EdgarAllanPoe Crni Macak

7/30/2019 EdgarAllanPoe Crni Macak

1/7

Edgar Allan Poe

Egar Allan Poe roio se 1809. Ameriki je pripovjea i lirik. Rano je ostao bez roitelja, pa je

orastao u kudi bogata trgovca. On ga je kolovao nekoliko goina u Engleskoj. Poslije ivi od

knjievnog i novinarskog raa. Bio je sklon neurenom ivotu, uz to boleljiv, pa nakon smrti mlae

supruge ubrzo i on umire, gotovo na ulici. Poeove su prie nastale po utjecajem engleskog "romana

jeze". Reovito opisuje mistine teme te jezovita jela i zloine. Smatraju ih prethonicama

suvremene prie, posebno kriminalistike. Vedina ih je u vjema knjigama: Groteskne pripovjesti i

arabeske (1840) i Pripovjesti (1845).

Kao pjesnik, bio je manje ploan. Pisao je pjesme mistino - romantinog ugoaja i bizarnih motiva.

Najpoznatije mu je pjesma Annabel Lee, a najpoznatija poema Gavran.

Najbolje Poove pripovetke narativno su savrene, svaka re poseuje sopstveni zvuk, efekat,

psiholoko znaenje, a literarni instrumenti ovoe o konstituisanja atmosphere straha,

klaustofobije, jeze. U Bunaru i klatnu preovlauje isti horor, ok se pripovea bori sa mainom zaubijanje; Pa kude Aer upoznaje nas sa bleim, neurotinim Roerikom Aerom, sasvim slinim

ivom uhu, i sa lei Malenom rastrzanom izmeu egzistencije i nitavila. Posebno treba obratiti

panju na senzibilitet u ovoj svojevrsnoj paroiji na gotske romane i, elimino autoparoiji. Koristedi

se vieznajem, autor postavlja nekoliko gotovo nereivih ilema - radi li se o storiji o ludilu,

poroinom prokletstvu ili vampirizmu? Da li je u pitanju komar ili stvarnost? Jesu li likovi ljui o

krvi i mesa ili privienja?

U svakom sluaju, itajudi Poovu sjajnu novelu, biete potpuno obuzeti autorovom fantastikom.

to se tie poezije Egara Alana Poa, naroito mesto zauzima Gavran ge je smrt opisana u liku lepe,mlae ene.

Uopte, pisac je, moe se rei, bio opsenut temom smrti i vrlo ju je esto obraivao - Eldorado, Crna

maka, Maska crvene smrti, injenice o sluaju gospoina Valemara, Eleonora, Ovalni portret. Poovi

junaci nisu uhovi, ved pokojnici koji ele a se vrate u ivot i ivi osueni na smrt.

Ostala djela: Tomerlan, Groteskne pripovijesti i arabeske, Pripovijesti.

***

Edgar Allan Poe - Crni maak

Pria se o ovjeku, koji je o rane mlaosti privren ivotinjama, te ih je uvijek rao u kudi, mazio...Kasnije se oenio slinom takvom osobom. Drali su mnogo ljubimaca, meu kojim i crnog makaPlutona. ovjek se jene nodi vratio pijan i iskopao maku oko. Jenog ana, ne mogavi vie gleatiivotinju, objesi je na rvo. Te nodi bukne mu vatra u kudi i jeva se saenom spasi, a na ziu iznanjegovog kreveta, na zgaritu pojavi se slika velikog maka. Presele se u trunu staru zgrau raibesparice, a ovjek ovoi kudi rugog crnog maka iz neke krme. Tako ive neko vrijeme, a onaovjek zapazi mrlju na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Tako reom, ovjek igne sjekiru namaka, ena ga zaustavi, on igne sjekiru na enu, ubije ju i zazia ju u porumu. Nakon toga maaknestaje, i on konano mirno spava. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga, ali ovjek lupi o zid, koji

je neavno sagraio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci srue zi, te nau enu i maka.


