1 NADA BABI DINKA GOLEM DUNJA JELI IVAN URI KATICA BELAS ANTONIJA VLAI

DVERI RIJEIPrirunik za uiteljice/uitelje hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne kole (uz DVERI RIJEI 7, itanku hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne kole)

2IzdavaProfil International

Zagreb, Kaptol 25

Za izdavaaDaniel deri

UrednicaNada Babi

Izvrna urednica Petra Stipaniev

RecenzentiKarol Visinko, dr. sc.

Mijo IlijaeviZorka Mali

Ksenija Roman

Lektorica Sanja Ili

KorektoriceBranka Drageljevi

Ana Kazija

Grafiki urednik Antun Zidi

PrijelomDarija Klancir Sting design

Naslovnica Studio2M

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske odobrilo je uporabu ovog prirunika u osnovnim kolama rjeenjem

KLASA: UP/I 602 09/03-01/0416 URBROJ: 533-02/1-04-1, od 29. oujka 2004.

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb

UDK 372.881.116.342(072.2)

ISBN 953-200-725-3

1. izdanje, 2004. Zagreb, Hrvatska

Tisak PROFIL

3 NADA BABI DINKA GOLEM DUNJA JELI IVAN URI KATICA BELAS ANTONIJA VLAI

DVERI RIJEIPrirunik za uiteljice/uitelje hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne kole (uz DVERI RIJEI 7, itanku hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne kole)

1Potovane uiteljice i uitelji hrvatskoga jezika!

Prirunik koji drite u ruci na osobit je nain nastao davno prije negoli se i rodila ideja o itankama. Zapravo, ovaj je prirunik nastajao zauzetim radom s uenicima, nuenjem tema, sadraja i zadataka koje smo smatrali bitnima osobito u odgojnomradu s djecom. Biljeili smo i skupljali sve to smo zamijetili:

oslukivanjem njihovih elja praenjem njihovih potreba promatranjem njihovih reakcija uoavanjem njihovih zapaanja provjeravanjem njihovih mogunosti upoznavanjem njihovih dosega razumijevanjem njihovih potekoa usvajanjem njihovih prijedloga odgovaranjem na njihova pitanja spremnou na izazove koje oni postavljaju stalnom zauenou nad djejom potrebom za ljepotom, nad njihovim

prepoznavanjem istine, nad njihovim traganjem za pravdom, nad njihovom spremnou na dobrotu

ushienjem nad njihovim poetskim i proznim, dramskim i govornikim, filmskim, likovnim i mnogobrojnim drugim stvaralakim sklonostima

Nastajao je ovaj prirunik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima su sudjelovali (poneke i vodili) njegove autorice i autori: stvarao se i oblikovao dugim razgovorima, promiljanjima, preispitivanjima i provjerama. Mnoge su nae vrijedne kolegice i kolege sudjelovali u njegovoj izradi svojim primjedbama, sugestijama, idejama iznesenim u razgovoru s nama. tovie, mnogi roditelji naih uenika znanstvenici, knjievnici, ljudi iz razliitih kulturnih ustanova nae zemlje rado su se odazvali svakoj naoj molbi i priskoili nam u pomo dobrim savjetima svake vrste. Ovaj prirunik nije zbirka priprava za nastavu, on je zbirka ideja i naina na koji se nastava hrvatskoga jezika (u velikome svome dijelu) moe izvesti, i to ne obuhvaajuisamo dio koji se odnosi na knjievnost nego i dijelove nastave izraavanja i stvaranja, medijske kulture, ope kulture te nudei mnotvo predloaka za slovniko gradivo hrvatskoga jezika.

itanke koje prate nai prirunici nude temeljne ivotne vrednote: ljubav, istinu, dobrotu u tekstovima hrvatskih i svjetskih pisaca, tekstovima u kojima se nalaze i svi obrazovni sadraji propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. U njima su zastupljeni sadraji koji obuhvaaju zbilju od usko osobnoga do openitoga, od kunog praga do svemirskih prostranstava, od ljubavi prema zaviaju do skrbi za planet, od elje za vlastitim boljitkom do potivanja ljudskih prava. elja nam je pomoi djeci da odrastu u jasnije odreenim vrijednostima, da uei jezik i knjievnost ue o sebi i o svijetu, da to uenje bude ispunjeno vedrinom, humorom, radou, a da se pri tom ne bjei od tzv. velikih, ozbiljnih tema (naputenost, invalidnost, bolest, smrt, agresivnost, ekologija, odgoj za drugog, ljudska prava...) na nain koji djeca mogu prihvatiti i razumjeti

elimo kulturu i umjetnost svoje zemlje i svoga naroda prikazati, shvatiti i usvojiti kao osobnu iskaznicu jer je Hrvatska stoljeima opstojala mnogo vie zahvaljujui samosvojnosti kulture, naporom, eljom i stvaranjem umjetnikih djela negoli politikim okolnostima (stoga iskljuivo politike osobe i ideje nemaju mjesta ni u itankama ni u prirunicima).

2Tekstovi u itankama i prirunicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture: globalne, regionalne, urbane, ruralne, lokalne. Raznovrsnou sadraja elimo sauvati i njegovati individualnost u nuenju i primanju tekstova, u ostvarivanju i rastu uenikove i uiteljeve osobnosti. Nastojali smo sauvati i naglasiti nacionalnu, generacijsku, spolnu specifinost, ali im se nismo eljeli podrediti.

elja nam je da s naim prirunikom doista gradite, ne samo svoje nastavne sate nego i susrete sa svojim uenicima, (su)djelujui tako u izgradnji boljega svijeta jer dobar svijet ine samo dobri ljudi. Vjerujemo da je graditi dobar i plemenit svijet duboka enja svakoga ovjeka, a mi uiteljice i uitelji upravo iz takve zadae crpimo snagu, radost i vjeru u ovaj teki i lijepi posao jer toliko smo jo dobra ostali duni onima koji idu, onima koji su otili pred nama. Toliko smo jo dobra ostali duni onima s kojima idemo, naratajima koji slijede. Uistinu, toliko smo jo dobra, zauzetosti za dobro duni sebi samima."

3KAKO ETE SE SLUITI OVIM PRIRUNIKOM?

Ovaj prirunik sadri: 1. Opirne i bogate upute za interpretaciju svake nastavne jedinice.

Poesto se nude i alternativni metodiki sustavi, a time i alternativne interpretacije. Uitelj(ica) ih ne treba (niti moe) slijediti doslovno. Odabirat e ih prema svojim potrebama (odnosno ciljevima i zadacima koje eli ostvariti) te znaajkama odjela kojemu predaje.

2. Godinji raspored rada po mjesecima. 3. Znaajne datume u kolskoj godini koji se mogu aktualizirati nastavnim

procesom. 4. Tipove metodikih sustava i osnovne korake u njihovom ostvarivanju. 5. Obrazac priprave koji uitelj(ica) popunjava vrlo jednostavno, na

temelju svojih iskustava s ovim prirunikom.6. Ispite znanja iz knjievnosti s bodovnim ljestvicama. 7. Razliite dodatke (upute za lektiru, radne listie, upute za vjebe itanja, izraajnog govorenja, novinske isjeke, uenike radove i slino).

8. Popis strune literature.

Raspored sadraja svake nastavne jedinice ureen je ovako:

Naslov nastavne jedinice Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se napominje ili navodi iskustvo uitelja koji su to knjievno djelo provjeravali sa svojim uenicima.

Metodiki sustav Uz uobiajeni i najei, interpretacijsko analitiki, metodiki sustav nerijetko su ponueni i drugi sustavi. Ukoliko je rije o kakvu sustavu kojim se dosad niste sluili, dobro je paljivo prouiti tijek sata i zadatke/ ciljeve koji se takvim sustavom mogu ili trebaju postii.

Zadaci i ciljevia) obrazovni b) funkcionalni c) odgojni

Ovdje je uitelji(ca)ma ponueno obilje zadataka i ciljeva, na njima je da izaberu one koje ele i mogu postii.U odgojnim smo ciljevima naglaavali lanke konvencija Ujedinjenih naroda, i to Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima ovjeka.

4Didaktika artikulacija sataa) motivacija b) vrsta artikulacije c) sinteza d) izraavanje i stvaranje

Uz jednu motivaciju koja je u itanci, u priruniku se nude dvije ili tri motivacije, nerijetko etiri. Iskustvo u mentorstvu studentima kroatistike pokazalo je da je poetnicima vrlo teko odrediti motivaciju, a nae viegodinje (petnaestogodinje, dvadesetogodinje, itd.) iskustvo kae da katkad ovjek ostane bez prave ideje, i da je osvjeenje dobrodolo. Ovisno o metodikom sustavu koji smo izabrali, sredinji dio didaktike artikulacije moe biti: interpretacija u uem smislu, stvaranje problemske situacije, uspostavljanje meditativnog ozraja i sl. To je uvijek jasno navedeno u priruniku. Naravno, uiteljici / uitelju ostaje puna sloboda izmjene, dopune ili kombiniranja elemenata. To e uvijek ovisiti o osobi uiteljice / uitelja i znaajkama uenika u odjelu. Zadaci za izraavanje i stvaranje potiukreativnost i znatielju uenika. Zanimljivi su kao povod pismenim sastavcima ili raspravama. Njihova sloenost uvjetovana je dobi uenika i njihovim interesima.

Aktualizacija Sukladno dobi uenika aktualizirali smo odreeni dio u tijeku nastavnog procesa. Aktualizacija katkad moe posluiti i kao uporina toka u interpretaciji ili problemskom pristupu.

Integracija Navedena su ostala podruja hrvatskoga jezika (pravopis, pravogovor, slovnica, medijska kultura) koja su u izrazitom suodnosu s nastavnom jedinicom iz knjievnosti.

Korelacija Navedeni su predmeti koji su u nekom suodnosu (korelaciji) s nastavnom jedinicom. Trebali bi se shvatiti kao uputa za razgovor s predmetnim uiteljem / uiteljicomnavedenoga predmeta.

Zanimljivosti Ovaj je dio namijenjen uitelji(ca)ma koji svojim uenicima hotimice proiruju vidike i znanja koja nisu uvijek usko vezana uz njihov predmet. Iskusniji e uitelji i uiteljice poesto ovdje pronai kakav podatak ili poslovicu koja moe biti efektna sinteza ili ideja, naslov pismenoga sastavka, motivacija ili problemsko pitanje.

Struna literatura Ovdje je navedena usko struna literatura koja se tie samo odreene nastavne jedinice. Popis strune metodike literature na kraju je prirunika.

5METODIKI SUSTAVI / PRISTUPI U NASTAVI KNJIEVNOSTIU prirunicima za itanke Dveri rijei sluili smo se razliitim metodikim pristupima. Njih je ponajvema odreivala uobiajena praksa, ali i naa specifina iskustva s uenicima i polaznicima literarnih radionica tijekom proteklih godina. Naime, provjeravali smo recepciju veeg dijela tekstova iz itanaka, stoga ete u priruniku naii na naa neposredna iskustva i savjete koji su proistekli iz njih. Navodei vam, potovane kolegice i kolege, metodike pristupe, nipoto ih ne uvjetujemo ili ograniavamo, nudimo vam ih kao podsjetnik odreenih koraka ili stupnjeva pri ostvarivanju nastavne jedince po zamisli u priruniku. Uvjereni smo da ih vi moete nadopuniti, promijeniti ili zamijeniti svojim iskustvom i znanjem.

