. Kartagena Protokol o biosigurnosti je prvi pravni dokumenat u okviru Konvencije o biodiverzltetu. Usvojen je 29.01.2000. godine u Montrealu i pristupilo mu je preko 110 drava. Njegov cilj je doprinos osiguranju adekvatnog nivoa zatite u polju sigurnog prometa, postupanja i koritenja ivih izmijenjenih (modificiranih) organizama stvorenih modernom biotehnologijom, koji mogu imati negativan uticaj na ouvanje i odrivu upotrebu bioloke raznovrsnosti, ukljuujui i rizih. po ljudsko zdravlje. Ovaj protokol se odnosi na hranu GMO.7. Okvirna konvencija o klimatskim promjenama (UNFCCC),. koja je doneena 1992. godine u Rio de eneiru, stupila je na snagu 21.03.1994. godine. BiH je ratifikovala ovu konvenciju u septembru 2000. godine i ista je stupila na snagu u BiH 06.12. 2000.godine .Krajnji cilj UNFCCC je stabiliziranje atmosferskih koncentracija plinova sa efektom staklenika na bezbljedne nivoe, kako bi se sprijeile antropogene promjene u klimatskom sistemu. Kyoto protokol utvruje ciljeve u pogledu smanjenja emisije staklenikih plinova. Za implementaciju ove konvencije zadueno je Ministarstvo za prostorno planiranje i ekologiju RS...

248. Konvencija o pristupu informacijama, ueu javnosti u donoenju odluka i pristupu pravosuu u oblastima koje se odnose na ivotnu sredinu (Arhuska konvencija), usvojena je 25. juna 1998. godine na Konferenciji ivotna sredina za Evropu odranoj u danskom gradu Arhusu. Stupila je na snagu 30. oktobra 2001 godine. Ona ureduje pravo svakog pojedinca na zdravu ivotnu sredinu. Cilj ove konvencije jeste da se doprinese zatiti prava svakog pojedinca, sadanjih i buduih generacija da ive u kvalitetnoj ivotnoj sredini. Ona regulie pristup informacijama , pravo javnosti da uestvuje u donoenju odluka o ivotnoj sredini i saradnji sa pravosudnim organima u sluaju kada su prethodna dva prava povrijeena Smatra se da se pitanja zatite ivotne sredine mogu najbolje rijeiti uz uee svih graana kojih se ona tiu. Drava ima obavezu da olaka i ohrabri uee javnosti u razmatranju i odluivanju po pitanjima iz oblasti zatite ivotne sredine i odrivog razvoja. Stoga je vano obezbijediti kvalitetno informisanje i ekolosku edukaciju gradana, kako bi se to uspjenije i aktivnije ukljuili u razmatranje i rjeavanje ekolokih pitanja .9. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa, koja je stupila na snagu 22.09.1988. godine,10. Konvencija o zatiti Dunava (DR PC) stupila je na snagu 1998. godine

Ekoloko-obrazovanje je bitan faktor za razvijanje:ekolokog znanja, 2. ekoloke etike, 3.ekoloke svijesti, 4. za pravilno ekoloko ponaanje, Ove funkcije su meusobno usko povezane u sistemu ekolokog obrazovanja.Ekoloko obrazovanje predstvlja svjesno i plansko razvijanjeznanja o ivotnoj sredini u toku procesa ovjekove edukacije, koje imaza cilj razvijanje ekoloke svijesti o osnovnim karakteristikamaivotne sredine, na osnovu kojih e ovjek teiti njenom ouvanju iunapreivanju na principu odrivog razvoja. Ekoloko obrazovanje treba da se proima kroz sve obrazovno- vaspitne sadraje od predkolskog do fakultetskog obrazovanja, u okviru veine nastavnih predmeta kao princip, posebno kao ekoloki nastavni predmet.Ekoloko informisanjeNajea pitanja o zatiti ivotne sredine

1.Gdje se mogu dobiti informacije o zatiti ivotne sredine?

Nadlenosti za pojedine komponente ivotne sredine (vazduh, , vode, zemljite,bioloka raznolikost itd.)su podijeljene izmeu vie dravnih institucija, od ega se tri institucije mogu smatrati kljunima:

1.Ministarstvo za prostorno planiranje, graevinarstvo i ekologiju ,

2.Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodnoprivredu. 3.Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite2. Ekoloka dozvola?

Ovisno o djelatnosti koju preduzetnik obavlja, postoji potreba za dobijanje jedne ili vie saglasnosti, ovlatenja i/ili dozvole od nadlenog tijela za obavljanje poslova.Potrebno je prouiti sve bitne propise : Zakon o zatiti ivotne sredine, Zakon o upravljnju otpada, Zakon o zatiti vazduha, Zakon o vodama, Zakon o hemikalijama itd. kako bi se prije poetka obavljanja djelatnosti pribavili propisani dokumenti.

3. Kome prijaviti akcident tj. neeljeni dogaaj s negativnim posljedicama za ivotnu sredinu?Akcident prijavite Dravnom centru za izvjetavanje pozivom na jedinstveni telefonski broj 121

4. Kome se obratiti za dobivanje dravnih sredstava u podruju zatite ivotne sredine?Fondu za zatitu ivotne sredine....5. Gdje mogu dobiti podatke o zatiti ivotne sredine?

Agencija za zatitu ivotne sredine je sredinje informacijsko tijelo koje prikuplja i objedinjuje podatke informacije o ekologiji radi praenja provoenja politike zatite ivotne sredine i odrivog razvoja. Agencija je odgovorna za uspostavljanje, razvoj, voenje i koordinaciju informacionog sistema zatite , voenje odgovarajuih baza podataka o ivotnoj sredini, praenje i izvjetavanje o stanju ivotne sredine ...Agencija za zatitu ivotne sredine

Osnovana kao nezavisna javna ustanova za prikupljanje, objedinjavanje i obradu podataka o ivotnoj sredini, koja izvjetava o stanju ivotne sredine i utjecaju na zdravlje. na temelju baze dokumenata i Nacionalne liste pokazatelja. Ona omoguava javni pristup podacima o zagaujuim matrijama arhiviranim u registru zagaivaa ivotne sredine. Vodi odgovarajuu bazu podataka te prati i izvjetava o stanju ivotne sredine...Fond za zatitu ivotne sredine

Osnovan kao poseban financijski fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlaenjima,naplauje naknade i posebne naknade u skladu s zakonima , vodi evidenciju plaanja obveznika, te propisuje uslove koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda (trgovaka drutva i druge pravne osobe i fizike osobe) kao i kriterije i mjerila za dodjeljivanje sredstava Fonda u svrhu financiranja projekata, programa i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreivanja ivotne srtedine i koritenja obnovljivih izvora energije.Fond ulae u projekte i programe iz zatite ivotne sredine, a posebno saniranje odlagalita otpada te poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obradu otpada i iskoritavanje vrijednih svojstava, HVALA NA PANJI