Dvije kompanije iz BiH na sajmu MIDEST u Parizu ugovorile izvozne

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

decembarskim izdanjem poslovnog magazina InfoKom zaokružujemo

četvrtu godinu uspješnog rada. U novu, petu godinu, ulazimo s namjer-om da budemo još bolji i da doprinesemo poboljšanju poslovnog ambi-jenta i pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine.

Koristim priliku da na kraju još jedne poslovne godine zahvalim svim saradnicima i kolegama koji učestvuju u kreiranju sadržaja InfoKoma. Iz broja u broj za vas istražujemo, obrađujemo aktuelne teme i informa-cije, kako bi vaše poslovanje bilo jednostavnije i uspješnije.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine svojim djelovanjem je nastojala i nastojat će i dalje biti pozitivan činilac ekonomskog razvoja i djelovati u pravcu poboljšanja statusa i ranga Bosne i Her-cegovine. U prilog tome najbolje govore rezultati rada sektora Van-jskotrgovinske komore BiH: Agencije za promociju izvoza (BHEPA), Instituta za edukaciju (ECOS), Privrede, Euro info korespondentnog centra (EICC), Transporta i komunikacija, Javnih dokumenata, Makroekonomskog sistema, Centra za statistiku i informatiku.

I na kraju ove kalendarske godine koristim priliku u ime kolektiva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zaželjeti vam sretnu 2012. godinu uz najbolje želje i puno poslovnog uspjeha.

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 48Decembar 2011.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićProf.dr. Faruk JašarevićDoc.dr. Velibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 48 - decembar 2011. 3

12Negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU najviše će osjetiti bh. izvoznici

Analitičari Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH analizirali su efekte pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu, s ciljem da potaknu donosioce odluka, izvršnu i zakonodavnu vlast u BiH da adekvatnije reaguju na sprečavanju posljedica koje bi mogle nastati za BiH ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju. Rezultati do kojih su došli analitičari, krajnje su zabrinjavajući, posebno za izvoznike. Cjelovita bh. ekonomiju mogla bi doživjeti potpuni kolaps ako se hitno ne poduzmu neophodne mjere i aktivnosti.

26Evropa strepi, u BiH ne vjeruju u krah euraBritanski ministri su, kako piše Telegraph, upozorili svoje diplomate u zemljama eurozone da se pripreme na krah eura. Ako eksplodira euro, eksplodirat će i Evropa, poručio je francuski predsje-dnik Nicolas Sarkozy. U Centralnoj banci BiH podsjećaju na mogućnost vezanja konvertibilne marke za neku drugu valutu, umjesto eura. BiH se mora pripremiti za negativne efekte krize, poručuje šefica kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu.

31Stvoreni uslovi za uspostavu cjelovitog sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom

Stupanjem na snagu Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom Federacije BiH bit će stvoreni uslovi za uspostavu integriranog sistema po uzoru na najefikasnije i najracional-nije primjere iz zemalja Evrope (Austrija, Belgija, Francuska, Češka, Portugal, Španija, Italija, Irska), ali i iz bližeg i daljeg susjedstva (Rumunija, Bugarska, Slovenija, Srbija, Makedonija). Pravilnik se odnosi na sve vrste ambalaže plasirane na tržište, bez obzira šta je prethodno bilo upakovano u nju, na sve ambalažne materijale (plastika, papir, metal, staklo, drvo) i bez obzira na mjesto gdje nastaje ambalažni otpad (domaćinstva, uslužne djelatnosti, komercijalni sektor, industrija).

37Elektronsko objavljivanje obavještenja u postupcima javnih nabavki

Od 1. 9. 2011. godine obavještenja u postupcima javnih nabavki moguće je objaviti putem online informacionog sistema Go-procure. Sva obavještenja o javnim nabavkama počev od 1. 9. 2011. godine se dostavljaju Službenom listu BiH putem online informacionog sistema, uz obavezu da se istovremeno dostavi i putem pošte. Troškovi elektronskih objavljivanja obavještenja su manji, a ubrzan je i proces objave.

48Dvije kompanije iz BiH na sajmu MIDEST u Parizu ugovorile izvozne narudžbe

Na sajmu MIDEST koji se u Parizu održao od 15. do 18. novembra ove godine Bosna i Hercegovina prvi put je predstavila svoje potencijale. Predstavnici bh. kompanija su imali veliki broj sastanaka s potencijalnim partnerima, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate, odnosno prodaju bh. proizvoda na inostranom tržištu.

IIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 48 - decembar 2011.

Predstavnici najveće danske pekare Easyfood

posjetili Klas

Predstavnici najveće danske pekare Easyfood, specijalizirane za proizvodnju ekskluzivnih vrsta hljeba i peciva, posjeti-li su sarajevsku kompaniju Klas, što je po-tvrda uspješne dugogodišnje saradnje ove dvije pekare. Naime, Klas od 2003. godine preko Easyfooda u Dansku izvo-zi zamrznute somune i krofne. Tokom re-dovne godišnje posjete Klasu rukovod-stva dvije kompanije razmijenila su isku-stva u procesu proizvodnje i distribucije pekarskih proizvoda, a razgovarano je i o razvoju novih proizvoda.

„Kao i drugi veliki proizvođači, Easyfood ima razvijenu vlastitu prodajnu mrežu, putem koje u maloprodajne objek-te, restorane, hotele i lance brze hrane di-stribuira Klasove somune i krofne. Osim na dansko, somune i krofne plasiramo na francusko tržište. Klasov somun je jedin-stven, pripremljen prema tradicionalnoj bosanskoj recepturi, neodoljivog je ukusa i zbog toga je veoma tražen u Danskoj“ – rekao je Flemming Paasch, direktor Easyfooda.

Početni sastanak o IPA fondovima za 2012. i

2013.

O procesu programiranja IPA fondova za 2012. i 2013. godinu razgovarano je na sa-stanku predstavnika Direkcije za evropske integracije BiH i predstavnika generalnog Direktorata za proširenje EU, sa Stefanom Saninom na čelu.

“Nama u Direkciji je bilo bitno da budu dogovoreni detalji o procesu pro-gramiranja, kako će izgledati taj proces, šta su čije uloge i obaveze te rokovi“ – izjavila je novinarima šefica Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić. Dodala je da je nakon prezentacije prije-dloga bilo mnogo diskusija, ali da je pro-ces najvjerovatnije usaglašen.

“U tom kontekstu imamo formiranje radnih grupa za programiranje po sekto-rima u koje bi trebali ući predstavnici Direkcije, Delegacije EU te voditelji pro-jekata s državnog nivoa kao i predstavni-ci svih entitetskih institucija koje imaju nadležnosti u tim sektorima“ – rekla je Savić i pojasnila da je Evropska komisija predstavila prioritete za programiranje u 2012. i 2013.

Sporiji ekonomski rast u zemljama zapadnog

Balkana

Ekonomije zemalja zapadnog Balkana slje-deće godine čekaju nove teškoće zbog du-žničke krize u eurozoni, kaže se u izvješta-ju Svjetske banke.

“Teško je biti optimista u svjetlu eko-nomskih pokazatelja“ – rekao je Ronald Hud, vodeći ekonomista Svjetske banke, predstavljajući izvještaj koji se odnosi na pet zemalja u regionu: Srbiju, Crnu Goru, BiH, Makedoniju i Albaniju, a obrađeno je i Kosovo. Sve ekonomija u regionu su ra-njive zbog strukturalnih problema, kaže se u izvještaju, a kao glavne slabosti navode se veliki unutrašnji i vanjski dugovi, obim-

no učešće banaka iz Grčke i Italije u ban-karskom sektoru (gotovo 50 posto) i oče-kivano smanjenje stranih investicija. Kom-binovani ekonomski rast će do kraja ove godine s očekivanih 2,5 pasti na svega 2,1 posto, navodi se u izvještaju.

“Zanimljivo je da doznake iz inostran-stva, koje u nekim zemljama idu i do 15 posto bruto društvenog proizvoda, gotovo uopće ne fluktuiraju i ostaju stabilne“ – re-kao je Hud, ali je naveo da su svi ostali iz-vori prihoda problematični.

Tirak: Manje rada na crno

Izvještaj Federalne uprave za inspekcijske poslove o izvršenim kontrolama vezanim za rad na crno prezentiran je na sjednici Vlade FBiH u Sarajevu. Direktor federalne Uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak je kazao da je Vlada FBiH krajem augusta donijela odluku o pojačanom nad-zoru rada na crno.

“Taj nadzor je proveden, posao je zavr-šen 29. oktobra. Bilo je angažirano 107 in-spektora. Izvršeno je 11.018 inspekcijskih nadzora. Kontrolirano je 31.310 radnika, zatečeno 1.729 radnika na crno, uvedeno u prava 428 tih radnika“ – rekao je Tirak.

Kazao je da su ujedno radili i kontrolu fiskalizacije. Izvršili su prvi dio kontrola, 2.334 subjekta su imali kase, znači bili su već uređaji u funkciji, a 353 su zatekli da nemaju. Prema njegovim riječima, izdata su 4.483 prekršajna naloga u iznosu od 4,1 milion KM, a uvedeno u prava 14.575 radnika.

Zaposlenim u upravi RS i u 2012. umanjene zarade

Zaposleni u organima uprave u RS i u na-rednoj godini primat će umanjene zarade od 10 do 25 posto. Tako je odlučila Vlada RS, koja je utvrdila Prijedlog zakona o iz-mjenama Zakona o plaćama zaposlenih u organima uprave RS, kojim se do 31. de-cembra 2012. produžava primjena platnih koeficijenata određenih Zakonom o izmje-nama Zakona o plaćama zaposlenih u or-ganima uprave RS iz ove godine. Izmjene ovog zakona po hitnom postupku upuće-ne su na usvajanje u Narodnu skupštinu


RS. Time će i treću godinu plaće zaposle-nih u entitetskoj upravi praktično ostati na umanjenom iznosu, kako je odlučeno još 2010. godine.

Vlada RS nezainteresovana za kupovinu RK Boska

Predsjednik Vlade RS Aleksandar Džom-bić rekao je da Vlada RS nije prihvatila pravo preče kupovine Robne kuće Boska Banja Luka. On je naveo da je prethodni kupac obavezan, ukoliko želi da izvrši prodaju dijela akcija, da ih ponudi prven-stveno prodavcu.

“Mi nismo zainteresovani i neka izvrši prodaju nekom drugom“ – rekao je Džombić.

Kompanije Delta i Zekstra kupile su većinu državnog kapitala banjalučke Rob-ne kuće Boska. Ugovorom o konzorciju, zaključenim 15. januara 2009. godine, odre-đeno je da u ponudi za kupovinu 58,52 posto kapitala Boske, kompanija Zekstra posjeduje 38,97 posto, a Delta 19,55 posto kapitala.

Potpisani ugovori za podršku malim i srednjim preduzećima i obrtnicima

Federalni ministar razvoja, poduzetni-štva i obrta Sanjin Halimović i predsje-dnik Uprave Razvojne banke FBiH Ra-miz Džaferović potpisali su ugovore o međusobnim pravima i obavezama za grant sredstava i komisionim poslovima.

“Radi se o ugovorima kojima se defi-nira način raspodjele i dodjele više od 12 miliona KM, od kojih je direktno šest miliona KM iz Ministarstva razvoja, po-duzetništva i obrta i šest miliona KM iz Razvojne banke FBiH“ – kazao je mini-star Halimović i dodao da su, u odnosu na prijašnje programe u tom ministar-stvu, povećani iznosi za maksimalni iz-nosi kredita koji odobri Razvojna banka.

Ministar Halimović je kazao da u FBiH ima nešto više od 70.000 privre-dnih subjekata, od kojih je oko 50.000 obrtnika i oko 20.000 malih, mikro i sre-dnjih preduzeća.

Dobit IRB-a RS i fondova 19,5 miliona maraka

Konsolidovana dobit Investiciono-ra-zvojne banke (IRB) RS i fondova u 2010. godini iznosila je 19,5 miliona KM, što je 16,5 posto više u odnosu na 2009. go-dinu, kada je konsolidovana dobit izno-sila 16,8 miliona KM, navodi se u Izvje-štaju o poslovanju IRB-a i fondova za prošlu godinu. Direktor IRB-a Milenko Pavlović naveo je da je banka u prošloj godini putem kreditnih linija plasirala 163.924.000 KM, od planiranih 167.000.000 KM, čime je plan kreditnih plasmana ispunjen sa 97,7 posto.

“Pod uticajem globalne ekonomske krize u 2010. godini čitav finansijski sek-tor RS se suočio sa smanjenom potra-žnjom za finansijskim sredstvima. U ta-kvim okolnostima i odobreni kreditni plasmani IRB-a smanjeni su za 31,5 po-sto u odnosu na 2009. godinu“ – rekao je Pavlović.

On je dodao da je u 2010. godini ku-pljeno 41,4 miliona KM vrijednosnih papira, što je ostvarenje plana od 64,7 posto, a kupljeno je i 22,2 miliona KM obveznica lokalnih zajednica, što je 89,9 posto više u odnosu na 2009. godinu.

Program zapošljavanja “Mladi poduzetnik“ u

ZDK

Direktor Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), Nihad Pašalić je sa 13 mladih, nezaposlenih osoba sa područja ovog kantona potpisao ugovo-re o učešću u programu “Mladi poduze-tnik“. Program finansira Federalni zavod za zapošljavanje, a predviđeno je da se u 2011. godini sufinansira pokretanje i vo-đenje malog biznisa za najmanje stotinu mladih osoba sa evidencije nezaposlenih u FBiH, čije poslovne ideje budu ocijenje-ne kao najbolje. Za tu namjenu predviđe-na su bespovratna sredstva Zavoda u iz-nosu od 700.000 KM i to za sufinansira-nje troškova registracije, nabavke sredsta-va za rad, repromaterijala i potrebne op-reme, te sufinansiranje dijela zakonom -propisanih doprinosa i poreza, u iznosu od 7.000 KM po osobi.

Brojke8,6 posto veća je bila oktobarska industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine, saopćeno je iz federalnog Zavoda za statistiku.

924.120 tona uglja proizveli su rudari Zavisnog društva Rudnik mrkog uglja Kakanj u pr-vih deset mjeseci 2011. godine, što pred-stavlja 99,80 posto planirane proizvodnje. U Upravi preduzeća vjeruju da će i ove godine ostvariti proizvodni rezultat iznad milion tona uglja.

2.800 KM prosječno je primanje jednog profesi-onalnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a najviša primanja os-tvaruje predsjednik entitetskog parlamen-ta i to 3.800 KM. Zamjenici prvog čovje-ka parlamenta imaju zarade od 3.450 KM.

454,3 miliona KM iznosio je izvoz FBiH u okto-bru 2011. godine, što je za 1,8 posto ma-nje u odnosu na septembar 2011. godi-ne. Vrijednost uvoza je 921.188.000 KM i veća je za 0,4 posto u odnosu na septem-bar, tako da je trgovinski deficit FBiH u oktobru 2011. iznosio 466.856.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

1.807 maraka iznosila je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u Republici Srpskoj u oktobru ove godine. Potrošačku korpu je prosječna isplaćena neto plaća u ovom mjesecu od 802 KM pokrivala svega 44,38 posto, saopćio je Savez sindikata RS. 13 miliona eura spremna je uložiti Vlada Irana u modernizaciju željeznica u BiH, kazao je ambasador Irana u BiH Golam Reze Jusufi u Modriči. Projekat bi mogao početi u 2012. godini nakon formiranja Vijeća ministara BiH. 1.556 stanova završeno je tokom devet mjeseci u BiH, što je za 52,4 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Broj nezavr-šenih stanova je 4.269, što je za 7,4 posto manje u odnosu na isti period prošle godi-ne, podaci su Agencije za statistiku BiH.

43.438 turista posjetilo je Federaciju BiH u okto-bru 2011. godine, što je za 6,9 posto više u odnosu na oktobar 2010. godine, poda-ci su Federalnog zavoda za statistiku. Tu-risti su ostvarili 81.201 noćenje, odnosno 4,4 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

224 osobe u Kantonu 10 ostale su bez posla za deset mjeseci ove godine, što je za 68,4 posto više nego u istom periodu prošle, potvrđeno je iz kantonalnog Zavoda za zapošljavanje.


ZA VOlKSwAgEn ćE SljEDEćE gODInE RADITI

POlA MIlIOnA ljUDI

Prvi čovjek Volkswagena Martin Winterkorn izjavio je da će njegova gru-pacija iduće godine imati čak 500 hiljada zaposlenika. Bez obzira na recesiju, pove-ćanje proizvodnje glavni je imperativ.

“Trenutno je zaposleno 449 hiljada ljudi, no iduće godine preći ćemo brojku od 500 hiljada. Naravno da ćemo rezati troškove, no zajedničkim projektima po-put istih motora ili platformi u našim au-tomobilima, smanjit ćemo troškove za 20 posto. Povećanje proizvodnje jedini je na-čin da savladamo krizu. To je jedini način da ostvarimo našu najavu kako ćemo do 2018. godine postati najveći svjetski pro-izvođač automobila na svijetu“ – zaklju-čio je Winterkorn.

BEčKA I CRnOgORSKA BERZA SKlOPIlE SPORAZUM O

SARADnjI

Bečka berza je sa Crnogorskom berzom stekla još jednog partnera za saradnju u oblasti distribucije podataka. Ugovor iz-među dvije berze je potpisan početkom novembra, čime mreža podataka Bečke berze pored berzi CEE Stock Exchange grupe (Beč, Budimpešta, Ljubljana i Prag) sada obuhvata šest novih berzanskih par-tnera: berze u Bukureštu, Sarajevu, Banjoj Luci, Skoplju, Beogradu i Crnoj Gori, sa-općeno je iz Compressa. Pored toga, dis-tribuiraju se i podaci gasne berze CEGH Gas Exchange Bečke berze, Energetske berze EXAA (Energy Exchange Austria) i PXE (Power Exchange Central Europe).

MMF I VlADA SRBIjE POSTIglI SPORAZUM O PRVOj REVIZIjI

Misija Međunarodnog monetarnog fon-da (MMF) i Vlada Srbije postigli su spo-razum o prvoj reviziji kreditnog aranžma-na iz predostrožnosti kojim je predviđeno da će deficit budžeta u 2012. godini biti 4,25 posto BDP-a. Državni sektretar u Ministarstvu finansija Dušan Nikezić ka-zao je da nivo deficita budžeta u 2011, koji je ispod dozvoljene granice, predsta-vlja prvu značajnu mjeru štednje pred nadolazeće izazove. Nikezić je rekao da je u dogovoru sa MMF-om potvrđeno da će deficit budžeta ove godine biti 4,5 posto BDP-a.

InDOnEžAnI POSlAlI nAjVEćU nARUDžBU U

hISTORIjI BOEIngA

Indonežanska privatna aviokompanija Lion Air poručila je 230 novih aviona od Boeinga, ukupne vrijednosti 21,7 milijardi dolara, što je najveća narudžba u historiji američkog proizvođača aviona. Lion Air planira da od ukupnog broja aviona, 201 bude tipa boeing 737 max, što je modifiko-vani model koji ima manju potrošnju go-riva od običnog boeinga 737. Indonežan-ska kompanija planira da kupi i 29 aviona boeing 737. Tu informaciju potvrdila je i Bijela kuća, koja je saopćila da je posao do-govoren tokom nedavne posjete predsjed-nika Baracka Obame indonežanskom ostr-vu Bali. Kompanija Lion Air nagovijestila je da je zainteresovana za još 150 aviona, vrijednosti 14 milijardi dolara, čime bi

ukupna vrijednost ugovora sa Boeingom mogla porasti na 35 milijardi dolara.

MMF: REZA MOgADAM UMjESTO AnTOnIjA BORgESA

Direktor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) za Evropu Antonio Borges objavio je da odlazi s tog položaja na koji je postavljen u novembru 2010. godine, a istovremeno je objavljeno da na njegovo mjesto dolazi Reza Mogadam. Antonio Borges, direktor MMF-ovog evropskog odjela, obavijestio je direktoricu MMF-a Christine Lagarde da odlazi iz ličnih razlo-ga. On je na taj položaj došao u novembru 2010. godine, a odluka o odlasku stupa na snagu odmah, objavio je MMF. Lagarde je izvršni odbor obavijestila da će Borgesa zamijeniti Reza Mogadam, koji je sada di-rektor Odjela za strategiju, politiku i revi-ziju.

MIODRAg KOSTIć KUPIO CARnEx

Srbijanski biznismen Miodrag Kostić, vla-snik MK grupe, kupio je industriju mesa Carnex iz Vrbasa, koja je do 2006. godine bila u vlasništvu engleskog investicionog fonda Ashmore. Prema nezvaničnim infor-macijama, Kostić je za ovu fabriku platio iz-među 25 i 30 miliona eura, javio je beograd-ski list Blic. Pozivajući se na izvore bliske poslovanju Carnexa, list navodi da proda-jom ove fabrike londonski Ashmore, inve-sticioni fond koji u svijetu raspolaže kapita-lom od 60 milijadi dolara, napušta Srbiju. Carnex je prošle godine ostvario dobit od 237 miliona dinara i u odnosu na 2009. go-dinu povećao profit za 60 posto.

“Vraćanje Carnexa u domaće vlasni-štvo je podjednako dobro kako za Srbiju tako i za srbijansku privredu i radnike. Carnex je bio i bit će najbolji srbijanski brend, on je simbol djetinjstva svih nas. Planiramo da nastavimo sa razvojem Carnexa, da uvedemo nove proizvode na tržište, da povećamo izvoz“ – rekao je Kostić.

ARAPI BI DA POKREnU čETVRTU MOBIlnU MREžU U

CRnOj gORI

Najveći bliskoistočni operater mobilne tele-

ne, ali tek u decembru. Ove godine na rast su najviše uticali velika potražnja novih vozila Škode i Hyundaija. Obje fabrike su povećale proizvodnju za petinu na godi-šnjem nivou. Međutim, proizvodnja u fa-brici Toyota Peugeot-Citroen je u padu. Proizvodnja automobila, uključujući auto-buse i teretna vozila, ove godine je u pora-stu za 12,2 posto. Pozitivni podaci o proiz-vodnji dolaze u trenutku kada Evropa na-javljuje pad. Prema podacima Asocijacije evropskih proizvođača automobila, u ok-tobru je broj prvih registracija vozila pao za 1,8 posto, najviše u Italiji i Španiji, dok se glavno evropsko tržište – Njemačka – i dalje dobro drži.

MAđARSKA PODIžE PDV nA nAjVIŠI nIVO U EU

Mađarski parlament ratificirao je zakon kojim se porez na dodatnu vrijednost (PDV) podiže na najviši nivo u Evrop-skoj uniji, a povisio je i porez na mala preduzeća, javila je državna novinska agencija MTI. U okviru novog zakona o porezu, PDV će porasti na 27 sa ranijih 25 posto, što će biti rekord u EU. Porez na poslovanje malih preduzeća porast će na 37 posto prihoda, do maksimalnih 30 miliona forinti (98.000 eura) godišnje, sa ranijih 30 posto, prenijela je agencija AFP, koja podsjeća da je Zakon o pore-zu donesen u trenutku kada je Mađarska morala da zatraži međunarodnu pomoć da prevaziđe ekonomske poteškoće. Po-što je 2008. već primila pomoć u iznosu od 20 milijardi eura od Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i EU, Budimpešta je ponovo bila prinuđena da zatraži finansijsku podršku MMF-a i EU. Vladine mjere za popunjavanje budžet-skih rupa, poput nacionalizacije priva-tnih penzionih fondova i uvođenja do-datnih poreza na poslovanje banaka i ra-znih telekomunikacijskih sektora, razlju-tile su partnere Mađarske i zabrinule in-vestitore. Glavne agencije za kreditni rej-ting, koje su državni rejting Mađarske spustile na jedan stepen iznad neinvesti-cionog, također su zabrinute zbog nedo-statka efikasnih reformi u toj zemlji.

fonije Saudi Telecom otkupio je tendersku dokumentaciju za izbor četvrtog mobilnog operatera u Crnoj Gori, čime ulazi u trku na vrlo dinamičnom telekomunikacionom tržištu. Zagrebački Poslovni dnevnik preno-si da Arapi namjeravaju da uđu na crnogor-sko tržište kako bi im se otvorila vrata Bal-kana. Dnevnik tvrdi da je tender raspisan upravo na inicijativu jedne od kćerki firmi Saudi Telecoma, koji bilježi godišnji prihod od 13,8 milijardi dolara. Za Saudijce to nije ulaznica samo na crnogorsko tržište, već za cijeli Balkan na kojem trenutno dominiraju Deutsche Telekom i Telekom Austria.

Arapski operater navodno želi uložiti 100 miliona eura te zbog visoke profitabil-nosti mobilnog tržišta, iznad 200 miliona eura godišnje, a očekuje povrat ulaganja u nekoliko godina. Kompanija Mobile Intelligence Solutions, prema izvorima iz crnogorskog regulatora, članica je grupe Saudi Telecom, koja je u većinskom vla-sništvu kralja Saudijske Arabije Abdula Aziza al-Sauda.

gAZPROM KUPUjE PUMPE U BUgARSKOj

Ruska kompanija Gаzprom nаmjerаvа kupiti sedam benzinskih pumpi u Bugar-skoj posredstvom Naftne industrije Srbije (NIS), čiji je vlasnik ruski Gаspromneft. NIS je u Bugarskoj registrovаo firmu kćer-ku – NIS Petrol i zatražio od bugarske Komisije za zaštitu konkurencije da odo-bri transakciju. Rusi su upravljanje nad NIS-om preuzeli u februaru 2009. godine, nakon što su za 400 miliona eura kupili većinski udio u srbijanskoj nаftnoj indus-triji. Gаspromneft se obavezao da će do 2012. godine u modernizaciju postrojenja NIS investirati oko 550 miliona eura. NIS je u martu objavio da planira uložiti oko 47 milijardi dinara (456 miliona eura) u kupovinu pumpi u Bugarskoj, BiH i Ru-muniji.