1. INTERPRETACIJSKOANALITIKI

1. motivacija (doivljajna); 2. najava teksta i njegova lokalizacija; 3. interpretativno itanje teksta; 4. emocionalno-intelektualna stanka; 5. izraavanje prvih dojmova; 6. interpretacija u uem smislu; 7. sinteza; 8. aktualizacija; 9. zadaci za samostalan rad

2. PROBLEMSKO-STVARALAKI

1. najava teksta i provjera dosadanje recepcije; 2. susret s tekstom; 3. stvaranje problemske situacije; 4. izdvajanje i preciziranje problema; 5. naznake uputa za rjeavanje problema; 6. pojedinano i skupno rjeavanje problema; 7. rezultati priopavanje i korekcije; 8. sinteza; 9. aktualizacija

3. MEDITACIJSKO-STVARALAKI

1. duevno-tjelesna priprema s najavom teksta; 2. prvi meditativni susret s tekstom; 3. meditativno poniranje u slojeve teksta; 4. stvaralakoizraavanje; 5. meusobna komunikacija; 6. sinteza; 7. aktualizacija

4. KORELACIJSKOINTEGRACIJSKI

1. najava teme; 2. uspostavljanje pojmovnoinformacijskih veza; 3. izlaganje; 4. heuristiki razgovor; 5. sinteza; 6. aktualizacija

5. INTEGRACIJSKO-TERAPIJSKI

1. najava glavne svrhe i naina susreta; 2. osvjeivanje ,,doivljaja sebe''; 3. najava teksta i prvi susret s njim; 4. izraavanje dojmova i doivljaja; 5. dublje poniranje u knjievni tekst; 6. izraavanje vlastitog iskustva u dodiru s tekstom; 7. razmjena iskustva i njihovo vrednovanje; 8. sinteza; 9. aktualizacija

6U koli se uvijek dogaa budunost. Potrebno je da se, bez ikakvih vremenskih ogranienja, ta budunost dogaa sve snanije i sve ljudskije i da i djeca nae djece, da i uenici kojima e dananji uenici biti uitelji, sanjaju, ostvaruju svoje snove i da im snovi ne budu izlika za bijeg ve razlog da se odlunije zauzmu za svoju zbilju, za svoju ljudsku zbilju. U tom smislu trebalo bi svake kolske godine, tovie svakoga dana, pridodati neto novo, neto poticajno da bi dostojanstvo i srea uitelja i uenika bili sve utemeljeniji i prepoznatljiviji. Zbog svega toga, od svih nastavnih predmeta, od svih nastavnih programa i planova, vaniji je ivotni predmet uiteljeve osobnosti, uiteljeva odnosa prema ivotu i uenicima. Najvaniji je ivotni predmet iskazivanje iskrenog potovanja prema njihovoj nuno krhkoj osobnosti. Jer pomognu li uitelji svojim uenicima da dozriju u svojoj ljudskosti, u svojoj osobnosti, postignuta je temeljna svrha kolovanja. I utemeljenija je nada u budunost ovjekova svijeta, njegove ljudskosti.

7TKO NIJE ITAOMichael Ende

Napomena: Uobiajeno, itanke ,,otvaramo" tekstom u kojem je na neki nain saet i l i skriven smisao uenja knjievnosti. U petom razredu bila je to rije (Rije, Zlata Kolari-Kiur), u estome pjesma (to je pjesma,Tomislav Marijan Bilosni), a ovdje nudimo itanje. eljeli bismo da ovaj sat bude sveanost rijei, sveanost zajednitva onih koji su sposobni, poput knjige, otvoriti se rijei. Ovim satom moete poeti prvi sat knjievnosti u kolskoj godini, a moete njime uspjeno zakljuiti zadnje sate u kolskoj godini (u tom sluaju odgovarao bi meditacijsko- -stvaralaki pristup).

METODIKI SUSTAV

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Etiko, estetsko i kritiko procjenjivanje.Razvijanje matovitosti uenika.Razvijanje uenike sposobnosti za samostalno uenje.Razvijanje sposobnosti komunikacije s knjievnim djelom.Razvijanje pozitivnih etikih vrijednosti i estetskoga ukusa uenika.Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesnikih slika, stihova, kompozicijskih dijelova,ritmikoga dojma.Razvijanje sposobnosti izraavanja doivljaja.Razvijanje jezine kreativnosti.Razvijanje i njegovanje fantazijskog miljenja.Razvijanje sposobnosti pismenog izraavanja dojmova i doivljaja.Poticanje uenika na samostalno primjenjivanje usvojenih naela literarne komunikacije.

b) obrazovni zadaci

Funkcija rijei u pjesnikom jeziku. Retrospekcija. Roman za mlade. Roman kao umjetnika bajka. Fantastina radnja. Pripovijedanje u treem licu. Elementi fabule. Poglavlje. Epizoda u romanu. Etika karakterizacija lika. Osnovni priopajni proces: slanje i primanje poruke. Knjievni svijet Michaela Endea. (U itanci za esti razred nalazi se tekst istoga knjievnika arobno zrcalo, ulomak iz romana Momo.)

8c) odgojni zadaci

ovjek ne postaje dobar i pametan ako ita mnogo, nego ako mnogo i esto ita dobrestvari. (Luther)itanje je najbolje uenje. (Pukin)itanje do jutra avantura odrastanja.ivot kao izmjena radosti i sree, tuge i bola, dobra i zla u nevidljivoj ravnotei.Optimistino stajalite prema ivotu.Osposobiti uenika da bude odgovoran prema samome sebi.Odgoj slobodne linosti.Potreba prevladavanja zdravog razuma nasuprot strastima.Razvijanje sposobnosti skladnog pripovijedanja.Toplina i ljepota obiteljskog doma.KOPD UN-a l. 12.Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito miljenje ima pravo na izraavanje misli o svimstvarima koje se odnose na njega. Tako izraenim mislima pridavat e se znaaj u skladu sdobi i zrelou djeteta.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) Jesi li kada jako poelio imati neto na to nema pravo, neto za to

nema novaca? b) Razumijete li djecu koja ne mogu odoljeti iskuenju pa prekre pravila

(la, kraa...)?c) to misli o ovim strastima: za hranom, za igrama na raunalu, za

kartanjem, za prejedanjem okoladom, za surfanjem na valovima, za skakanjem s visokog mosta? Je li dobro da nas obuzmu strasti?

2. interpretacija u uem smislu rijei:Objasniti pojam strasti (proitati uvodni dio i objasniti mudre izreke). Po emu zakljuujete da je Bastian vaih godina (ima li iste elje kao i vi)? Kako objanjavate naslov knjige Knjiga nad knjigama koju je djeak htio imati (kakav moe biti sadraj takve knjige)? Ispiite u biljenicu sve nepoznate ili manje poznate rijei (antikvarijat, fiksna ideja) i potraite njihovo znaenje u rjeniku. Kompozicija ulomka (elemente napisati u biljenicu). Karakterizacija likova: Bastian, gospodin Koreander, otac. Izdvojite lik djeaka, prepiite reenice iz teksta: ... bilo mu je naizmjence vrue i hladno, bojaljivo drei na oku Zato se djeak ne moe povjeriti ocu? to o odnosu oca i sina govori reenica a moda nee ni primijetiti daga vie nema?to znai plakati nad knjigom? (uivljavanje) Koji je smisao itanja? (Prava, istinska knjievnost odgovara na osnovna ivotna pitanja.) Sjetite se pjesama koje govore o kljunim temama: majka, domovina, ljubav. Obratite pozornost na rubriku Jeste li znali: uiti od Schliemanna!

93. izraavanje i stvaranje:to predlae Bastianu? Kako e rijeiti svoj problem (ukrasti knjigu, kupiti knjigu, posuditi je, pitati oca da mu je kupi)? Iz uvodnih reenica teksta odaberi jednu misao i objasni je svojim rijeima. Razgovor o poslovicama navedenima u itanci. Autor o svome djelu: Uvjeren sam da u ovim naim desetljeima doivljavamo preobrazbu svijesti. Vjerujem da je pritajeni strah koji osjeamo na svakom koraku, plod mutacije svijesti. Zato je ljudima potrebno neto novo." Usmjereni razgovor o strastima" ili hobijima. Potrai priu Michaela Endea u knjinici, proitaj je i ponudi odraslima roditeljima kao pravu poslasticu.

4. aktualizacija:Usmjereni razgovor o odnosu uenika prema knjigama i djelovanju odreenih knjiga na ljude/uenike. Ovdje je mogue dotaknuti problem raunalnih igara kojima se uenici teko othrvu, potom i klaenje koje u nas uzima maha (osobito klaenje maloljetnika koji tako mogu doi do veih koliina novca).

2. travnja Svjetski dan djeje knjige 3. listopada Meunarodni dan djece prvi tjedan u listopadu Meunarodni djeji tjedan 20. studenoga Svjetski dan djeteta

integracija

Medijska kultura postoje barem tri filmske verzije kojima je predlokom bio ovaj film. Uenike treba potaknuti da ih potrae i pogledaju. Jezik zavisno sloene reenice. Proitaj priu Ive Andria Knjiga. Ima li slinosti u sadraju i u poruci? Kakva bi, po tebi, morala biti Knjiga nad knjigama, kako bi trebala izgledati i to bi trebala sadravati? Napii nekoliko reenica o tom.

korelacija

Likovna kultura (animirani film, prikaz likova). Glazbena kultura (svojedobno vrlo popularna uvodna pjesma). Sat razredne zajednice.

zanimljivosti

Prve civilizacije i prva pisma stvorena su prije 5000 godina. U srednjem su se vijeku nepoudne knjige palile. Indeks librorum prohibitorum popis zabranjenih knjiga koji je 1564. proglasio Tridentski koncil, a sadravao je knjige i autore koje su se smatrale tetnima za katoliki nauk, stoga je katolicima bilo zabranjeno njihovo itanje, tiskanje i irenje. Na tome popisu bila su imena znaajnih filozofa i knjievnika (Rabelais, Gallilei, La Fontaine, Pascal, Spinoza). Indeks je ukinut 1966. godine.

10

SAMO SRCASida Kouti

Napomena: Prije kolske zadae u kojoj e ira tema biti promiljanje o ivotu i ivotnim vrijednostima, dobro je interpretirati ovu pjesmu u prozi. Uenicima je to izvrstan poticaj. U tom sluaju, motivacija moe biti i odnos sadraja pjesme i likovnoga priloga u itanci.

METODIKI SUSTAV

a) meditacijsko-stvaralakib) interpretacijsko-analitiki

(alternativni, slijediti pitanja u itanci)

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pjesme u susretu itatelja i teksta. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Preoblikovanje uenikova spontanog poetskog doivljaja u stvaralaki in. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuivanja. Otkrivanje etikih i idejnih stajalita u pjesmi. Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga itanja. Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promiljenog) izraavanja doivljaja.

b) obrazovni zadaci

Usporedba. Personifikacija. Metafora. Ideja teksta. Tema. Alegorija. Kontrast.Hiperbola. Pjesma u prozi. Misaonost proznoga teksta za one koji mogu i ele vie.

c) odgojni zadaci

Razvijanje pozitivnih etikih vrijednosti: humanosti, blagosti, dobrote, skromnosti, poniznosti.Duhovno bogatstvo ispunjava ovjeka potpunije od materijalnog. Razvijanje ljubavi i brige premadrugom ovjeku.Ali srcem sii u srce blinjega, dublje je, tee i sretnije od drugoga truda."ovjee, pazi da ne ide malen ispod zvijezda."KOPD UN-a l. 18.Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. To pravo ukljuuje slobodu mijenjanja vjereili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, vjeraili uvjerenje iskazuje uenjem, bogoslujem, molitvom i sudjelovanjem u obredima.

11

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije: a) ovjeku je najtee i najvrjednije nai put:

- do zvijezda - do Zemljine utrobe - do Boga - do ovjeka?

(Dobivene uenike odgovore usporedit emo s odgovorima koje nam nudi Sida Kouti u svom literarnom ostvarenju Samo srca.)

b) Protumaite misao iz djela Mali kraljevi ovjek samo srcem dobro vidi.

2. stvaranje meditacijskoga ozraja:Uenike odgovore dobivene, nakon itanja teksta, usporeujemo s odgovorima ponuenima u pjesmi u prozi Samo srca Side Kouti.Da bismo dublje uli u svijet ovoga teksta, uenicima podijeljenim po skupinama, zadajemo po dva zadatka koja ih navode na meditacijskoponiranje u slojeve teksta. Uputa: Prepisati u biljenicu onaj dio teksta koji odgovara navedenim mislima (poukama) iz djela i samostalno ga interpretirati, iznosei svoje misli, stajalita, osjeaje, svoja slaganja ili protivljenja pjesnikinjinu iskazu. Misli (pouke, poruke koje proizlaze iz knjievnog teksta):

1. Na ivot ima smisla ako znamo ljubiti blinjega. 2. Ne moemo sve znati.

1. ovjek zaboravlja injenice (podatke). 2. Na ivot, u usporedbi s pojavom ivota na Zemlji, kratko traje.

1. Biti ponizan prema Bogu vrijedi vie od postignute slave. 2. Napor koji emo uiniti da volimo drugog ovjeka, uinit e nas

sretnijim.

3. Smrt nam dolazi kada joj se najmanje nadamo (iznenada). 4. Da proivimo svoj ivot, potrebna nam je snaga.

Meusobna komunikacija itanje i sluanje uradaka svih skupina Sinteza i aktualizacija Pisanje sastavka na sljedee teme:

a) Ljubav mi je potrebna b) Kako prepoznajem ljubav osoba s kojima najvie komuniciram? c) Samo ljubavlju ispunjen ivot bit e nam osmiljen i svrhovit.