2/7

O djelu - Pripovijetka prikazuje ljusku sklonost zlu, nanoenje zla bez pravog razloga. Nastranost i zlosu najiskonskiji porivi ljudskog srca, a ovje se javljaju u razliitim oblicima: kao mrzovoljnost,razraljivost, bezobzirnost, okrutnost i, na kraju, hlanokrvno ubojstvo.Crni jemaakmaterijalizacija pripovjeaeve zle dui i u njemu se javlja elja a je uniti. Vjeala namakovomtrbuhu ga upozoravaju a je zloinac, ali i a de biti kanjen.Maakpobjeuje, ali i prava

- zlo de biti kanjeno jer policija, zahvaljujudi maku, otkriva pripovjeaev zloin.

Knjievni rod - epika

Vrsta djela - pripovijetka

Tema - Postajudi sve vie rob alkohola, junak ove pripovijesti propaa i fiziki i psihiki. U stanjimapijanstva on zlostavlja i svoju enu i svog mezimca, crnog maka, kojeg jenog ana, razraengrizoujem hlanokrvno i okrutno objesi. O taa se njegove nevolje gomilaju. Izgorjela mu je kuda,a uza sve to, jos ga plai prisutnost nekog jenookog crnog maka, posve slinoga njegovom ljubimcukoji ga neprestano prati kao iva uspomena na poinjeno zlojelo.

Likovi - pisac, njegova supruga, maak

Pisac - Uvijek je bio poznat kao popustljiv i njean ovjek, oboavao je ivotinje i svoju suprugu, no ujenom je trenutku ivota neto puklo u njemu i postao je hlanokrvni ubojica.

O jetinjstva bijah poznat po popustljivosti i ovjenosti svoje dui. Njenost moga srca bijaetoliko uoljiva a je izazivala porugu mojih surugova. Posebno sam volio ivotinje, i moji su miroitelji ugaali nabavkom najraznolikijih mezimaca. S njima sam provoio gotovo sve vrijeme, inikad nisam bio sretniji no kad bih ih hranio i milovao.

... objesih ga zato to sam znao a me ljubi, i zato to sam znao a se nije niim o mene ogrijeio -objesih ga zato to sam znao a time inih grijeh - smrtni grijeh...

Pluton

Veliki i muar crni maak. Slijeio je gospoara svugje po kudi, a ovaj se sam brinuo o njemu i hranioga:

Pluton - to bijae ime maka - bio mi je najmiliji mezimac i drug u igri. Sam sam ga hranio, i on meslijeio kamo go sam se kretao po kudi. Tek sam ga s mukom mogao sprijeiti a me prati i poulicama.

Kratak sadraj- Djelo poinje tako to Poe opisuje ivot svog junaka koji voli ivotinje.On se rano oenio, imao je punu kudu kudnih ljubimaca, ali najrai mu je bio jean crni maak poimenu Pluton. Njihovo je prijateljstvo trajalo nekoliko goina ok nije poeo piti i mijenjatiraspoloenje. U to je vrijeme sve ivotinje muio osim Plutona, sve o jene veeri ka se vratio pijankudi i ka je, ne prepoznavajudi samog sebe, maku iskopao oko. Zbog toga je bio dosta potresen, alinije stao ok jenog jutra nije hlano maku stavio omu oko vrata i objesio ga u vrtu na stablo.

Nod nakon zloina zapalila mu se kuda i, kaa je rugi an oao a vii kudu, na ziu njegove sobe,koji je jedini ostao, bio je otisnut veliki crni maak, a on je mislio a mu je to kazna za zlojelo. Nakontog je ogaaja je vie vremena provoio u krmama, sve ok jene veeri nije na vrhu jene baveugleao crnog maka. Omah je oluio a de ga uzeti, a njegova je ena bila jakozadovoljna. Maakje bio isti Pluton, nije imao jenog oka kao i on, samo to je ovaj imao bijelih lakana prsima.