čEŠKU POKREćU ŠKODA I hyUnDAI

Češke fabrike automobila ove godine su već u oktobru premašile granicu od mili-on proizvedenih automobila, dva mjeseca ranije nego lani. Granicu od milion proiz-vedenih automobila češka autoindustrija dostigla je prvi put u historiji prošle godi-

Brojke332,7 miliona eura iznosio je crnogorski uvoz hrane u prvih devet mjeseci ove godine, dok je u istom periodu izvoz hrane vrijedio svega 32 miliona eura, podaci su Monstata.

4,5 milijarde leva, odnosno 2,25 milijardi eura, iznosi zarada Bugarske od njenog članstva u Evropskoj uniji od januara 2007. godine do septembra ove godine.

57 miliona eura će iznositi novo zaduženje Be-ograda kod Evropske banke za obnovu i ra-zvoj, kako bi se unaprijedio javni prijevoz i saobraćajna infrastruktura.

2,4 milijarde dolara iznosio je platnobilansni deficit Srbije u prvih osam mjeseci ove go-dine, što je za 8,2 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

2,3 posto iznosila je godišnja stopa inflacije u Češkoj u oktobru i povećana je u odnosu na septembar kada je inflacija iznosila 1,8 posto, objavio je Češki statistički ured.

250 miliona eura uložit će Qatari Diar Hotel Property Investment Montenegro (QDH-PIM) u izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u Crnoj Gori, navodi se u saop-ćenju dostavljenom portalu Analitika.

711 eura iznosila je prosječna bruto zarada u ok-tobru 2011. godine u Crnoj Gori, dok je pro-sječna neto zarada iznosila 477 eura, saop-ćeno je iz Monstata.

380,5 miliona eura prodala je Grčka licence za mo-bilnu telefoniju na aukciji. Tu cijenu platila su tri najveća operatera u toj zemlji, saopćila je grčka komisija za nadzor u sektoru teleko-munikacija, EETT.

4.000 radnih mjesta u Francuskoj naredne godi-ne planira ukinuti francuski automobilski gigant Peugeot-Citroen. Otpuštanja su dio plana smanjivanja troškova na svim nivoi-ma, objavili su sindikalni izvori kompanije.

0,2 posto porastao je bruto društveni proiz-vod (BDP) Evropske unije u trećem tro-mjesečju, kao i u prethodnom kvartalu, objavila je statistička agencija EU, Euro-stat.

10,7 milijardi dolara dao je američki investi-tor Warren Buffett za akcije kompanije International Business Machines (IBM). To je njegova najveća investicija u sektor informacionih tehnologija, koji je do sada, po pravilu, izbjegavao.


VTK BiH uručen certifikat EN ISO 14001:2004

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine upriličena je svečanost u povodu uručenja certifikata ISO 14001:2004 od strane predstavnika certifikacijske kuće TÜVadria d.o.o. Sarajevo. Svečanosti su prisustvovali predstavnici resornih ministarstava, rukovodstvo Komore i privrednici. Komora je prateći globalna tržišna kretanja u zemlji i svijetu prepoznala put ka primjeni međunarodnih normi, koje određuju kako treba razviti efikasan sistem upravljanja okolišem, te je ove godine i pokrenut projekt uvođenja standarda EN ISO 14001:200401:2004. Svrha ovog sistema jeste prepoznavanje negativnih utjecaja na okoliš, njihovo ocjenjivanje i rangiranje te izrada i realizacija programa za unapređenje odnosa prema okolišu. Inače, Vanjskotrgovinska komora BiH je krajem 2010. godine pokrenula projekat implementacije zahtjeva standarda EN ISO 14001:2004, a kompletna dokumentacija je u primjeni od juna 2011. godine. Certifikacijskim auditom provjerena je i potvrđena potpuna implementiranost i kvalitetna primjena sistema u svakodnevnom radu Komore, kao i usklađenost sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti. Ovim činom Komora je još jednom potvrdila svoju opredijeljenost i uvođenjem sistema zaštite okoliša prema standardu ISO 14001:2004 nastavila slijed i unapređenje certifikacije koju je započela prije nešto više od dvije godine uvođenjem sistema upravljanja kvalitetom po EN ISO 9001:2008. Protokolarni susreti u VTK BiH

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Bruno Bojić sa saradnicima primio je ambasadora Republike Indije za BiH sa sjedištem u Budimpešti Gaurija Šankara Guptu i prvog sekretara Sušila Singhala. Na sastanku je razgovarano o mogućnostima intenziviranja trgovinske razmjene, te o aktivnostima u vezi s organiziranjem uzajamnih posjeta privrednih delegacija na kojima bi privrednici obje zemlje ostvarili kontakte i razvili saradnju. Vanjskotrgovinsku komoru BiH posjetio je i Oleksandar Oborski, ekonomski savjetnik Ambasade Ukrajine za Bosnu i Hercegovinu. Tema sastanka bila je priprema i organizacija poslovnih susreta privrednika Ukrajine i Bosne i Hercegovine koji bi trebali biti upriličeni početkom 2012. godine u Sarajevu. Ovom prilikom najavljena je radna posjeta ambasadora Ukrajine Vanjskotrgovinskoj Komori i predstavnicima relevantnih institucija u BiH. Na sastanku je bilo govora, između ostalog, i o viznom režimu između dvije zemlje, koji predstavlja otežavajuću okolnost za uspostavljanje bolje ekonomske saradnje.

Počele pripreme za poslovne susrete privrednika Turske i BiH

Prošlog mjeseca u Vanjskotrgovinskoj komori BiH počele su i pripreme za poslovne susrete privrednika Turske i BiH. Tim povodom predsjednik VTK sa saradnicima, primio je u radnu posjetu Tayfura Caglayana, generalnog sekretara Unije proizvođača i industrijalaca sjemena Turske (TSUAB), Sinana Janaza, ekonomskog savjetnika u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini i Leventa Ulkua, predstavnika turske kompanije za planiranje i organizaciju događaja. Industrija sjemena u Turskoj svoju ekspanziju je doživjela posljednjih godina i danas predstavlja važan sektor u privredi Turske. U industriji sjemena, kako je istaknuto, postoje predispozicije za saradnju privrednika dvije prijateljske zemlje. Na sastanku je razgovarano i o mogućnostima uspostavljanja saradnje za zajedničke nastupe privrednika Turske i BiH na trećim tržištima, ali i mogućnostima otvaranja industrijskih pogona turskih kompanija u BiH.

Na kraju je dogovoreno da će Vanjskotrgovinska komora BiH pružiti pomoć u organizaciji poslovnih susreta, te uputiti poziv za učešće svim zainteresiranim privrednicima i predstavnicima relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini.


INTERVJU >>>

Akti

vn

ost

i komore

>>>


Aktivnosti kom

ore

Elektronska preddeklaracija (TIR EPD) i u Srbiji od 5. decembra 2011.

Predstavnici Međunarodne unije drumskih prevoznika (IRU) te predstavnici Uprave carina Srbije i Privredne komore Srbije potpisali su 5. decembra 2011. godine sporazum kojim je prevoznicima u TIR sistemu omogućeno da prevoz pod TIR karnetom prijave carinicima Srbije, koristeći TIR elektronske preddeklaracije (TIR EPD). Stupanjem na snagu ovog sporazuma, prevoznicima iz Bosne i Hercegovine omogućeno je da putem besplatne internet aplikacije unaprijed prijave svoju robu srbijanskim carinicima, čime značajno smanjuju transportne troškove. Korištenjem informacionih tehnologija i elektronske pošte u postupku tranzita roba, odnosno slanjem elektronske preddeklaracije, carinicima se omogućava da izvrše analizu rizika i da odluče hoće li transport pregledati na carini ili ne. Potpisivanjem sporazuma sa IRU-om Srbija je postala devetnaesta zemlja u kojoj je moguće koristiti TIR EPD aplikacije. Slanje elektronske preddeklaracije korisnicima TIR sistema ranije su omogućile Bosna i Hercegovina, Bjelorusija, Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Moldavija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Istovremeno, zvaničnici IRU-a u saradnji sa nacionalnim udruženjima i carinskim vlastima intenziviraju napore kako bi u što skorije vrijeme slični sporazumi bili potpisani i sa Austrijom, Hrvatskom, Grčkom, Iranom, Italijom, Kazahstanom, Makedonijom, Marokom, Holandijom, Rusijom, Španijom, Turskom, Ukrajinom i Uzbekistanom. Proširivanje opsega primjene TIR EPD sistema u interesu je drumskih prevoznika širom Evrope i svijeta, koji će imati brži, sigurniji i kvalitetniji transport roba i kojima će elektronska komunikacija omogućavati lakši pristup informacijama i bržu komunikaciju sa carinskim službenicima na graničnim prelazima. Više informacija o primjeni i korištenju TIR EPD aplikacija dostupno je na internet stranici: www.tirepd.org.

Prezentiran Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu

Korak naprijed u kreiranju legislative iz oblasti slatkovodnog ribarstva napravila su entitetska ministarstva (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske) te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH je u organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ureda za veterinarstvo BiH i Grupacije proizvođača, prerađivača i prometnika ribe i ribljih prerađevina VTK BiH, održana prezentacija nacrta (radna verzija) entitetskih zakona o slatkovodnom ribarstvu. Sastanku su prisustvovali članovi spomenute grupacije te predstavnici sportsko-ribolovnih društava u BiH. Nova zakonska rješenja izrađena su s ciljem zaštite i unapređenja ribljeg fonda i vodenih ekosistema u našoj državi. Spomenutoj prezentaciji je prethodio sastanak Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo, kao instrumenta za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na kome su provedene aktivnosti u cilju harmonizacije ova dva zakona i usklađivanja sa direktivama EU. Na kraju, ono što se može reći je da su radne verzije entitetskih zakona o slatkovodnom ribarstvu suštinski harmonizirane i da nisu u suprotnosti sa propisima EU. Radne verzije ovih zakona su dostupne na web stranicama entitetskih ministarstava.

ECOS nastavio s organizacijom seminara

U Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli održan je besplatni seminar za vlasnike i menadžere bh. kompanija o temi “Istraživanje inostranih tržišta – Izvori informacija i šta trebate znati”. Seminar će biti održan 24. decembra i u Cazinu. Organizatori su Vanjskotrgovinska komora BiH/Institut za edukaciju (ECOS) i Agencija za promociju izvoza (BHEPA), u saradnji sa projektom Program podrške razvoju i promociji izvoza u Bosni i Hercegovini (EUEXPRO 2). Tematske cjeline seminara su: Osnove istraživanja tržišta, Identificiranje tržišta – odabir potencijalnih ciljnih tržišta i Izrada izvozne strategije za ciljno tržište. Svi učesnici seminara dobili su materijale sa informacijama koje su relevantne za potrebe njihovog tržišta, te korisne online izvore o tržištima i alate za planiranje izvoza.

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, uz podršku FIRMA Consortium i Švicarske agencije za promociju uvoza iz tranzicijskih zemalja SIPPO, ovog mjeseca organizirao i seminar Menadžer za međunarodnu prodaju (International Sales Manager). Cilj seminara bio je priprema uposlenika za svakodnevno komuniciranje sa inozemnim kupcima i način pripreme dodatnih materijala za uspješno realiziranje prodaje… Učesnici seminara su bili predstavnici domaćih kompanija koje će predstavljati BiH na sajmu IMM Cologne i Biofah početkom 2012. godine!


Nakon sedamnaest mjeseci rasprave, diskusija i pokuša-ja usaglašavanja rješenja, Predstavnički dom Parla-mentarne skupštine BiH na sjednici sredinom novem-

bra prihvatio je negativan izvještaj Komisije za promet i komu-nikacije čime je u daljnjoj parlamentarnoj proceduri osporen prijedlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom drum-skom prijevozu. S obzirom na to kako je prijedlog zakona os-poren, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine usvojio je zaključak kojim je od Vijeća ministara BiH zatražio da u što kraćem roku u parlamentarnu proceduru uputi novi prijedlog

zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom pri-jevozu koji će biti usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije (acquis communaitaire).

Suprotno propisima EU

Član Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović izjavio je za InfoKom kako osporeni prijedlog zakona o međunaro-dnom i međuentitetskom drumskom prijevozu nije bio uskla-đen sa odredbama evropskih klauzula.

“Jednostavno, zakon je bio suprotan pravnoj stečevini Ev-ropske unije i kao takav nije bio prihvatljiv za usvajanje. Da su

TEMA >>> Nakon sedamnaest mjeseci konačno riješena zavrzlama u Parlamentarnoj skupštini BiH

Piše: Almir Terzić

Stari prijedlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu osporen, Vijeću ministara BiH zadatak da izradi novi

Iako je Direkcija za evropske integracije BiH još prije više od godinu dana konstatirala kako raniji tekst zakona nije u skladu sa pravnom stečevinom EU (acquis communaitaire), tek na sjednici Predstavničkog doma Parla-mentarne skupštine BiH sredinom novembra ove godine definitivno je odbačen.


>>>

predložena rješenja bila suprotna acquis communaitaireu, po-tvrdila je i Direkcija za evropske integracije koja je na to jasno ukazala. Bilo kakvim intervencijama i izmjenama unutar zako-na mijenjala bi se njegova suština, a rušenje bilo koje odredbe je neprihvatljivo. Stoga je najbolje rješenje, kako je i predlože-no, da Ministarstvo prometa i komunikacija, ali ovaj put do-stavi novi prijedlog zakona o međunarodnom i međuentitet-skom drumskom prijevozu koji će u potpunosti odražavati, odnosno biti usaglašen sa pravnom stečevinom EU“ – naglasio je Mehmedović.

Naime, osporeni prijedlog zakona o međunarodnom i me-đuentitetskom drumskom prijevozu Vijeće ministara BiH do-stavilo je Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na razmatranje, po osnovnom zakonodavnom postupku, još 16. juna 2010. godine. Kao nadležna Komisija za promet i ko-munikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na svojoj 54. sjednici održanoj 25. jula 2010. godine ra-zmatrala je prijedlog zakona o međunarodnom i međuentitet-skom drumskom prijevozu kao i dostavljene amandmane i već tada opredijelila se da ne prihvati predloženi tekst zakona.

Kao obrazloženje za taj čin Komisija za promet i komuni-kacije Predstavničkog doma PS BiH konstatirala je da je Direk-cija za evropske integracije u svom mišljenju o usklađenosti prijedloga zakona sa pravnom stečevinom EU utvrdila da on nije usklađen sa pravnim aktima komunitarnog prava kojim je regulirana oblast koju ovaj zakon uređuje. Također, ocijenjeno je i kako kaznene odredbe koje propisuje prijedlog zakona nisu precizno definisane.

Bespotrebno odugovlačenje

Međutim, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na svojoj 83. sjednici održanoj 1. septembra 2010. godine (ujedno i posljednjoj prije održavanja općih izbora) nije prihvatio nega-tivan izvještaj Komisije za promet i komunikacije, pa je cijeli postupak vraćen na početak. Naime, Poslovnikom o radu Pred-stavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH propisano je da, ukoliko Dom odbije negativan izvještaj, nadležno parlamen-tarno tijelo, u ovom slučaju Komisija za promet i komunikaci-je, treba ponovno da razmotri prijedlog zakona te o njemu do-stavi novi stav.

No, s obzirom na to da je mandat ranijoj Komisiji za pro-met i komunikacije kao i cijelom Predstavničkom domu Parla-mentarne skupštine BiH istekao, moralo se čekati formiranje novih radnih tijela i samog Doma. Kako je kasnila uspostava nove zakonodavne vlasti na državnom nivou, do konstituiranja nove Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH došlo je tek 9. juna 2011. godine.

I pored toga rasprava o zakonskim aktima koji su zatečeni u parlamentarnoj proceduri iz ranijeg saziva, pa tako i prije-dlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu, počela je tek nakon perioda kolektivnih godišnjih odmora, odnosno u septembru 2011. godine. Međutim, Mini-starstvo prometa i komunikacija BiH dopisom od 21. septem-bra 2011. obavijestilo je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH da su analizom prijedloga zakona o međunaro-dnom i međuentitetskom drumskom prijevozu u njegovom tekstu utvrđeni određeni nedostaci koji se ne mogu otkloniti amandmanima, kao i da je nacrt zakona pripreman tokom 2009. godine od kada su se mnoge okolnosti o pitanju među-narodnog i međuentitetskog prometa promijenile te je stoga predložilo njegovo povlačenje iz parlamentarne procedure.

Umjesto povlačenja – odbijanje

Ovakav stav Ministarstva prometa i komunikacija BIH nije pri-hvaćen na 10. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održanoj 22. septembra 2011. te su stoga posla-nici donijeli odluku kojom se parlamentarna procedura po pri-jedlogu zakona o međunarodnom i međuentitetskom drum-skom prijevozu nastavi u Komisiji za promet i komunikacije. Tako je kao nadležna, Komisija za promet i komunikacija na svojoj 7. sjednici održanoj 25. oktobra 2011. godine ponovo razmatrala isti tekst prijedloga zakona o međunarodnom i me-đuentitetskom drumskom prijevozu (shodno odluci ranijeg saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 1. septembra 2010. godine).

“Uzimajući u obzir mišljenje Direkcije za evropske integra-cije i Ministarstva prometa i komunikacija BiH da se prijedlog zakona povuče iz parlamentarne procedure, Komisija je jedno-glasno odbila tekst prijedloga zakona o međunarodnom i me-đuentitetskom drumskom prijevozu“ – naveo je Petar Kunić, predsjedavajući Komisije za promet i komunikacije Predstavni-čkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Tako će, umjesto da je posao na izradi novog prijedloga za-kona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prije-vozu počeo još prije više od godinu dana, kada je i uočeno da je tekst dosadašnjeg bio neodgovarajući te da nije bio u sagla-snosti sa pravnom stečevinom EU, taj posao tek sada biti po-novo na početku.

Naime, odredbama nije moguće da Vijeće ministara BiH u parlamentarnu proceduru dostavi novi prijedlog zakona sve dok se na razmatranju, u bilo kojoj fazi već nalazi jedan. Tako je bespotrebno izgubljeno više od godinu dana čekanja da Bo-sna i Hercegovina uredi ovu veoma važnu oblast kao što je me-đunarodni i međuentitetski drumski prijevoz. Naravno, poslje-dice će opet osjetiti i osjete prijevoznici.


Hrvatska predstavlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Hercegovine sa učešćem u ukupnom izvozu od 14,98% (2010. godina), te učešćem od

18,80% u ukupnom bh. uvozu. Agroindustrijski sektor je pose-bno značajan u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa Hrvatskom i učestvuje sa 16% u ukupnom izvozu BiH u ovu zemlju, dok uvoz agroindustrijskog sektora iz Hrvatske čini 29% ukupnog uvoza iz Hrvatske. Ulaskom Hrvatske u EU, možemo očekivati značajno smanjenje izvoza Bosne i Hercegovine, posebno odre-

ANALIZA >>> Analiza efekata pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu

Piše: prof. dr. Duljko hasić

Eksperti Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH analizirali su efekte pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu, s ciljem da potaknu donosioce odluka, izvršnu i zakonodavnu vlast u BiH da adekvatnije reaguju na sprečavanju posljedica koje bi mogle nastati za BiH ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju. Rezultati do kojih su došli analitičari su krajnje zabrinjavajući, posebno za izvoznike. Cjelovita bh. ekonomiju mogla bi doživjeti potpuni kolaps ako se hitno ne poduzmu neophodne mjere i aktivnosti.

Negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU najviše će osjetiti bh. izvoznici


đenih grupa proizvoda iz agroindustrijskog sektora u Hrvat-sku. Bosna i Hercegovina ima veoma malo vremena da dođe do rješenja s obzirom na to kako će punopravno članstvo Re-publike Hrvatske u Evropskoj uniji početi 1. jula 2013. godine, s tim da će primjena propisa i procedura početi od 1. januara 2013.

(ne)riješeni imovinsko-pravni odnosi i prekogranična saradnja

Bosna i Hercegovina sa Republikom Hrvatskom ima nеrіјеšе-nе imovinsko-pravne odnose, gdje još nije potpisan sporazum izmedu dvije države. Hrvatska ne poštuje ni Aneksom G me-đunarodnog sporazuma o sukcesiji pa je to razlog da se povrat imovine, posebno pravnih subjekata, i dalje odvija pred sudo-vima. Posljedica toga je da se procesi vode nedopustivo sporo. Вoѕаnѕkohеrсеgovаčkа strana od Republike Hrvatske potražu-je evidentiranih 1.750 hiljada metara prostora u različitim obli-cima.

Veliki broj otvorenih pitanja je i u slučajevima prekograni-čne saradnje. Iako BiH sa Hrvatskom ima čak 1.001 kilometar međudržavne granice, sporazum o granicama nije potpisan. Još je neriješen slobodan pristup teritorijalnim vodama (kod Neuma), a i dalje je ostalo otvoreno pitanje tranzita kroz Luku Рločе. Važnost veze bosanskohercegovačke privrede i Luke Рločе, slobodan pristup međunarodnim vodama te povezanost Neuma sa ostalim turističkim destinacijama u zemiji i ostalim dijelovima BiH, potpuno su jednako važni koliko i povezanost dubrovačkog područja sa ostatkom Hrvatske.

Samo dva granična prijelaza za izvoz poljoprivrednih proizvoda

Kao što je poznato, prema sadašnjim rješenjima postojat će svega dva granična prijelaza između BiH i Repubike Hrvatske, odnosno na vanjskim granicama Evropske unije, preko kojih će se proizvodi biljnog i životinjskog porijekla moći izvoziti

– Gradiška/Stara Gradiška i Віјаčа/Мetković. To će povećati transportne troškove i smanjiti konkurentnost naših proizvo-da. Prilikom razgovora o utvrđivanju broja graničnih prijelaza, pokazana je potpuna neprincipijelnost kako Hrvatske strane tako i Evropske kоmiѕіје. Bosanskohercegovačka strana tražila je da se osigura sedam graničnih prijelaza za izvoz poljoprivre-dnih proizvoda, ali ni Hrvatska ni Evropska komisija nisu pri-stali na takva rješenja. Ocijenjeno je kako se radi o veoma sku-pim projektima za koje trebaju značajna sredstva. Vlasti u BiH nisu još ništa poduzele kako bi na vrijeme osposobile dva, za sada sigurna granična prijelaza, koji moraju biti operativni naj-manje šest mjeseci prije ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju, odnosno do početka 2013. godine. Ništa bolje stanje nije ni u oblast elektroenergetike. Prisutan je neriješen problem u raspodjeli električne energije na hidroelektranama na Trebi-šnjici. Nije riješeno ni pitanje Вuškоg jezera.

Ulaskom hrvatske u EU izvoz će biti blokiran

Ipak, najpogubnije stanje može biti za bh. ekonomiju i kompa-nije koje se bave izvozom ako se ne naprave i ne provedu ade-kvatne mjere u oblasti trgovinskih odnosa između BiH i Hrvat-ske, odnosno EU. BiH neće moći izvoziti sve što je do sada iz-vozila, odnosno ostalo bi da je moguće plasirati na hrvatsko tr-žište jedino sirovu kožu i ribu. Ukoliko BiH ne uspostavi ade-kvatnu kontrolu koja će u potpunosti odgovarati standardima Evropske unije, neće više biti moguć izvoz proizvoda kao što su mlijeko, jaja, med i meso gdje je vrijednost izvoza u 2010. godini iznosila preko 40 miliona eura. Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja jednu od rijetkih prehrambe-nih djelatnosti koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. Ulas-kom Hrvatske u EU naš izvoz će biti u potpunosti blokiran sve dok se neka od laboratorija u BiH ne akreditira za ove poslove. Dakle, osim što je neophodno donijeti i uskladiti pojedina za-konska rješenja, BiH mora imati laboratorije koji će garantirati da je roba za izvoz u skladu sa standardima Evropske unije. Bez toga, nijedan naš proizvod od 1. 1. 2013. neće moći preći granicu. Ovo su osnovni dijelovi Analize efekata pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu, čiji kompletan sadržaj možete pročitati na web stranici Vanj-skotrgovinske komore BiH www.komorabih.ba.

Za ublažavanje negativnih efekata ulaska Hrvatske u EU po BiH neophodno je:

• hitno usvojiti Zakon o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini, kao temeljni preduslov za realizaciju bilo kakvih sistemskih mjera podrške i kreiranje namjenskih fondova i poticaja privredi;

• osigurati finansijska sredstva i formirati fond(ove) za podršku nadležnim institucijama i privredi u procesu usklađivanja rada i poslovanja sa zahtjevima i standardima Evropske unije;

• educirati privrednike o svim uslovima za plasman proizvoda na tržište Evropske unije i usmjeravati ih ka potpunom usklađivanju, no samo izvozno orijentirane proizvodnje;

• tražiti od Republike Hrvatske i Evropske unije da Bosni i Hercegovini omoguće prijelazni period primjene propisa Evropske unije na plasman naših proizvoda na tržište Republike Hrvatske do trenutka njenog punopravnog članstva u Evropskoj uniji, odnosno od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine.