3. izraavanje i stvaranje: a) Cijelog svog ivota ovjek se pokuava popeti na vrh ljestava i kada

konano uspije otkrije da su ljestve naslonjene na pogrean zid." (iz knjige Okonaj borbu i zaplei sa ivotom). Odgovori:

12

a) U emu je bila ovjekova pogreka? b) Kako izbjei tu pogreku?

(Odgovore ti nudi i tekst koji smo upravo interpretirali.) b) Pokuaj navesti to vie razloga koji prijee ovjeku ulazak u srce druge

osobe! c) Pronai u asopisima za djecu literarni tekst koji govori o ljubavi ovjeka

prema drugim ljudima (roditelju, eni, djetetu, prijatelju, prijateljici) i prepii ga u svoju biljenicu za lektiru.

4. aktualizacija:(Pogledati iznad!)

integracija

Jezik i izraavanje interpretacijsko itanje, pisanje sastavka na zadanu temu, pripovijedanje. Zarez uz vokativ. Imperativ. Umetnuta zavisno sloena reenica.

korelacija

25. listopada Dan dobrovoljnih davatelja krvi 2. prosinca Dan invalida 11. veljae Svjetski dan bolesnika 14. veljae Dan zaljubljenih (Sv. Valentin)

zanimljivosti

Jeste li znali da su o ljubavi ispisani mnogi aforizmi? Evo nekih! Ljubav nije udo, ali ini udesa. (Milan Begovi)Ljubav se raa iz znatielje, a traje iz navike. (Massimo Bontempelli) Prvi uzdah ljubavi posljednji je uzdah mudrosti. (Antoine Bret) Zato bi ovjek morao voljeti rijetko da bi mnogo volio? (Camus) Onaj tko te u suze tjera, taj te i voli. (albanska narodna izreka)

13

PROFESOR POVIJESTIEnes Kievi

Napomena: Na poetku i tanke, jedna do druge stoje pjesme o profesoru i uiteljici. Nekima e to, moda, biti udno, a uiteljskoj uroenoj skromnosti moda i odvie. Birajui ove pjesme imali smo na umu ono to se u psihologiji zove modelom" (o)ponaanja. Svakodnevno izloeni uenikim pogledima, razmiljanjima i pitanjima htjeli i l i ne htjeli, nudimo im sebe kao model". Ove dvije pjesme neka budu model" i uiteljima.

METODIKI SUSTAV

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Aktualnost pjesme u vremenu: juer danas sutra.Osposobljavanje uenika za valorizaciju umjetnikih poruka.Razvijanje kritikog miljenja i opredjeljenja za napredna stajalita.Razvijanje samostalnosti pri donoenju vlastitih sudova.Razvijanje sposobnosti poetskog izraavanja dojmova i doivljaja.Razvijanje literarnokomunikacijskih iskustava i sposobnosti.Razvijanje sposobnosti interpretacijskog itanja.Razvijanje navike za upoznavanje knjievnih djela s ratnom tematikom kao izvorimaproturatnih stajalita i afirmaciji ovjetva.

b) obrazovni zadaci

Metafora. Red rijei u poeziji. Slobodan stih. Upravni govor u pjesmi. Funkcija rijeiu pjesnikom stilu.

c) odgojni zadaci

Upoznavanje, uvanje, potovanje i razvijanje vlastitog nacionalnog identiteta.Strahote rata naruavaju obiteljski sklad, oduzimaju roditelje, nagruju i sakate djetinjstvo.Opa osuda rata, osvajanja i nasilja.Osuda rata kao dehumanizacije ovjeka.Potreba mladog ovjeka za sporazumijevanjem meu ljudima i narodima kao neophodnostopstanka.

14

Tenja prema ljepoti i slobodi ivljenja.Valja stvarati i initi dobro, zlo se mora i moe pobijediti.Uenje o sebi stvaranje pozitivne slike linosti.Ki Mira zove se Radost. (finska)Tko sije mir, anje sreu. (ruska)Rat ni nijednu mater nasmel.Rat, poguba ljucke naravi.Hoe li upoznati ovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska)PREAMBULA DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMAPrijeko je potrebno ljudska prava zatititi vladavinom zakona kako ovjek ne bi bio prisiljenpribjei pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja.Bitno je promicati razvoj prijateljskih odnosa meu narodima.Narodi su u Povelji Ujedinjenih naroda ponovno potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska prava,u dostojanstvo i vrjednotu ljudske osobe i u ravnopravnost mukaraca i ena te odluilipromicati drutveni napredak i poboljati uvjete ivota u veoj slobodi.Drave lanice obvezale su se u suradnji s Ujedinjenim narodima osigurati ope potivanje iprimjenu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:Kada si se zadnji put postidio? Opii! Kako se osjea kada netko pria o zlu, a kako kada netko pria o dobru?Moe li zamisliti svijet bez rata? Ako ne moe zato? Ako moe, kako bi se, po tvom miljenju, to moglo postii?

2. interpretacija u uem smislu:to pouava profesor povijesti: slijed dogaaja u vremenu i prostoru ili uzroke dogaajima u vremenu i prostoru? to je tema pjesme? Je li iskazana kojom rijeju ili stihom? Profesor je mogao izabrati ove metafore za zlodjela u ratu:

a) logori b) muenja, ubijanja, masovne grobnice, c) zarobljenici d) gladna i preplaena djeca e) ratna siroad.

Izaberi tri odrednice i navedi zato su one metafore za rat! Zato su uenici rekli i odgovorili zvijeri?

a) krvolone su b) ubijaju druge za zadovoljenje svojih nagona c) nemilosrdne su prema slabijima

Izaberi jedan od ponuenih odgovora. Postavimo uenicima sljedea pitanja:

a) mogu li zvijeri bacati bombe b) mogu li muiti u logorima c) mogu li ruiti ljudska dobra, kulturnu i prirodnu batinu d) mogu li upotrebljavati sredstva za masovno unitavanje: razorne

klasine i nuklearne bombe, bioloke i kemijske otrove? O svakoj odrednici neka napiu svoje miljenje. Proitati u razredu i

15

meusobno komentirati. Koje su ostale ovjekove negativne osobine? (nepotenje, sebinost,nasilnitvo)Objasni inverziju rijei u zadnjoj strofi. (Kako je proitati, kojim glasom, tempom, visinom i koju rije naglasiti?) Kako proitati posljednji stih koji je motto cijele pjesme:

a) tiho, neujnob) glasno c) optuujuid) sa strahom?

3. izraavanje i stvaranje: Pronai rijei za dobro (majka, mir, prijatelj, znanje dalje nastavi sam/sama). Neka ti antiratnu poruku kau uitelji ostalih predmeta, a ti je, umjesto njih, sastavi i napii. Koja su dobra djela u ratu? (pitaj odrasle i zapii u svoju zadau)Ako ima priliku, intervjuiraj neku osobu koja pomae ljudima ili brine o ratnoj siroadi, radi na socijalizaciji i prekvalifikaciji ranjenih branitelja.

4. aktualizacija: Najmanje tri dana prati Dnevnik na HTV-u. Napii u zadau svoje komentare: koliko je puta predstavljeno zlo, a koliko puta dobro u dnevnikimprilozima? Zabiljei datum praenja i daj svoju prosudbu. 24. listopada Dan Ujedinjenih naroda 10. prosinca Dan prava ovjeka

integracija

Povijest. Vjeronauk. Medijska kultura. Proturatna tematika u knjievnosti. Posjeuje li povijesna mjesta svoga zaviaja?

korelacija

Zemljopis ratna previranja u svijetu. Likovna kultura Picasso: Guernica; spomenici rtvama za slobodu Vjeronauk Deset zapovijedi Bojih.

zanimljivosti

U Vatikanskim arhivima nalazi se zavjernica (prisega) kralja Dmitra Zvonimira koju je 1089. godine, pri svojoj krunidbi u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu, dao papi Grguru VII. (tj. njegovu izaslaniku opatu Gebizonu) u kojoj, izmeuostaloga, pie: gojit u pravdu, starat u se oko davanja desetine (danas to znai: porez), titit u siromahe, zatiivati udovice i sirote, opirat use prodavanju ljudskoga roblja"

16

ROENI, HAJDE S DEJKOM DA BACIMO MREE

Miroslav Slavko Maer

Napomena: Ova pjesma sestra" je pjesmi U ljetne veeri postaju mreemog djeda srebrne, dragoj tolikim uiteljima i uenicima. Ukoliko je uitelj(ica) naklonjenija toj pjesmi, neka je interpretira umjesto ove. Ova pjesma neka poslui za samostalnu interpretaciju i l i komparativnu analizu lirskih pjesama (u literarnoj drubi, za one koji mogu vie, u pismenoj vjebi...).

METODIKI SUSTAV

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pjesme u susretu itatelja i teksta.Otkrivanje bitnih obiljeja poetskog iskaza.Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme.Motiviranje uenika za samostalno itanje poezije.Samostalno i razraeno objanjavanje lirske pjesme.Otkrivanje povezanosti jezino-stilistikih elemenata i emotivnih slojeva pjesme.Otkrivanje etikih i idejnih stajalita u pjesmi.Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga itanja.Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesnikih slika, stihova, kompozicijskih dijelova,ritmikoga dojma.Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuivanja.Razvijanje sposobnosti poetskog izraavanja dojmova i doivljaja.Razvijanje doivljaja ritma, pjesnikih slika.Razvijanje pozitivnih etikih vrijednosti i estetskoga ukusa uenika.Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.Senzibiliziranje uenika za ekspresivnost pjesnike slikeRazvijanje sposobnosti lirskoga memoriranja.Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja.

17

b) obrazovni zadaci

Lirska intimna pjesma. Pjesnika slika. Motiv. Usporedba. Epitet. Personifikacija. Dijalektizam. Vizualne, taktilne, olfaktivne i gustativne pojedinosti.

c) odgojni zadaci

Razvijanje ljubavi i potivanja prema starijim lanovima obitelji. Za sreu u obitelji najvanijisu ljubav, meusobno uvaavanje i razumijevanje. Stare i nemone potrebno je okruitipanjom i ljubavlju.Davanje sebe ini ovjeka bogatim.Altruizam nesebina briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitihinteresa u korist drugih.Svaki je dan prilika za doprinos pravima ovjeka tvoga blinjega.Hoe li upoznati ovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska)KOPD UN-a l. 5.Roditelji imaju prava i dunost usmjeravati i voditi dijete prema njegovim razvojnimsposobnostima. To isto vrijedi i za lanove proirene obitelji.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) Uitelj moe razgovarati s uenicima o odnosima prema starijim osobama

(djedu, baki, teti). Vano je da djeca shvate koliko su potrebni bakama i djedovima. Razgovor se temelji na plemenitim osjeajima (druenje sa starim i nemonima, potovanje, tolerancija, trpeljivost).

b) Pitanje upueno uenicima: Jeste li uli izreku Djedovi i bake postoje kako bi razmazili unuke"? to vi o tome mislite? Objasnite svoje stajalite. Pridravaju li se tvoji baka i djed ove izreke? Kako?

c) Igra zamrznuta fotografija". Dva uenika (oni mogu biti dva djeda, djed i unuk i sl.) zauzmu poloaj kao na nekoj zamiljenoj fotografiji. Prije se dogovore koji e to biti. Kad uitelj kae kreni", fotografija oivi" i oni se identificiraju s likovima te odigraju odreenu situaciju i dijalog. Ne treba djeci sugerirati o emu e razgovarati, neka sami improviziraju. Ostali uenici mogu djedu" i unuku / unuci" postavljati pitanja. Kasnije razgovaraju o tome.

2. interpretacija u uem smislu:Moete li po nekim rijeima u pjesmi prepoznati zaviaj Slavka Maera? (bae, miris trave, dol, uma, arani) Slavonija to je pjesnika potaklo na pisanje ovih stihova? Zato je djed svake noi budio unuka? Je li mogao ii u ribolov bez njega? Zato ga je, ipak, zvao? Kako je to doivljavao unuk? Je li mu bilo teko ustati? to ga je motiviralo za noni ribolov? Jeste li neto slino doivjeli sa svojim djedom? Koje pjesnike slike uoavate u pjesmi?

18

Pronaite motive u svakoj strofi (kitici). Pronaite u stihovima vizualne (vidne), taktilne (dodirne), olfaktivne (mirisne) i gustativne (okusne) pojedinosti. Vizualne: mjeseina, no, bae, selo, uma, mree, aran, pogureni djed i unuk, plavi od noi, svijetli od mjeseine. Olfaktivne: miris oroenih trava, mirisni arani, miris peenoga kruha. Taktilne: predjutarnji hlad. Gustativne: toplo kuhano mlijeko. Jeste li doivjeli rano jutro na selu? Gdje ste bili? Tko vas je probudio? Koje ste mirise osjetili i zvukove uli? Opiite ih. Pronaite razlike i slinosti izmeu jutra u gradu i jutra na selu. to vam je drae? Objasnite zato.