3/7

Neko se vrijeme slagao s tim novim makom, ali ojenom mu se maak poeo gaiti i poeo ga jemrziti, a ona bijela mrlja na prsima poela je obivati oblik jene stvari koju on nije mogao ponijeti -oblik vjeala. Puno mu se puta maak zaplitao izmeu nogu, ali ga nika nije uario. Sve o jenogana ka je olazio u porum i skoro se spotaknuo na maku. U tom je trenutku uhvatio sjekiru i htioubiti maku, ali je ola njegova ena i htjela ga zaustaviti i on je sjekiru zabio njoj u glavu.

Sa je ostalo samo pitanje kamo sakriti le. Dolazile su mu mnoge ieje na pamet. U jenom mu jetrenutku palo na pamet a moe sakritile u zi u porumu i a nitko nede primjetiti. I tako je oniskopao rupu u ziu i stavio tamo le svoje ene. Ka je ola policija, bio je miran jer je znao a ganede modi otkriti. I bilo je tako, sve o jenog ana ka je policija opet ola. Ka su pregledavaliporum, on je u elji a okae nevinost, pokucao bambusovim tapom ba po mjestu gje je bio lenjegove ene i iz zia se javi neka vika, nekakvi glasovi. Ka su policajci prokopali zi, u ziu su nalile njegove ene i crnog maka bez jenog oka.

Volio sam naroito ivotinje i roitelji bi me osobito obraovali ka bi mi onijeli u kudu neke o tihmaih stvorenja.

itave mjesece me u snovima proganjala slika onog maka.

Bijae to ona neokuiva enja ue a samu sebe izjea - a vri nasilje nad vlastitom prirodom -a ini zlo samo rai zla sama - koja me tjerae a nastavim i a napokon okonam zlo kojenanesoh neunoj ivotinji.

Zakljuak - Poe je u svojim djelima nastojao zaprepastiti. To mu je vrlo dobro uspijevalo jer je znao

upotrijebiti gotiku struju, kojom se sluio, i raspolagati matom, koje mu nije neostajalo. Stvarao jemrane, mistine scene i naglim etaljima rao itatelja u neprekinoj raoznalosti. Ne putaitatelja ni a oe o aha, a ved se pojavljuju novizapleti i stravini prizori:

Natjeran timmjeanjem u bjesnilo vie no demonsko, izvukao sam ruku iz njena stiska i zabio joj

sjekiru u mozak. Pala je mrtva na mjestu, bez glaska.

Gotikom se strujom koristio jer je smatrao a ona zaovoljava ukus njegovih itatelja, ali i zato to jeogovarala njegovu temperamentu. Svu stravu o kojoj je pisao crpio je iz ue.

- Ako se mnoga moja jela i temelje na ojmu strave, tvrim a ta strava ne potjee iz Njemake,nego iz ue - da sam tu stravu crpio iz njezinih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njenazakonita ishoda.

***

Edgar Allan Poenajznaajniji prestavnik amerikog romantizma napisao je noveluCrni maak.Egar Allan Poe pohaao je nekoliko goina sveuilite u Virginiji iz kojeg je bio iskljuen zbogkockarskih ugova. Kako bi preivio, poeo je pisati. Bavio se novinarskim, kritiarskim i knjievnimraom, a ponajprije je bio pjesnik i pripovjea. Egara Allana Poea osobito su zanimale mistineteme. Pisao je krada prozna jela u kojima se bavio ovjekovom psihom. Posebno ga zanimapsihologija zloinca i svijet kakav se moe nadi u poremedenom umu. Utemeljitelj je kriminalistikeprie i znanstvene fantastike. U svoje oba bio je neshvaden i nepriznat, no prvi je ameriki knjievnikkoji je utjecao na europske knjievnike.