>>>


Ovogodišnji EuroTrans Forum 2011, koji je organiziran u Zagrebu, okupio je na jednom mjestu predstavnike prijevozničkih kompanija, relevantne faktore kreira-

nja politika prometa i državne organe kontrole Republike Hr-vatske, s ciljem sagledavanja aktuelnog stanja, te projekcijom transporta roba i putnika nakon pristupanja Republike Hrvat-ske u punopravno članstvo Evropske unije (1. jula 2013. godi-ne). Usklađivanje zakonske regulative i potrebnih reformi u oblasti prometa je bio nimalo lak zadatak, koji je Hrvatska uspje-šno okončala i koji očekuje i Bosnu i Hercegovinu.

TEMA >>>

44,5 miliona kuna poticaja za zamjenu ekološki neprihvatljivih vozila

Stanje cestovnog prijevoza roba i putnika je refleksija ukupnog stanja privrede u državi. Prema raspoloživim podacima Mini-starstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, ukupan broj hrvatskih prijevoznika u međunarodnom prijevo-zu tereta u 2011. godini je 2.593, što je malo povećanje u odno-su na 2010. godinu, kad ih je bilo 2.522. Broj vozila se, također, povećao, tako da u 2011. godini iznosi 11.428, a u 2010. ih je bilo 10.906. Ovdje je važno imati u vidu i činjenicu da je u pro-šloj godini realiziran drugi dio Programa Vlade Republike Hr-vatske u okviru kojeg je subvencionirana zamjena starih vozila (Euro 3 i niže kategorije vozila) novim vozilima Euro 4 i Euro 5. Tako su u 2010. godini odobrena i isplaćena sredstva poticaja u iznosu od 35.460.000,00 kuna. Pravo na ovaj vid poticaja ostva-rilo je 275 kompanija za 508 vozila, što je nešto manje u odno-

Piše: Irnis Delija

Evropske perspektive i dileme prijevoznika u Republici Hrvatskoj

Dok se među prijevoznicima i predstavnicima institucija u Republici Hrvatskoj pojačava rasprava o refleksijama i načinima za poboljšanje pozicije prijevoznika zbog ulaska Republike Hrvatske u EU, bosanskohercegovački prijevoznici i nadležne institucije u BiH ničim ne pokazuju interes za ovo veoma važno pitanje, kao da to na njih uopće neće imati utjecaja.


>>>

su na 2009. kada je pravo na poticaj ostvarilo 269 kompanija za 639 vozila. U 2009. godini isplaćena sredstva poticaja za zamje-nu ekološki neprihvatljivih vozila (Euro 0, Euro 1, Euro 2 i Euro 3 norme) sa novim, ekološki prihvatljivim Euro 5 vozili-ma, iznosila su 44.530.000,00 kuna, pokazuju podaci Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske. O ovakvim subvencijama, bosanskohercegovački prijevoznici mogu samo sanjati. U skladu sa dobrom praksom, očekuje se da smjernice uprave idu ka tome da se i u narednom razdoblju osigura ovakav ili sličan program poticaja, kako bi prijevozni-cima iz Hrvatske pomogao u prevladavanju poteškoća u poslo-vanju i pripremi za nove uvjete tržišta.

Nakon pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU, pri-jevoznici nama susjedne države postaju tržišno konkurentni na istim osnovama sa prijevoznicima članica ostatka Evropske unije. Privilegija ili poteškoća – odgovor će zavisiti od sprem-nosti svih relevantnih faktora uključenih u transportnu granu privrede. Napominjemo da je Hrvatska od 1. aprila 2011. godi-ne značajno smanjila naknade za korištenje CEMT i pojedina-čnih dozvola i dnevnika putovanja. Donesen je novi Pravilnik o visini godišnje naknade za upotrebu javnih cesta, što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (NN 35/11), pre-ma kojem je smanjena naknada za teretna vozila i promijenjen način izračuna naknade za tegljače, čime se nastojalo pomoći prijevoznicima. Trenutno se naknada za vučna vozila (tegljače) obračunava prema najvećoj dopuštenoj masi kao i za teretna vozila, a ne prema snazi motora. Očekuje se da će neki od za-početih projekata, poput smanjenja iznosa obaveznog osigura-nja za teretna vozila, smanjenja broja zona rizika i sl, također poboljšati položaj cestovnih prijevoznika. U skladu sa izmje-nama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN 91/10) i Pravilnikom o Registru prijevoznika i evidenciji posrednika u cestovnom prijevozu (NN 50/11) 1. decembra 2011. godine, trebao je biti uspostavljen Registar prijevoznika i posrednika u cestovnom prijevozu.

Promjene koje očekuju hrvatske cestovne prijevoznike

Bitne promjene koje očekuju hrvatske cestovne prijevoznike od 1. jula 2013. godine, pristupanjem Hrvatske u EU, jesu da se ukla-njaju prepreke za pristup tržištu prijevoznih usluga unutar EU. Svi prijevoznici koji posjeduju licencu Zajednice imaju pravo neograničenog pristupa tržištu, bez ikakvih dozvola i ograniče-nja za obavljanje prijevoza tereta između država članica, prije-voz preko država članica do države članice ili države nečlanice.

Poznato je da u Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini, po-stojanje dozvola za obavljanje prijevoza tereta prijevoznicima predstavlja problem, bilo zbog samog administriranja, odno-sno pribavljanja dozvola (u nekim slučajevima po četiri ili pet dozvola je potrebno za obavljanje jednog prijevoza), bilo zbog stvaranja troškova plaćanja taksi za dozvole. Poseban problem predstavlja nedovoljan broj dozvola za prijevoz preko država članica (Italija, Austrija i sl.), zbog čega prijevoznici nisu u mo-gućnosti prihvatiti određene poslove prijevoza, a te iste poslove preuzimaju prijevoznici iz nekih drugih država. Naravno, 2013. godine hrvatski prijevoznici ovakve probleme neće imati, me-đutim, bosanskohercegovačkim prijevoznicima ova problema-tika ostaje itekako aktuelna.

Tržište Republike Hrvatske postaje otvoreno za prijevozni-ke iz drugih zemalja članica EU. Ovo će istovremeno predsta-vljati izazov za hrvatske cestovne prijevoznike, jer dolazi do

otvaranja hrvatskog tržišta prijevoznih usluga za sve prijevo-znike iz država članica, bez bilo kakvih dozvola i ograničenja. Vrijeme izvršenja usluga prijevoza će se znatno skratiti, pove-ćat će se iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjiti troškovi prijevoza. Zbog uklanjanja kontrola s graničnih prijelaza, hrvat-ski prijevoznici neće gubiti vrijeme zbog čekanja na graničnim prijelazima. Poznato je da sada prijevoznici često više vreme-na troše na čekanja na graničnim prijelazima i carinama nego na sam prijevoz. Istovremeno i prijevoznici iz Bosne i Herce-govine stupaju na tlo Evropske unije pri izlasku iz svoje zemlje, što je s jedne strane pozitivno, jer imaju jednu granicu manje na putu ka destinacijama EU. Ostaje naravno druga tačka gle-dišta i problematika uređenja propisa između dvije zemlje, kao i između BiH i EU, a koja se odnosi na broj graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske (tj. EU) za cestovni prijevoz roba i pu-tnika. Nakon isteka prijelaznog razdoblja (2+2 godine), bit će dozvoljena kabotaža, odnosno obavljanje prijevoza tereta i pu-tnika između mjesta unutar država članica, što bi trebalo stvo-riti mogućnost veće iskorištenosti hrvatskih prijevoznih kapa-citeta izvan Republike Hrvatske. S druge strane, hrvatski prije-voznici moraju biti spremni na to da će i prijevoznici iz država članica EU u Republici Hrvatskoj moći obavljati kabotažu, od-nosno unutarnji prijevoz u Hrvatskoj.

nedostižni nivo

Ako iznesene podatke Ministarstva mora, prometa i infrastruk-ture Republike Hrvatske uporedimo sa situacijom u kojoj se nalaze bosanskohercegovački prijevoznici, dobijamo jasnu sli-ku kojim to i kakvim inicijalnim mjerama Bosna i Hercegovina mora odgovoriti, da bi samo dostigla nivo susjedne zemlje koja će postati najmlađa članica EU, ne usuđujući se ni ulaziti u komparaciju sa ostalim članicama EU koje su svoje standarde u pogledu transporta roba i putnika već odavno podigle na, za nas, trenutno nedostižne nivoe.


Poznato je da su spoljni faktori uvijek uticali na razvoj sa-vremene logističke mreže i logističke usluge, kao i svih pratećih međusobnih veza između proizvođača, doba-

vljača i kupca. Globalizacija je otvorila vrata ka nastajanju glo-balnog tržišta materijala, usluga i proizvoda, zatim premješta-nje proizvodnje u niskotroškovne regije, javila se i potreba za centralizacijom skladištenja zaliha i centralizacijom informa-cija. Logičan slijed je da se Bosna i Hercegovina nalazi pred vratima usvajanja standarda u domenu logistike, jačanja kon-

kurentnosti kompanija u kapacitetu koji je očekivan, no zbilja je malo drugačija. Ulazna vrata koridora 5c – Luka Ploče – is-punila je sve potrebne i dovoljne uslove da operativno odgovo-ri svim zahtjevima složenih logističkih lanaca do Budimpešte. Novi kontejnerski terminal je na ponos, savremeno opremljen, tehnološki usavršen, novi skladišni kapaciteti, struktura roba je poboljšana. Infrastrukturna povezanost osnažena je moder-nizovanim ulaznim i izlaznim saobraćajnicama za potrebe drumskog i željezničkog saobraćaja. Jednostavnom analizom uočavamo da je oko ulaznih vrata Luke Ploče izgrađeno više infrastrukturnih objekata u posljednjih pet godina nego u Bo-sni i Hercegovini u posljednjih 15 godina. Brojni tuneli, vijadu-kti, petlje i brze saobraćajnice, priključci i obilaznice učinili su da svakom posmatraču bude jasno – Luka Ploče je spremna za prihvat i otpremu 10.000.000 tona roba.

TEMA >>> Bijela knjiga ispisana do 2050. godine

Hrvatska je potpisala Ugovor, postala je dio EU u kapacitetu koji podrazumijeva promjenu navika i ponašanja, usvajanje novih standarda prema stranim prevoznicima, logističkim kompanijama i uslugama koje dolaze sa ove strane šengenske crte. Logistička mreža i savremene logističke usluge su u našem susjedstvu. Pozicija BiH je nadomak EU, tako blizu, a tako daleko.

Piše: doc. dr. Velibor Peulić

Logističke mreže i savremene logističke

usluge u našem susjedstvu


>>>

Da li nam treba Bijela knjiga?

Inertnost, apatičnost, neznanje ili bolje reći lijenost, uzrokuju dodatne poteškoće u operativnom praćenju tokova dobara i usluga. Koliko je domaće tržište zahvaćeno procesima globali-zacije, toliko je i njegova uključenost u globalne logističke mre-že i korištenje pratećih logističkih usluga. Nije moguće riješiti probleme preko noći, toga smo svi svjesni, ali da li je moguće definisati zajedničke minimalne većine ka priključku?!

Da li nam treba Bijela knjiga da definišemo zakonsku oba-vezu plaćanja logističkih usluga na period od 30 do 45 dana, kada slijedi likvidacija i kažnjavanja neplatiša? Gdje to ima, pita se neko. Italija, Slovenija, Hrvatska... Cilj je da likvidnost logističkih kompanija sačuvamo, da omogućimo praćenje no-vih izazova i opstanka na tržištu EU. Nema čarobne formula, slijedimo praksu i prepišimo zakone iz EU.

Da li nam treba Bijela knjiga da kažemo da nam je potre-ban zakonski okvir o intermodalnom transportu, logistici, iz-mjenjivim transportnim sudovima i logističkim centrima? Na-ravno, sve zemlje u regiji su učinile pomak, pa je Koridor 10 proizveo novi kontejnerski terminal, ali u BiH je to gotovo ne-moguća misija. Napokon, moramo se probuditi, jedina tajna koja je priznata kako smanjiti logističke troškove i time učiniti kompanije iz BiH konkurentnijim.

Koliko proizvodnih kompanija u BiH iskazuje bespotrebne troškove zbog loše logističke infrastrukture? Nije strano da je dostava sirovina i energenata na pojedine lokacije uslovljena opštinskim lošim odlukama o snabdijevanju grada i okoline, te lošim mostovima koji su prepreke ili zabranjeni objekti, pa je primjer da proizvodna kompanija mora opteretiti cijenu proiz-voda dodatnim troškovima obilaska od 150 km. Naravno da nismo konkurentni, a distribuciju u takvom okruženju karak-teriše borba do posljednje ćelave bh. gume. Opšteprihvaćena i raširena koncepcija upravljanja lancima snabdijevanja (engl. Supply Chain Management) odražava savremeni oblik logisti-čke mreže sastavljene od dobavljača, proizvođača, skladišta, distributivnih centara i maloprodajnih trgovina. U tom čita-vom sklopu administrativnih i operativnih poslova važnu ulo-gu imaju eliminacija neizvjesnosti, koliko je to god moguće, i hvatanje u koštac sa problemom. Optimalizacija troškova i kva-litete usluge na čitavom području lanca. Analizirajući aktivno-sti proizvođača u BiH, nije moguće zanemariti probleme i po-teškoće baš na ovom polju. Logistički troškovi čine bitnu stav-ku na troškovnoj strani, kao posljedica objektivnih, ali najve-ćim dijelom kao posljedica birokratsko-tradicionalnih aktivno-sti. Logistika preuzima odgovornost upravljanja materijalom i proizvodima, što u određenoj mjeri rasterećuje poslove nabav-ke i prodaje, pa se ovi mogu više baviti strategijom nabavke i prodaje, promocijom, traženjem povoljnih dobavljača, prego-varanjem o cijenama itd.

Bijela knjiga obrađuje i logistički plan za EU, iskazana je potreba da se uspostavi informacijski sistem upravljanja u logi-stičkoj mreži. Također, na dužim relacijama putnički prevoz se seli ka željezničkom, a zeleni koridori ili veze zabranjenih gradova na dužim relacijama (500 km) moraju se upotpuniti sa kombinovanim transportom, riječnim i dr. Koncentracijom u maloprodajnom sektoru te stvaranjem strateških saveza u svr-hu nabavke robe, savremena logistika stavlja se u funkciju rje-šenja velikih količina robe, spajanjem narudžbi od više proda-vača s više lokacija te pronalaženjem troškovno povoljnog mo-dela logističke mreže na čijoj će se platformi to sve obaviti u što kraćem roku. Uloga klastera (npr. proizvođači mliječnih

proizvoda, vina, drvoprerađivači) presudna je u koncentraciji robnih tokova i smanjenju logističkih troškova na tržištu EU. Zajednički ciljevi savremene logistike su racionalizacija koja se može postići samo uskom saradnjom između svih učesnika. Saradnja i partnerstvo mogu biti uspješni samo ako iz nje pro-izlazi usklađeni interes za sve uključene strane.

Posljednji čas za buđenje

Hrvatska je ispunila potrebne i dovoljne uslove za logističku mrežu. Naprosto logistička mreža EU je pred našim vratima. Drumski transportni operateri u BiH su u cjelosti opredijeljeni i orijentisani ka EU, čak smo najbolji slovenački i hrvatski pre-voznici, a zapažene rezultate ostvarujemo u Austriji, Slovačkoj i dr. U čemu je problem u BiH? Zaključak izvedite sami. Logi-stički sistem zahtijeva jačanje svih elemenata, kooperaciju, ra-zumijevanje i definisanje ciljeva.

BiH je logističko mjesto dešavanja, bilo da je riječ o RS ili FBiH, odnosno Distriktu Brčko (engl. Performance Station). Naprosto, matematički malo mjesto dešavanja predstavlja ele-mentarni dio logističke (distributivne) mreže na kojem se stva-raju materijalna i nematerijalna dobra uz prethodni nalog ili zahtjev, koristeći materijal i resurse kao što su ljudi, prostor, mašine, vozila i oprema. Cilj je stvoriti određenu prepoznatlji-vu vrijednost i to pod uslovom što nižih logističkih troškova za poslovanje bh. kompanija. Posljednji čas je za buđenje!


Na osnovu Protokola sa sastanka Mješovite komisije za drumski transport putnika i tereta između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, 28. 11. 2011. godine u Tre-

binju je održan sastanak bosanskohercegovačko-crnogorske ekspertne grupe. U cilju suzbijanja nelegalnog prijevoza izme-đu dvije države crnogorska strana je informirala bosanskoher-cegovačku da je prilikom kontrole ustanovljena i sankcionira-na pojava obavljanja nelegalnog prijevoza, kojom prilikom su izdata četiri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru državljani-ma Bosne i Hercegovine koji su obavljali nelegalan prijevoz. Ovakva aktivnost inspekcijskih organa, stalna prisutnost na te-renu, redovne kontrole, efikasan je način suzbijanja nelegalnog prijevoza. Crnogorska strana je pozvala bosanskohercegovačku na provođenje zajedničkih, sinhroniziranih aktivnosti na polju suzbijanja nelegalnog prijevoza. Problem nelegalnog prijevoza je prisutan i evidentan kako u Bosni i Hercegovini tako i u ze-mljama okruženja i samo zajedničkim aktivnostima državnih inspekcijskih organa ovaj vid devijacije transportnih usluga se može spriječiti ili bar staviti u okvire podnošljivog do konačnog cilja, a on je njegovo iskorjenjivanje.

naredni sastanak u Crnoj gori

Bosanskohercegovačka delegacija informirala je crnogorsku da je u pripremi novi Pravilnik o usklađivanju redova vožnji na međunarodnim autobuskim linijama i uručila je crnogorskoj strani Međunarodni daljinar Bosne i Hercegovine sa minimal-nim vremenima vožnje za Bosnu i Hercegovinu. Na osnovu zaključaka sastanka ekspertne grupe delegacija Crne Gore je bosanskohercegovačkoj delegaciji poslala važeći Daljinar u međumjesnom i međunarodnom (na teritoriji Crne Gore) li-nijskom prijevozu putnika u drumskom saobraćaju. U cilju efi-kasnosti prijevoza putnika između dvije države dogovoreno je da obje strane pokrenu aktivnosti prema graničnim kontrol-nim organima za ubrzavanje provođenja kontrolnih procedu-ra na graničnim prijelazima, a s ciljem smanjenja vremena če-kanja putnika koji koriste redovan linijski prijevoz autobusima.

Crnogorska strana pozvala je bosanskohercegovačku na na-redni sastanak ekspertne grupe, koji će se organizirati početkom februara 2012. godine u Crnoj Gori.

TEMA >>>

Ekspertna grupa Bosne i Hercegovine i Crne Gore razmatrala je na sastanku u Trebinju otvorena pitanja pri-jevoza tereta i putnika između dvije zemlje. Crnogorci su pozvali bosanskohercegovačku stranu na provođenje zajedničkih, sinhroniziranih aktivnosti na polju suzbijanja nelegalnog prijevoza.

Piše: Irnis Delija

Zajednička akcija suzbijanja nelegalnog prijevoza


U oktobru 2011. godine je ostvaren izvoz iz Bosne i Her-cegovine u vrijednosti od 694.964.669 KM, što je za 15,14 % više u odnosu na isti mjesec prethodne godi-

ne, dok je istovremeno uvoz iznosio 1.340.778.600 KM, odno-sno veći je za 11,90 %. Vanjskotrgovinski deficit je u oktobru povećan za 8,62 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine, ali uz istovremeno povećanje nivoa pokrivenosti uvoza izvo-zom za 2,90 %, koji je iznosio 51,83 %. Ovakvi rezultati znatno su nepovoljniji od septembarskih, ali ipak mnogo bolji nego u oktobru 2010. godine. Povećan uvoz iz Švicarske

Najveći izvoz ostvaren je na tržištima Njemačke, Hrvatske, Sr-bije, Italije, Slovenije i Austrije, pri čemu je najviše povećan iz-voz u Srbiju, Austriju, Tursku i Iran. Ipak, učešće tržišta van Evropske unije i CEFTA-e 2006 u našem izvozu još je nedovolj-no i daleko ispod naših realnih izvoznih potencijala.

Istodobno je najveći uvoz ostvaren iz Hrvatske, Srbije, Slo-venije, Njemačke i Italije, uz najveće povećanje uvoza iz Švicar-ske, Njemačke, Italije i Austrije. Važno je napomenuti da se naj-veći dio uvoza iz Švicarske ne odnosi na proizvode porijeklom iz ove države, već na sirovu naftu porijeklom iz Rusije, koja se ovim putem uvozi za potrebe Rafinerije nafte Bosanski Brod.

Piše: Igor gavranKao i u prethodnom periodu, vodeći izvozni proizvodi u

ovom mjesecu bila su automobilska sjedala, naftni derivati, alu-minij i koks, dok je najviše uvezeno sirove nafte, naftnih deri-vata i kamenog uglja.

Rezultati ostvareni od početka godine do danas još su ohra-brujući. U ovom desetomjesečnom periodu vrijednost izvoza iz Bosne i Hercegovine premašila je 7 milijardi KM, što je za 17,32 % više u odnosu na isti period prethodne godine. Vrije-dnost uvoza u istom periodu je iznosila oko 12,5 milijardi KM, što je za 14,89 % više u odnosu na isti period prethodne godine. Ostvareni rezultati doveli su do povećanja nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 2,12 %, odnosno na respektabilnih 56,07 %. Međutim, ukupan vanjskotrgovinski deficit je istodobno znatno povećan i dostigao je 5,5 milijardi KM, što je za 11,93 % više u odnosu na isti period prethodne godine.

U kojem smjeru ide vanjska trgovinaBosne i hercegovine?

S obzirom na mjesečne oscilacije u kretanjima vanjskotrgovin-ske razmjene u prethodnom periodu, pogoršanje koje je uočlji-vo nije razlog za paniku, ali svakako jeste za opravdanu zabri-nutost. Naime, usporavanje uzlaznog izvoznog trenda i paralel-no ubrzavanje povećanja uvoza u drugoj polovini godine, po-stupno umanjuju ostvareni napredak i prijete daljim pogorša-njima u narednoj godini. Pesimizam potiče i aktuelna nestabil-nost na našim vodećim izvoznim tržištima, prije svega u Evrop-skoj uniji, ali i nepovoljne prognoze globalnih ekonomskih kretanja. Rezultati ostvareni u narednom mjesecu trebali bi dati jasnije naznake u kojem smjeru ide naša vanjska trgovina.

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena BiH

Prije svega nekoliko godina, vrijednost mjesečnog izvoza od 400-500 miliona KM činila se nedostižnom za privredu Bosne i Hercegovine, dok je danas već njeno smanjenje ispod 700 miliona KM razlog za nezadovoljstvo i zabrinutost. Ta činjenica dovoljno govori koliko je vanjskotrgovinski položaj Bosne i Hercegovine poboljšan u prethodnom periodu, ali slična kretanja vrijednosti uvoza istovremeno pokazuju koliko je još dalek put ka potpunom zadovoljstvu ostvarenim rezultatima naše vanjske trgovine.

Poboljšanvanjskotrgovinski položaj Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinska razmjena Bih u brojkama

694.964.669 KM vrijednost izvoza u oktobru 2011.1.340.778.600 KM vrijednost uvoza u oktobru 2011.5,5 milijardi KM vanjskotrgovinski deficit BiH u 2011.


TEMA >>> Ambiciozni planovi državnih kompanija i pored teških uvjeta rada

Nova Uprava Elektroprivrede BiH, sa direktorom Elve-dinom Grabovicom na čelu, najavila je da će, i pored zatečenog gubitka od 16,3 miliona KM u prvom polu-

godištu 2011. godine, izuzetno loše hidrološke situacije te ka-šnjenja u završetku remonta u proizvodnim objektima, zahva-ljujući racionalizaciji troškova poslovanja, većem angažiranju

Piše: Ruždija Adžović

Nova Uprava EP BiH, sa direktorom Elvedinom Grabovicom na čelu, najavila je da će, i pored zatečenog gubitka od 16,3 miliona KM i izuzetno loše hidrološke situacije, ovu poslovnu godinu završiti pozitivnim rezultatom. I u „Elektroprivredi HZHB“ iz Mostara očekivanja su optimistična.

raspoloživih proizvodnih objekata, rekordnoj proizvodnji elek-trične energije te boljoj prodaji viška električne energije, ovu poslovnu godinu završiti pozitivnim rezultatom. Također se očekuje da će poslovna 2012. biti uspješnija od 2011. godine, na šta, kako je naglašeno, ukazuju rezultati posljednjeg tendera za prodaju viška električne energije, na kojem je postignuta ci-jena za 13 postotaka viša u odnosu na prošlogodišnju.

EP BiH ulaže 54,5 miliona KM, EP HZHB želi postati izvoznik

Elektroprivreda Bih: Racionalizacija troškova


>>>

Međunarodni tender

Naime, novim je uvjetima za prodaju električne energije većem broju ponuđača omogućeno učešće na međunarodnom javnom tenderu. Tako je prikupljeno 37 ponuda, za razliku od prošlo-godišnjeg tendera na koji je pristiglo njih 15, što je u konačnici rezultiralo prihodom većim za 11,5 miliona KM za istu količi-nu električne energije.

Ako se ima u vidu činjenica da je ovim tenderom prodato manje od 50 postotaka očekivanih viškova električne energije za narednu godinu, može se očekivati i povećanje prihoda veće od 20 miliona KM. Aktuelna situacija i planovi za narednu go-dinu daju nam osnov za daljnje poboljšanje ukupnog poslova-nja, čime će biti omogućen daljnji razvoj, saopćili su iz Elektro-privrede BiH i članica Koncerna. Kako je najavljeno, Elektro-privreda BiH će do 2013. godine u razvoj elektroenergetskog sistema na području Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvan-skog, Sarajevskog, Bosansko-podrinjskog, Tuzlanskog, Zeni-čko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona investirati doda-tnih 54,5 miliona KM.