3. izraavanje i stvaranje:a) O emu razgovara sa svojim djedom? Moe li mu se povjeriti i rei ono

to roditeljima ne kazuje? Pii o tomu. b) S prijateljem uprizori:

a) susret unuka i djeda koji se dugo nisu vidjeli b) djedove koji razgovaraju o svojim unucima.

4. aktualizacija:Kakav je tvoj odnos s djedom? Opii jedan zajedniki doivljaj tako da tvog djeda upoznamo po njegovim postupcima. Proitaj djedu ovu pjesmu. Razgovarajte o djedu i unuku iz pjesme.

integracija

Krasnoslov. Usmeno i pismeno izraavanje: akustini, vizualni, taktilni, olfaktivni i gustativni motivi.

korelacija

Zemljopis: Slavonija, ivot uz Savu. Likovna kultura: Pejsai Boe Kopia, kalendari sa slavonskim motivima. Sat razrednika: Odnos prema starijim lanovima obitelji (ljubav, potovanje).

zanimljivosti

Miroslav Maer, brat knjievnika Slavka Maera u svojoj autobiografiji kae: Slavko je tvrdio da u se jednog dana razviti u samostalnu poetsku linost i da ne sumnja u to da u biti svoj i izvoran pjesnik. ak je govorio da piem interesantnije od njega i da voli moje stihove. Dakako, to je bilo iz ljubavi prema meni, ali sam ipak intimno osjeao da tako misli." Osim to je radio kao profesor u koli, Miroslav S. Maer jedno je vrijeme bio i ravnatelj amaterskog kazalita Joza Ivaki" u Vinkovcima.

19

NEBESKI PARKETARLuko Paljetak

Napomena: Vie od iega, ovim smo tekstom eljeli afirmirati rad: smisao i radost rada koju djeca ove dobi teko vide, ne zato to ne mogu, nego zato to im se nameu modeli" i l i uzori koji svoju egzistenciju grade na iznimnostima (ekstremima): sportai, pjevai, filmske i manekenske zvijezde. Iako ne sudimo o njihovu radu, smatramo bitnim istaknuti da i naoko nezanimljiv rad ima dubok smisao. Ovo je osobito vano naglasiti u sedmome razredu kad uenici ve razmiljaju o bodovima za upis u odreene kole.

METODIKI SUSTAV

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pjesme u susretu itatelja i teksta.Senzibiliziranje uenika za ekspresivnost pjesnike slike.Buenje interesa za nove pjesnike teme.Cjelovito doivljavanje poezije kao estetske (razliite od svakodnevne) stvarnosti.Otkrivanje etikih i idejnih stajalita u pjesmi. Osposobiti uenike da razumiju i usvojemoralna naela zapadnoeuropske kranske civilizacije.Razvijanje sposobnosti neposrednog izraavanja doivljaja.Razvijanje sposobnosti pismenog izraavanja dojmova i doivljaja.Razvijanje sposobnosti vokalnog izraavanja (ostvaraja) pjesnikog teksta (opkoraenje u itanju).Otkrivanje poetske funkcije metafore, usporedbe.Otkrivanje povezanosti jezino-stilistikih elemenata i idejnih slojeva pjesme.Otkrivanje povezanosti jezino-stilistikih elemenata i emotivnih slojeva pjesme.Otkrivanje bitnih obiljeja poetskog iskaza.Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti poetskog izraavanjadojmova i doivljaja.Buenje interesa za samostalno itanje poezije.

b) obrazovni zadaci

Epitet. Opkoraenje. Dijalektizam / regionalizam. Katren/etverostih. Tercet/trostih.Sonet.Licentia poetica pjesnika sloboda.

20

c) odgojni zadaci

Osvijestiti uenicima spoznaju o radu kao temelju napretka i sigurne budunosti. Razvijati ljubav i potovanje prema svakom asno obavljenom poslu. tovie, vie vrijedi asno i dobro obavljen neki drutveno nie vrijedan" posao negoli loe i nemarno obavljen neki drutveno vie vrijedan" posao. Svaki rad koji je na dobrobit ovjeka i zajednice oplemenjuje ovjeka i zajednicu. ovjek je kao brava svakom treba izabrati klju. (ruska)Hoe li upoznati ovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska) ovjek eli da je od svakoga bolji, a od sina da je gori.Prva i najvanija kola za vrline jest oinska kua.Drutvo i obitelj nalik su kakvoj palai: ako oduzme palai jedan temeljnikamen, onda se sve poinje ruiti. (Talmud) Radom se sve postie. (francuska) Oduzmi rad iz ruku, oduzeo si kruh iz usta. (uzbeka)Ki a dela, sebi dela.Ki zlo dela, zlo ga eka.to moe uiniti danas, ne ostavljaj za sutra.Bolje je uzalud raditi nego uzalud besposlen stajati.U kovaa crne ruke, a bijela pogaa.Zgubljen dan kad ni ne udela.Znanje je imanje.Svako djelo doe na vidjelo.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) Uenici sedmoga razreda ve skupljaju" bodove za upis u srednju kolu.

Povesti razgovor o njihovu buduem zanimanju (elje, snovi i sl.). Uoavati omiljena" zanimanja (drutveno visoko vrednovana) i ona koja uvjetuju npr. nie ocjene.

b) Uitelj(ica) moda ve donekle poznaje zanimanja roditelja (pretpo- stavljamo da jedan odjel vodi od poetka) i poinje razgovor o posebnostima svakoga zanimanja, tj. o onome to predstavlja uspjeh u ponekim zanimanjima (uslunost i istoa ugostitelja, blagost i strpljivost medicinske sestre ili odgojiteljice u vrtiu, preciznost postolara, pouzdanost vodoinstalatera ili bravara, potenje mesara ili trgovca i sl.).

c) Razgovor o jednoj poslovici koja se odnosi na rad ili odnos prema radu. d) Ukoliko elimo ovom pjesmom ostvariti kakvu aktualizaciju, izabrat emo

prikladnu motivaciju.

2. interpretacija u uem smislu:Slijediti pitanja iz itanke. U usmjerenom razgovoru, koji e se temeljiti na likovnom djelu Stolar hrvatskoga slikara Mezdia, treba naglasiti i osmisliti osjeaje koje ovjeku prua rad:

21

a) dostojanstvo (svijest da ovjek moe, hoe i zna raditi: osvijestiti im i njihovo potovanje prema onima koji su dobri u svome poslu)

b) radost (osvijestiti kako se osjeaju kad naue i dobiju dobru ocjenu) c) umor koji oplemenjuje jer dokazuje ovjeku da moe uspjeti i

pobijediti umor d) osjeaj sposobnosti, kompetencije (vrlo vaan u ovim godinama, i

kasnije).

3. izraavanje i stvaranje:a) Rasprava o popularnim zanimanjima (manekeni i fotomodeli, modna

industrija, sport, neproizvodna zanimanja): koji im je cilj, koliki je aktivni radni vijek, koje ustanove obrazuju za spomenuta zanimanja i sl. Suprotstaviti tome, primjerice, obrtniku ili poljodjelsku tradiciju iz irega zaviaja uenika (to znaju o tome, kako su ivjeli i odrali se njihovi preci i sl.).

b) Razvijanje i bogaenje rjenika: podijeliti uenike u skupine i dati im istraivaki zadatak. Trebaju tijekom odreenoga vremena prikupiti podatke o poslovima koje su obavljali ljudi njihova kraja (grada, sela), osobito o starim obrtima te sastaviti mali rjenik pojedinoga zanimanja ili obrta. Mogu donijeti i pisane materijale (prospekte, cjenike, natpise i sl.) te prirediti izlaganje o tome. Moe to biti i dobra tema za sat razredne zajednice.

c) Krai pismeni sastavak kojemu e naslov biti jedna poslovica (odgojni zadaci).

4. aktualizacija:23. rujna Meunarodni dan kulturne batine; Dan europske batine (Dubrovnik, rad obrtnika primijenjena umjetnost) 1. listopada Svjetski dan ljudskih naselja 17. listopada Svjetski dan borbe protiv siromatva 2. studenoga Dan spomena na mrtve (Duni dan) 1. svibnja Meunarodni dan rada

integracija

Reenica pretakanje" iz strofe u strofu. Viestruko sloena reenica, sloene reenice. Dijalektizmi. Atribut (gramatika i umjetnika kategorija).

korelacija

Tehnika kultura obrada drveta. Sat razredne zajednice izbor zanimanja. Vjeronauk prie iz ivota svetaca (Josip tesar), atributi svetaca i blaenika.

22

zanimljivosti

Kako ete prepoznati bradate mukarce u haljinama koji gledaju u nebo ili u zemlju", tj. svece po crkvama?! Po atributima, u ikonografiji se pojedine osobe prikazuju s atributima (predmetima, biljkama, ivotinjama, odjeom) po kojima se nedvojbeno moe utvrditi o kojoj je svetakoj osobi rije. Zanimljiv je prikaz kreposti ili vrlina: prikazane su kao djevojke sa simbolima: Vjera kri, kale, svijea, na glavi crkva Ljubav djeica privijena uza skut, srce, janje Ufanje sidro, rog obilja, laa na glavi Razboritost zmija, ogledalo, na glavi krug Pravda vaga, ma, liktorski snop, iba Jakost slomljeni stup, lavlja koa Umjerenost plitka aa s vodom i vinom, pjeana ura.

23

MOJA UITELJICAMilan Krmpoti

Napomena: Dvije najtee sposobnosti u svijetu jesu: sposobnost (o)vladati ljudima i sposobnost odgajati ih." (Kant)Dugo pamtimo svoje prve uitelje, osobe koje su nam otvorile put prema svijetu koji nas okruuje. Svejedno je je li to bila majka, otac, baka, djed, teta, tete u vrtiu, uitelj i l i uiteljica u koli. Jako dugo odjekuju one arobne rijei" koje smo zajedno otkrivali, njegovali i usvajali za dobar let prema ovjeku. Steena temeljna znanja, vjetine i navike prate nas cijeli ivot, kao i likovi onih koji su nam usadili te temelje.

METODIKI SUSTAV_______________________

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti literarnog miljenja.Otkrivanje pjesme u susretu itatelja i teksta.Razvijanje svijesti o ulozi lirskog pjesnitva u izgraivanju i oblikovanju osobnosti.Razvijanje sposobnosti doivljavanja lirske pjesme u cijelosti i doivljavanje pojedinihpjesnikih slika.Razvijanje sposobnosti pismenog izraavanja dojmova i doivljaja.Otkrivanje poetske funkcije zaviajnog govora.Otkrivanje povezanosti jezino-stilistikih elemenata i emotivnih slojeva pjesme.Poticanje uenika za samostalno koritenje i prikupljanje sekundarnih izvora literarne(posebno zaviajne) grae.Buenje interesa za samostalno itanje poezije.

b) obrazovni zadaci

Metafora. Upotreba zaviajnog govora u slobodnom priopavanju misli. Dijalektalnapoezija. Slobodni stih. Rima. Ostvarivanje ritma. Inverzija. Opkoraenje. Epiteti. Ponavljanje rijei. Funkcija motiva u kompozicijskom ustrojstvu pjesme. Pjesnike slike.