Novela Crni maaknastala je po utjecajem romantizma. Romantizam je pravac u knjievnosti nastaou Italiji, a kasnije se pojavio i u ostalim dijelovima Europe. Odlike romantizma su odbacivanje ideja

racionalizma koje je onijelo prosvjetiteljstvo, a knjievnici ne prihvadaju ni stroga pravila kojapropisuje klasicizam. Trae novo uporite i pronalaze ga u isticanju emocija, sloboi i iniviualizmu.


4/7

Samu tematiku romantizma ini nekoliko cjelina: osobne teme, pejsa, nepoznati krajevi, nacionalno- povijesne teme i mistine teme. - enja za neim alekim i neostinim tipina je za romantiare.eznuli su tako za prolim vremenima - za srednjim vijekom, na primjer, koji su vrlo cijenili, za razlikuo prosvjetiteljstva. Romantiari su, osim toga, eznuli za alekim kulturama- Orijentom i njegovommistikom, primjerice. Inae, privlaila ih je nod, sumrak, stare ruevine, natprironi elementi.

Zaokupljala ih je takozvana "mrana strana" ivota, to jest ono nejasno, neugono, zagonetno.

Jostein Gaarer, Zenko kreb i Ante Stamad novelu opisuju kao kratki i zatvoreni prozni oblik kojiupravo zbog svoje kratkode ima vrdu strukturu o romana. Upravo zbog kratkode u novelu seobino ne umedu opisi i epizoe jer bi oveli o usporavanja ranje. Uvo obino onosi saeti prikazosobina lika ili ogaaj koji de se obraiti. Svrha uvoa je privudi pozornost itatelja i izazvati njegovooekivanje. Sreinji io obino se bavi psiholokom analizom lika ili razraom ogaaja. Tu sesaraj novele esto proiruje pripovjeaevim komentarima ili upotrebom simbola. Zavretaknovele esto je obrat (poanta) kojim se istie neto osobito vano za temu.

U samom uvou u jelo Egar Allan Poe priprema itatelja na straan in glavnog lika koji tek slijei.

Ved samim uvoom on uspjeva pobuiti znatielju ko itatelja, koja zaista u mom sluaju nijeprestala ni u jenom trenutku itanja. Piudi u prvom licu Poe je istaknuo junakovu ljubav premaivotinjama koje su mu avale ljubav i vjernost koje su mu neostajale o ovjeka, a posebno govorio crnom maku Plutonu kojeg je najvie volio. Iila obiteljskog ivota ivota poruena je junakovomboledu Alkoholom, kako ju sam naziva. itatelji iz Poeovog uvoa mogu samo naslutiti kako sestrani ogaaj o kojem govori onosi na maka. Naime, on iznosi detalj o tome kako su u staravremena crne make smatrali preruenim vjeticama.- Govoredi o njegovoj inteligenciji, moja ena, koja je u ui bila prilino proeta praznovjerjem, esto

je spominjala ono revno puko vjerovanje prema kojem su sve crne make u stvari preruenevjetice. Ona time nije nikaa mislila nita ozbiljno - i ja to spominjem tek tako zato to sam se, basada, toga sjetio.

Prijateljstvo glavnog junaka i Plutona trajalo je nekoliko goina i nije jenjavalo, ak i unato tome tose junak mijenjao na loe, to je poeo prekomjerno piti i grubo postupati prema ivotinjama i eni.Potovanje koje je osjedao prema Plutonu sprjeavalo mu je a ga zlostavlja. Nakon to se junak

jenog ana vratio kudi pijan uinilo mu se a ga maak izbjegava, nakon ega ga je ovaj epao".Maak mu je o straha zaao malu ranu zubima to je u junaku izazvalu emonsko bjesnilo.Bezosjedajno je izvaio no i mau iskopao oko. Iako se nakon toga osjedao krivim i uasnutim, nije semogao obuzdati zlom duhu nastranosti, koji ga je tjerao a uniti samoga sebe. Tako je jenog jutra,sasvim hlanokrvno, stavio maku omu oko vrata i objesio ga o granu rveta u voritu.