Projekt izgradnje i modernizacije elektroenergetske infra-strukture, koji se finansira iz kreditnog aranžmana sa Evrop-skom investicionom bankom (EIB), nastavak je ulaganja u iz-gradnju i modernizaciju elektrodistributivne mreže, rekonstruk-ciju i izgradnju elektrodistributivnih objekata s ciljem poveća-nja sigurnosti, pouzdanosti i kvaliteta isporuke električne ener-gije kupcima, kao i smanjenja gubitaka električne energije i po-većanja efikasnosti rada elektrodistributivnog sistema.

Realizacijom planiranih investicija, kako naglašavaju u Elek-troprivredi BiH, dodatno će se poboljšati naponske prilike, smanjiti broj i trajanje beznaponskih pauza i omogućiti nova

Elvedin grabovica: Novi direktor EP BiH

priključenja industrijskih potrošača, pogona male privrede i domaćinstava na elektrodistributivnu mrežu Elektroprivrede BiH, „što ima direktan utjecaj na razvoj privrede te socijalnu stabilnost države“. Osim toga, realizacijom ovih investicija stva-raju se tehničko-tehnološke pretpostavke za uspješno obavlja-nje funkcije javnog servisa u skladu sa zakonskim propisima i reguliranim obavezama prema kupcima električne energije.

Kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom je drugi veliki kreditni program u djelatnosti distribucije elek-trične energije u Elektroprivredi BiH, čija je realizacija počela nakon što je uspješno okončan projekt Power IV – program rekonstrukcije distribucije u vrijednosti od 40,2 miliona KM, a koji je finansiran kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

I u Elektroprivredi HZHB iz Mostara očekivanja su optimi-stična. Iako posluju u nezavidnom ekonomskom socijalnom okruženju, uz izuzetno loše hidrološke prilike proteklih mjese-ci, menadžment i uposlenici Elektroprivrede HZHB poručili su da će učiniti sve što je u njihovim mogućnostima kako bi na-stavili s uspješnim poslovanjem. Povodom 19. godišnjice rada ove kompanije naglašeno je da su “temeljne odrednice plana poslovanja za 2011. godinu, kao i trogodišnjeg plana Javnog preduzeća Elektroprivreda HZHB Mostar nastavak realizacije započetih i pokretanje novih projekata u skladu sa odlukama većinskoga vlasnika preduzeća Vlade Federacije BiH“.

Pouzdano snabdijevanje

Među temeljnim odrednicama su i pouzdano, sigurno i kvali-tetno snabdijevanje električnom energijom kupaca na svim na-ponskim nivoima, smanjenje gubitaka i zadržavanje postignu-tog stepena naplate potraživanja za isporučenu električnu ener-giju. Cilj je i dalje raditi na praćenju i smanjenju troškova po-slovanja u svim segmentima gdje je to moguće, uz uspješno upravljanje i nastavak ulaganja u kadrovske potencijale, kao i trajno usmjerenje ka stalnom povećanju zadovoljstva uposleni-ka i svih kupaca električne energije, naglašavaju u Elektropri-vredi HZHB.

Podsjetimo, Elektroprivreda HZHB Mostar osnovana je 28. augusta 1992. godine i od tada djeluje u 35 općina FBiH. Osno-vne djelatnosti su proizvodnja, distribucija i snabdijevanje električnom energijom. Od 2004. godine posluje kao dioničko društvo, s državnim kapitalom od 90 posto (Vlada FBiH) i 10 posto dioničkog kapitala.

Ova kompanija električnu energiju proizvodi u sedam hi-droelektrana instalirane snage 852 MW, i to: HE Rama, HE Čapljina, HE Mostar, HE Jajce I i Jajce II i HE Peć Mlini, te od prošle godine u novoizgrađenoj elektrani HE Mostarsko blato. Prosječna godišnja proizvodnja električne energije preduzeća je 1.500 GWh. Ima više od 11.000 kilometara distributivne zračne i podzemne mreže naponskog nivoa 10, 20 i 0,4 kV i oko 285 kilometra 35 kV mreže. Snabdijeva 186.297 aktivnih potrošača električne energije s bruto potrošnjom od 1.520 GWh i dva kvalificirana kupca s potrošnjom od 1.950 GWh.

U 2010. godini Elektroprivreda HZHB povećala je proizvo-dnju električne energije za 34 posto, a dobri rezultati ostvareni su i u prvom polugodištu 2011. godine kada je proizvedeno 902,83 GWh električne energije, što je za 4,25 posto više od planiranih količina. U navedenom periodu, kako navode iz ove kompanije, ukupan prihod iznosio je 180.013.101 KM, dok je ostvarena dobit od 20.034.288 KM.

Nadzorni odbor Elektroprivrede HZHB je na svečanoj sje-


Oettinger: Bih može imati stratešku ulogu u proizvodnji energije

Komesar EU za energetiku Günther Oettinger učesnicima četvrtog sastanka Pododbora za energetiku Evropske unije i BiH, koji je održan u Sarajevu, poručio je da BiH, kao dio regionalnog energetskog tržišta, posjeduje bitan neiskorišten potencijal za proizvodnju energije.

“Činjenica da vaša zemlja ne učestvuje na odgovarajući način u regionalnom energetskom tržištu jugoistočne Evrope onemogućava da vaša preduzeća i potrošači koriste prednosti članstva BiH u energetskoj zajednici“ – naveo je Oettinger.

Napomenuo je da BiH raspolaže velikim resursima obnovljive energije, te da bi, budući da je smještena u središtu zapadnobalkanskog regiona, uz odgovarajuću energetsku politiku, mogla imati stratešku ulogu u proizvodnji energije, njenom prijenosu i distribuciji u cijelom regionu, ali i šire.

“Zahvaljujući jedinstvenoj situaciji, vaša bi zemlja mogla ostvarivati veću dobit uz bolju koordinaciju ukupne energetske politike koja ima cilj maksimiziranje vašeg značajnog potencijala i privlačenja investitora iz privatnog sektora. To podrazumijeva da je Bosni i Hercegovini potrebna energetska strategija na nivou cijele zemlje“ – naveo je Oettinger.

U tom kontekstu, komesar za energetiku EU je naglasio da je pravilno funkcioniranje preduzeća za elektroenergetski prijenos u BiH od ključne važnosti da bi elektroenergetske mreže bile međusobno povezane sa mrežama drugih zemalja.

günther Oettinger: Strategija na nivou BiH

nikola Krešić: Na čelu EP HZHB

dnici povodom 19. godišnjice rada predstavio novo rukovod-stvo zajedno sa Nikolom Krešićem, novoizabranim vršiteljem dužnosti generalnog direktora. Krešić je poručio kako će, zaje-dno s novom upravom, raditi na ostvarivanju dugoročnog cilja ovog preduzeća, a to je da ono postane izvoznik, a ne uvoznik električne energije.

“Nova uprava nastavlja sa realizacijom postojećih planova i pripremom izgradnje novih objekata“ – istakao je Krešić, do-dajući da će s obzirom na nepovoljnu hidrološku situaciju mo-rati izvršiti rebalans postojećih planova i u skladu s mogućno-stima nastaviti kontinuitet razvoja.

Predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede HZHB Mostar Damir Leko naglasio je da se u budućnosti ova kompa-nija može naći u velikim problemima zbog stalnog rasta cijene električne energije na svjetskom tržištu. Naglasio je da će od FERK-a tražiti novi tarifni model za velike potrošače kao što je Aluminij.

“Mi Aluminiju isporučujemo struju po nižoj cijeni nego što je plaćamo na svjetskom tržištu, te ćemo stoga morati ići u no-vi tarifni postupak ili ćemo tražiti određenu subvenciju od Vla-de FBiH. U suprotnom ćemo proizvoditi permanentne gubit-ke“ – kazao je Leko, dodavši da malim potrošačima cijena is-poruke električne energije neće biti uvećana.

>>>


Razvojni program UN-a – UNDP – do sada je značajno pomogao u realizaciji brojnih programa u BiH. Kraj go-dine, kao vrijeme za sumiranje rezultata učinjenog, ali

i planovi za narednu godinu bili su glavni povod za razgovor sa Nedimom Ćatovićem, šefom Odjela za ruralni i regionalni razvoj UNDP-a u BiH. U intervjuu za InfoKom iz UNDP-a su govorili i o važnosti saradnje sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, te obećali njen nastavak i jačanje. S obzirom na ekonom-

INTERVJU >>> Nedim Ćatović, šef Odjela za ruralni i regionalni razvoj UNDP-a u BiH

S obzirom na krizu u EU, BiH treba da se angažuje u potrazi za alternativnim tržištima kako bi se izbjegla potpuna ovisnost. Sa VTK BiH smo imali nekoliko značajnih inicijativa, posebno sa Agencijom za promociju izvoza sa kojom smo sarađivali na promociji niza naših firmi na sajmovima u inostranstvu, npr. Parizu, Novom Sadu, Kelnu i Istan-bulu. Saradnja sa VTK BiH se može definirati kao uspješna, sa velikim potencijalom da bude još uspješnija i sveobu-hvatnija, a posebno se treba unaprijediti na polju organiziranog pristupa domaćih privrednika novim i alternativnim tržištima, kao i povezivanju domaćih privrednika između sebe.

sku krizu i recesiju koja vlada diljem svijeta, fokusirali smo se i na to šta vlasti BiH trebaju učiniti kako bi se to bar ublažilo po bh. ekonomiju.

Razvoj ekonomije

Ekonomska kriza i recesija i dalje su prisutni diljem svijeta. Razvojni program UN-a, poznatiji kao UNDP, u svojim osnovnim smjernicama djelovanja kao prioritet je postavio suzbijanje siromaštva. Kako najadekvatnije odgovoriti na ovaj globalni problem u ovim vremenima sve prisutnije ekonomske krize? Šta je Vaša preporuka vlastima u BiH kao prioritet na putu smanjenja siromaštva?

Razgovarao: Almir Terzić

Mora se konstantno raditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za olakšanje izvoza


>>>

‘’Vlasti BiH, na svim nivoima, trebaju poboljšati kvalitet planira-nja. Prioriteti trebaju biti usklađeni vertiklano, od općinskog pa do viših nivoa, i horizontalno, tj. između općina koje su upućene jedna na drugu. Takvi planovi se trebaju vezati za realne budžet-ske mogućnosti i moraju se kreirati uzimajući u obzir potrebu za smanjenjem nezaposlenosti i, što je jako bitno, većim aktiviranjem radne snage, jer podaci pokazuju da je aktivnost radne snage u BiH najmanja u regionu (44%), a posebno je istaknuta u rural-nim dijelovima zemlje. Da bi se uvećali mogući izvori sredstava, neophodno je povećati sposobnost apsorpcije sredstava. Npr., danas veliki broj općina i kantona nema osposobljenost za pri-premu kvalitetnih projekata za finansiranje iz IPA-e. Budžetske troškove neophodno je reorganizirati kako bi se efikasnije trošili. Npr., na prošlogodišnjoj konferenciji u Bruxellesu o pitanju siro-maštva u jugoistočnoj Evropi, koji je organizirala Svjetska banka, BiH je označena kao zemlja koja od svih u regionu najviše troši na socijalna davanja, ali manji dio tih davanja stiže do onih koji su zaista siromašni. Također, BiH ima najveće izdatke za zapo-slene u javnom sektoru.

Budući da je ekonomija BiH izvozno orijentirana, mora se konstantno raditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za olakšanje izvoza. Poljoprivredno-prehrambena industrija je u tom se-gmentu najugroženija jer trenutno ništa osim ribe ne može da se izvozi u EU, a to je najveće tržište hrane na svijetu kojem će se uskoro pridružiti i Hrvatska. Dakle, treba odrediti konkretne korake, odgovornosti i datume za dovođenje kvalitete kontrole i zakonske regulative na nivo koji traži EU. Iako, finansijski gle-dajući, poljoprivredni izvoz čini samo oko 9% ukupnog izvoza, u ovom sektoru je zaposleno oko 20% formalne, a po nekim procjenama i oko 43% neformalne radne snage. S obzirom na krizu u EU, BiH treba da se angažuje u potrazi za alternativnim tržištima kako bi se izbjegla potpuna ovisnost. BiH treba stvori-ti povoljnije okruženje za direktno strano investiranje. Neo-phodno je napraviti i reorganizaciju u smislu obučavanja radne snage u skladu sa zahtjevima tržišta. U BiH i na Kosovu oko 10% stanovništva u radnoj dobi nije završilo osnovnu školu (podatak Svjetske banke).’’

U većini država ekonomija i privreda baziraju se na malim i srednjim preduzećima. Koliko je važno da se taj sistem značajnije primijeni i u BiH? Je li takvo jačanje privrede i ekonomije jedna od šansi?‘’Svakako. Mala i srednja preduzeća su agilna i sposobna za efika-sno uvezivanje s tržištem. S druge strane, oni su šansa za stvara-nje lanaca vrijednosti kojim bi se mikro proizvođačima stvorila šansa da dugoročno i sigurno plasiraju svoje proizvode, smanju-jući nezaposlenost i siromaštvo. Npr., UNDP je u samo dvije go-dine, sa ograničenim sredstvima, kroz ovakav pristup uspio da u formalnu ekonomiju uključi preko 300 domaćinstava koja pret-hodno nisu imala stalan izvor prihoda. Uloga državnih institu-cija u ovome jeste, kao što je već spomenuto, olakšavanje uvjeta za plasman robe u države i izvan njih, kao i identificiranje alter-nativnih tržišta i povezivanje potencijalnih partnera, tzv. match-making.’’

Planovi

Na kraju smo godine. To je prilika za sumiranje učinjenog. UNDP je u proteklom periodu u BiH realizirao brojne i značajne projekte. Koji su, prema Vašem mišljenju, najznačajniji, a doprinijeli su razvoju i unapređenju ekomonije u BiH?

‘’Svi UNDP-ovi projekti su dio jednog mozaika, tako da je te-ško reći koja je kockica najznačajnija za njegovo sklapanje. Mi smo zadovoljni zato što smo ostvarili prisustvo i saradnju sa većinom općina u BiH, ali i sa entitetskim i državnim tijelima. Tako smo na efikasan način proveli ili provodimo preko 30 projekata, od onih iz oblasti, kulture preko ruralnog razvoja i socijalne uključenosti, pomoći raseljenim i izbjeglim licima, do eko-energetskog i zdravstvenog sektora. Možda je ono na šta smo najviše ponosni to što smo jedna od rijetkih organizacija koja u svim ovim segmentima, osim djelovanja na nivou stva-ranja politika, djeluje i na terenu, u direktnom kontaktu sa obi-čnim ljudima, pa smo u tu svrhu otvorili i dva nova područna ureda u Bihaću i Mostaru, uz već postojeće u Sarajevu, Banjoj Luci i Srebrenici.’’

Kada već govorimo o projektima, a s obzirom na to kako nam se bliži ulazak u novu, 2012. godinu, logično je da se ovom prilikom dotaknemo i planova UNDP-a. Šta je to što su prioriteti Razvojnog programa UN-a u narednoj godini, posebno kada su u pitanju projekti iz oblasti ekonomije?‘’Naš prioritet je nastavak pružanja pomoći domaćim vlastima u efikasnijem strateškom planiranju i apsorpciji sredstava. Je-dnako važno nam je i da nastavimo sa konkretnim intervenci-jama na terenu koje će pomoći konkretnoj provedbi identifici-ranih prioriteta u svim oblastima u kojima djelujemo, a koje su navedene u prethodnom odgovoru. U svim ovim intervencija-ma, naravno, vodimo se principom socijalne uključenosti i sma-njenja siromaštva kroz povećanje mogućnosti za zaposlenje i konstantan izvor prihoda za nezaposlene i socijalno ugrožene kategorije.’’

Saradnja sa Komorom

Sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH ste do sada imali značajnu saradnju. Pomogli ste, između ostalog, realizaciju projekta FARMA. Kakvi su planovi saradnje za narednu godinu?‘’Mi smo sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH imali nekoliko značajnih inicijativa, posebno sa Agencijom za promociju iz-voza sa kojom smo sarađivali na promociji niza naših firmi na sajmovima u inostranstvu, npr. Parizu, Novom Sadu, Kelnu i Istanbulu. Također, zajednički smo radili na izradi priručnika

>>>


za industriju voća i povrća, kao i autohtonih mliječnih proiz-voda. Mi bismo voljeli da se naša buduća saradnja gradi na ovim pozitivnim iskustvima, ali i da se proširi.’’

Koliko zapravo cijenite važnost saradnje UNDP-a i Vanjsko-trgovinske komore BiH? Kako biste je trenutno ocijenili? U kojim oblicima se ona može dodatno unaprijediti, a da od toga korist imaju kako kompanije tako i bh. ekonomija u cijelosti?‘’Saradnja se može definirati kao uspješna, sa velikim potenci-jalom da bude još uspješnija i sveobuhvatnija. Ona se treba po-sebno unaprijediti na polju organiziranog pristupa domaćih privrednika novim i alternativnim tržištima, kao i međuso-bnom povezivanju domaćih privrednika. To se može ostvariti kroz niz aktivnosti, kao što su već spomenute organizirane po-sjete sajmovima, ali i match-making, kao i analizu potencijala alternativnih tržišta i prepreka koje postoje da bi im se pristupilo.’’

U protekloj godini UNDP je pomogao u realizaciji, odnosno učešću bh. kompanija na sajmovina u više država. Da li se ova saradnja nastavlja i možete li dati ocjenu zašto je važno da se zapravo kompanije iz BiH pojavljuju na takvim sku-povima? Ovo je, ako smijem primijetiti, vrlo važan segment.‘’UNDP je pomogao učešće bh. kompanija na četiri velika saj-ma u inostranstvu. Ovakve aktivnosti su izrazito bitne jer, s je-dne strane, pružaju mogućnost direktnog uvezivanja s potenci-jalnim partnerima, a s druge pomažu domaćim firmama da shvate kakav se to kvalitet i koji se to uvjeti traže na stranim tr-žištima. Npr., tokom jedne od organiziranih posjeta Istanbul-skoj trgovinskoj komori govorilo se o izrazito niskoj ekonom-skoj razmjeni između dviju zemalja i postavilo se pitanje zašto. Kada su privrednici kasnije sjeli za sto da međusobno dogova-raju saradnju, postalo je očigledno da naša proizvodnja kvan-titetom ne može zadovoljiti tursku potražnju. Također, neke grane privrede Turcima nisu uopće interesantne jer imaju svoju proizvodnju i, što je jako bitno, drugačiji koncept razmišljanja. Npr., u Turskoj ćete teško prodati skup namještaj od punog dr-veta, koji kod nas proizvodi većina proizvođača, ali ćete tržište za to lako naći u EU, uz uvjet kvalitete. S druge strane, Turska vapi za nekim vrstama drveta koje mi imamo u obilju, pa se sama po sebi nameće ideja joint-ventura. Ista je stvar i s drugim zemljama partnerima. Jednostavno, morate imati stalan direk-tan kontakt kako biste znali zahtjeve tržišta. Moram još dodati da mnoge ambasade koje podržavaju rad UNDP-a, poput ho-landske, pružaju mogućnosti stručne pomoći u ovom pogledu.’’

Prednosti Bih

Za Bosnu i Hercegovinu se često može čuti kako je država koja obiluje potencijalima, posebno u oblasti energetike, ali da oni nisu iskorišteni na pravi način. Kako je jedan od glavnih segmenata djelovanja UNDP-a i oblast energije, šta bi bila preporuka? Kako na najbolji način iskoristiti ovu važnu privrednu granu?‘’Energija i okoliš predstavljaju osnove održivog razvoja. BiH je zemlja koja raspolaže velikom količinom prirodnih bogatstava ove vrste, te zbog toga ima značajan potencijal za ekonomski rast, ali s obzirom na generalno nizak stepen svijesti o vezi okoliša i razvoja, aktivnosti u ovoj oblasti su dosta ograničene. UNDP-ov Sektor za energiju i okoliš je prepoznao ograničenja koja predstavljaju limitirani kapaciteti u oblasti energije i oko-liša na svim nivoima, pa je shodno tome buduće programske

inicijative usredsredio na razvoj tih kapaciteta i odgovornosti kroz usaglašavanje vladinih aktivnosti sa međunarodnim kon-vencijama i propisima Evropske unije.

Posebna pažnja posvećuje se integriranju problema klimat-skih promjena u različite sektore, uključujući podršku uspo-stavi institucionalnog i zakonodavnog okvira (uspostavljanje Imenovanog nacionalnog tijela BiH za provođenje mehaniza-ma čistog razvoja), tehničkoj pomoći za pripremu nacionalnih izvještaja prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim pro-mjenama (UNFCCC), podržavanju učešća BiH u međunaro-dnim pregovorima, te izradi i provedbi državnih planova o kli-matskim promjenama. Rad na lokalnom nivou podrazumijeva izradu i provedbu lokalnih akcionih planova za okoliš i jačanje svijesti i znanja radi planiranja i provođenja specifičnih inicija-tiva u oblasti bio-raznolikosti, upravljanja otpadnim materija-ma, upravljanja vodama i otpadnim vodama, kao i podrške djelovanju na lokalnom nivou u vezi s klimatskim promjenama putem podrške razvoju lokalnih akcionih planova za upravlja-nje klimatskim promjenama.

Trenutno u ovom sektoru provodimo pet projekata čija su dva krajnja, krovna, ciljana rezultata ojačanje mehanizama BiH za upravljanje okolišem s ciljem da se ispune uvjeti multilate-ralnih sporazuma o okolišu i procesa pristupanja u EU i ojača-nje kapaciteta na svim nivoima, kako za održivo korištenje re-sursa, tako i za održivi razvoj. Do toga će se doći ako ministar-stva okoliša na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou osiguraju da pravni okvir bude donesen i veze uspostavljene između okoliša i drugih sektora kako bi se institucionalizirao okolišno održiv razvoj, ako vlasti djeluju na uvećavanju kapa-citeta za smanjenje degradacije okoliša i promoviranje ekološki prihvatljivih radnji te održivog iskorištavanja prirodnih i kul-turnih bogatstava, te ako lokalni organi, pružatelji usluga iz ja-vnog i privatnog sektora, te civilno društvo, formuliraju i rea-liziraju na participatoran način okolišne lokalne akcione pla-nove kojima se osigurava čišći, sigurniji i održiv razvoj.’’

Ukazuje se na dva velika problema u BiH – komplikovanu administraciju koja je uz političke prilike glavni kočničar aktivnijih stranih investicija, a time i napretka, te visok stepen korupcije. Kakvo je Vaše viđenje situacije o ovim pitanjima? Šta su rješenja?‘’Komplikovana administracija jeste problem, ali on postaje još veći kada se komplikovanoj administraciji dodaju kompliko-vani projekti bez jasnih ciljeva, odgovornosti i vizije. S druge strane, sve je manje komplikovano kada postoji jasna vizija. Si-tuacija u BiH je takva kakva jeste, UNDP nije organizacija koja ima mandat da djeluje politički. Iz iskustva mogu reći da se i pored svih komplikacija, ako postoji jasna vizija, plan, razumi-jevanje i, prije svega, volja i profesionalnost, i u ovakvoj struk-turi mogu postići značajni uspjesi. Mi do sada ni na jednom od naših projekata nismo doživjeli neuspjeh zbog trenutne drža-vne organizacije. Jesmo se trudili, nekada sve to traje duže ne-go što treba, ali na kraju se sve završi na svestrano zadovoljstvo. Dakle, rješenje je primarno u tome da se potiče sposoban, pro-fesionalan kadar koji će, dakako, morati uzeti u obzir realnost, ali i uraditi sve što je u toj realnosti moguće, a moguće je mno-go, u skladu sa interesima zemlje kao cjeline.’’


Iz Evrope stižu kataklizmična upozorenja o budućnosti eu-ra, ali i o teškim problemima u ekonomijama gotovo svih zemalja. Za to vrijeme, u našoj zemlji možemo čuti umiru-

juće tonove bh. zvaničnika. Dok svi u eurozoni strepe, nadležni u BiH ne vjeruju u krah eura za koji je vezana naša valuta, kon-vertibilna marka, pogotovo ne polovinom januara, kako je to, u najcrnjoj varijanti scenarija najavila velika švicarska banka Credit Suisse. Naime, Švicarci u svojoj prognozi ističu da, uko-liko se ne dogodi nešto “revolucionarno” u razmišljanju čelni-

TEMA >>> Nakon najcrnjih slutnji Banke Credit Suisse za zajedničku valutu

ka EU, može se očekivati poplava krize od koje niko neće biti pošteđen.

Bitno je vrijeme kada će se shvatiti da se treba okrenuti ra-cionalnom ponašanju u bankarskom sektoru, smatraju švicar-ski analitičari, dodajući da bi Evropska centralna banka trebalo da preuzme jaču ulogu u sprečavanju kolapsa eurozone, odno-sno finansijskog sektora.

novi šok

Analitičari upozoravaju da bankarskom sektoru u Evropi prije-ti novi šok, nakon što su kompanije i štediše u problematičnim zemljama eurozone povukli milijarde eura depozita iz banaka. Bankarski sektor, osim masovnog povlačenja depozita, ugro-

Evropa strepi, u BiH ne vjeruju u krah eura


Britanski ministri su, kako piše Telegraph, upozorili svoje diplomate u zemljama eurozone da se pripreme na krah eura. Ako eksplodira euro, eksplodirat će i Evropa, poručio je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. U Centralnoj banci BiH podsjećaju na mogućnost vezanja konvertibilne marke za neku drugu valutu, umjesto eura. BiH se mora pripremiti za negativne efekte krize, poručuje šefica kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu.