24

c) odgojni zadaci

Knjievnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorite spoznaje i poticaj za stvaralatvo.Razvijanje ljubavi i potovanja prema uitelju.Njegovanje humanih uzornih odnosa prema pojedincu i drutvenoj zajednici.Razvijati pozitivni osjeajni odnos prema nestandardnim inaicama hrvatskog jezika.Hoe li upoznati ovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska)ovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i u jeziku. (arapska)Lako je postati uen, ali je teko postati ovjek. (uzbeka)Poslije kruha odgoj je prva potreba naroda. (Dante)Nita nije bolje od dobre volje.Vie valja aka dobrote nego vrea mudrosti.Rije nutka, a primjer povlai.Upuivanje na vanost potivanja starijih.Ljudske vrline (nesebinost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) ivot ineplemenitijim.Znatielja, hrabrost, odvanost i upornost vrijednosti su koje ivot nagrauje.ivotne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas naue neemu dobrom.KOPD UN-a l. 8.Dijete ima pravo na ouvanje vlastite osobnosti, u to su ukljueni narodnost, ime i obiteljskiodnosi kakvi su priznati zakonom.Voli svoj zaviaj, svoj govor i svoj jezik, svoj narod: upoznaj njegovu prolost, njegove ljepote,njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe ini vrijednim, posebnim,drugaijim. Nastoj upoznati i druge narode i druga podneblja.KOPD UN-a l. 12.Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito miljenje ima pravo na izraavanje misli o svimstvarima koje se odnose na njega. Tako izraenim mislima pridavat e se znaaj u skladu sdobi i zrelou djeteta.KOPD UN-a l. 13.Dijete ima pravo na slobodu izraavanja, to ukljuuje slobodu traenja, primanja i davanjaobavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom ili tiskom,umjetnou ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira.(alineja 2. Ovo se pravo u provedbi moe podvri odreenim ogranienjima, ali samo onimakoje propisuje zakon i koja su nuna a) radi zatite prava i ugleda drugih, b) radi zatitenacionalne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja ili udorea.)Moemo, s punim pravom, rei da metodika nastave materinjega jezika poiva na lanku 12.i lanku 13., tovie, nastava materinjega jezika i knjievnosti ponajvema nastoji oblikovatiosobu koja e promiljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi prema njoj i premarijei kojom je iskazuje i oblikuje.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije: a) Navedi pet najvanijih osobina koje treba imati dobar uitelj. b) Pamti li svoga prvog uitelja ili uiteljicu? Po emu? c) Koja vrata" uitelj moe otvoriti: znanja, ljubavi, srca, razuma, kole,

domovine ? (Nastavi nizati!)

25

2. interpretacija u uem smislu:Slijediti pitanja iz itanke i sadrajnom analizom strofa pratiti" temupjesme.Uobliiti temu svake strofe jednom ili dvjema reenicama.Svaka strofa mogla bi biti kratka pria, odnosno upoznavanje objektivnestvarnosti na lirski nain.Sadraj svake strofe:1. strofa... moja Merika (objasniti zato moja)... u krilu materinu krilatu otkrila (zato su majini skuti krilati, to im daje

krila?)... jabuka (simbol darivanja) iz mora, a koljka u Slavoniji (objasniti bisernicu- -tamburicu)2. strofa... pjesma zemljoradnika i pjesma radnika ... otkrie prirode (pupoljci, pup cvjetanja)3. strofa... zemlja na ednu dlanu znanja (kakvo znaenje ima dlan, ruka u ovoj

strofi?)... nada koja nam je potrebna u svakom trenutku (kakva su to arovita

vrata, to je iza zlatnih arovitih vrata? Objasniti posljednja tri stiha. Jesu li ona motto cijele pjesme? Kako se izraava misao da su uitelj i uenik jedno? Znai li to potvrdu misli da uimo dok smo ivi?

3. izraavanje i stvaranje:a) Izdvoji epitete iz pjesme, izaberi najslikovitije i proiri njihova znaenja

svojim rijeima, asocijacijama i usporedbama. b) to bi promijenio u svojoj koli da se bolje osjea? c) Da moe biti uitelj ili uiteljica, to bi uinio(la) za svoje uenike da

postanu pravi ljudi? d) to misli kakvo je znanje najpotrebnije mladom ovjeku tvoje dobi? e) Zna li to o radu uitelja s hendikepiranim uenicima (gluhonijemima,

slijepima, autistima)? f) Napii priu ili pjesmu na temu Moja uiteljica.

4. aktualizacija:5. listopada Svjetski dan uiteljaIz Etikog kodeksa hrvatskog uiteljskog stalea upoznati uenike snekoliko karakteristinih odredaba:U djetetu lei sve bogatstvo ovjenosti. (Fichte)Uzori moj su svi uitelji svijeta koji su svoj ivot i misao posvetili ovjeanstvui njegovom napretku.

26

integracija

Oblikovanje pjesme prevoenjem" u standardni jezik i na zaviajni govor uenika. Narjeja, govori, lokalizmi. Pisanje velikog poetnog slova u imenima drava, gradova, kontinenata, voda

korelacija

Fizika iz ivotopisa Nikole Tesle saznaj o njegovoj uiteljici i njegovu ivotnom putu.Sat razrednika razrednik ili razrednica priaju o svojim uiteljima.

zanimljivosti

Znamenita amerika knjievnica Helen Keler, od djetinjstva slijepa i gluhonijema, svoje znanje i umijee zahvaljuje i uiteljici koja ju je poduavala prenosei joj znanja, vjetine i navike dodirom. Helen Keler i sama je bila uiteljica poduavajui knjievnost i filozofiju na koledu. O njenom ivotu snimljen je igrani film.

27

PROSJAK LUKAAugust enoa

Napomena: Ovaj je sat zamiljen kao uprizorenje suenja prosjaku Luki. Moe se izvesti na istom satu kad i itanje teksta i l i umjesto klasinog sata lektire.Na ovaj se nain moe obraditi djelo Vjenceslava Novaka Iz vele- gradskog podzemlja".Ova se metoda moe koristiti cijeli sat i l i se njome mogu osmisliti neki dijelovi sata.

METODIKI SUSTAV

problemsko-stvaralaki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Razvijati i buditi interes uenika za znanjem, samoobrazovanjem i osposobljavanjem zagovornu i pisanu komunikaciju.Poticati sposobnost i sustavnost, uoavanje bitnog od nebitnog, zanimanje za umijeeglume (dramski odgoj).Razvijanje sposobnosti planskog izlaganja.Razvijanje zapaanja jezinih injenica I njihovih obiljeja.Samostalno otkrivanje i interpretiranje detalja u romanu, razvijanje kritikog miljenja isposobnosti uopavanja i vrednovanja.Razvijanje sposobnosti dokazivanja, tvrdnje.Razvijanje samostalnosti pri donoenju vlastitih sudova.Razvijanje matanja i zamiljanja kao neizbjenog imbenika u stvaralakoj uporabi jezika.Stvaralaka primjena steenih znanja.

b) obrazovni zadaci

Socijalna pripovijetka. Fabula. Tema. Epizoda u romanu. Portret (socioloka, etika i govorna karakterizacija). Osnovna misao (ideja). Katarza.

c) odgojni zadaci

ovjekovo je pravo na sretan ivot i ljudsko dostojanstvo te potreba za neprestanom tenjom za sreom, viim oblicima ivota, ljepotom, mirom, skladom. ovjek mora potovati osjeajni svijet drugog ovjeka.

28

Osuda socijalnih razlika u drutvu i borba za promjenu tog stanja.Afirmacija humanih ivotnih ideja, odgoj za pravdu, osuda nepravde nanesene malim ljudima.Razvijanje meusobnog povjerenja i pomaganja.Uvidjeti da i naoko sitne nesree mogu izazvati istinske ljudske drame. Briga za naputenu ibolesnu djecu te skrb za njihovo kolovanje i ukljuivanje u drutvenu sredinu s ostalima.Posjeivanje domova u kojima ive djeca bez roditelja.Briga za ovjeka u dananje vrijeme osamljenosti i otuenosti.OPA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKAlanak 1.Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.Ona su obdarena razumom i svijeu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhubratstva.lanak 5.Nitko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom, neovjenom ili poniavajuempostupku ili kanjavanju.lanak 6.Svatko ima pravo da se svugdje pred zakonom prizna kao osoba.lanak 7.Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku zakonsku zatitu bez ikakvediskriminacije.Svi imaju pravo na jednaku zatitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se kri ovaDeklaracija, kao i od svakog oblika poticanja na diskriminaciju.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) Napiite na listi svoju definiciju pravde. b) Iznesite svoje osobno stajalite o tome je li pravda uvijek zadovoljena.

Navedite primjer svojoj tvrdnji.

2. stvaranje i razrjeavanje problemske situacije:U suenju" sudjeluju svi uenici (uloge: sudac, branitelj, tuitelj, optueni Luka, svjedoci, porota). Uenik u ulozi Augusta enoe predstavlja se kao pisac i branitelj. Tuitelj optuuje Luku za zlodjela i trai kaznu. Svjedoci su Mikica, Mato, Mara, Andro i svi koji ele rei to u Lukinu korist. Razvija se rasprava. Na ovakvom satu vrlo je vano sudjelovanje svih uenika pa treba djeci dopustiti izbor lika, ubaciti nove (npr. seljane, promatrae).Treba voditi rauna da se sat ne pretvori u opu svau i galamu. U dijalozima e uenici improvizirati, ali je poeljno da se, kad je to mogue,slue citatima iz teksta. Bitno je da svatko iznosi argumente i svoje vienje Lukina ivota i trenutne situacije, a da pritom ne mijenja enoin izvorni lik. Na ovakvom satu nije potrebno nakon rasprave donijeti neku konanuodluku, ve je vano iznijeti sve argumente i zakljuak zato je zapravo sve u vezi s prosjakom Lukom bilo tako kako jest i to bismo mi danas uinili s

29

ovjekom poput Luke ili s ovjekom kojeg moemo sprijeiti da ne postane kao Luka. Uenici trebaju zauzeti pravilno stajalite o meuljudskim odnosima, socijalnim nepravdama i svim problemima enoina i naeg suvremenog drutva.

3. izraavanje i stvaranje:Napii dojmove s dananjega sata hrvatskoga. Pii kako si se osjeao/osjeala u svojoj ulozi. Sa svojim sudrugovima uredi u razredu pano s fotografijama, ilustracijama i tekstom vezanim uz prethodni sat (fotografije potrai u dnevnom tisku).

4. aktualizacija:Razgovor o diskriminaciji u suvremenom svijetu (sluaj djevojice oboljele od AIDS-a, neprihvaanje sredine). Razgovor o dananjim prosjacima i razlozima prosjaenja.

integracija

Opisivanje. Raspravljanje. Pripovijedanje. Dijalog. Monolog. Djelo Augusta enoe. Medijska kultura.

korelacija

Povijest Hrvatska u enoino doba. Medijska kultura dramski odgoj, novinska fotografija. Sat razrednika nepravde i nejednakost meu ljudima te kako ih prebroditi.

zanimljivosti

August enoa napisao je (svoga) Prosjaka Luku u Turopolju, gdje je upoznao i buduu suprugu Slavicu Itvani. Tako Turopolje nije dobilo samo svoga zeta, nego i pisca.

Nema teeg drva od prosjakog tapa. (njemaka) Prosjaka juha nema oi. (eka)Bolje je umrijeti kao prosjak nego ivjeti kao prosjak. (engleska) Moe se poteno ivjeti i s prosjakim tapom. (hrvatska)

I knjievnik Ivan Raos progovorio je o prosjacima romanom Prosjaci & sinovi, po kojemu je Antun Vrdoljak snimio istoimeni film.

30

VAGONAIDobria Cesari

Napomena: Osim obrazovnih i odgojnih sadraja koje nudi ova pjesma, moemo je na zanimljiv nain povezati s medijskom kulturom.

METODIKI SUSTAV

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Senzibiliziranje uenika za ekspresivnost pjesnike slike (poetske igre rijeima).Buenje interesa za nove pjesnike teme i forme.Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.Cjelovito doivljavanje poezije kao estetske stvarnosti, razliite od svakodnevne i onda kadjoj je tema svakodnevica.Buenje interesa za samostalno itanje poezije.Razvijati u uenika sposobnost usporeivanja, analiziranja, argumentiranja, zakljuivanja.Poticati razvoj stvaralakog izraavanja, usmenog i pismenog.Razvijanje sposobnosti doivljavanja, zapaanja i izraavanja osjeaja prema siromanima,obespravljenima i potlaenima.Razvijanje sposobnosti interpretacijskog itanja i govorenja pjesme napamet.

b) obrazovni zadaci

Upoznati Dobriu Cesaria, pjesnika siromanih, obespravljenih (Balada iz predgraa,Vagonai).Lirska socijalna pjesma. Pjesnike slike (vizualne, auditivne, gustativne). Funkcijamotiva. Vezani stih. Tercina. Katren. Suprotnost. Ironija. Epitet. Stalni epitet. Rima.Ritam. Opkoraenje.

c) odgojni zadaci

Razvijanje ljubavi prema svakom ovjeku i razumijevanje za ovjekovu patnju. Komunicirajui s ovom pjesmom utjecati na razvijanje sposobnosti suosjeanja, doivljavanjapatnje siromanih.Istaknuti ovjekovo pravo na ivot dostojan ovjeka.Buditi savjest koja prezire nehumanost, neovjenost.Istaknuti socijalnu dramu malog ovjeka i njegovu potrebu za dostojanstvenim ivotom.