- objesio ga zato to sam znao da me volio i zato to sam osjeao da me nije niim povrijedio; zato

to sam znao da, raeitako, inim grijeh smrtni grijeh...

Nod nakon tog stranog i meni potpuno nerazumljivog ina iz sna ga je prenuo povik "Vatra!".Zajeno sa enom i slugom je uspio istrati iz kude koja je izgorjela u potpunosti. Nakon tog ogaajapisac iracionalnim razmiljanjem pokuava pronadi povezanost izmeu ovog ogaaja i vjeanjamake, ali ga u tome sprjeava racionalno razmiljanje. Taa, na njegovo zaprepatenje, otkrivaportret maka na jenom sauvanom ziu kude za koji zakljuuje a je netko iz gomile raoznalihljui, koja je na znak uzbune ispunila vrt, osjekao ivotinju sa stabla i ubacio je kroz otvoreni prozoru kudu. Ruenjem kude, maak se naao u gomili svjee buke, te je vapno jelovanjem plamena iamonijaka iz lea, stvorilo portret. On spominje i to a je tu zapanjujudu injenicu uspio objasnitisvom razumu, ali ne i svojoj savjesti to se meni ini potpuno razumljivim. Mislim a bi se nakontakvog niza zapanjujudih ogaaja i osoba koja ne vjeruje u subinu, proroanstva i slino zapitalapostoji li izmeu ovih ogaaja neka poveznica. Mjesecima nakon poara junak je imao privienjamaka i tugovao je zbog gubitka ivotinje, sve ok nije oluio pronadi novu. Novi je maak bio crn i


5/7

velik kao i Pluton, ali se o njega razlikovao po bijeloj mrlji na prsima. Junak je osjedao nesklonostprema njemu iako nije shvadao zato. Iz ana u an onos prema maku ispunjavao se ovratnodu i

jezom, koja je prelazila u mrnju. Nakon to je shvatio a je i taj maak lien jednog oka i da njegovamrlja na prsima ima oblik vjeala, vie se nije mogao suzrati i poeo je lujeti. U svemu tome, kaoto to obino i biva, najvie je trpjela njegova ena. Prilikom jenog silaska u porum maak ga je

skoro oborio naglavce to ga je razjarilo o luila. Njegova ga je ena pokuala sprijeiti u namjeri aubije maka jenim uarcem sjekire to je u njemu izazvalo emonski bijes... izvukao sam ruku iznjezina stiska i zabo joj sjekiru u mozak. Pala je mrtva na mjestu bez hropca.

Nakon tog ina junak ne iznosi ni jenu jeinu rije aljenja za svojom enom, ved je okupiran iejomsakrivanja trupla. Najprije je elio sasjedi truplo na sitne jelove i unititi ih vatrom, kasnije pokopatiga u porumu. Razmiljao je o tome a ga baci u zenac u voritu ili a ga spremi kao robu i pozovenosaa. Na kraju je oluio tijelo zaziati u ziine poruma, na mjestu gje je bilo ispupenjeuzrokovano lanim imnjakom. Junak se ponovno poeo osjedati kao sloboan ovjek nakon to jeshvatio da nema maka.

- Nemogude je opisati ili zamisliti onaj uboki, blaeni osjedaj olakanja koji mi je osutnost te mrskeivotinje izazvala u gruima. Nije se pojavila tijekom te nodi i tako sam, barem jenu nod otkako samje oveo u kudu, vrsto i mirno spavao;a, spavao ak i s teretom ubojstva na ui.

Na samom kraju ove novele ogaa se za mene neoekivani preokret u kojem su otkrivene sve tajnenaeg junaka. Do tog trenutka on je bio savren u svojim jelima, barem je tako mislio. No ka jepolicija odlazila poinio je kobnu pogreku. Lupio je tapom upravo u onaj io zia u koji je uziaotruplo supruge. Taa su na naplatu ola sva njegova nejela i to upravo zahvaljujudi novom maku.