Euro prelazi najteži period od svog postojanja


>>>

žen je i zbog činjenice da evropskim bankama dogodine dolaze na naplatu obveznice u vrijednosti od 800 milijardi eura.

Institut za međunarodne finansije, vodeća međunarodna bankarska organizacija sa sjedištem u Washingtonu, objavio je da je eurozona potonula u recesiju te da se stanje u zoni koja broji 17 članica, gdje se primjenjuje jedinstvena evropska valu-ta, naglo pogoršava. Kako se upozorava, slabost u eurozoni može se preliti na ostatak svijeta kroz brojne kanale, a jedan od najdirektnijih i najsnažnijih je bankarski sektor.

Najcrnjim slutnjama, kada je u pitanju budućnost eura, skloni su i britanski ministri. Oni su, kako piše Telegraph, upo-zorili svoje diplomate u zemljama eurozone da se pripreme na krah eura. Britanske ambasade neslužbeno su upozorene na nekad nezamisliv, a sada vrlo vjerovatan scenarij – krah eura, koji bi za sobom mogao povući masovne nerede i proteste. Funkcioner britanskog ministarstva finansija otkrio je da vlada buduću politiku planira na temelju činjenice da je krah eura pitanje vremena. Njemačka kancelarka Angela Merkel dužni-čku krizu eurozone nazvala je moguće najtežim trenutkom za Evropu od Drugog svjetskog rata.

“Njemačka će i sama biti ranjiva budu li druge države uvu-čene u krizu. Oko 60 posto njemačkog izvoza plasira se u Ev-ropsku uniju. Irski problemi su slovački problemi, grčki pro-blemi su holandski problemi, a španski su naši problemi“ – kazala je Merkel i poručila. Još je poručila: “Naša odgovornost

ne prestaje na našim granicama.“ Pritom je jasno rekla da po-stoji crvena linija koju Njemačka neće prijeći pa je tako odba-cila zajedničke obveznice eurozone.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy poručio je na Sami-tu G20 u Kanu da je valuta srce Evrope: “Ne možemo dopustiti raspad eura. On bi automatski značio raspad Evrope.“ On se veoma kritički osvrnuo na prijem Grčke u eurozonu.

“Prijem Grčke u krug zemalja koje koriste euro bila je greš-ka, zato što ekonomija te zemlje nije bila spremna za monetar-nu uniju. Da je Grčka bankrotirala, desio bi se domino efekat koji bi uticao na sve. Postojao bi rizik od raspada čitave euro-zone“ – rekao je francuski predsjednik.

Optimizam u Bih

Iz monetarne vlasti naše zemlje, međutim, nisu previše zabri-nuti, niti vjeruju u špekulacije o krahu eura. Čak i da se euru dogodi i najcrnji scenario, u Centralnoj banci BiH podsjećaju na mogućnost vezanja konvertibilne marke za neku drugu va-lutu, umjesto eura.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić smatra da su priče o propasti eura još u domenu špekulacija. Međutim, kako je upozorio u izjavi za Dnevni avaz, BiH ima drugih ra-zloga za zabrinutost, jer se oslabljena bh. ekonomija suočava s većom opasnošću zbog niske ekspanzije bankarskih plasmana. Dodatni problem jeste i činjenica da Bečka inicijativa, koju su potpisale strane banke u BiH obavezujući se da će nastaviti kre-ditiranje, faktički više ne važi, jer je uvjetovana održavanjem stand-by aranžmana sa MMF-om. A nastavka aranžmana sa MMF-om nema, jer državna vlast nije formirana.

Kozarić naglašava da su banke koje djeluju u BiH već neko-liko godina pod naglašenim finansijskim stresom na global-nom planu, ali su u BiH funkcionirale na relativno stabilan na-čin i zahvaljujući tome je očuvana i cjelokupna stabilnost ban-karskog sektora u periodu nakon 2008. godine. No, kako navo-di, njihova buduća ekspanzija u sadašnjim je uvjetima prilično neizvjesna, što će dodatno usporiti izlazak iz krize.nicolas Sarkozy: Kritike Grčkoj

Angela Merkel: I Njemačka ranjiva

Snižen kreditni rejting Bih

Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s snizila je rejting BiH za jedan podiok sa Be+ na Be zbog, kako se navodi, političkih nesuglasica koje sprečavaju formiranje Vijeća ministara. Agencija je i dužnički rejting BiH stavila pod takozvani kreditni nadzor sa negativnim implikacijama, što znači da će prije doći do smanjenja nego do povećanja. Standard & Poor’s ističe da se umanjenje ogleda u nedostatku Vijeća ministara i napretka u usvajanju budžeta za 2011. i 2012. godinu. Prema mišljenju agencije, ovi neuspjesi ilustruju dugoročne strukturalne izazove i loše odnose između institucija i političkih frakcija. Agencija naglašava da je samozainteresovana politička pažnja oslabila uticaj mogućeg pristupa Evropskoj uniji, zbog čega se očekuje da će to dalje odvratiti protok kapitala i omesti dugoročni rast. Rejting Be označava spekulativnu kreditnu sposobnost i visok kreditni rizik.


>>>

“Strane banke prolaze kroz fazu korekcije problema u svo-jim bilansima, zatim su izložene novim regulatornim zahtjevi-ma i ograničenjima te posluju u uslovima nižeg raspoloživog finansiranja. Stoga one više nemaju onaj raniji potencijal za rast, a istovremeno mijenjaju i svoj poslovni model“ – navodi Kozarić.

On je pojasnio da su globalna ekonomska kretanja turbu-lentna, ali da se ovdje radi o dužničkoj, a ne o krizi valute.

“Centralna banka BiH pažljivo prati kretanja i stav ove in-stitucije je da su zemlje EU mnogo uradile na izgradnji zaje-dničke valute te se vjeruje da će učiniti sve kako bi je i održale. Opasnosti i rizici postoje, moguće su i promjene unutar euro-zone, ali se vjeruje da će eurozona naći rješenja za prevazilaže-nje krize. U slučaju nepoželjnog scenarija, s obzirom na model monetarne politike u BiH, tražila bi se mogućnost vezivanja domaće valute uz neku drugu čvrstu stranu valutu. Naš valutni odbor jednom je sasvim bezbolno preživio transformaciju va-lute uz koju smo bili vezani, u slučaju njemačke marke“ – po-ručio je guverner Kozarić.

I viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić smatra da je interes ključnih igrača u eurozoni da euro opstane i da će biti pronađeno rješenje za dužničku krizu.

“I u tom nekom najnepovoljnijem scenariju ne treba biti naivan da će Njemačka, Francuska i druge zemlje ostati bez odgovarajuće valute. Naša očekivanja su da se u tom slučaju i devizne rezerve Centralne banke BiH i pojedinačni štedni ulo-zi građana jednostavno denominuju u tu neku, eventualno, no-vu valutu“ – naveo je Božić i odmah i dodao da ne vjeruje u takav scenarij.

Monetarni suverenitet

Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić smatra da je mala vjerovatnoća da će doći do kraha eura. I on je uvjeren da je mala vjerovatnoća za najgori scenarij te da postoji interes i od-govornost članica eurozone i da će upotrijebiti adekvatne in-strumente i alate na saniranju stanja i dogradnji sadašnjeg si-stema. On je naglasio da će, ipak, u procesu biti jačanje Evrop-ske centralne banke i njenog monetarnog suvereniteta za čla-nice eurozone. Prema njegovim riječima, to će ići na štetu po-jedinačnih suvereniteta.

“Za BiH je sve ovo posebno važno zbog currency boarda i velike povezanosti i zavisnosti domaće privrede od privreda članica eurozone. Za razliku od eurozone, mi u BiH imamo jako složenu i tešku političku situaciju, što nije dobro ni pozi-tivno, ali i stabilan bankarski sistem, što je olakšavajuća okol-nost. U BiH se mora intenzivnije raditi na uštedama, posebno budžetske potrošnje. Znači, samo kontrola i transparentnost,

ECB: Povećan rizik od daljnjeg kraha ekonomija eurozone

Centralne banke najvećih svjetskih ekonomija najavile su početkom decembra plan za smanjenje tenzija unutar globalnog finansijskog sistema, pružanjem pomoći komercijalnim bankama. Plan je usmjeren na to da se bankama olakša i da po manjoj cijeni dolaze do američkih dolara. Predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi rekao je u obraćanju Evropskom parlamentu da je povećan rizik od daljeg pada ekonomija eurozone. On je, također, izjavio da će mjere, koje će preduzimati ECB, poput otkupa dugovanja vlada, biti ograničene.

“Ono što vjerujem da je potrebno našoj ekonomskoj i monetarnoj uniji je novi fiskalni sporazum, osnovno saopćenje fiskalnih pravila zajedno sa zajedničkim fiskalnim obavezama koje su preuzele vlade eurozone. Vrijeme je da se usvoji dizajn eurozone po uslovima monetarne unije. ECB je svjestan stalnih poteškoća sa kojim se banke suočavaju, posebno pri prikupljanju kapitala“ ¬– naglasio je Draghi.

Kemal Kozarić: Dužnička, a ne kriza eura

to su takozvane strukturalne reforme kojih još nema“ – kaže Mišić.

Kao i prije dvije godine, kada je svijet zapljuskivao cunami sveukupne finansijske i ekonomske krize i kada je nas još uvi-jek aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić uvjeravao kako ta kriza neće toliko pogoditi BiH, i danas se naši zvaničnici ne oglašavaju niti osmišljavaju planove kako dočekati nove, možda još razornije talase krize, kao što to, re-cimo, rade Srbija i Makedonija. Kriza u EU i u eurozoni će sva-kako ostaviti traga na izvoz i na ekonomski rast BiH. Na to je upozorila i šefica kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu, naglašavajući da stanje u BiH trenutno nije alarmantno, ali vrlo brzo može da postane takvo.

“Strane direktne investicije se nisu oporavile od krize iz 2008/2009. Međutim, izvoz je bio ključna poluga oporavka iz prošle krize, ali sada će smanjenje rasta u EU i eurozoni nega-tivno uticati na sam izvoz, a i na ekonomski rast u BiH“ - ka-zala je Abreu.

Ona smatra da je bitno da se zemlja pripremi za negativne efekte potencijalne krize. I ona je, kao i guverner Centralne banke Kemal Kozarić, ukazala na nove momente u bankar-skom sektoru. Govoreći o tome koliko je stabilan bankarski si-stem u BiH, Abreu je istakla da je već sada evidentno da će do-datni izvori finansiranja banaka biti ograničeni, jer se neće moći osloniti na izvore iz zemalja eurozone. Ona je zaključila da će, samim tim, kreditiranje u BiH biti usporeno.

Šef Misije MMF-a za BiH Costas Christou vjeruje da će se naša zemlja u 2012. godini vjerovatno suočiti s ekonomskom krizom sličnih razmjera kao 2009. godine. Analitičari MMF-a snizili su prognoze ekonomskog rasta BiH u 2012. godini sa 1,7 na samo 0,7 posto, što je zapravo najcrnja prognoza za BiH s kojom je do sada izašla neka relevantna domaća ili strana in-stitucija. Christou je tokom posjete našoj zemlji poručio pred-stavnicima bh. vlasti da moraju hitno sjesti zajedno i vidjeti šta je njihov odgovor na ove teškoće koje su na vidiku.


TEMA >>> Usklađivanje bankarskih zakona u FBiH sa standardima EU

Jača zaštita korisnika kredita i mikrokredita

Federalna vlada je krajem novembra utvrdila prijedloge zakona o izmjenama i dopunama zakona: o bankama, o Agenciji za bankarstvo FBiH i o mikrokreditnim orga-

nizacijama. Kako je naglašeno u Vladi FBiH, u sva tri slučaja izmjena i dopuna riječ je o potrebi dodatnog implementiranja, usklađivanja i pojašnjenja ili redefiniranja pojedinih pravnih instituta u postojećim zakonima, kao i nužnosti njihovog uskla-đivanja sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti koji je stupio na snagu 2009. godine. Ova obaveza, također, proističe iz Strategije i Akcionog plana za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivno-sti u BiH za period od 2009. do 2013. godine. Propisujući za-

štitu potrošača finansijskih usluga, istovremeno se vrši usklađi-vanje s pravnim tekovinama Evropske unije.

Informiranje potrošača

Posebna pažnja poklonjena je zaštiti potrošača, korisnika ban-karskih usluga, uz naglašenu obavezu njihovog informiranja, a naročito u vrijeme izbijanja svjetske finansijske krize. To se, naročito, odnosi na zaštitu u pogledu njihovih prava i obaveza iz ugovora o kreditu i ugovora o ostalim uslugama, kao što su revolving kredit, ugovor o bankarskom tekućem računu i ugo-vor o novčanom depozitu, a na osnovu preporuka ombudsma-na za zaštitu potrošača u BiH u sektoru potrošačkih kredita.

Kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o bankama, predloženo je uvođenje novog poglavlja “Zaštita prava i intere-sa potrošača“, s većim brojem odredbi koje ovu zaštitu propisu-ju. Riječ je o općim uvjetima poslovanja banaka, informiranja


Kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o bankama, predloženo je uvođenje novog poglavlja “Zaštita prava i interesa potrošača“, s većim brojem odredbi koje ovu zaštitu propisuju. Pitanje prava i obaveza mikrokreditnih organizacija i potrošača uređuju se u pravnom sistemu FBiH na jedinstven način.


>>>

potrošača u predugovornoj fazi propisivanjem sadržaja infor-mativnog lista, načina zaključivanja ugovora o pružanju usluge, kao i propisivanjem obaveznih elemenata takvih ugovora.

Posebno je razrađena zaštita potrošača u pogledu njihovih prava i obaveza iz ugovora o kreditu i ugovora o ostalim uslu-gama, kao što su revolving kredit, ugovor o tekućem računu u banci i ugovor o novčanom depozitu. Izmjenama tog zakona zahtijeva se usklađivanje ugovora o kreditu zaključenih prije stupanja na snagu zakona. Novim odredbama, banka je dužna da organizira poslove rješavanja prigovora i da sarađuje s om-budsmanom BiH u postupku njihovog rješavanja.

Izmjenama Zakona o bankama predviđena je obaveza Agencije za bankarstvo da donese propise o načinu postupanja banke po prigovoru i načinu izvještavanja Agencije, zatim da propiše provođenje općih uvjeta poslovanja banke u odnosu poslovanja s potrošačima, uvjete pod kojim se smatra da ogla-šavanje dovodi u zabludu ili obmanjuje potrošača, da propiše i dodatne elemente standardnog informativnog lista, ovisno od vrste usluge, zatim uvjete za procjenu i dokumentovanje kredi-tne sposobnosti potrošača i drugih osoba u kreditnom poslu, kao i uvjete prijevremene otplate kredita.

Pravičan odnos

Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Vlada FBiH je utvrdila izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim organiza-cijama. Predložena su i rješenja koja trebaju osigurati zaštitu potrošača po ugovorima o mikrokreditima i na osnovu kojih su mikrokreditne organizacije obavezne donijeti i dosljedno primjenjivati opće uslove poslovanja i druge akte koji moraju biti zasnovani na pravičnom odnosu prema potrošaču. S obzi-rom na to da nema suštinske razlike u ugovorima o kreditu i ugovorima o mikrokreditu, te da su mikrokreditne organizacije obavezne da poštuju prava potrošača u svim fazama zasnivanja

odnosa sa njim, propisana je primjena odredbi kojim se vrše izmjene i dopune Zakona o bankama. Na ovaj način pitanje prava i obaveza mikrokreditnih organizacija i potrošača, koji proističu iz ugovora o mikrokreditu, uređuju se u pravnom si-stemu FBiH na jedinstven način i u skladu s međunarodnim standardima. Novim odredbama predlažu se izmjene i dopune Zakona s od-redbama o zaštiti korisnika i to u načelu, tj. odredbama općeg karaktera, utvrđivanjem obaveze mikrokreditnim organizaci-jama da osiguraju zaštitu korisnika po ugovorima o mikrokre-ditima.

Pored fizičke osobe koja prema direktivama Evropske unije ima pravo na zaštitu, ovim odredbama predviđena je zaštita i drugih korisnika mikrokredita čiji je iznos veći od 400 KM, a manji od 10.000 KM (što čini više od 80 posto ovih kredita) i odobrena sredstva mogu biti korištena za razvoj poduzetništva, zapošljavanje, poljoprivrednu djelatnost, te za obavljanje dru-gih poslovnih djelatnosti predviđenih zakonom.

Uspostava ombudsmana u bankarskom sistemu

Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH, koje je usvojila Vlada FBiH, predloženo je da se u okviru Agencije uspostavi ombudsman u bankarskom sistemu koji treba da osigura zadovoljavajući nivo zaštite prava korisnika bankarskih usluga putem pravičnog i brzog rješavanja nesuglasica i sporova, uz minimum formalnosti putem usaglašavanja, posredovanja ili na drugi miran način. Prijedlogom zakona predviđeno je da ombudsman u obavljanju svojih aktivnosti, poštuje načela iz Preporuke Evropske komisije koja se primjenjuju na tijela odgovorna za vansudsko poravnanje potrošačkih sporova i Preporuke Evropske komisije koja važi za vansudska tijela uključena u sporazumno rješavanje potrošačkih sporova, kao i principe i načela utvrđene propisima o medijaciji i zaštiti potrošača u BiH i FBiH.

Ovakav način organizovanja zaštite potrošača u skladu je s preporukama EU, kao i preporukom Svjetske banke za jačanje institucionalnog okvira za zaštitu potrošača proširenjem nadzorne uloge agencija za bankarstvo entiteta, datim u Dijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i finansijske pismenosti u bankarskim uslugama u BiH.


EICC >>>

Privredni subjekti koji svoju ambalažu ili proizvode u am-balaži stavljaju na tržište (proizvođači ambalažnog ma-terijala, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i trgovci)

Pravilnikom o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom Federacije BiH dobijaju zakonsku obavezu da se uključe u si-stem upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom i odgo-vorni su za postizanje propisanih ciljeva za iskorištenje i reci-klažu ambalažnog otpada. Obaveze ispunjavaju na način da ih putem ugovora prenesu na ovlaštenog operatera sistema upra-vljanja ambalažnim otpadom i plaćanjem naknada za ambala-žu stavljenu na tržište. U slučaju neuključenja u sistem ili neis-punjenja ciljeva, predviđene su kazne prema Fondu za zaštitu okoliša FBiH.

jak i stabilan operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom EKOPAK

Svjesna svog dijela odgovornosti, proaktivna bosanskohercego-vačka privreda iz sektora trgovine, proizvođača vode, bezalko-holnih pića i hrane u prethodne četiri godine je putem Udru-ženja Bihpak za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini, realizovala niz aktivnosti. Cilj je bio da se u partnerstvu sa entitetskim ministarstvima okoliša dođe dozakonskih rješenja koja će omogućiti transparentan, održiv i racionalan sistem upravljanja ambalažnim otpadom u našoj zemlji, čija implementacija neće rezultirati značajnim poveća-njem cijena proizvoda u ambalaži, kao što se desilo u Hrvatskoj. Stupanjem na snagu Pravilnika o ambalažnom otpadu u su-sjednoj Hrvatskoj zabilježen je porast maloprodajnih cijena i do 30%.

Slijedeći svoje planove i dalje aktivnosti, članovi Bihpaka su početkom ove godine osnovali neprofitno društvo za postupa-nje sa ambalažnim otpadom EKOPAK d.o.o. s ciljem da posta-ne najkompetentniji operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom i da kao takav dobije dozvolu od strane resornog mi-nistarstva u skladu sa zahtjevima Pravilnika. EKOPAK nudi ekonomski prihvatljiva i dugoročna rješenja upravljanja amba-lažom i ambalažnim otpadom u skladu sa ciljevima koje propi-suje Pravilnik. U EKOPAK-u će svi ambalažeri biti ravnoprav-ni i biti tretirani jednako, bez obzira na njihovu količinu i vrstu ambalaže. Poslovanje će biti transparentno, podložno svim za-konskim provjerama, a što je najvažnije, zakonske obaveze koje propisuje Pravilnik će u ime svojih klijenata ispunjavati uz mi-nimalne održive troškove i uz minimalni uticaj na cijene proiz-voda u ambalaži. EKOPAK će svoje poslovanje zasnivati na po-stojećoj komunalnoj infrastrukturi, putem partnerskih odnosa sa lokalnom zajednicom, komunalnim preduzećima, skuplja-

čima i reciklažerima, kroz pokrivanje dijela troškova za priku-pljeni ambalažni otpad u ime svojih klijenata i u skladu sa pro-pisanim ciljevima. EKOPAK će imati ključnu ulogu u promo-tivnim i edukativnim aktivnostima potrošača/građana kako bi potaknuo njihovo učešće dizanjem svijesti o važnosti novog na-čina postupanja sa ambalažnim otpadom. Zato je interes svih proizvođača, punilaca, uvoznika, distributera i trgovaca jak i sta-bilan operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom kakav je EKOPAK.

Ispunjenje zakonskih obaveza po najnižim održivim troškovima

Prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH, polazeći od prin-cipa “zagađivač plaća“ – proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i nadzor, te je i finansijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je pro-uzrokovao ili će ih najvjerovatnije prouzrokovati.

Prema Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom proizvođači ambalažnog materijala, uvoznici, punio-ci, pakeri, distributeri i trgovci koji ambalažu ili upakirani pro-izvod stavljaju u promet na teritoriji Federacije BiH plaćaju na-knadu, koja se određuje prema vrsti, količini, sastavu i namjeni ambalaže, materijalu od kojeg je ambalaža izrađena kao i u od-nosu na ciljeve.

Interes ambalažne privrede je uspostavljen efikasan, tran-sparentan i održiv sistem upravljanja ambalažnim otpadom gdje će se naknade za ambalažu izračunavati prema stvarnim troškovima sakupljanja, sortiranja, baliranja, transporta i reci-kliranja po ambalažnim materijalima bez unakrsnog subvenci-oniranja. Samo uspješan i stabilan operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom može upravljati svim rizicima i omogu-ćiti ispunjavanje zakonskih obaveza na ovaj način. Ako amba-lažna privreda ne bi osnovala svog operatera sistema naknade za ambalažu, koje su nekoliko puta veće od realnih, plaćale bi se Fondu za zaštitu okoliša. Ako operater sistema ne bi uspio da ispuni propisane ciljeve, resorno ministarstvo može donijeti novo zakonsko rješenje, uvesti drugi sistem za rješenje pitanja iskorištene ambalaže, uvesti takse i depozite. Zato je cilj amba-lažne privrede ispunjenje zakonskih obaveze po najnižim odr-živim troškovima i samo operater sistema, osnovan od strane ambalažne privrede kakav je EKOPAK, koji će raditi na nepro-fitnom principu, može ponuditi ove usluge danas i u vremenu koji dolazi.

Stvoreni uslovi za uspostavu cjelovitog sistema upravljanja ambalažom

i ambalažnim otpadomStupanjem na snagu Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom Federacije BiH bit će stvoreni uslovi za uspostavu integriranog sistema po uzoru na najefikasnije i najracionalnije primjere iz zemalja Evrope (Austrija, Belgija, Francuska, Češka, Portugal, Španija, Italija, Irska), ali i iz bližeg i daljeg susjedstva (Rumunija, Bu-garska, Slovenija, Srbija, Makedonija). Pravilnik se odnosi na sve vrste ambalaže plasirane na tržište, bez obzira šta je prethodno bilo upakovano u nju, na sve ambalažne materijale (plastika, papir, metal, staklo, drvo) i bez obzira na mjesto gdje nastaje ambalažni otpad (domaćinstva, uslužne djelatnosti, komercijalni sektor, industrija).


SAJMOVI >>>

Domaće kompanije Rukotvorine i Artisan, koje su pret-hodnih godina nastupale na međunarodnom sajmu namještaja IMM COLOGNE uz podršku Vanjskotr-

govinske komore Bosne i Hercegovine i drugih partnera, već drugu godinu zaredom nagrađene su za svoje proizvode, te kroz razvoj sopstvenog dizajna postale prepoznatljiv brend na svjetskom tržištu dizajnerskog namještaja.

Nakon uspješnog nastupa bh. privrede na IMM COLOGNE 2011, gdje je Salih Teskeredžić osvojio čak četiri nagrade

“Interior Innovation Award – Winner 2011“ i dobio tri nomi-nacije za “Designpreis Deutschland 2012”, ovaj dizajner sada potvrđuje svoj internacionalni kvalitet sa dvije nagrade za di-zajn proizvoda Torsio stolica i Tesa stolica za firmu Artisan iz Tešnja. Internacionalni uspjeh bosanskohercegovačkog dizajna dopunjen je nagradom “Interior Innovation Award – Winner 2012“ dizajnerici Jasni Mujkić za dizajn stola Umbra za firmu Rukotvorine iz Konjica. “Interior innovation Award“ dodjeljuje se od 2002. godine u okviru Međunarodnog sajma namještaja u Kelnu (IMM Cologne) u organizaciji Njemačkog savjeta za dizajn (German Design Council). Nagrada se dodjeljuje najbo-ljim rješenjima u području dizajna namještaja i enterijerske

Nagrade za bh. dizajn i domaće kompanije

na sajmu namještaja IMM u Kelnu

Nagradu “Interior Innovation Award 2012 – Winner“, koja se smatra jednom od najznačajnijih nagrada ove vrste u svijetu, dobila su tri proizvoda iz Bosne i Hercegovine nastala u saradnji bosanskohercegovačkih dizajnera Saliha Teskeredžića i Jasne Mujkić sa firmama Artisan iz Tešanja i Rukotvorine iz Konjica.