31

Njegovanje humanih, uzornih odnosa meu ljudima.Osuda socijalnih razlika u drutvu i borba za promjenu tog stanja.Mudrost, iskustvo i zdrav razum pokretai su napretka.Osuda ljudskih poroka (alkoholizam), osuda negativnih ponaanja ljudi kao i nezdravogivota.Osposobiti uenika da pronalazi objanjenja osnovnih pitanja smisla, zadataka i odgovornostiprema ljudskoj egzistenciji.Opa deklaracija o ljudskim pravimalanak 1.Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarenarazumom i svijeu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.lanak 3.Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost.lanak 7.Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku zakonsku zatitu bez ikakvediskriminacije. Svi imaju pravo na jednaku zatitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim sekri ova Deklaracija, kao i od svakog oblika poticanja na diskriminaciju.KOPD UN-a l. 2.Pokai svakoj osobi da je vrijedna tvojega uvaavanja, time oboje dobivate: ti jer uvaavanjepotjee od tebe, osoba jer je uvaavana i tako ti moe uzvratiti. Oboje, na taj nain, rasteteu svome ovjetvu.KOPD UN-a l. 15.Djeca imaju pravo na slobodu udruivanja i slobodu mirnog okupljanja.Dunost je djece igrati se igrom stvaraju prijateljske odnose, u igri ue o ivotu, igromstvaraju nove rijei, nove odnose, nove svjetove. Dunost je djece igrati se mira, ne rata.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) I danas u nekim mjestima (primjerice u Zagrebu) u vagonima na naputenim

kolosijecima ive tvoji vrnjaci. Moe li zamisliti vagon kao ivotni prostor svoje obitelji i sebe?

b) Usporedba novinskih fotografija koje prikazuju udoban stan s lijepim pokustvom, topao obiteljski ugoaj, obitelj pred TV-om i unutranjost kakve barake, ili beskunika na ulici.

2. interpretacija u uem smislu:Kakav je ovjek u ovoj pjesmi: je li manje od ovjeka ili vie od ovjeka? Odgovor potkrijepite stihom. Kakav je odnos pisca prema svijetu koji prikazuje? Misli li pisac samo na ovjeka vagonaa ili na ovjeka koji je uinio da drugi postanu vagonai? Koje probleme otkriva pjesma? Na koja nas razmiljanja potie? Integrira li sredinji problem i ostale? Koje? Iznesite miljenje o ovisnosti o alkoholu, tom velikom zlu dananjice? Kako doivljavate pjesnikov odnos prema siromanima? Svoj odgovor potkrijepite dokazima.

32

to pjesnik postie ponavljanjem zamjenice mi? Objasnite. Kojim je motivima prikazan:

a) intimni ivotni prostor vagonaa b) ugoaj u kojem ive vagonai nedjeljna atmosfera c) odnos bogatih i siromanih d) suodnos humanog i nehumanog, tjeskoba i strah postojanja e) lice i nalije civilizacije, sadanjosti?

Osjeate li otklon izmeu sebe i pjesme, u prostornom i vremenskom smislu? Je li vam pjesma bliska? Obrazloite. Navedite citate za odlike pjesnikog jezika D. Cesaria u ovoj pjesmi: slikovitost, emocionalnost, ritminost.

3. izraavanje i stvaranje:a) Izreci Cesarievu namjeru koju je imao napisavi ovu socijalnu pjesmu:

a) poetskim rjenikom, pjesnikim slikama b) rjenikom borca za ljudska prava c) rjenikom mlade majke kojoj je bolesno dijete, stanovnice vagona d) rjenikom osobe koja smatra da su vagonai zasluili" takve stanove e) rjenikom novinara gradske rubrike.

b) Snimi" dokumentarni film o vagonaima: napii plan snimanja tako da odredi planove i kadrove, navede zvukove koji se uju, ulogu svjetla, stihove preoblikuje u prozne reenice, doda komentar...

c) Pronai u kolskoj knjinici pjesme socijalne tematike D. Cesaria, A. G. Matoa, V. Vidria, D. Domjania, A. B. imia, N. opa, T. Ujevia. Odredi im osnovne motive i pjesnikov odnos prema obespravljenima.

d) Pogledaj igrani film Veljka Bulajia Vlak bez voznog reda. Napii osvrt na gledano.

4. aktualizacija:Kako se danas u nas rjeavaju socijalni problemi? Je li odlazak u tuinu jedino rjeenje za socijalne probleme? Drite li da je i odlazak mladih, kolovanih Hrvata izvan granica Hrvatske takoer socijalni problem? Dokaite!

integracija

Usmeno izraavanje (razgovor, prosudba, argumentiranje, iznoenje miljenja). Reenica (intonacija ironiziranje). Pojedinosti u opisivanju (vizualne, auditivne, olfaktivne).

korelacija

Likovna kultura Oskar Herman: Prosjak.Povijest socijalni nemiri tijekom mnogih stoljea i danas, iseljavanje u strane zemlje (Sjevernu i Junu Ameriku, Kanadu, zapadnu Europu, posebno Njemaku). Sat razredne zajednice razgovor o potrebi uvaavanja svih ljudi neovisno o socijalnom statusu i materijalnom stanju.

33

zanimljivosti

Osim za ljude kojima je vagon dom, vagona" je argonski naziv i za rudara koji u rudnicima gura vagone te radnika koji radi na istovaru i utovaru robe u vagone. Bog je zaelio razveseliti siromaha, najprije je sakrio njegova magarca, a onda mu pomogao da ga nae. (armenska)Siromatvo je teka motka koja nam zatvara sva vrata. (nizozemska)Siromatvo nas tjera da hodamo iza drugih. (turkmenska)

34

IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJAVjenceslav Novak

Napomena: Ovaj je tekst, naalost, svojim sadrajem aktualan i danas kao i u vrijeme svog nastanka.To moe biti povod uenicima da istrauju socijalne nejednakosti i bijedu koja je vidljiva i skrivena. Dnevne novine pruit e im obilje materijala, a kreativan uitelj to e lako spojiti s medijskom kulturom, s lektirom, s pisanjem i stvaranjem kratke prie, itd.

METODIKI SUSTAV

a) interpretacijsko-analitikib) problemsko-stvaralaki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Osposobiti uenike za vrijednosnu ralambu, prosudbu i vrednovanje umjetnikih poruka.Otkrivanje etikih i idejnih stajalita u tekstu.Razvijanje kritikog miljenja i opredjeljenja za humane ciljeve.Razvijanje samostalnosti pri donoenju vlastitih sudova.Razvijanje sposobnosti komunikacije s knjievnim djelom.Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuivanja.Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, sistematiziranja i zakljuivanja.Razvijanje sposobnosti prepoznavanja predestetske stvarnosti.

b) obrazovni zadaci

Socijalna pripovijetka. Tema. Poruka teksta. Psiholoka, etika i socioloka karakterizacija likova. Fabula. Opis izvanjskoga i unutarnjega prostora.

c) odgojni zadaci

Osuda nepravednih socijalnih odnosa u drutvu.Osuda nezdravoga ivota i traenja rjeenja problema u alkoholu.Traganje za izlazom iz ivotnih potekoa, razoaranja i bola.Ukazati na teak ivot siromanog gradskoga radnika i njegove obitelji.Opa deklaracija o ljudskim pravimalanak 3.Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost.

35

lanak 5.Nitko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom, neovjenom ili poniavajuempostupku ili kanjavanju.lanak 23.1. Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i povoljne uvjete radai na zatitu od nezaposlenosti.3. Svatko tko radi, ima pravo na pravinu i povoljnu naknadu koja njemu i njegovoj obiteljiosigurava ivot dostojan ovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvimasocijalne zatite.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) To je za moju Evicu rekao je Jankiu pomno spremajui katulju u

dep... Moja mezimica nasmijeio se isto ponesen svojim roditeljskim uvstvom... Da ti, Jankiu, samo uje to dijete! Nisi toga doivio, jer ti ne bi svojim uima vjerovao to sve ona zna! A istom joj je pet godina... Tepe!...Ja sve mislim da bi danas-sutra moglo ovakovo dijete... a Bog zna! Sve je u njegovim rukama zavrio je vano svoju nedoreenu misao."Ovako je o svojoj keri govorio Mika prije nego to se pijan vratio kui.(nakon male stanke slijedi itanje teksta).

b) to oekuje da e dogaati u knjievnoumjetnikom tekstu naslovljenom Iz velegradskog podzemlja?

c) Mogu li ljudi svoje probleme umanjiti / rijeiti poseui za alkoholom ili drogom?

2.a) interpretacija u uem smislu:Kakav je dojam na vas ostavila ova slika siromane radnike obitelji koju osim siromatva unitava i alkohol:

a) rastuila me b) potaknula me na razmiljanje o tetnosti alkohola c) izazvala je u meni suosjeanje prema Mikinoj obitelji d) ostavila me ravnodunim/ravnodunom e) izazvala je spoznaju da se takve situacije mogu dogaati u svakome vremenu i u svakome prostoru?

Odaberite koji od ponuenih odgovora i obrazloite odabir. Iz svega to ste doznali odredite temu djela, mjesto zbivanja i likove. O kojoj se negativnoj drutvenoj pojavi radi u pripovijetci:

1. o neimatini radnike klase koju izrabljuju bogatiji poslodavci 2. o poroku alkoholizmu i posljedicama koje on donosi onima koji

izlaz iz vlastitih problema trae u pijanstvu? Kako se zove knjievni tekst u kojem se prikazuju takve pojave? Poblie odredite vrijeme zbivanja radnje u tekstu. Navedite redoslijed zbivanja pomou kratkih natuknica.

36

Tko je sredinji lik ovoga ulomka? Zato je Mika bez prestanka pilio drva? Kakve su ga misli i slike progonile? Zbog ega?to u fizikom izgledu naznauje njegovu duevnu napetost? Optuuje li sam sebe zbog onoga to je u pijanstvu napravio svojoj djevojici? Zato Mika od Majke Boje oekuje milost za svoje dijete? Kojim postupkom misli da je zasluio tu milost? Je li u njemu gorjela elja da sazna kako je Evici? Zanima li ga to je rekao lijenik o njenom zdravstvenom stanju? Boji li se on vratiti kui? Zbog ega odlae taj povratak? Navedite navod iz djela koji otkriva:

a) njegov stid i strah b) bojazan da e, kad doe kui, neto odasvud upirati u nj pogled pun

poruge i prijekora c) da e mu ena predbacivati njegov surovi in, iako on osjea grinju

savjesti i duevnu patnju zbog onoga to je uiniod) da ne moe zbog stida i bola pristupiti svojoj Evici kojoj je nainio zlo

u svom pijanstvu, a nita ne moe uiniti da to zlo popravi, da spasi dijete od skore smrti

e) da je odlagao povratak kui eui se ulicom nedaleko od kue u kojoj je stanovao

f) da je elio da ga ena odvede u kuu jer sam za to nije imao snage. Je li Mika pozvao svoga sina s namjerom da sazna novosti o Evici ili je djeak samoinicijativno pristupio ocu? to je Mika saznao od djeaka? Do kada je Mika ostao nepomino sjediti na klupi? Je li pokuavao nai razloge svoga neasnog ina? Koji su ga osjeaji tada obuzimali? Pronaite dio teksta u kom su opisani uvjeti Mikina stanovanja i njegove obitelji. Proitajte lagano u sebi taj ulomak zamiljajui naznaeni prostor. Koji je prostor suprotstavljen ovome u kome obitava Mikina obitelj? Kako bismo nazvali tako suprotstavljene slike? (kontrastne slike) Odreuje li ovjeka (njegov odnos prema drugim ljudima, njegova stajalita, njegov karakter i dr.) i mjesto stanovanja? Oblikujui likove ovoga ulomka pisac se posluio:

1. opisom vanjtine lika 2. opisom unutarnjeg proivljavanja lika, njegovim psihikim reakcijama 3. pripovijedanjem o odreenom liku 4. dijalogom meu likovima djela 5. svojim komentarima 6. navoenjem vladanja likova u konkretnoj situaciji 7. govorom (dijalogom).

Potkrijepite tvrdnju injenicama iz teksta. Kakve poruke oditavate iz ovog ulomka?

2.b) stvaranje i razrjeavanje problemske situacije: Mogua su problemska pitanja koja otvaraju prostor interpretacije knjievnoumjetnikoga teksta na problemsko-stvaralaki nain:1. Je li Mika iskljuivo kriv za djetetovu smrt?

37

2. Je li siromatvo, u kojem je ivio Mika sa svojom obitelji, krivo za njegovo pijanstvo i njegov zloin prema vlastitoj keri?

