Edukacija i pripreme za GLOBE mjerenja počele su početkom školske godine 2007./2008. Sve je stalo 24.2.2008. godine kada je izgorjela naša škola.

Prvi unos podataka bio je 19.11.2015.

Od tada imamo ukupno 2812 mjerenja

ATMOSFERA –temperatura (trenutna, minimalna, maksimalna) i oblaci

Ukupno oko 2250 mjerenja

VODA – temperatura i pH +

nitrati, nitriti, kisik, salinitet, alkalitet

Ukupno 432 mjerenja

MORE – temperatura, pH + nitrati, nitriti, kisikUkupno 91 mjerenje

BIOMETRIJA –pokrovnost, visina, opseg stabla, sastav zajednice

PRIRODA / BIOLOGIJA – Terenska nastava u šumu na Velom Vrhu – GLOBE PROTOKOLI: visina stabla, prsni promjer, temperatura i pH

tla.

GEOGRAFIJA – korištenje mrežnih stranica DHMZ-a, Meteo info i Istramet, orijentacija pomoću GPS-a, meteorologija…

KEMIJA – hidrološki protokoli

ENGLESKI JEZIK – služenje GLOBE stranicom na engleskom jeziku

INFORMATIKA – unos i obrada podataka

skupljanje i recikliranje plastične ambalaže i starog papira

čišćenje okoliša i uređivanje

izrada mirisnih sapuna od aromatičnog bilja iz školskog vrta

Svjetski dan ekologije – 22. veljače

Svjetski dan voda – 22. ožujka

Dani kruha – Dani zahvalnosti za plodove Zemlje - listopad

Svjetski dan zaštite šuma–21.ožujka

Dan planeta Zemlje – 22. travnja

web stranice škole

kroz nastavne predmete učenicima i učiteljima u školi

HEALTHY PLACES – HEALTY CHILDREN u suradnji s organizacijom Belfast Healthy Cities

D´BASKET - ERASMUS +, provodi se u partnerstvu sa još dvije škole (San Dona - Italija, Koper - Slovenija)

EUROPEAN PHENOLOGY CAMPAIGN –u suradnji s Alhekma ElementarySchool, Taybe – Israel

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE u Puli - suradnja na istraživačkom GLOBE projektu

HRVATSKE ŠUME – ŠUMARIJA PULA -suradnja na istraživačkom GLOBE projektu

ZELENA ISTRA – skupljanje starog papira, edukativna predavanja povodom obilježavanja značajnih datuma

POSLJEDICE POŠUMLJAVANJA VELOG VRHA

Tijekom istraživanja biljnog pokrova naišli smo na priču o pošumljavanju Velog Vrha. U to vrijeme pošumljavanja (početak 20 st.) tlo je bilo poprilično erodiralo nakon što je izvorni pokrov posječen zbog potreba lokalnog stanovništva.

HRAST CRNIKA lat. Quercus ilex L.

Zbog osiromašenja tla, dominantnu biljnu vrstu – hrast crniku (Quercus ilexL.), nije bilo moguće zasaditi pa je tijekom pošumljavanja zasađen alepski bor (Pinus halepensis Miller).

Alepski bor raste na skromnim i oskudnim tlima. Prema našima saznanjima alepski bor je trebao pomoći kod obnove tla, što je bio preduvjet za obnovu izvornog biljnog pokrova.

ALEPSKI BOR lat. Pinus halepensis Miller

Cilj našeg istraživanja je utvrditi:

Je li, na pošumljavanim površinama, tlo po svom sastavu pogodno za rast hrasta crnike?

Mi smatramo:

Pošumljavanje Velog Vrha alepskim borom doprinijelo je kod formiranja tla pogodnog za rast hrasta crnike.

Prema dosadašnjim saznanjima tlo na pošumljavanim lokacijama je izmijenjeno. Potrebno je provesti istraživanje do kraja kako bi utvrdili u kojoj mjeri je tlo obnovljeno i potvrđuje li našu hipotezu, odnosno je li formirano tlo pogodno za rast hrasta crnike.

HVALA NA POZORNOSTI!!

Učenice: Leona AndačićElizaveta BulavinaLucija Poduje

Mentorice: Radojka MarinkovićNataša Trenčevska