Piše: Aida Alić


>>>

opreme. Nagrađuje se najviši stepen inovativnosti u dizajnu, a stručni žiri čine vrhunski međunarodni eksperti u ovoj oblasti.

Bulevar inovacija

Kompanije Rukotvorine i Artisan će svoje proizvode izlagati na samostalnim štandovima na IMM Cologne 2012, od 16. do 22. januara 2012. godine u Kelnu, i to u jednom od njegovih najprestižnijih segmenata, zvanom “Pure Village“. Njihovi na-građeni radovi će biti predstavljeni na Bulevaru inovacija kao posebna izložba sajma IMM Cologne.

Cijeneći značaj promocije bh. industrije namještaja i auten-tičnog domaćeg dizajna na zahtjevnom tržištu EU, Vanjskotrgo-vinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida

FIRMA projektom, organizira nastup još 10 bh. kompanija u zajedničkom paviljonu Bosne i Hercegovine na sajmu IMM COLOGNE 2012. Na bh. štandu, koji je i ove godine dizajnirao Salih Teskeređić, izlagat će Arting-gradnja iz Lukavca, FIS iz Vi-teza, GMP Kompani iz Laktaša, Izazov iz Kalesije, Malagić & Di-vani iz Brčkog, Nova forma iz Šamca, Oglavina iz Brčkog,Sconto-prom iz Prijedora, Standard iz Prnjavora i Zedex iz Zenice.

Ovo je drugi zajednički nastup bh. privrede uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH i partnera na IMM COLOGNE. Uz Salone del Mobile u Milanu, IMM se smatra jednim od vo-dećih svjetskih sajmova iz oblasti modernog namještaja i dizaj-na enterijera. Svake godine sajam privuče oko 1.500 izlagača i preko 100.000 posjetilaca.

Umbrajasna Mujkić

Torsio

Salih Teskeredžić


U posljednje tri godine Udruženje za numerisanje arti-kala Bosne i Hercegovine GS1, koje djeluje pri Vanj-skotrgovinskoj komori BiH, suočeno je sa pokušajima

pojedinaca i grupa da onemoguće rad ovog udruženja radi ostva-rivanja ličnih interesa. Suočen sa ovakvom situacijom, Upravni odbor Vanjskotrgovinske komore BiH je ponovio rezolutan stav da se preduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitili i ovi in-teresi članova Komore.

Privredna komora Bosne i Hercegovine, čiji je zakonski pra-vni nasljednik Vanjskotrgovinska komora BiH, postala je člani-com međunarodnog udruženja Global Standard One (koje se nekad zvalo EAN International) još 1995. godine, s ciljem da omogući brže uključivanje privrednih subjekata iz BiH u me-đunarodni sistem označavanja artikala. Međutim, u toku 2008. godine, počinje kampanja protiv Udruženja GS1 pri VTK BiH. Tadašnji Izvršni odbor Udruženja je, uz asistenciju dvoje upo-slenika Komore, 10. 11. 2008. godine sazvao vanrednu Skup-štinu Udruženja koja je donijela Odluku o prestanku rada Udru-ženja GS1 pri VTK BiH. Sat vremena nakon održavanja Skup-štine, održana je “osnivačka skupština novog udruženja”. Novo udruženje je obavijestilo Međunarodnu asocijaciju GS1 u Bri-selu da je došlo do disolucije “starog“ Udruženja i da postoji novo.

Dakle, svojim postupcima dvoje uposlenika i neki članovi Izvršnog odbora novog udruženja su naveli članove Skupštine da donesu Odluku o prestanku rada Udruženja GS1 pri VTK BiH, iako su znali da odluku o prestanku rada bilo kojeg udru-ženja koje djeluje pri VTK BiH, može donijeti samo Upravni odbor Komore. Iz navedenog proizlazi da su spomenute osobe obmanule Međunarodnu asocijaciju GS1. Znakovito je da je dvo-je uposlenika nakon samo nekoliko sedmica od održavanja Skupštine, napustilo Komoru i do danas rade u novom udruženju.

Temeljem nelegalnih odluka, novo udruženje pokrenulo je postupak registracije kod nadležnih državnih organa BiH i registrirano je 23. 6. 2009. godine, uz napomenu da ni u takvoj registraciji nemaju svojstvo pravnog nasljednika Udruženja

TEMA >>>

Važno obavještenje korisnicima GS1 sistema u BiH

GS1 BiH, organiziranog pri Komori, koje je nastavilo da radi do današnjeg dana. Komora je osporila registraciju novog udru-ženja. Komisija za žalbe Vijeća ministara BiH je 12. 10. 2011. godine uvažila žalbu i poništila prvostepeno rješenje. Od tog momenta novo udruženje pravno ne postoji.

čije interese zastupa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i hercegovine?

Ovo je vjerojatno i razlog zbog čega Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u novoj infor-maciji o stanju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, više ne spo-minje jasno i eksplicitno novo udruženje, jer je očito da je Ko-mora, insistiranjem na pravnom rješavanju ovog problema, bila u pravu. Međutim, Ministarstvo koje više nema argumenata, pokušava na perfidan način ponovo aktuelizirati problem no-vog udruženja. Postavlja se pitanje čije interese Ministarstvo zastupa? Tačnije, da li smatra da se putem političkih i instituci-onalnih pritisaka može utjecati na rješavanje pravnog pitanja koje treba završiti u okviru za to nadležnih institucija? Nije nam poznato koji je interes Ministarstva da tako zdušno brani neko “Udruženje“.

Sve informacije navedene u ovom saopćenju su uvijek i u svakom momentu bile dostupne Ministarstvu, koje o ovim pi-tanjima nije kontaktiralo Vanjskotrgovinsku komoru BiH. Oči-to je da Ministarstvo, plasirajući u javnosti jednostranu i neute-meljenu informaciju, nastoji VTK BiH dovesti u poziciju mar-ginalne asocijacije koja na razini države ne zastupa interese po-slovne zajednice, što apsolutno nije tačno.

I na kraju, VTK BiH je uvijek spremna i otvorena za sara-dnju, na dobrobit poslovne zajednice Bosne i Hercegovine, ali i zemlje u cjelini.


Na prezentaciji koja je održana 29. 11. 2011. godine u Beogradu predstavljen je ADA projekat Građevinska akademija i rezultati njegove dosadašnje realizacije

u Srbiji i Hrvatskoj. Partner projekta za teritoriju Srbije je GP Dom a.d, a za teritoriju Hrvatske Obrtnička komora Zagreb. Tri glavna cilja projekta su:

• jačanje građevinskog sektora i pomoć u razvoju tržišta rada putem edukacije stručnjaka u tom sektoru;

• kvalifikacija nezaposlenih u građevinskom sektoru i pomoć pri zapošljavanju na internacionalnim projektima;

• osnivanje i izgradnja razvojno-obrazovnog centra za praktičnu edukaciju građevinskih struka jugoistočne Evrope.

Projekat će trajati 18 mjeseci i u oktobru je u Srbiji i Hrvat-skoj počeo organiziranjem Train the Trainer programa, kojim će se educirati više od 20-ak trenera. Ti treneri će provoditi dalje edukacije za građevinsku struku prema evropskim stan-dardima i najnovijim tehnologijama rada u građevinarstvu. Svi polaznici koji će pohađati edukacije ostvarit će pravo na evrop-ske certifikate koji će im omogućiti prohodnost na evropskom

ECOS >>>

građevinskom tržištu. Tako će već sljedeće godine biti prve kvalificirane osobe prema evropskim standardima iz područja zidanja, armiranja, tesanja, upravljanja gradilištem, energetske efikasnosti te rada u području renoviranja starih zgrada.

Savremene tehnologije rada u građevinarstvu

U posljednjih deset godina u Evropi i svijetu, tehnologija rada u građevinarstvu značajno je napredovala. Koriste se novi ma-terijali u gradnji, efikasnost i brzina gradnje se povećala, a kom-petencije i znanja zaposlenih u građevinskim preduzećima s naših područja su ostale na istom nivou. Stoga je Austrijska ra-zvojna agencija, koju je osnovala Vlada Republike Austrije, a koja prati preko 800 projekata iz raznih oblasti u zemljama ju-goistočne Evrope, građevinarstvu posvetila poseban projekat. Osim ADA-e, projekat Građevinska akademija finansiraju i članice konzorcija: PORR, Alpina, Limi BAU, WIFI, BFI, L&R, BAU akademije. Projekat Građevinska akademija je koncipiran sa planom da se putem praktično orijentirane edukaciju omo-gući generisanje nove zaposlenosti i unapređenje ljudskog kapi-tala u građevinskom sektoru. Tendencije su da se projekat pro-vede i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i u drugim zemljama.

Piše: Ines hadžišabić

U Beogradu je krajem novembra u organizaciji GP Dom a.d. i WIFI Srbija održana prezentacija ADA pro-jekta Građevinska akademija, kojoj su prisustvovali predstavnici Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH. Projekat se trenutno realizira u Srbiji i Hr-vatskoj, a postoji tendencija da se provede i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i drugim zemljama.

Građevinska akademija



Zakon o javnim nabavkama BiH je propisivao obavezu da sva obavještenja o javnoj nabavci, obavještenja o do-djeli ugovora i obavještenje o poništenju postupka na-

bavke ugovorni organ objavljuje u Službenom listu BiH. Cijena objave obavještenja i vremenski period potreban za objavljiva-nje predstavljaju problem ugovornim organima. Vrijeme koje protekne od slanja obavještenja u Službeni list BiH do dana objavljivanja je dugo, jer se glasnik objavljuje jednom sedmi-čno. Zatim, obavještenje se mora dostaviti najkasnije do pone-djeljka u podne da bi se objavilo u utorak sljedeće sedmice. U slučaju kada ugovorni organ zakasni s objavom obavještenja, njegovo obavještenje se objavljuje tek u sljedeći ponedjeljak. Tako da se dešavalo da sam proces objavljivanja produžava značajno postupak dodjele ugovora. Veoma važno je napome-

TEMA >>> Javne nabavke

nuti da je sam sistem objavljivanja u štampanoj formi bio pre-skup. Svaki ugovorni organ je imao znatan trošak po objavi i prema mišljenju ugovornih organa, objava obavještenja je bila skupa.

Od 1. 9. 2011. godine počeo je s primjenom novi sistem za elektronsku objavu obavještenja u postupcima javnih nabavki – Go-procure. Objava obavještenja u postupcima javnih na-bavki ide putem online informacionog sistema. Sva obavješte-nja o javnim nabavkama od 1. 9. 2011. godine se dostavljaju Službenom listu BiH putem online informacionog sistema, uz obavezu da se istovremeno dostavi i putem pošte. I to:

• Obavještenja o nabavci, • Obavještenje za konkurs za izradu idejnog rješenja, • Obavještenje o dodjeli ugovora, • Obavještenje o dodjeli ugovora za pregovarački postupak

bez objavljivanja obavještenja o nabavci, • Obavještenje o poništenju postupka javne nabavke, • Obavještenje o poništenju za pregovarački postupak bez

objavljivanja obavještenja o nabavci,

Piše: Tanja Zubović

Elektronsko objavljivanje obavještenja u postupcima

javnih nabavki

Od 1. 9. 2011. godine obavještenja u postupcima javnih nabavki moguće je objaviti putem online informacionog sis-tema Go-procure. Sva obavještenja o javnim nabavkama, počev od 1. 9. 2011. godine, dostavljaju se Službenom listu BiH putem online informacionog sistema, uz obavezu da se istovremeno dostavi i putem pošte. Troškovi elektronskih objavljivanja obavještenja su manji, a ubrzan je i proces objave.


>>>

• Dodatno obavještenje za konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda,

• Međunarodno obavještenje o nabavci i • Ispravka obavještenja.

Obavještenja dostavljena online Službenom listu BiH do četvrtka u 12,00 sati bit će objavljena u ponedjeljak naredne sedmice. Zatim, troškovi elektronskih objavljivanja obavješte-nja su manji. Također, sva obavještenja koja su objavljena prije 1. 9. 2011. godine, kao i druga obavještenja vezana za postupke koji su pokrenuti tim obavještenjem o nabavci, obavještenje o dodjeli ugovora ili obavještenje o poništenju postupka nabavke dostavljat će se na objavu Službenom listu BiH na starim obras-cima i na stari način, kako je prije rađeno. Agencija za javne nabavke BiH je donijela novo Uputstvo o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki (Službeni glasnik BiH, broj 43/11), kojim se detaljno utvrđuje način objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki.

Tehnički uslovi potrebni za slanje obavještenja elektronski

Ugovorni organi moraju obezbijediti minimum tehničkih uslo-va potrebnih za izradu i objavljivanje obavještenja elektronski, a to su pristup internetu i internet pretraživač. Obaveza je ugo-vornog organa prije početka korištenja informacionog sistema da izvrši registraciju. To podrazumijeva registraciju ugovornog organa i registraciju operatera u ime ugovornog organa koji će biti zadužen za unos obavještenja, slanje obavještenja, pregled svih unesenih obavještenja i generisanje izvještaja za potrebe ugovornog organa. Ugovorni organi koji ne mogu obezbijediti tehničke uslove za korištenje informacionog sistema za objavu obavještenja dužni su se registrovati i mogu koristiti obrasce u štampanoj formi do prelaska na online dostavu. Najkasnije u periodu od dvije godine moraju osigurati uslove za prelazak na online dostavu obavještenja.

Kako se pokreće informacioni sistem (go-procure)?

Informacioni sistem Go-procure se pokreće upisom adrese: goprocure.javnenabavke.gov.ba u nekom internetskom pretra-živaču. Svi ugovorni organi nakon registracije mogu nesmeta-no koristiti obrasce u aplikaciji. Izrada obavještenja u aplikaciji podrazumijeva online unos podataka u predviđena polja (iz-bor između ponuđenih opcija, unos informacija, oznaka).

Prednost elektronskog načina izrade i objavljivanja svih vr-sta obavještenja je što elektronski unos podataka ugovornom organu omogućava jednostavan i brz unos podataka, ispravlja-nje i brisanje unesenog teksta prije konačnog slanja na objavlji-vanje, pomoć pri unosu podataka te automatsko obavještenja o neispunjenim, a obaveznim poljima i o uočenim greškama unosa prije slanja na objavljivanje. Ugovorni organi smanjuju mogućnost greške i slanja neispravnih obavještenja, a samim tim smanjuju i troškove za objavu ispravke obavještenja ili obja-vu poništenje obavještenja.

Informacioni sistem za online objavu obavještenja u po-stupcima javnih nabavki Go-procure omogućava subjektima koji provode postupak javne nabavke roba, usluga i/ili radova online pripremu i objavu obavještenja tokom provođenja po-stupaka javnih nabavki.

Sam sistem Go-procure je informacioni sistem zasnovan na najnovijim web tehnologijama i kao takav osigurava brži, intuitivniji i funkcionalniji pristup procesu objave obavještenja u postupcima javnih nabavki. Web obrasci koji se popunjavaju su unaprijeđeni u odnosu na obrasce obavještenja (Službeni glasnik BiH, 17/05), a sistem Go-procure se dodatno brine da većina podataka koja se unosi bude u pravom formatu i sadr-žaju. Sistem omogućava i brisanje obavještenja koja imaju sta-tus “u pripremi“.

Ovaj sistem omogućava vođenje pregledne evidencije o svim postupcima javnih nabavki, pretragu obavještenja te ge-nerisanje različitih statističkih izvještaja. Informacioni sistem omogućava ugovornim organima da u svakom trenutku mogu dobiti pregled svih postupaka unesenih od strane operatera kao i pregled svih postupaka ugovornog organa koji su uneseni od strane bilo kojeg operatera. Zatim sistem omogućava i pre-glede svih obavještenja vezanih za odabrane postupke. Omo-gućeno je da svaki operater sam vodi evidenciju o trenutnom statusu postupka, odnosno operaterima je omogućen pregled svih obavještenja koja se nalaze u statusu pripreme, statusu obavještenja poslanih na objavu te statusu objavljenih obavje-štenja. Također, operateri imaju mogućnost pretraživanja u in-formacionom sistemu po broju obavještenja, vrsti postupka, vrsti ugovora i vrsti obavještenja. Na kraju, važno je i napome-nuti da informacioni sistem omogućava generisanje određenih predefinisanih izvještaja (10 različitih izvještaja) za potrebe svog ugovornog organa.


U novembru 2011. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 33.364.044,39 KM, što čini 20,40% od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh.

berzama. U sklopu 1.228 transakcija prometovano je 3.100.295 vrijednosnih papira. U novembru je održana druga aukcija tre-zorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine. Metodom više-strukih cijena upisano je ukupno 2.500 trezorskih zapisa po ponderisanoj prosječnoj cijeni od 98,863% od nominalne vri-jednosti koja je iznosila 10.000,00 KM, čime je za emitenta pri-

Piše: Elvira Ahmetović

kupljeno ukupno 24.714.958,70 KM. Bez aukcije trezorskih za-pisa novembarski učinak na SASE bio bi još katastrofalniji i iz-nosio bi 8.649.085,69KM.

Sva tri berzanska indeksa su duboka potonula. Najgore je prošao SASX-10 koji prati kretanje deset najlikvidnijih kompa-nija, a koji je u novembru izgubio 11,36% svoje vrijednosti. Sli-jedi ga BIFX koji je oslabio za 6,27%, dok je SASX-30 u minu-su 3,02%. Tržišna kapitalizacija Sarajevske berze na kraju no-vembra iznosila je 4.415.158.014,33 KM i za 6,46% je manja nego u oktobru. Prošle godine u ovo vrijeme tržišna kapitaliza-cija SASE iznosila je skoro 7 miliona KM, iz čega se vidi u ko-jem pravcu ide SASE. U strukturi investitora domaći investito-ri odnijeli su prednost nad inozemnim, i na kupovnoj i na pro-dajnoj strani.

SASE >>>

Kako vrijeme više odmiče, optimizmu je sve manje mjesta. Globalna finansijska kriza, prijetnja od kraha eura, smanjen kreditni rejting BiH, nestabilna politička situacija samo su neki od razloga zbog kojih se ni u narednom periodu ne mogu očekivati poboljšanja na SASE. Cijeli svijet je u strahu od toga što nam donosi iduća godina, a posebno investitori koji su preokupirani mišlju kako izgubiti manje novca od drugih. Stoga više nikoga ne iznenađuje što se ulagači još više povlače.

Sve manje optimizma


>>>

Ilirika osniva novčani fond

Kako vrijeme više odmiče, optimizmu je sve manje mjesta. Globalna finansijska kriza, prijetnja od kraha eura, smanjen kreditni rejting BiH, nestabilna politička situacija samo su neki od razloga zbog kojih se ni u narednom periodu ne mogu oče-kivati poboljšanja na SASE. Cijeli svijet je u strahu od toga što nam donosi iduća godina, a posebno investitori koji su preoku-

pirani mišlju kako izgubiti manje novca od drugih. Stoga više nikoga ne iznenađuje što se ulagači još više povlače. No, nisu svi u strahu od nadolazećeg perioda. Ilirika DZU Sarajevo 15. novembra objavila je javni poziv za uplatu udjela otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom Ilirika Novac. Javni poziv za uplatu udjela otvoren je 90 dana. Za vrijeme trajanja javne ponude, početna vrijednost jednog udjela iznosi 10,00 KM. U skladu sa Zakonom o investicijskim fondovima javna ponuda smatrat će se uspješnom u slučaju da se prikupi najma-nje 1.000.000,00 KM. OIF Ilirika Novac bit će treći fond kojim upravlja Ilirika DZU Sarajevo, pored postojećeg dioničkog OIF Ilirika Global i mješovitog OIF Ilirika Moj fond, kojima Dru-štvo upravlja uspješno već nekoliko godina. Novi fond je nami-jenjen podjednako individualnim i institucionalnim ulagači-ma, koji su zainteresirani da se njihova slobodna novčana sred-stva ulažu na odabranim lokalnim, regionalnim i globalnim fi-nansijskim tržištima. Ciljani omjer alokacije imovine Fonda bit će 80% u kratkoročne vrijednosne papire s fiksnim prinosom (depoziti, trezorski i komercijalni zapisi) te 20% u druge vrije-dnosne papire s fiksnim prinosom te novčanim i obvezničkim fondovima. Osnivanje OIF-a Ilirika Novac će na tržištu kapita-la ponuditi novi i kvalitetan instrument za ulaganje. Prema svojoj definiciji, ovaj vrijednosni papir nudi visoku likvidnost i relativno sigurnu stopu povrata, što ga posebno u vremenima krize na tržištima kapitala, svrstava u izrazito atraktivan vid ulaganja. Ilirika DZU u ovom trenutku predstavlja lidera na tr-žištu otvorenih investicijskih fondova u BiH sa oko 45% tržiš-nim udjelom i 5,8 miliona KM imovine na upravljanju.

Vlada uzima depozite javnih preduzeća

Osim Ilirike, i Vlada FBiH u idućoj godini namjerava se akti-vnije uključiti na tržište kapitala. Kako je najavio federalni mi-nistar finansija Ante Krajina, Vlada u idućoj godini namjerava pokriti najveći dio minusa u budžetu izdavanjem vrijednosnih papira. Najveći dio tih dugoročnih vrijednosnih papira, a riječ je oko 230 miliona KM, otkupila bi privredna društva u vla-sništvu Federacije BiH koja imaju slobodnih sredstava, trenu-tno deponiranih u bankama. Radi se o profitabilnim poduze-ćima poput BH Telecoma, Elektroprivrede BiH, Pošte BiH, Aerodroma Sarajevo, s čijim su menadžmentima već obavljeni pregovori.

Prema podacima Ureda za reviziju institucija u FBiH, BH Telecom i Elektroprivreda BiH na svojim računima u komer-cijalnim bankama prošle godine držali su depozite veće od 450 miliona KM. Dugoročni depoziti BH Telecoma, pojašnjavaju revizori, oročeni su kod više banaka, uz kamatne stope u ra-sponu od 2,50 do 5,50 posto, što je u odnosu na 2009. godinu znatno smanjenje. Kratkoročni depoziti nalaze se u devet ba-naka po osnovu 26 sklopljenih ugovora. Kamate se kreću od 2,30 do 5,51 posto i po tom osnovu je inkasirano 6.791.702 KM. Elektroprivreda BiH (EPBiH) raspolaže sa 235.677.000 KM de-poniranih sredstava. Kratkoročni depoziti u EPBiH iznose 225.898.365 KM, a dugoročni 9.779.150 KM. Novac EPBiH de-ponovan je po fiksnoj kamatnoj stopi na godišnjem nivou od 4,10 do 5,81 posto. Dugoročni depoziti oročeni su na 13 mjese-ci po kamatnoj stopi od 5,50 posto na godišnjoj razini.

Regulatori tržišta kapitala potpisali su u Beogradu Deklaraciju o saradnji, koja bi trebala ujednačiti uvjete poslovanja i formirati regionalno tržište u ovoj oblasti. Deklaraciju o saradnji potpisali su predstavnici regulatora tržišta kapitala iz Federacije BiH, Republike Srpske, Distrikta Brčko, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Hrvatske i Slovenije. Potpisnici Deklaracije su prihvatili da će pomagati jedni drugima kako bi se unaprijedio razvoj tržišta vrijednosnih papira iz njihove nadležnosti, osigurao integritet, efikasnost i uredno funkcioniranje tržišta te kako bi se poboljšala zaštita investitora.


U novembru 2011. godine na Banjalučkoj berzi je ostva-ren izuzetno visok ukupan promet od čak 131 milion KM, pri čemu na Ministarstvo finansija RS otpada

47,57% ukupnog prometa. Kao što je to već uobičajeno u po-sljednje tri godine, ovaj visoki promet nije bio rezultat poveća-nog redovnog prometa na berzi, već prvenstveno javne ponude obveznica i trezorskih zapisa kojima je ostvareno skoro 124 miliona KM ili više od 94 % ukupnog prometa. Redovan pro-met se zadržao u okvirima u kojima se već duže vrijeme kreće, odnosno iznosio je 3,2 miliona KM i u ukupnom prometu je

učestvovao sa 2,45 %. Trgovanje u novembru je na najbolji na-čin potvrdilo činjenicu da je za rast cijena hartija od vrijednosti mnogo važnija struktura nego sama visina ukupnog prometa. Takođe, ponovo se potvrdilo da se u posljednjih nekoliko go-dina Banjalučka berza sve više pretvara u tržište dužničkih har-tija od vrijednosti, dok vlasničke hartije padaju u drugi plan. Ta činjenica dodatno pokazuje slabost domaće privrede pošto investitori nisu zainteresovani za učešće u vlasništvu preduze-ća, već prvenstveno za pozajmljivanje novca javnom sektoru. Dugoročno, takvo tržište kapitala, ali i takva ekonomija ne mogu biti održivi.

Svi indeksi u minusu

Novembar je na Banjalučkoj berzi donio oštar pad cijena har-tija od vrijednosti, što je imalo posljedicu da svi indeksi mjesec završe u crvenom. Poslije dužeg vremena jedan indeks, Ber-

Piše: čedomir Spasojević

BLSE >>>

Novembar 2011. godine na Banjalučkoj berzi je obilježen oštrim padom indeksa. Taj pad se dogodio u mjesecu u kojem je ostvaren ubjedljivo najveći promet na Banjalučkoj berzi u posljednje četiri godine. Međutim, kao što je to već uobičajeno na Banjalučkoj berzi, taj promet od 130 miliona KM je rezultat velike emisije državnih obveznica i trezorskih zapisa (jednostavnije rečeno – zaduživanja države), a ne rasta prometa akcijama preduzeća. Tako je još jednom došla do izražaja činjenica da se glavni poslovi u našoj zemlji obavljaju sa državom, pa čak i na berzi.