3. Je li Mika lo ili dobar ovjek, mu i otac? to Mika kae o siromatvu? (Odnio vrag i siromatvo! Svi govore i ue da siromatvo nije sramota, a bjee od tebe kad si siromaan, da ti je oko srca i gore nego da si sramotan.) Slaete li se s njegovim miljenjem? Zato? Posljedice neimatine vidljive su i u fizikom opisu jednog lika. Odredite o kojoj je posljedici i kojem liku rije? (tef tuberkuloza) Uenici potvruju ili nijeu predoene im teze argumentirajui ih navodima iz djela, vlastitim spoznajama, drugim izvorima informacija.1

Nakon samostalnog rada uenika slijedi analiza i korekcija rezultata, a potom im zadajemo zadatke za domau zadau.

3. izraavanje i stvaranje:a) to u ovom ulomku ostaje nedoreeno, preueno i nejasno? Koje biste

jo podatke eljeli saznati? b) Pripremi s prijateljima iz razrednoga odjela dijalog na temu alkohol

(puenje, droga ili openito o ovisnostima) tako da se jednom ueniku (obino onome vrlo elokventnom) dade da bude zagovornik" loih pojava (advocatus diaboli). Uitelj mu pomae svojom ulogom, tako da izazove uenike na aktivno sudjelovanje u raspravi. Primjer koji govori uitelj: Mladi su ljudi znatieljni, mislim da trebaju iskusiti puenje/alkohol Uenici navode argumente koji se protive uiteljevim provokacijama"!

c) Saeto ispriaj fabulu ulomka: a) u deset b) u pet reenica!

d) Pripovijetka je objavljena u knjizi Vjenceslava Novaka Odabrane pripovijetke. Osim ove, proitaj i druge pripovijetke iz te knjige!

e) Otkrij u tekstu oblike rijei koji nisu esti u suvremenom hrvatskom jeziku. Ispravi ih i napii u biljenicu pravilno (npr. ovako: zaduhao zadihao).

f) Prema tekstu napii kratku scenaristiku sekvenciju za film ili televiziju. U njoj opii scenu, mjesto, vrijeme i prostor zbivanja, likove, vizualne i akustine efekte, kao i sve ostale pojedinosti vane za filmsku ili televizijsku adaptaciju knjievnog djela.

g) Komentiraj ove reenice: Odnio vrag i siromatvo! Svi govore i ue da siromatvo nije sramota, a bjee od tebe kad si siromaan, da ti je oko srca i gore nego da si sramotan."

4. aktualizacija:a) Upoznati uenike s opasnostima uzimanja alkohola kao primjera

ovisnikog sredstva2 (posljedice alkohola po organizam eludac i tanko crijevo, jetra, mozak, osjetila, veliina tijela) kratkorone posljedice alkohola: usporene reakcije na okolinu, usporeni refleksi, smanjena koordinacija, smanjena sposobnost jasnog razmiljanja, smanjena mo

1Dragutin Rosandi: Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja. kolska knjiga, Zagreb, 1986., str. 205. 2Hrvatski Crveni kri: Humane vrednote Odgoj za humanost prirunik za uitelje. Zagreb, 2001., str. 95.

38

pamenja, povraanje, nejasna slika, poveana opasnost od nezgoda, otean hod i stajanje, gubitak svijesti, koma, smrt; dugorone posljedice alkohola: alkoholizam, nesvjestica, ciroza jetre, oteenje mozga, oteenje ivanoga sustava, srane bolesti, pothranjenost, skraen ivotni vijek, smrtonosne nezgode (npr. vonja automobilom), smrt u nezgodama izazvanim alkoholom.

b) Razgovor o temi Kako se oduprijeti loim nagovorima"?3

17. listopada Svjetski dan borbe protiv siromatva 17. studenoga Svjetski dan nepuenja 26. lipnja Dan borbe protiv zloupotrebe droge

c) Urediti raspravu na temu: Druenje djece koja pripadaju razliitim socijalnim skupinama, razliitim drutvenim slojevima.

integracija

Arhaizmi. Pripovijedanje. Opisivanje. Dijalog.

korelacija

Povijest socijalne razlike u drutvu tijekom vie stoljea.Glazbena kultura Dobria Cesari: Balada iz predgraa, pjeva Hrvoje Hegedui.

zanimljivosti

Osim knjievnim radom, Vjenceslav Novak bavio se i glazbom. Svirao je orgulje, skladao i prouavao teoriju i povijest glazbe radei kao nastavnik glazbe u zagrebakoj Uiteljskoj koli. Novak je prouavao teoriju i povijest glazbe. O tome je i pisao: Upute za orguljanje, Priprave k nauci o glazbenoj harmoniji, Uspomene na vokalne koncerte, Starohrvatske crkvene popijevke, Pjevaka obuka u pukoj koli.

O svojim roditeljima kae: Otac mi je umro rano, a mati mi je uzgojila srce." Vjenceslav Novak, po ocu je podrijetlom eh. kolovao se u Senju, Gospiu,Zagrebu, a u Pragu je pohaao konzervatorij. Svirao je orgulje, skladao i prouavao teoriju i povijest glazbe i bio ocem brojne obitelji. Pojam proletarijat prvi u hrvatsku knjievnost uvodi upravo Vjenceslav Novak. Njegov roman Posljednji Stipanii (1899.) ubraja se u najbolje hrvatske romane 19. stoljea.Ako pisac malenoga kojega naroda nije pozvan da bude svjetskim piscem, koji rjeava probleme openitih modernih pitanja onda za nj nema izdanijeg zvanja nego ako je sudac, sveenik, biljenik ili porezni ovrhovoditelj" tako je zapisao u svojoj knjievnoj biljeci kao zreo i priznat hrvatski knjievnik.

3Dragutin Rosandi: Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja. kolska knjiga, Zagreb, 1986., str. 100.

39

RAT S DADEVNJACIMAKarel apek

Napomena: Ulomci netom prevedena (istoimenog) apekova romana izvrstan su povod za razgovor o ljudskim pravima, o odnosu monije" civilizacije prema onoj koja takva nije, o globalizaciji, o odnosu stranaca prema nama, o naem odnosu prema strancima Sam po sebi, tekst nudi smijeh i ironiju, ali i mnotvo pristupa i razliitihrealizacija (dramatizacija, suodnos s medijskom kulturom, angairanje uenika na osvjeivanju i promicanju ljudskih prava itd.).

METODIKI SUSTAV

a) problemsko-stvaralakib) analitiko-interpretacijski

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Etiko, estetsko i kritiko procjenjivanje.Otkrivanje etikih i idejnih stajalita u tekstu.Razvijanje pozitivnih etikih vrijednosti i estetskoga ukusa uenika.Razvijanje samostalnosti pri donoenju vlastitih sudova.Razvijanje sposobnosti zakljuivanja.Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuivanja.Razvijanje sposobnosti komunikacije s knjievnim djelom.Samostalnost u izricanju teza i zakljuaka.

b) obrazovni zadaci

Tema. Poruka djela. Etika i govorna karakterizacija likova. Humor, sarkazam,ironija. Dijalog. Anglizmi. Roman. Epizoda.

c) odgojni zadaci

Analiza ljudskih slabosti i poroka.Dunost je svake osobe potivati drugu osobu, obraati joj se mirnim i uljudnim tonom.Moralne osobine kao uvjet meusobnih odnosa.Navikavanje na snoljivost i meusobno potovanje.Osposobljavanje uenika za vrijednosnu ralambu umjetnikog djela.Osuda osvajanja i svih vrsta nasilja. Razvijanje potovanja i uvaavanja prema svim narodima ietnikim zajednicama.

40

Razvijanje sposobnosti skladnog pripovijedanja.Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniko ili drutvenopodrijetlo.Opa deklaracija o ljudskim pravimalanak 2.Svakome pripadaju sva prava i slobode iz ove Deklaracije bez razlike bilo koje vrste, kao tosu rasa, boja koe, spol, jezik, vjera, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drutvenopodrijetlo, imovina, roenje ili neki drugi poloaj. Nadalje, ne smiju se praviti nikakve razlikeglede politikoga, pravnoga ili meunarodnog poloaja zemlje ili podruja kojemu osobapripada, bilo da je to podruje neovisno, pod skrbnitvom, nesamoupravno, ili mu je na nekidrugi nain ograniena suverenost.lanak 3.Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost.lanak 4.Nitko ne smije biti dran u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjujuse u svim njihovim oblicima.

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) Iznoenje spoznaja (poznatih im, primjerice, iz povijesti) o kolonijama

koje su osnivali Europljani, o nemilosrdnom iskoritavanju siromanih izvaneuropskih naroda i zemalja, o bogaenju jednih na raun drugih i sl.

b) Kako tumai rije tolerantan? Uenici u petominutnom pismenom radu navode svoj doivljaj (tumaenje, primjer) tolerancije.

c) Razgovor o procvatu i nestanku mnogih civilizacija (indijanska drava Inka, Maya i dr.) u ljudskoj povijesti.

2. a) stvaranje i razrjeavanje problemske situacije:Nakon interpretacijskog itanja teksta uitelj moe inicirati sljedeeprobleme:

a) Iako kapetan grdi svoje sunarodnjake, smatrate li ga boljim od njih? b) Jesu li Europljani usreili ili unazadili narode koje su uljudili prema svojim

mjerilima"? c) Je li pieva kritika otrica uperena prema Europljanima ili prema

domorodcima? Uenici potvruju ili nijeu predoene teze argumentirajui ih navodima iz djela ili vlastitim spoznajama. PRILOENI RADNI LISTI KOPIRAJTE PREKRIVI PONUENE ODGOVORE PAPIROM ILI GA S ODGOVORIMA KOPIRAJTE NA PROZIRNICU I POSTUPNO OTKRIVAJTE ODGOVORE RAZGOVARAJUI S UENICIMA. Nakon samostalnog rada uenika (po skupinama) slijedi analiza i korekcija rezultata, a potom im zadajemo domau zadau.

2. b) interpretacija u uem smislu rijei:Dovoljno je slijediti pitanja iz itanke.

41

3. izraavanje i stvaranje:a) Iznesi svoje stajalite o ljudskoj pohlepi ili o elji za bogatstvom, navodei

(po mogunosti) slikovite, ivotne primjere (pogledaj kako se to ogleda u tvome kraju: izlov ivotinja, monokulture, divlji deponiji smea)

b) Na se ovjek oduvijek znao narugati onima koji su nezaslueno za sebe uzimali previe vlasti, bogatstva, hrabrosti i dr. Dokaz ovoj tvrdnji potrai u hrvatskim narodnim pjesmama.

c) Dramatizirajte dio teksta: kapetana van Tocha prikaite monologom, intonacijom, kretnjama, grimasama

d) Volite li vesterne? Razmislite o odnosima kauboja i Indijanaca. Tko je na ijoj zemlji? Tko je napredniji? Po emu?

4. aktualizacija:Rasprava o odnosu zapadnog svijeta prema domorocima.

integracija

Izraajno itanje. Prepriavanje. Pisanje vlastitih imena, nadimaka i sl. Medijska kultura: Ples s vukovima, film s Kevinom Costnerom u glavnoj ulozi (dubok i drugaiji pristup indijanskoj tematici, u odnosu na ostale filmove te tematike).

korelacija

Zemljopis i povijest Bataki narod malajskog podrijetla, ivi na sjeverozapadnom dijelu Sumatre. Biologija biserne koljke. 16. studenoga Meunarodni dan tolerancije 29. prosinca Dan bioloke raznolikosti 21.oujka Dan borbe protiv rasne diskriminacije

zanimljivosti

Skitskom pomorcu Anaharsisu dosadilo je nikada ne znati gdje e njegov brod biti sljedeeg jutra, pa je izumio sidro.1

Malo emo zaviriti u budunost: Norveka tvrtka Tikkeo Cruise Line naruila je brod od britanskog brodogradilita Howland and Wolff. Bit e to najvei brod za krstarenja ikad vien: primat e 3026 putnika, imat e 12 bazena za plivanje i kino s 1500 sjedala. Jo spektakularniji brod bit e Phoenix", takoer norveki. Bit e to ploveiotok koji e primati 5600 putnika. Matina luka bit e mu u Floridi, odakle epolaziti na krstarenja Karibima. Ako ne moete otploviti brodom na otok uzmite otok sa sobom. Neki ljudi nikada nisu zadovoljni.

1John Farman: Sumnjivo jednostavna povijest znanosti i izuma. Mozaik knjiga, Zagreb, 2000., str. 33.