- Gubedi svijest, zateturao sam prema suprotnom ziu. U jenom trenutku odred policajaca nastubama zastao je nepomian, obuzet silinom uasa i strahopotovanja.

Unato svim ogaajima koji su se izogaali kroz jelo, ovakav rasplet nisam oekivala. Junak je biotoliko bezosjedajan u svakom trenutku, tako a je za mene bilo veliko iznenaenje to to je izgubiosvijest. Meutim, analizom njegova postupka mogude je shvatiti njegov oaj. On, prema mojemmiljenju, zapravo nije mogao ponijeti poraz. Poraz u smislu pronalaska trupla kojeg je sakrio.

Dakle, u noveli Crni maak, Edgar Allan Poegovori o zloinu kojeg je ovjek poinio voen silom kojunije mogao kontrolirati. Tu silu on naziva nastranodu i smatra ju sastavnim jelom ovjekove psihe.Poe je u svojim jelima nastojao zaprepastiti, to mu je vrlo obro uspjevalo.Sluio se gotikomstrujom i znao je raspolagati matom koja mu zasigurno nije neostajala. Stvarao je mrane, mistinescene i naglim je etaljima rao itatelja u neprekinoj raoznalosti. Glavnog lika prestavlja namkao ovjeka njene, popustljive naravi i njenog srca koji voli ivotinje koji se pokvario zbogneumjerenosti u pidu. Glavni lik izravno govori o svojim osjedajima i stanjima ue, iako su ponekapregrubi. Sam je pisac jednom rekao:

- Ako se moja jela i temelje na stravi, tvrim a strava potjee iz moje ue, a sam tu stravu crpio iznjenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda.

***

Ralani, protumai i iznesi osobni stav o temi s kojom de se susrestiu ponuenom ulomku. Svojsastavak zaokrui kao cjelinu s uvoom, razraom i zakljukom, a pritom pripazi i na pravopisnu igramatiku tonost. Nemoj prepriavati saraj jela i iznositi biografiju pisca bez a je u vezi stvojom ralambom.

Pluton tako se zvaomaakbio je mojnajveimiljenik i drug u igrama. Samo sam ga ja hranio, a

on me je pratio u korak, kamo god sam iao po kui. Bilo mi je akteko da ga sprijeim, da me ne


6/7

slijedi vani po ulicama. Nae je prijateljstvo na tajnain trajalo vie godina, a u to su vrijeme svojstva

moje udiiznaaja - uspjenim djelovanjem Demona Piadoivjela (rumenim se zbog toga

priznanja) korijenitu promjenu na gore. Iz dana u dan postajao sam sve zlovoljniji, sve razdraljiviji,

sve bezobzirniji prema osjeajima drugih. Doputao sam sebi, da svojojenigovorim jezikom

pijanaca. Naposljetku sam je akstvarno zlostavljao. Dakako da su i moji mezimci imali priliku da

osjete promjenu u mojem raspoloenju.Ne samo da sam ih sada zanemarivao, nego sam ih izlostavljao. No svejedno prema Plutonu sam sauvao dovoljno obzirnosti da se obuzdam i da ga ne

zlostavljam, premda me nije grizla savjesti, ako sam zlostavljao kunie,majmuna, pa aki psa, kad bi

se putem nekoga sluaja iliprivrenostiisprijeilina mojem putu. Ali moja me je bolest shrvala jer

kakva je bolest ravna Alkoholu?te je na kraju krajeva i Pluton, koji je sad stario i dosljedno postajao

donekle mrzovoljan aki Plutonpoeo na sebiosjeatiposljedice mojega loegaraspoloenja.

Smjernice

- Smjesti ulomak u kontekst jela, orei kojem knjievnopovijesnom razoblju i vrsti jelopripada.