Potop indeksau novembru


>>>

zanski indeks Republike Srpske (BIRS), ostvario je pad vrije-dnosti i na godišnjem nivou. Iako je jedini “gubitnik“ na godi-šnjem nivou, BIRS je ostvario najmanji pad u novembru od 5,72 %. Slijedi ga Indeks investicionih fondova RS (FIRS), koji je izgubio 5,79 % svoje vrijednosti, dok je neslavni “šampion“ Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10), koji je novembru 2011. godine izgubio čak 8,92 % svoje vrijednosti. Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze u novembru 2011. go-dine očekivano je opala za 3,43 % i iznosila je 3,892 milijarde KM.

Vlada raspisuje konkurs za izbor direktora Komisije za hartije od vrijednosti RS

Problem na koji smo ukazali u prošlomjesečnom tekstu da Re-publika Srpska već više od godinu dana ima Komisiju za har-tije od vrijednosti kojoj je istekao mandat, napokon se počeo pomjerati sa mrtve tačke. Predsjednik RS donio je Odluku o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje predsjedni-ka, zamjenika predsjednika i članova Komisije za hartije od vrijednosti RS (KHOV), zbog isteka mandata, objavljeno je u Službenom glasniku RS. Prethodno je poništena Odluka o ra-spisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje predsjedni-ka, zamjenika predsjednika i članova Komisije koja je donese-na 12. maja prošle godine. Na konkurs se mogu prijaviti kandi-dati koji imaju VSS pravnog ili ekonomskog smjera, deset go-dina radnog staža, od čega pet godina u oblasti tržišta kapitala, te odgovarajuće stručno zvanje i lična svojstva koja ih čine kva-lifikovanim za obavljanje te funkcije. Takođe, kandidati ne mogu posjedovati, direktno ili indirektno, više od pet odsto udjela u kapitalu pravnog lica kojem KHOV daje dozvolu za obavljanje poslova niti mogu biti članovi organa ovih pravnih lica. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Komisije, na prijedlog predsjednika RS, imenuje Narodna skupština. Mandat sadašnjeg predsjednika KHOV-a Miodraga Jandrića, zamjenika i članova Komisije, istekao je još 28. septembra 2010. godine.

Transformacija ZIF-ova

U Banji Vrućici kod Teslića Udruženje ekonomista SWOT je organizovalo konferenciju koja je okupila oko 80 predstavnika društava za upravljanje fondovima iz BiH, Slovenije, Hrvatske i Srbije, predstavnike berzi i druge zainteresovane za transformaciju investicionih fondova. Na tom skupu je ponovo ukazano da su trenutni investicioni fondovi jedna od najslabijih karika tržišta kapitala u RS. Trenutni status fondova je neodrživ i mali akcionari s pravom ukazuju da su se fondovi od zaštitnika njihovih interesa pretvorili u sredstvo kojim manipulišu uske grupe ljudi iz društava za upravljanje. Zato je veoma važno da buduća transformacija investicionih fondova omogući da oni zauzmu važno mjesto na tržištu kapitala u RS, koje im pripada.

Kretanje indeksa Banjalučke berze u novembru 2011. godine


Već duže vrijeme privredni “bolesnik“, SAD konačno pokazuju znakove oporavka. Kao što grafikoni ispod pokazuju (izvor: Norwegian Energy), indeks pouzda-

nja potrošača je u porastu, a broj nezaposlenih je u padu. Uku-pna privredna aktivnost u zemlji je također u porastu.

NAFTNA KOLUMNA >>>

Piše: Adnan Imširović

Cijene nafte su lančano vezane za stanje privrede u svijetu. Zato ćemo prvo pogledati kakva je trenutna ekonomska klima širom svijeta, kako se približavamo novoj godini.

S druge strane, motori svjetske privrede – Kina, Indija kao i druge azijske zemlje – pomalo posustaju. U Kini, novembar je donio smanjenje inflacije, ali i pad industrijske aktivnosti i izvoza. U Indiji, rast industrijske proizvodnje je znatno slabiji, a valuta ove zemlje je u slobodnom padu (grafikoni PMI i GDP za Kinu i Indiju su ispod, isti izvor). Slično je i sa Južnom Ko-rejom. Jedino Japan izgleda relativno dobro. Međutim, za ra-zliku od SAD-a i Evrope, većina azijskih zemalja ima visoke dr-žavne rezerve pa su u stanju da relativno lako promijene fis-kalnu i monetarnu politiku i tako podrže privrednu aktivnost.

Nova godina

Evropski samit donio je dogovor o fiskalnoj disciplini u okviru EU. Njemačka, najveća privreda Evropske unije, izgleda relati-vno dobro sa pozitivnim prognozama i padom nezaposlenosti. Međutim, u ostalom dijelu Evrope, posebno na tzv. periferiji, situacija je obrnuta. Samit je odgodio mnoge probleme, ali ih još nije riješio. Ključno, uloga Evropske centralne banke nije jasno definisana. Većina posmatrača ove regije očekuje recesi-ju, odnosno pad ekonomskog rasta u idućoj godini.

Potražnja za naftom i derivatima je i dalje slaba u SAD-u, Japa-nu i Evropi. Zbog toga su rafinerijske marže niske i u mnogim slučajevima negativne (grafikon iznad). Rafinerije u Aziji su do skora uživale u izuzetnim zaradama, koje su drastično pale u posljednjih mjesec dana, sa padom potražnje za tzv. srednje de-rivate (dizel i kerozin). Pojednostavljeno, niske marže znače da su cijene nafte previsoke u odnosu na potražnju i na cijene de-rivata. Postoje samo dva rješenja: ili će nivo privredne aktivno-sti porasti i povećati cijene derivata ili će cijene nafte pasti.


Učesnici seminara EIP, u najvećoj mjeri predstavnici malih i srednjih preduzeća, kojima je program i nami-jenjen, dobili su informacije o preduslovima za pristu-

panje programu, načinima korištenja, kao i uspješnom projek-tu u oblasti eko-inovacija, realizovanim u Hrvatskoj u okviru EIP-a. Seminaru su, pored predstavnika malih i srednjih pre-duzeća, prisustvovali i predstavnici državnih institucija kao i drugih institucija za podršku biznisu.

EIP olakšava pristup finansijama

EIP, između ostalog, olakšava pristup finansijama za pokreta-nje i rast malih i srednjih preduzeća, posebno ulaganjem u ino-vativne aktivnosti. BiH je izrazila interes za učešće u EIP-u na-dležnoj generalnoj direkciji Evropske komisije, a Ministarstvo

EICC BiH >>>

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje vodi i prati postupak pristupanja Programu, očekuje završetak procedure početkom naredne godine. Preduslovi za pristupanje progra-mu su potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između BiH i EU i plaćanje tzv. ulazne karte na godišnjem nivou, za šta dio sredstava može biti izdvojen iz pretpristupne pomoći EU. Jedan od mehanizama podrške programa za preduzetništvo i inovacije je Evropska preduzetnička mreža (EEN) koja okuplja 600 partnerskih organizacija (privrednih komora, instituta, univerziteta, razvojnih agencija i sl.) u 50 država.

EEN postoji i u BiH, a koordinator je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine – Euro info korespondentni cen-tar BiH. Predstavnica Privredne komore Hrvatske i koordina-torica Evropske preduzetničke mreže u Hrvatskoj Vesna Tor-barina, navela je da je Hrvatska potpisala Memorandum o ra-zumijevanju sa EU, što je bio jedan od preduslova za pristupa-nje EIP-u 2008. godine i da su iskustva Hrvatske u vezi sa EIP-om pozitivna.

Piše: jadranka Stany

U Sarajevu je sredinom novembra 2011. godine održan seminar o mogućnostima korištenja Programa za preduzetništvo i inovacije (EIP) Evropske unije, s naglaskom na iskustvima Republike Hrvatske. Seminar su organizovali Direkcija za evropske integracije BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji sa projektom Podrška vladi BiH u procesu evropskih integracija i koordinaciji pomoći Evropske zajednice – Faza III i Vanjskotrgovinskom komorom BiH – Euro info korespondentnim centrom BiH, kao koordinatorom Evropske preduzetničke mreže u BiH.

Seminar o mogućnostima korištenja Programa za preduzetništvo

i inovacije (EIP)


EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

CTF je bio zajedničko radno tijelo EU i BiH s ciljem po-moći u ispunjavanju zadataka postavljenih pred Bosnu i Hercegovinu, prvo u okviru regionalnog pristupa Ev-

ropske unije, a potom i procesa stabilizacije i pridruživanja. U okviru CTF-a zajedno su radili domaći stručnjaci i strani par-tneri, djelujući kako na uspostavljanju sistema u Bosni i Herce-govini koji su kompatibilni s evropskim rješenjima, tako i na izgradnji i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH.

U okviru CTF-a rad se odvijao u radnim grupama (WG), monitoring grupama (MG) te plenarnim skupovima (PM), a čitav rad CTF-a nadzirao je Nadzorni odbor CTF-a (CTF SB).

Problemi uočeni na određenim nivoima hijerarhije CTF-a slali su se na Stalni pregovarački sto (PNT).

Glavnu ulogu u koordinaciji rada CTF-a imala je Direkcija za evropske integracije BiH. CTF je početkom pregovora o za-ključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU 2005. godine prerastao u Praćenje procesa reformi (RPM).

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija

CTF (Consultative Task Force/Task Force Consultative) osnovano je 1998. godine na osnovu Deklaracije o specijalnim odnosima između EU i BiH, koje je Vijeće Evropske unije usvojilo na sastanku u Luksemburgu 1998. godine.

CTF- Konsultativno radno tijelo


TEMA >>>

Poštovani čitatelji,putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,

pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog cen-tra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemalja među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslo-vne saradnje kompanija koje smo izdvojili za decembarsko iz-danje magazina InfoKom. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pri-stup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduze-ća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontakti-rate putem e-maila: [email protected]. Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mre-ži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje obja-vljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresova-na preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direktno pove-zujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnjadecembar 2011.


>>>


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agen-cija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine BHEPA i Sektor za privredu, u partnerstvu sa USAID-Sida

FIRMA projektom, organizirala je nastup bh. kompanija na sajmu metalske industrije MIDEST 2011, održanom u Parizu u periodu od 15. do 18. novembra 2011. godine. Na štandu BiH izlagali su TT Kabeli iz Širokog Brijega, Unis Tok iz Kalesije i Mikroelektronika iz Banje Luke. Pored navedenih izlagača, Sa-rajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) organizirala je posjetu osam kompanija iz oblasti metalske industrije sa po-dručja regije Sarajevo, i to: Uniklima, UNIS Fagas, Unis Group, Energoinvest TDS, Termoaparati, Famos AD, Dženemi i Me-talprodukt. Predstavnici bh. kompanija su imali veliki boj sa-stanaka s potencijalnim partnerima, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate, odnosno prodaju bh. proizvoda na inostranom tržištu. Veliko interesovanje vladalo je za proiz-vodima koje proizvodi Unis Tok iz Kalesije. Također, TT Kabeli

SAJMOVI >>>

Na sajmu MIDEST koji se u Parizu održao od 15. do 18. novembra ove godine Bosna i Hercegovina je prvi put pred-stavila svoje potencijale. Predstavnici bh. kompanija su imali veliki boj sastanaka s potencijalnim partnerima, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate, odnosno prodaju bh. proizvoda na inostranom tržištu.

Piše: Midhat čehajić

Dvije kompanije iz BiH na sajmu MIDEST u Parizu ugovorile izvozne narudžbe

iz Širokog Brijega započeli su razgovore s predstavnicima bel-gijske tvrtke Gauder o isporuci nove opreme, neophodne za povećanje proizvodnje za 60 posto i dobivanje VDE certifikata potrebnog za njemačko i austrijsko tržište.

Prvo predstavljanje potencijala Bih na MIDESTU

Inače, ovo je bilo prvo predstavljanje potencijala Bosne i Her-cegovine na vodećem svjetskom sajmu metalske industrije, po-svećenom industrijskom podugovaranju i B2B susretima. To-kom trajanja sajma MIDEST, podugovarači i kupci mogu sa-gledati posljednja dostignuća iz oblasti koju obuhvata podugo-varačka industrija, trenutnu situaciju na tržištu te se tako pove-zati sa regionalnim i međunarodnim partnerima. Ove godine učestvovalo je oko 1.800 firmi iz 40 zemalja svijeta, a zapažen nastup imali su predstavnici iz Kine, Turske, Njemačke, Slova-čke, Češke i Francuske. Na sajmu su predstavljene nove tehno-logije, posebno oprema za rezanje, savijanje, bušenje i robotika.


Pripadnici Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u i članovi njihovih porodica su 20. novembra 2011. godine u sjedištu NATO-a u Briselu učestvovali u NATO Charity bazaru 2011, glavnom i najvećem godišnjem društvenom događaju koji organizuje i čiji je pokrovitelj NATO. Tokom ove humanitarne akcije promovirani su i autentični proiz-vodi iz Bosne i Hercegovine.

Transport proizvoda u Brisel organiziralo je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u saradnji s Vanj-skotrgovinskom komorom BiH. Prema podacima

BHEPA-e, svoje proizvode na Nato Charity bazar poslale su kompanije: Lijanović, Ovako, Alma Ras, Dr. Paša i BH Crafts. Bila je ovo izuzetna prilika da se predstavi i promovira dio ba-štine, tradicionalna hrana, piće i drugi proizvodi iz Bosne i Hercegovine i time učestvuje u pažnje vrijednoj humanitarnoj aktivnosti.

nATO finansijski podržao jedan projekat iz Bih

Preko pet hiljada gostiju posjetilo je NATO bazar koji je uklju-čivao štandove, međunarodni restoran i izvlačenje nagrade. Među gostima su bili visoki zvaničnici NATO-a, ambasadori i vojni predstavnici. NATO Charity bazar je humanitarnog ka-

EICC >>>

raktera te su tokom njegovog trajanja prikupljena značajna fi-nansijska sredstva. Kao što se sredstva na transparentan način prikupljaju, isto tako se i raspodjeljuju za dobrotvorne svrhe i dodjeljuju se za odobrene humanitarne projekte u Belgiji i ino-stranstvu. Ove godine NATO Charity bazar je pored 28 drugih, odabrao i projekat iz Bosne i Hercegovine (u općini Pale), “Sunce – Udruženje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama“, koji je ušao u najuži izbor nagrađenih sa 9.000 eura, što je gotovo maksimalna moguća suma novca. Što je još vrjednije, zahvaljujući angažmanu osoblja i porodica Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u i primljenim donacijama, Bosna i Hercegovina je tokom cijele godine, a posebno na dan dobrotvornog bazara, bila vidljiva i prisutna među 36 država članica NATO-a i Partnerstva za mir.

Bh. kompanije na humanitarnom NATO bazaru u Briselu


SAJMOVI >>> BioFach 2012

Bosna i Hercegovina će se na BioFachu predstaviti na kolektivnom štandu bh. privrede. Promociju domaćih kompanija organizira Vanjskotrgovinska komora Bosne

i Hercegovine uz podršku partnera u projektu USAID-SIDA FARMA i SIPPO. Na bh. štandu izlagat će osam domaćih kom-panije (Anđelić d.o.o. Trebinje, Bionatura d.o.o. Breza, Elmar Aroma Care d.o.o. Bileća, Elmar d.o.o. Trebinje, Halilović d.o.o. Ilijaš, Heko d.o.o. Bugojno, Roing d.o.o. Ljubuški, Smrčak d.o.o. Zvornik). Sajam će, pored navedenih izlagača, posjetiti i četiri bh. kompanije (Arome d.o.o. Mostar, Ekomozaik d.o.o. Šeko-vići, K+G+H Mostar i Organska kontrola Sarajevo). Bosna i Hercegovina već ima značajan izvoz iz oblasti ljekovitog bilja i šumskih plodova u zemlje EU. Koncept nastupa na sajmovima u EU, a posebno u Njemačkoj, već se pokazao veoma uspje-šnim na primjeru drugih zemalja iz okruženja. Ipak, za ostva-

BioFach je jedan od najznačajnijih svjetskih sajmova organske proizvodnje koji se svake godine održava u Nirn-bergu – Njemačka. Od 15. do 18. februara naredne godine BioFach će se održati po 23. put. Svoje učešće na ovom prestižnom događaju osigurala je i Bosna i Hercegovina.

Kontinuirano učešćebh. izlagača na BioFachu

Piše: Eldina Begović

Bh. izlagači na BioFachu 2012:

• Anđelić d.o.o. Trebinje• Bionatura d.o.o. Breza• Elmar Aroma Care d.o.o. Bileća• Elmar d.o.o. Trebinje• Halilović d.o.o. Ilijaš• Heko d.o.o. Bugojno• Roing d.o.o. Ljubuški• Smrčak d.o.o. Zvornik

renje vidljivih efekata u povećanju izvoza potrebno je kontinui-rano sudjelovanje na sajmovima od ovakvog značaja najmanje dvije-tri godine. Pri tome je finansijska i organizacijska podr-ška stranih partnera, institucija kao što je VTK BiH/ BHEPA, te organa vlasti od presudnog značaja.

Sajam otvoren samo za poslovne posjete

Sajam BioFach na raspolaganju ima prostor od 45.485 m² za predstavljanje najsavremenijih dostignuća u organskoj proiz-vodnji, kao i visokokvalitetnih organskih proizvoda. Prošle go-dine, na sajmu je nastupilo 2.544 izlagača iz 131 zemlje svijeta. Pored toga, sajam je posjetilo preko 44.000 predstavnika poslo-vne zajednice. Od ukupnog broja izlagača na spomenutom saj-mu, 70% dolazi iz inozemstva. BioFach je izuzetno pogodan za uspostavljanje poslovnih kontakata sa proizvođačima i kupci-ma koji dolaze iz cijelog svijeta. Upravo na ovom mjestu orga-nizira se promocija kompanija iz svih oblasti organske proizvo-dnje i stvara prilika za produbljivanje postojećih poslovnih od-nosa i kreiranje novih. Oko 86% izlagača na ovom sajmu oče-kuje narudžbe od strane potencijalnih partnera sa kojima su se susreli i razgovarali na BioFachu.

BioFach garantira konstantno visoku kvalitetu proizvoda koji se izlažu na sajmu, postavljanjem veoma striktnih pravila, a kojih se jednostavno morate pridržavati ukoliko želite učes-tvovati na ovom sajmu. Upravo zbog toga, izlagati na BioFachu mogu, isključivo, kompanije koje posjeduju organski certifikat za svoje proizvode, izdat od strane priznatog certificirajućeg tijela. Naredne godine na BioFachu zemlja u fokusu je Indija.


Najniže nuđene cijene kukuruza su se kretale od 149,00 do 154,00 eura/t. Kao razlog konstantnog pada cijene, izvoznici iz Srbije navode nizak vodostaj Dunava te rast kursa eura u od-nosu na dinar. Vještački suv kukuruz se na domaćem tržištu početkom mjeseca nudio od 350,00 do 370,00 KM/t + PDV, da bi cijena prvih decembarskih dana pala za 20,00 KM/t i trenu-tno se kreće od 330,00 do 350,00 KM/t + PDV.

Za razliku od kukuruza, cijena pšenice je prilično stabilna, osim tržišta Srbije, gdje je došlo do blažeg rasta cijene. Ponude sa tržišta Mađarske su se kretale od 180,00 do 198,00 eura/t, dok su nuđene cijene sa tržišta Srbije i Hrvatske nešto veće u odnosu na protekli period i kretale su se od 185,00 do 195,00 eura/t. Nuđene cijene pšenice na domaćem tržištu su se kretale od 380,00 do 420,00 KM/t + PDV.

nova godina – nove cijene

Ponuda ječma i zobi iz uvoza je sve manje, ali na domaćem tr-žištu za sada nema pomjeranja cijena. Ponude ječma sa tržišta Mađarske su se kretale od 180,00 do 182,00 eura/t početkom novembra, da bi u drugoj polovini novembra i početkom de-cembra ječma bilo sve manje. Mađarski izvoznici komentarišu da je na njihovom tržištu ječma jako malo i da bi cijena u nare-dnom periodu mogla značajnije porasti, što je bio slučaj i pro-šle godine. Ponuda ječma sa tržišta Srbije i Hrvatske skoro da i nema, a cijene su znatno veće u odnosu na ponude sa tržišta Mađarske. Cijena ječma na domaćem tržištu se kretala od 410,00 do 430,00 KM/t + PDV, a cijena zobi od 430,00 do 460,00 KM/t + PDV.

Cijena sojine sačme sa tržišta Slovenije je bila u konstant-nom padu, tako da se sačma 46% proteina nudila od 281,00 do 288,00 eura/t. Na domaćem tržištu se sojina sačma 46% proteina u rinfuzi nudila po cijenama od 610,00 do 650,00 KM/t + PDV.

Suncokretova sačma 33% proteina sa tržišta Srbije je tako-đe nuđena po znatno nižim cijenama, već od 129,00 eura/t, dok je sačma sa 26% proteina sa tržišta Slovačke nuđena već od 108,00 eura/t. Suncokretova sačma 33-34% proteina na do-maćem tržištu je tokom proteklog mjeseca takođe bila u padu, a nuđene cijene su se kretale od 280,00 do 340,00 KM/t + PDV, zavisno od proteinske vrijednosti.

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Nuđena cijena kukuruza sa tržišta Srbije je tokom novembra bila prilično nestabilna, što nije bio slučaj prethodnih godina. Za razliku od kukuruza, cijena pšenice je prilično stabilna. Ponuda ječma i zobi iz uvoza je sve manja, ali na domaćem tržištu za sada nema pomjeranja cijena.

Cijena kukuruza i dalje niska


Domaći mlinovi su izašli sa novom prodajnom cijenom nižom za oko 0,05 KM/kg i brašno T-500 se trgovalo od 0,512 do 0,684 KM/kg + PDV, dok je T-400 zadržao prošlomjesečnu po-nudu od 0,60 do 0,70 KM/kg + PDV. Krajem novembra bilježi-li smo još jedan pad izvozne cijene brašna za 5,00 eura/t, najni-ža ponuda za T-500 je 230,00 eura/t, a za T-400 250,00 eura/t.

Obogaćena ponuda ulja

Povećanjem proizvodnje suncokretovog zrna i dobar prinos doveli su do smanjenja cijene sirovog ulja u EU, Rusiji i Ukraji-ni. Na domaćem tržištu pojavio se novi mađarski brend sunco-kretovog ulja Natur i njegova ponuda je iznosila 2,051 KM/l + PDV. Po kvalitetu i po sastavu je sličan Floriolu, ali pošto se tek pojavio na našem tržištu, prodaja ide laganim tempom. Poslije dužeg vremena u prodaji se ponovo pojavilo makedonsko sun-cokretovo ulje Brilijant i prodaje se po cijeni 2,00 KM/l + PDV. Cijena Floriolovog ulja na domaćem tržištu je od početka de-cembra pala za 0,46 % i nudila se od 2,14 do 2,307 KM/l + PDV. U fabrici Floriol odobrili su količinski rabat koji će trajati do 31. 12. 2011. Nova izvozna cijena Floriol suncokretovog ulja iznosi 1,07 eura/l, a Floriol Familly 1,035 eura/l sa uračunatim rabatom. Izvozna ponuda ulja iz Srbije kretala se od 1,00 do 1,05 eura/l, a iz Makedonije 1,115 eura/l. Na Mađarskoj berzi cijena uljane repice opala je za oko 9,00 eura/t, pa se veletrgo-vci nadaju još jednom padu cijene ulja.

Dobri prinosi sirovine za preradu šećera

Cijena šećera na međunarodnim berzama i dobri prinosi siro-vine za preradu doveli su do novog pada cijene šećera na doma-


Budući da cijena pšenice u Mađarskoj bilježi pad, bilo je očekivano da i cijena brašna na domaćem tržištu bude korigovana. Povećanjem proizvodnje suncokretovog zrna i dobar prinos, doveli su do smanjenja cijene sirovog ulja u EU, Rusiji i Ukrajini. Promjene zabilježene i kod cijene šećera.

Kretanje cijena od 11. 11. do 9. 12. 2011.

ćem tržištu za oko 7% u odnosu na protekli mjesec, te se nje-gova prodajna cijena kreće od 1,32 do 1,36 KM/kg + PDV. Tre-nutna cijena po kojoj se trguje na tržištu Srbije se kreće od 752,00 do 760,00 eura/t, a izvozna ponuda u lukama Bar i Rijeka nudi-la se od 575,00 eura/t. To je za 35,00 eura/t niža cijena od prije mjesec dana, tako da se i u narednom periodu očekuju oscila-cije u cijeni.

Cijene krenule nadolje



U proteklom periodu, armaturna mreža i betonsko gvožđe su jedini građevinski materijal kod koga su se cijene mijenjale. Od posljednjeg sniženja cijena početkom novembra, kada su pro-izvođači izašli sa nižim cijenom za 20,00 eura/t, ovakvo stanje se zadržalo i u decembru. Iako je bilo najavljeno da će poče-tkom decembra doći do promjene, proizvođači i veletrgovci se nisu oglasili sa novim cijenama ovih artikala. Cijena betonskog gvožđa se u zavisnosti od profila kreće od 998,00 do 1.038,00 KM/t + PDV, dok je armaturna mreža zadržala cijenu od 1.135,00 KM/t + PDV.

Smanjena potražnja uticala na stabilnost cijena građevinskih roba

Domaće cementare nisu imale zabilježenih promjena cijena, što je takođe i slučaj sa cementom iz uvoza. Trenutne faze ra-dova na objektima nemaju pojačanu potrebu za ovim materija-lom te je i potražnja smanjena. U narednom periodu se ne oče-kuje niti ima najavljenih promjena cijena cementa. Slična situ-acija je i sa krečom, čija je ponuda vrlo raznolika, u zavisnosti od proizvođača. Trenutne ponude se kreću u rasponu od 90,00 do 136,75 KM/t + PDV.