42

RADNI LISTII

Karel apek: Rat s dadevnjacima

Nain rada: Samostalan rad uenika po skupinama. (Svaka od etiri skupine dobiva odreeni broj zadataka u tablici). Nakon samostalnog rada voditelji skupina iznose rezultate svoga rada pred cijelim razredom. Drugi uenici iznose svoje ocjene ili kritike primjedbe o onome o emu su izvijeteni. Zadatak za uenike:Popuniti trei (Izjava, stajalite navod iz djela) i peti stupac (Popratna reakcija lika) tablice navodima iz samoga djela. Ispisati svoje miljenje o navedenom stajalitu ili obiljeju lika koji zauzima takvo stajalite (navodei redni broj zadatka koji rjeava). Naputak uiteljima/uiteljicama: U interpretaciji se naroito zadrati na onim mjestima na kojima je vidna ironija u iskazu ili u karakteru i ponaanju lika. Ta mjesta (kao npr. Gospodine moj, kada bi u tim prokletim tropima bilo jo iega to vrijedi bar pola guldena, tada bi pokraj toga stajala trojica agenata i mahala mrkavim rupiem prema brodovima sedam drava, dajui znak da stanu.) uenici mogu u ispisanim citatima i posebno oznaiti (podvui bojicom ili olovkom). Otkriti to se tom ironijom eli naglasiti (obiljeiti, pojaati, i sl.) u odabranim dijelovima teksta. Naroito obratiti pozornost na poruke djela njihovu aktualizaciju (oita poruga i razotkrivanje globalizacije; odnos civiliziranih" prema neciviliziranima i sl.; ponaanje oholog zapadnjaka; domoroci koje slijepo iskoritavaju razliitegazde"; ljudska prepotencija koja je majka ljudskoj gluposti, a moe i obratno...; pieva kritika otrica uperena protiv Europljana, ali i protiv domorodaca).

43

Rednibroj

Tema iskaza - predmet razgovora

Izjava, stajalite navod iz djela (citat)

Lik koji iznosi sud (miljenje)

Popratna reakcija lika (onoga tko iskazujesvoje stajalite)

1.

O mjestu na kome se nalazi kapetan sa svojim brodom

a onda bi vam rekao kako je to najprljaviji zakutak meusvim Sundskim otocima, jo jadniji nego Tana Bala, i u najmanju ruku jednako prokleto mjesto kao Pini ili Banjak

Kapetan on bi trenutak psovao

2.O domicilnom stanovnitvu otoka

uljive Batake Kapetan

3.O domicilnom stanovnitvu otoka

Malo dalje iz njega, na odgovarajuoj distanciji, ualo je cijelo selo, ukljuujui ene i djecu, oekujui, oito, da e ih snimati za film.

Pisac

4. O ivotu na otoku

.. pa ako na svijetu jest neto prokleto, onda je to prokleti ivot na toj prokletoj Tana Masi,

Kapetan

on bi razdraeno mrknuo i progunao

5.O pitanjima nacionalnog gospodarstva

Kapetan J. van Toch malo ese dvoumiti treba li se upustiti s vama u raspravu o pitanjima nacionalnog gospodarstva;

Kapetan

pa ekapetan samo odmahnuti rukom i promumljati

6.

O iskoritavanju bogatstava drugih zemalja i naroda

Dragi gospodine, na Cejlonu su ih istrijebili (koljke) za sljedeih pet godina, na Formozi su zabranili izlov.

Kapetan

7.

O elji Europljana da se i dalje bogate na raun siromanih

I onda oni vele, kapetane van Toch, osvrnite se malo pa pronaite nova lovita. Otiite malo na te proklete otoke, moda su ba ondje cijele gomile koljaka...

Kapetan eprezirno zatru biti u plavu maramicu

44

8.

S kojom svrhom dolaze zapadnjaci u ove daleke krajeve?

Pa ovamo ljudi i dolaze samo zato da bi njukali to se moe prodrijeti, pa ak ni prodrijeti, nego: to bi se dalo kupovati i prodavati.

Kapetan

9.O lakomosti, pohlepizapadnjaka

Gospodine moj, kada bi u tim prokletim tropima bilo jo iega to vrijedi bar pola guldena, tada bi pokraj toga stajala trojica agenata i mahala mrkavim rupiemprema brodovima sedam drava, dajui znak da stanu.

Kapetan

10.O snalaenju kapetana u ovimprostorima

Ja se ovdje snalazim bolje nego kolonijalni ured Njezinog Velianstva Kraljice, s oprotenjem

Kapetan

Kapetan van Toch silom svladava svoj pravedni gnjev, to mu uspijeva tek nakon jo nekoliko izljeva

11.

Na kojim mjestima kapetan trai koljke s biserima? Koja mjesta izbjegava?Zato?

Njih vozim sobom, pa kada negdje naiem na djeli obale ne kojem ne pie Agencija ili Bata ili Carinarnica, sputam ih u vodu da trae koljke.

Kapetan

12.

O poslu koji (kapetan) obavlja za druge. Obiljejezapadnjaka

Pravim se da kupujem palmino ulje, a pri tome traim nova nalazita bisernih koljki.

Kapetan

13.Miljenje kapetana o samome sebi i naredbama koje mu mogu biti upuene

Nee valjda od mene traiti da otkrijem i neko nepoznato kopno. To ipak nije posao za potenog kapetana trgovakog broda, gospodine moj. J. van Toch nije nikakav prokleti pustolov. Ne, gospodine moj.

Kapetan

kapetannizozemsko g broda Kandong Bandoeng, J. van Toch, uzdiui i psujui, silazi u amac

45

MAGDA I TRENJEVAKI FANTOMPavao Pavlii

Napomena: Ovaj ulomak moe posluiti kao najava za lektirni naslov Dobri duh Zagreba i l i kao sat na kojem e se sintetizirati iskustvo proitane Pavliieve zbirke.

METODIKI SUSTAV _______________________

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Oslobaanje uenika za javnu i privatnu uporabu govorene i pisane rijei u svim ivotnimsituacijama.Razvijanje kritikog miljenja.Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uenike za samostalno sluenje knjigom.Razvijanje literarnih analitiko-istraivakih sposobnosti.Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuivanja.Otkrivanje etikih i idejnih stajalita u tekstu.Razvijanje sposobnosti samostalnog i argumentiranog zakljuivanja.

b) obrazovni zadaci

Pria. Ulomak. Tema. Portret (psiholoki i vanjski opis). Glavni lik. Sporedni likovi.

argonizmi.

c) odgojni zadaci

Ljubav i prijateljstvo ispunjavaju ovjeka osjeajem sree, punoe ivljenja.

Njegovati ljubav prema ovjeku i zabrinutost za njegovu sudbinu u nemirnom suvremenomsvijetu.Trebamo se boriti protiv nasilja i zlostavljanja bilo koje vrste.Poloaj ene u suvremenom drutvu: istodobno emancipirana i zlostavljana.Opa deklaracija o ljudskim pravimalanak 3.Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost.lanak 8.Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva kojima raspolau nadleni nacionalni sudovizbog djela kojima se kre njegova temeljna prava zajamena ustavom i zakonom.

46

ARTIKULACIJA SATA

1. motivacije:a) ita li u novinama rubriku Crna kronika? Zato? to tamo nalazi? b) Boji li se nou vraati sam/sama kui? Objasni svoje strahove.

2. interpretacija u uem smislu:to osjeate nakon itanja odlomka:

a) ravnoduani ste jer se to dogaa svaki dan b) ljuti ste jer elite da takvi poinitelji budu kanjeni c) tekst vas je potaknuo na razmiljanje i traenje rjeenja za suzbijanje

zloina. Objasnite svoj izbor. Odredite to u tekstu upuuje na mjesto radnje. U koje se vrijeme dogaa radnja? Po emu zakljuuje da je ovo, naalost, naa svakodnevnica? 0 kojoj negativnoj pojavi pie Pavlii? Odgovor pronaite u dijalozima i pievu komentaru. Kojoj knjievnoj vrsti pripada ovaj tekst? Pronaite karakteristine elemente za ovu knjievnu vrstu. Volite li itati kriminalistike romane, pripovijetke? to je u njima posebno zanimljivo? Poznajete li najpoznatije svjetske i domae autore kriminalistikih romana, pripovijedaka, filmova? Koja lica upoznajemo u ovoj pripovijetki? ime se bave? Pisac ih oslikava:

a) portretiranjem b) pripovijedanjem c) dijalogom?

Odabrani odgovor potkrijepite citatima. Kako Magda gleda na svijet i opasnosti koje nosi ivot? Koje osobine posjeduje? Kako joj one pomau? Potkrijepite primjere reenicama iz teksta. Svia li vam se taj lik? Zato? U to Magda vjeruje? Koje su njene unutarnje osobine? Kako doivljavaju ivot optimisti poput Magde? Moe li vjera u dobrotu i pravdu uiniti ivot kvalitetnijim, boljim? Jeste li i vi optimistini? to mislite o poloaju ene u suvremenom drutvu? Jesu li ugroenije od mukaraca? Objasnite svoj odgovor. elite li izgraivati u sebi iste osobine kao Magda? Pronaite reenice koje opisuju Magdin vanjski izgled. to uoavate? Vjerujete li da po vanjskom izgledu osobe moemo prepoznati i neke karakterne osobine? Objasnite. U tekstu otkrijte pievu poruku.

3. izraavanje i stvaranje:a) Napii sastavak na temu Moj najdrai pisac kriminalistikih romana.b) Pokuaj napisati krimi" priu. Iskoristi ove motive: bife, alkohol,

47

prolaznica, nasilnik, novac, no, policija, radnja, napetost, pobjeda pravde...c) Napravi fotostrip o izbjegnutoj opasnosti pri kasnijem povratku kui.

4. aktualizacija: Razgovor o ivotu stanovnika u velikim gradovima i njihovoj sigurnosti. Razgovor o sigurnosti, prednostima i nedostacima ivota u selu ili gradu u kojem uenici ive. Kako prepoznati zlostavljaa bilo koje vrste i kako se obraniti.

integracija

itanje. Pripovijedanje. Prepriavanje. Opisivanje. Psiholoki i vanjski opis osobe. Opis otvorenog i zatvorenog prostora. Medijska kultura: strip, novinski izvjetaji.

korelacija

Sat razrednika Razgovor o opasnostima suvremenog drutva i kako se obraniti, komu se povjeriti.

zanimljivosti

Sigurni je umro od starosti, a oprezni mu je iao na pogreb. (portugalska) Razumni stotinu puta prijee preko vode i opet je tapom provjerava. (bugarska) Tko se dvaput osvrne, nee nita izgubiti. (ruska)

48

MRAK NA SVIJETLIM STAZAMAIvan Goran Kovai

Napomena: Antologijska Goranova proza zadovoljstvo je uiteljima i uenicima. Neka nam ovdje, osim za uobiajene ciljeve i zadatke poslui i za stvaranje rijei i za osvjeivanje zaviajnoga govora jer rijedak je pjesnik kako kae Ivo Frange toliko ovisan o zaviaju kao Goran. Neka i nai uenici budu ovisni o zaviaju. To je jedina ovisnost koju bismo eljeli razviti u njima.Pustimo uenike da budu kreativni u prepoznavanju nekih osobnosti koje opisuju, neka to bude na zaviajnom govoru, d i ja lozi i l i monolozi na govoru, narjeju i l i jeziku naih uenika.

METODIKI SUSTAV _______________________

interpretacijsko-analitiki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Navoenje uenika na asocijacijsko miljenje, diferenciranje i zakljuivanje.Razvijati sposobnosti doivljavanja, zapaanja i izraavanja umjetnike vrijednosti knjievnogdjela.Razvijanje kritikog miljenja. Razvijanje sposobnosti za donoenje vlastitih stajalita.Upoznavanje hrvatske batine radi shvaanja materijalnih i duhovnih vrijednosti.Razvijanje literarnih analitiko-istraivakih sposobnosti.Upoznavanje i usvajanje jezine kulture svoga naroda (osobito naglasiti bogatstvo Goranovajezika).Izgraivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe.Razvijanje pozitivnih etikih vrijednosti i estetskoga ukusa uenika.Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti.Razvijanje pjesnikog sluha doivljaja ritma, pjesnikih slika svojstvenih Goranovoj poetici.Razvijanje sposobnosti promiljenog izraavanja doivljaja.

b) obrazovni zadaci

Pripovijetka. Ulomak. Fabula. Opis. Pripovijedanje. Stilska vrijednost augmentativa ideminutiva.Tema. Ideja.Etika karakterizacija likova opisom i postupcima. Upoznati ivot i knjievno djelo IvanaGorana Kovaia.

49

c) odgojni zadaci

uvanje, potivanje i razvijanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta na djelimahrvatske knjievnosti.Hoe li upoznati ovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska)Svaki je dan prilika za doprinos pravima ovjeka tvoga blinjega.Opa deklaracija o ljudskim pravimalanak 1.Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarenarazumom pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.Istaknuti ljudsku humanost.Istaknuti socij