- Uoi i protumai razvoj onosa izmeu pripovjeaa i njegova mezimca maka. Izdvoji izulomka sve rijei kojima se opisuju osjedaji pripovjeaa i maka, razmisli i zakljui koja sefigura misli pojavljuje. Argumentiraj citatima.

- Otkrij simbole u tekstu i protumai njihovo znaenje u kontekstu ulomka i cjelini jela.- Agata Chriesty i Arthur Conan Doyle i njihova lica, Hercules Poirot Sherlock Holmes,

najpoznatiji su majstori knjievnih vrsta ijim zaetnikom smatramo E. A. Poea. Usporeipopularnost tih vrsta nekad i sad.

- Uoi i protumai razmiljanja o problemima alkoholizma, starenja i okrutnosti i potkrijepi ihprimjerima.

- Iznesi svoje miljenje o temama koje otvara ulomak alkoholizmu, okrutnosti, starosti,praznovjerju.

Crni maakjelo je poznatog amerikog knjievnika Egara Allana Poea. On je pisao u razobljuamerikog romantizma. Bio je pobornik ''iste umjetnosti'' i simbolizma, to se jasno moe vijeti upriloenom ulomku s poetka ved imenovane kratke prie.

Pripovjea, koji je ujeno i glavni junak jela, po priroi je jako volio ivotinje. Ipak, najvedi mu jemezimac bio Plutonmaak crne lake. U poetku je njihovo prijateljstvo bilo skladno, puno ljubavi imeusobne igre. No, uspjenim jelovanjem Demona Pida" pripovjea sve vie postaje rtvomalkohola to se vii po njegovom osornom ponaanju. Suklano s tim, njegov se onos prema kudnimljubimcima mijenja. "Iz ana u an postajao sam sve zlovoljniji, sve razraljiviji, sve bezobzirnijiprema osjedajima rugih. (...) Dakako a su i moji mezimci imali priliku a osjete promjenu u mojemraspoloenju. Ne samo a sam ih saa zanemarivao, nego sam ih i zlostavljao."

Plutona je u poetku teio, ali je i on s vremenom postao rtva nasilja. Iz ovoga mogu primijetiti ase pisac u prikazivanju njihovog odnosa koristio gradacijom. Svjestan svoje okrutnosti i ovisnosti u

koju se uputa, pripovjea shvada i to kako nije ovoljno jak a ju pobijei. Zato kae: "Ali moja mebolest shrvala jer kakva je bolest ravna alkoholu? te je na kraju krajeva i Pluton, koji je sad stario idosljedno postajao donekle mrzovoljanak i Pluton poeo na sebi osjedati posljeice mojega loegaraspoloenja."


7/7

Uloga simbola u tekstu (Demon Pida, Alkohol, ime Pluton) je a nagovijeste mogudi i oiti ishoulomka, ali i jela u cijelosti. Naime, rije Pluton u astrologiji prestavlja estruktivnu, nasilnuenergiju, a ruge vije rijei jasnog znaenja obivaju na vanosti samim time to su napisane velikimpoetnim slovom. Takoer aju tmurni ton ulomku koji nagovjetava nepovoljne ogaaje.

Pria je proeta naturalistikim opisima, mistikom, a i obiljejima prave kriminalistike prie. Upravose zato Poe smatra zaetnikom kriminalistikih romana. Takve vrste svojom su misterioznoduouvijek privlaile ljue te nisu gubile na popularnosti - kako nekada, tako i danas.

Ovaj ulomak otvara brojne teme: alkoholizam, okrutnost, praznovjerje... Proitavi ga, samo sampotvrila ved postojede vlastito miljenje o svemu tome. Praznovjerje je po meni samo izlikapojeinaca za neade koje im se, kao i svima, ogaaju. Naalje, mislim a alkohol nikaa nije mogaoniti de onijeti ita obro. Svatko je kroja svoje subine te si ne smijemo opustiti a nam takvipropusti ukvare ivot i okrenu ga za 360 stupnjeva.

Documents

EdgarAllanPoe Crni Macak