Opekarski proizvodi, kao i rezana građa, nastavljaju period stabilnosti te su ponude identične kao i proteklog mjeseca.Naj-povoljnija ponuda za giter blok 25x19x19 iznosi 0,48 KM/kom

Kretanje cijena od 10. 11. do 9. 12. 2011.

+ PDV, dok se cijene rezane građe kreću od 239,00 do 310,00 KM/m3 + PDV.

Svi građevinski materijali su ostali na nivou iz prethodnog perioda. Kraj građevinske sezone i samim tim smanjena potra-žnja za građevinskim materijalima, uticali su na stabilnost cije-na građevinskih roba.

Situacija na tržištu građevinskog materijala se ni u prethodnom periodu nije bitnije mijenjala. Kraj novembra i početak decembra su, kao i svake godine, određeni za završetak građevinske sezone. Vremenske prilike su ove jeseni bile povoljne za obavljanje građevinskih radova, ali zato ekonomska dešavanja nisu pogodovala dobrom poslovanju građevinskih firmi. Pred nama je period završnih radova i finalizacije građevinskih objekata započetih u proteklim mjesecima, pa se malo veća potražnja očekuje za materijalima koji se koriste u te svrhe.

Završena građevinska sezona


Check Point je prezentirao svoje nove proizvode: Anti-Bot Software Blade, Security Power i nove uređaje za zaštitu lokalnih mreža. Anti-Bot Software Blade je na-

mijenjen za zaustavljanje Bot-napada. Security Power je novi način za odabir sigurnosnih uređaja. Security Power bazira se na realnom saobraćaju i uvodi napredne sigurnosne funkcije i više novih pravila. Mjerenja baziraju na jedinicama Security Power Units (SPU). Prezentirano je i nekoliko novih modela uređaja: 2200, 4000, 12000 i 21400. Osnovne karakteristike no-vih uređaja su: redundantnost, fleksibilna mrežna povezivost, optimizirani za softverske bladeove, upravljivost multi-core tehnologija.

QSS je prezentirao moderne alate za testiranje sigurnosti računarskih sistema. Svi alati za penetraciju koriste: slabosti si-stema, exploit i payload.

Zaštita podataka

Symantec je u svojoj prezentaciji pokazao da nije samo vodeći u antivirusnom softveru, nego da se bavi i drugim aspektima vezanim za sigurnost računarskih sistema i podataka. Prezenti-rani su proizvodi: Veritas Operations Manager (VOM), Virtu-al Store, Symantec Data Loss Prevention proizvodi. VOM je

ANALIZA >>> QSS Data Security & Availability Masters Event 2011

U Sarajevu je sredinom novembra ove godine održan QSS Data Security & Availability Masters Event 2011. Os-novna tema ovogodišnjih prezentacija je bila sigurnost računarskih sistema i podataka, a obuhvaćeni su i virtu-alizacija i Cloud computing. U devet prezentacija izložene su novosti iz oblasti sigurnosti i Cloud sistema.

softver koji centralno vodi sve sadržaje, bilo kojeg kapaciteta, na bilo kojem operativnom sistemu (OS) i na bilo kojem data storageu (DS). Ovaj softver obezbjeđuje high availability (HA) i disaster recovery (DR) podataka. Virtual store je virtualizacij-ski softver koji se bazira na Veritas Cluster File Systemu. On reducira storage, uklanja uska grla, pojednostavljuje backupe virtualnih mašina (VM), vodi se preko VMWare vCentera. Symantec Data Loss Prevention proizvodi pokušavaju riješiti nove zahtjeve za zaštitom podataka.

VMWare je prezentirao vSphere 5.0 sa aspekta sigurnosti. Osim povećanja kapaciteta pojedinih VM (32vCPU i 1TB vRAM), omogućen je rad velikih aplikacija i baza. vCloud Director omogućuje slanje IAAS-a. vShield App omogućava zaštitu extraneta: pomoću firewalla, NAT-a, VPN-a, Web Load Balancera, antivirusa, kontrole pristupa. vCenter Site Recovery Manager omogućava DR.

Oracle je prezentirao sigurnost podataka i HA u privatnim DB Cloudima. Maximum Availibility Architecture (MAA) i Maximum Security Architecture (MSA) su bili osnovne teme prezentacije.

Cisco je prezentirao svoja rješenja za implementiranje i si-gurnost Cloud sistema: Data Center, Fex Linq, sigurnosni alati za Layer 2 (L2). Osim navedenog SW prezentiran je i novi hardverski (HW) proizvod: Cisco ASA 5585.

QSS dan posvećen sigurnosti računarskih sistema i podataka

Piše: Suad Sućeska


TEMA >>> Dodijeljene nagrade najboljim web stranicama u BiH

Kompanije koje danas nemaju web isto kao da i ne postoje

Treću godinu zaredom agencija Apriori komunikacije organizira Web Award Me BiH, nacionalni izbor najbo-lje bosanskohercegovačke web stranice. Na ovogodišnje

takmičenje pristiglo je više od 350 prijava, a u prvi izbor ušlo je 157 web stranica koje su se borile za različite titule u 15 katego-rija. Nakon ocjenjivanja desetočlanog stručnog žirija iz Bosne i Hercegovine i regije, proglašeni su pobjednici po kategorijama, te dodijeljen Grand Prix Web Award Me – Web godine, odno-sno izabrana web stranica koja je svojim dizajnom, funkcional-nošću i kvalitetom bila bolja od ostalih. Ovu nagradu dobila je stranica www.jazzfest.ba, koja je ujedno bila i pobjednik u ka-tegoriji “Kultura“.

Pored već navedenih nagrada po kategorijama i Grand Prix nagrade, organizatori su dodijelili nagradu Vision Web Award Me stranici benda Emir & Frozen Camels, dok je inovacija ovo-godišnjeg takmičenja, nagrada Balkan Web Award Me, dodije-ljena kompaniji Pliva za kompletnu prezentaciju i prisutnost na internet tržištu.

Važnost investiranja

Osnivač portala Webaward.me Danijel Koletić za InfoKom ka-zao je da je cilj dodjeljivanja ove nagrade povezati mlade ljude,

dizajnere i poslati poruku bh. javnoj upravi i kompanijama o važnosti investiranja u web stranice.

“Mnogi u BiH nisu svjesni značaja web stranica zato što je ovo još država političkog sustava i politika je ta koja mora uči-niti prvi korak. Znači, kada jedan grad bude ozbiljno investirao 50.000 ili 100.000 eura u jedan portal na kojem će se moći na-ći sve ćevabdžinice, doslovce sve crkve, džamije, muzeji, sve atrakcije, šoping centri, onda će to biti jasna poruka i drugima. Druga važna stvar je edukacija na tom području. BiH, kao i sve zemlje u regiji, što prije mora uvesti kao osnovni predmet u ško-lama online komunikaciju da bi mlade generacije koje već žive sa internetom znale koje su njegove prednosti i slabosti, na što moraju obratiti pažnju. Nažalost, bosanskohercegovačke kom-panije nedovoljno investiraju u odjele koji upravljaju webom, što je ogromna greška jer onaj ko danas nema web kao da i ne ne postoji“ – kaže za Infokom Koletić.


Bosanskohercegovačke kompanije nedovoljno investiraju u odjele koji upravljaju webom, što je ogromna greška. Na svu sreću, ima i onih kompanija koje su svjesne važnosti investiranja u web stranice.

nagrađene web stranice

Ove godine dodijeljene su nagrade u 15 kategorija: Mediji, Javna uprava, Korporativne stranice, Finansije, Kultura, Edukacija, Turizam, Brand web, Auto, Moda, Sport, Zdravlje, Social community (Socijalna mreža), Zeleni web te Osobni web.Dobitnici nagrada su:www.teve.ba (kategorija Mediji),www.javnenabavke.ba (Javna uprava), www.lutrijabih.ba (Korporativne stranice), www.raiffeisenbank.ba (Finansije),www.jazzfest.ba (Kultura), www.roditeljstvo.com (Edukacija), www.bhtourism.ba (Turizam),www.mtel.ba (Brand web), www.cars24.ba (Auto), www.bellissima.ba (Moda), www.rekreacija.ba (Sport), www.mojaklinika.ba (Zdravlje), www.tajpi.ba (Social community),www.energis.ba (Zeleni web) i www.mayasar.com (Osobni web).

Danijel Koletić: Web nije više imati, nego morati

Sa dodjele nagrada u Kamernom teatru 55 u Sarajevu


TEMA >>>

U svom konsultantskom poslu imao sam priliku da ra-zgovaram sa mnogim menadžerima za ljudske resur-se. U svakom slučaju je dobro da sve ozbiljne kompa-

nije uvode odjeljenja za ljudske resurse, jer je naše mišljenje da su ljudi/menadžeri ti koji podižu ili urušavaju kompaniju i oni donose disharmoniju ili harmoniju u kompanije. Naši menadže-ri su više fokusirani na vanjske faktore i uglavnom se žale na politiku, okruženje, svjetsku recesiju, zakonsku regulativu, a rijetko spominju ljude i probleme unutar kompanije. Ustvari, vanjski faktori samo ogoljavaju unutrašnje probleme koji onda izbijaju na vidjelo i potrebno je raditi na unutrašnjem jačanju da bi se bilo jako i prema vani.

Normalno je da novouspostavljena odjeljenja za ljudske re-surse traže najbolje alatke i rješenja za svoj rad i kompaniju, ali tu ima dosta improvizacije, lutanja, ograničenja, pa i nerazumi-jevanja. Prvo je ograničenje kod kćerki kompanija koje imaju svoje centrale vani, pa su obavezne primjenjivati metodologiju i know how izvana, bez obzira da li je to primjenjivo u našoj zemlji. Bilo bi zanimljivo vidjeti njemačke ili austrijske konsul-tante i trenere kako rješavaju bosanskohercegovačke probleme i pitanja.

Drugo je pitanje pristupa odjeljenja za ljudske resurse pre-ma poslu u zavisnosti od prethodne edukacije – da li su to psi-holozi, pravnici, ekonomisti, itd. Psiholozi forsiraju psihološke testove i upitnike/profilere kao što su: 360 stepeni, Disc, Rave-na, Mayers–Briggs, Belbin i mnogi drugi, ali se postavlja pita-nje njihove primjenjivosti. Šta znači ako je neko asertivan ili agresivan ili kako me vide moje radne kolege, kako se to odno-si na njegovo radno mjesto, kako se uklapa u tim, koje su nje-gove menadžerske vještine bolje, a koje slabije, na koje treninge bi trebao da ide. Na ta pitanja psihološki upitnici ili testovi ne odgovaraju ili djelimično odgovaraju i tu se postavlja pitanje njihove praktične primjene.

Upravljanje karijerom

Zamislite da ste menadžer za ljudske resurse u velikoj kompa-niji sa preko 500 menadžera i da trošite milion maraka godi-šnje na edukaciju, pa svi moraju na team building ili soft skills, kakve bi uštede i efikasnost bile da znate ko je loš u upravljanju vremenu, ko u rješavanju konflikata, ko ima zapostavljene ko-munikacijske vještine. Ako ne znate dobro svoje menadžere i njihove vještine, kako ćete znati gdje treba da idu na koju edu-kaciju? Personalni dosjei su još većinom personalna dokumen-tacija, isplate plaća, bolovanja, godišnji odmori, edukacije, ali se malo radi na upravljanje karijerom, job matching, job selection, profiliranje/procjena radnog mjesta, stvaranje timova, organi-zaciona struktura, praktično trening profiliranje i sve ono što podrazumijeva dobro upravljanje ljudskim resursima.

Naravno da odgovori na sva ova pitanja i dileme nisu jedno-stavni i jednoznačni, pa u tome jeste ljepota i složenost posla u ljudskim resursima. To je i podstaklo grupu konsultanata iz Ja-pana i Amerike da pokušaju odgovoriti na sva ova pitanja kroz holistički pristup iz ugla psihologije, ekonomije i menadžmen-ta, informatike i statistike, a sve u funkciji primjenjivosti u prak-tičnom poslovanju. Nakon 20 godina rada i istraživanja na praktičnim problemima u kompanijama i dvogodišnjeg test-nog perioda, nastao je IIOSS. Osnovni cilj je bio da menadžer-ski profileri/upitnici (MP) budu vezani za praktično poslovanje svake kompanije i da odgovore na ključno pitanje: “Da li je to pravi čovjek na pravom mjestu?“ Napravljen je softver koji pu-tem algoritma automatski odgovara na to pitanje u procentima.

JSM Index (Indeks usklađenosti posla sa stilom)

Da li je pronađen DNK za HRM?

Kao što se ljudski genetski kod DNK sastoji od četiri elementa (A, G, C, T), tako se i naš IIOSS poslovni “stil code“ sastoji od četiri elementa (A, R, C, U) kojim dekodiramo kroz opis radnog mjesta sve poslove i zadatke, kao i potrebne kompetencije. IIOSS je nastao nakon 20 godina rada i istraživanja na praktičnim problemima u kompanijama i dvogodišnjeg testnog perioda. Osnovni cilj je bio da menadžerski profileri/upitnici (MP) budu vezani za praktično poslovanje svake kompanije i da odgovore na ključno pitanje: “Da li je to pravi čovjek na pravom mjestu?“ Napravljen je softver koji putem algoritma automatski odgovara na to pitanje u procentima.

Piše: Emir Medanhodžić


>>>

Nivo individualnog potencijala kandidata za uspjeh u nje-govom trenutnom poslu se izražava preko JSM Indexa (Indeks usklađenosti posla sa stilom). To je stepen usklađenosti kandi-data sa njegovim trenutnim poslom u kompaniji i predstavlja konsolidiranu statističku mjeru sastavljenu od zbira indikatora i fundamentalnih karakteristika koje opisuju usklađenost kan-didata sa njegovim poslom. JSM Index mjeri usklađenost na skali od 0 do 100. Na osnovu standarda koje smo izgradili to-kom rada sa mnogim kompanijama, ova skala je segmentirana u tri oblasti: niska usklađenost ili crvena oblast (od 0 do 25%), srednja usklađenost ili žuta oblast (od 26 do 75%), kao i visoka usklađenost ili zelena oblast (od 76 do 100%).

Pojašnjenje: Ovaj indeks ne ocjenjuje efikasnost ili aktuelna postizanja kandidata u njegovom poslu, nego predstavlja pro-cjenu potencijala kandidata za usklađenost sa zahtjevima nje-govog trenutnog posla. Naravno da treba uzimati i druge fak-tore, kao što su uzrast, iskustvo, obrazovanje i obuka.

Ono što IIOSS izdvaja u odnosu na druge je da jedino IIOSS mjeri i profilira kako menadžeri djeluju pod stresom (Misma-nagement), što zajedno sa njegovim urođenim stilom daje kom-pletnu sliku o njegovom stilu (16 stilova) i vrsti (256 vrsta). Ta-kođer, jedino IIOSS profiler/upitnik mjeri grupnu povezanost – grupni izvještaj sa Toplotnom mapom, Pauk grupnim dija-gramom i Preporukama za stvaranje idealnog tima.

Također, jedini na svijetu mjerimo potencijal za obavljanje osnovnih menadžerskih aktivnosti.

Potencijal za obavljanje osnovnih aktivnosti

Osam osnovnih aktivnosti je dovoljno da pokrije svaki posao u kompanijama: rješavanje problema, donošenje odluka, upra-vljanje vremenom, upravljanje vlastitim resursima, preuzima-nje rizika, upravljanje promjenama, komuniciranje i rješavanje konflikata.

Kako čitati rezultate?

a) Potpuno zapostavljeno: Ukoliko je neka od osnovnih oblasti dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da je kandidat potpuno zapostavio ovu oblast i ne troši energiju u toj oblasti. Nužno je da se provede trening za harmoniziranje ove oblasti.

b) Zapostavljeno: Ukoliko je neka od osnovnih oblasti dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidat nedovoljno obraća pažnju toj oblasti. Odjeljenje za ljudske resurse treba u bliskoj budućnosti provesti trening za harmoniziranje ove oblasti.

c) Kao što treba: Ukoliko je neka od osnovnih oblasti dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidat obraća balansiranu pažnju ovoj oblasti. Nikakav trening

za ovu oblast nije potreban.d) Naglašeno: Ukoliko je neka od osnovnih oblasti

dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidat obraća više pažnje nego što je potrebno ili troši više energije nego što je potrebno u ovoj oblasti. Odjeljenje za ljudske resurse treba u bliskoj budućnosti provesti trening za harmoniziranje ove oblasti.

e) Pretjerano naglašeno: Ukoliko je neka od osnovnih oblasti dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidat obraća pretjeranu pažnju ovoj oblasti i troši mnogo više energije nego što je potrebno. Nužno je da se provede trening za harmoniziranje ove oblasti.

Kodiranje poslova

Kao što se ljudski genetski kod DNK sastoji od četiri elementa (A, G, C, T), tako se i naš IIOSS poslovni “stil code“ sastoji od četiri elementa (A, R, C, U) kojim dekodiramo kroz opis ra-dnog mjesta sve poslove i zadatke, kao i potrebne kompeten-cije. U primjerima opisa dijela poslova iz prakse kodirali smo svaku menadžersku aktivnost u kodove IIOSS stila.

A code: Donošenje odluka i Rješavanje problemaR code: Upravljanje resursima i Upravljanje vremenomC code: Upravljanje promjenama i Upravljanje rizicimaU code: Rješavanje konflikata i Komunikacije

čovjekovo ponašanje pri obavljanju poslova

Svaki posao sadrži: a) rutinske, ponovljive ili standardne aspekte i b) nerutinske, unikatne ili nestandardne aspekte. Svi ovi as-pekti su pokriveni opisom poslova koji je pripremljen u kom-paniji. Sa druge strane, čovjekovo ponašanje u organizacijskom kontekstu je rezultat dviju suprotstavljenih sila: menadžment stila i mismenadžment stila. Menadžment stil je vodeća sila u rutinskim, standardnim situacijama, dok je mismenadžment stil vodeća sila u nerutinskim i stresnim situacijama. Ove dvije sile su opredijeljene sa IIOSS menadžment profilerom.

Usklađivanje (Matching) između zahtjeva posla i ponašanja kandidata definiše individualni potencijal za uspješno obavlja-nje poslova. S ciljem da odredimo nivo usklađenosti, mi kori-stimo dva tipa mjera:

- Spisak faktora koji definišu posao i definišu ponašanje kandidata (četiri osnovne ARCU dimenzije) i

- Spisak osnovnih aktivnosti koje su prisutne u svakom poslu (rješavanje problema, donošenje odluka, upravljanje vremenom, upravljanje vlastitim resursima, preuzimanje rizika, upravljanje promjenama, komuniciranje i rješavanje konflikata).


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Piše: Evgen gec

Kada nepovoljna situacijapostane prilika

Prijemi na kraju godine su najbolja inicijativa za nove po-slove. To je pogrešno mišljenje mnogih poslovnih ljudi. Takvi susreti nisu prodajnog karaktera! To su susreti ko-

jima možete steći nova poznanstva, a pogotovo upoznati one ljude kojima se inače teško prilazi. I u tom kontekstu postoje dva načina kojima se može mnogo dobiti ili izgubiti. Prvi je – način pristupa drugima, a drugi – način komuniciranja. Prvim se pokaže poznavanje i pravilno korištenje poslovnog bontona, a drugim se pokazuje znanje, razumijevanje i poštivanje komu-nikacijskih sredstava. To je najbolje vrijeme za doživljavanje dobrih i pozitivnih osjećaja, kojima se mogu riješiti i neke od poteškoća, ukoliko je do njih došlo.

Sjećam se jednog od “važnih“ prijema na kojem sam dobio zadatak da brinem o ženama menadžera koje su rijetko prisus-tvovale prijemima na kraju godine sa svojim partnerima. Kako ih prepoznati? Jednostavno! Muškarci, pošto su se više ili ma-nje poznavali, brzo su prešli na razgovore. Međutim, žene su prepustili samima sebi. One su gledale naokolo i tražile mogu-ćnosti kako da se sklone, odnosno kako da budu što neprimje-tnije. Neke od njih su najprije tražile toaletne prostorije, druge su odjednom imale važne telefonske razgovore i slično. Tražile su, zapravo, nešto što bi njima olakšalo nepovoljno stanje u ko-jem su se snašle. Najbolje je bilo onima koje su se već poznava-le i tako stvorile svoj zatvoreni krug komuniciranja. Osjećale su se jakima, ali interesantno, u svoju okolinu nisu prihvatale dru-ge, posebno ne one koje su bile same.

Svakako sam se i sâm pitao zašto su baš mene angažirali da se družim s njima. Jednostavno, znali su da se profesionalno ba-vim kozmetikom i da je to najlakši način za pristup ženama, od-nosno tema koja je za njih uvijek zanimljiva. Jedino što je meni bilo teško, jeste svakoj od njih prilaziti i razgovorom olakšati

U prošloj godini smo članak za kraj godine prilagodili poklonima i utjecajima koje mogu imati u poslovnim krugovima. Korisne informacije u ovogodišnjem posljednjem broju namijenio sam jednoj, za prodaju, značajnoj temi. Krajem godine susrećemo se sa poslovnim partnerima na malo drugačiji način od uobičajenog. Možda na prijemima, ali i u kraćim poslovnim posjetama čiji je cilj sasvim drugačiji. Izražavanje poštovanja i održavanje dobrih poslovnih odnosa ključni su segmenti kojima se pokazuje poslovna kultura i želja za dodatnim jačanjem poslovnih odnosa.

okolnosti u kojima su se našle. Nakon izvjesnog vremena do-bro smo se uklopili u razgovor, tako da nam je kraj večeri bio zanimljiviji nego muškarcima. Njihovi razgovori su bili slični svakodnevnim – kako ćemo i šta raditi u narednoj godini da budemo još jači i bolji.

Pratite ljude oko sebe i prilazite im

Komentar vjerujem da nije potreban. Sama namjera u navede-nom primjeru nije bila u skladu sa ciljem susreta, pa su nepo-voljne situacije pojedinih osoba došle do još jačeg izražaja. Sli-čno se može primijetiti i na raznim seminarima, posebno na početku. Zato je dobro prepoznati prednosti koje olakšavaju slične situacije. Pogledajte oko sebe i dobro pratite osobe, po-sebno one koje su same. Budite nasmijani i pratite ko vam vra-ća osmijeh. To je najbolja prilika za kontakt. Gledajte ljude u oči i predstavite se. Svakako ne čekajte da se nešto samo dogo-di, ukoliko ne napravite prvi potez. Oni koji to ne čine i zatva-raju se u sebe, time se svakako ne sakriju. Naprotiv. Djeluju ne-dostupni i niko im ne prilazi. Kad vam se osoba s kojom komu-nicirate predstavi, zapamtite ime i u narednom razgovoru ga što češće upotrebljavajte. To odražava vaše poštovanje prema osobi s kojom razgovarate.

Postavljajte otvorena pitanja, recimo: - “Mogu li vas pitati čime se bavite?“ - “Kako ste započeli taj posao?“ - “To je jako zanimljivo. Koliko dugo ste već u tom poslu?“ - “Po čemu se vaša kompanija razlikuje od konkurencije?“ - “Šta bi bio vaš savjet ukoliko bi neko počeo taj posao?“

Brzo ćete primijetiti da osoba koja se ne osjeća slobodnom u određenoj okolini puno više govori. To čini zato što je našla ne-

koga ko je može osloboditi neprijatnog osjećaja. Govori više da bi što duže ostala u toj situaciji, smatrajući da je drugi ne prate.

Ljudi često u sličnim situacijama razmišljaju o tome kako ih drugi gledaju, kakvo je mišljenje o njima, kako ih ocjenjuju po odjeći, cipelama, kravati... Zapravo, u praksi nije tako. Nikome nismo zanimljivi ukoliko sami ne stvaramo zanimljive situaci-je. Ne vjerujete? Neke od poslovnih žena kada idu na seminar često kupuju novu tašnu ili nove cipele. To čine zato što svi na seminaru gledaju isključivo u tašnu ili cipele? Svakako ne! Ci-pele ili bilo šta drugo kupuju da bi se osjećale sigurnijim. Sli-čno je i sa frizurom, upotrebom kozmetičkih proizvoda, pose-bno parfema. Vaša ličnost, dakle, vrijedi isključivo onoliko ko-liko je sami prema drugima predstavite. Bilo da se radi o jednoj ili više osoba, uvijek pokušajte prvi prići. Svakako ne zaboravi-te na dobro praćenje i slušanje jer je to preduvjet za narednu moguću saradnju.

Prijemi su, dakle, idealna osnova za ostvarivanje kontakata, a manje za pridobijanje konkretnih poslova. To u praksi znači da, kada se dobije kontakt, dobija se i mogućnost za naredno posta-vljanje pitanja: “Izvinjavam se, da li vas mogu nazvati sutra na broj koji ste mi dali?“ “Kada je najbolje vrijeme za to?“ “Želio bih vam nešto zanimljivo preporučiti. Mogu li vas kontaktirati sutra u...“ Važno je tačno definirati vrijeme susreta i toga se držati. Ti-me se pokazuje ozbiljnost i gradi temelj za pouzdanost.

U 2012. godini želim vam što više konkretnih poslovnih kontakata, novih poslova i što više pouzdanja u ono u šta vjeru-jete i činite.

>>>

Documents

Dvije kompanije iz BiH na sajmu MIDEST u Parizu ugovorile izvozne