FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

2

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Odsjek za povijest

Akademska godina 2013./2014.Duhovnost i simbolika u neandertalacaStudent: Igor Krnjeta

Nositelj kolegija: dr. sc. Boris Oluji

Mentor: dr. sc. Inga Vilogorac - Bri

Datum predaje: 17. 1. 2014.

Sadraj

1. Uvod.32. Ukopi.... 4 3. Kult lubanje..94. Sekundarni ukop i kanibalizam.105. Kultovi ivotinja116. Umjetnost..127. Zakljuak..138. Bibliografija..151. Uvod

Neandertalci su izumrli oblik ovjeka koji je ivio u doba srednjeg paleolitika na irokom podruju koje je obuhvaalo prostor od modernog Uzbekistana, preko Bliskog Istoka, sjeverne Afrike te one dijelove Europe koji nisu bili pod ledenom kapom. Nazvani su po dolini Neander pokraj Dsseldorfa u Njemakoj gdje su 1856. naeni njihovi fosilni ostaci.Od modernog ovjeka neandertalac se razlikovao po izraenoj eonoj kosti, robustnijoj grai tijela te irem nosu. Pojam koji najee veemo uz neandertalce jest musterijenska kultura koji oznaava tehniku obrade kremena u svrhu oblikovanja orua i oruja karakteristinu za srednji paleolitik te ju moemo nai na podruju na kojemu su obitavali neandertalci. Neandertalci su uglavnom koristili pilje kao zaklon, a glavni izvor hrane je bio lov te upravo uz njih veemo poetak duhovnog ivota i prve ukope svojih preminulih.

Tema ovoga rada biti e opis osnovnih karakteristika duhovnosti i simbolike koje se javljaju kod neandertalaca. Izvori za ovu tematiku su iskljuivo materijalni, a literatura koju sam koristio za izradu ovoga rada su prvenstveno djela Ivora Karavania ivot neandertalaca (2004.), Prapoetci religije (2012.) te lanak objavljen u znanstvenom asopisu Obnovljeni ivot pod naslovom Zaeci simbolike i religijskih obreda u prapovijesnih lovaca i skupljaa.

Slika 1. Karta sa prikazom prostora na kojemu su prebivali neandertalci.

Slika 2. Moderna rekonstrukcija neandertalske obitelji u Muzeju krapinskih neandertalaca.

2. UkopiNeandertalci su prvi u zabiljeenoj povijesti pokapali svoje mrtve to je vidljivo prije svega po grobnim prilozima koji su ostavljani u grobovima te po poloaju u kojima su mrtvi polagani. Jedan od veih problema u utvrivanju lokaliteta jest odredba je li ukop namjeran ili je tijelo zatrpano prirodnim procesima te jesu li prilozi dospjeli u grobove ljudskom aktivnou ili nekom drugom. Najvea koncentracija neandertalskih grobova se nalazi na podruju Francuske, no upravo oni grobovi sa najzanimljivijim prilozima koji nam svakako svjedoe o neandertalskoj duhovnosti i simbolici se nalaze van Francuske, a posebice na podruju Bliskoga Istoka iako ne bismo smjeli zaboraviti niti Hunjakovo brdo pored Krapine o kojemu e se vie govoriti malo kasnije. Prvo u nizu bliskoistonih nalazita jest pilja Amud u Izraelu u kojoj su japanski arheolozi Suzuki i Takai 1970. godine otkrili nekoliko neandertalskih grobova od kojih moemo izdvojiti tijelo odrasle jedinke i djeteta mlaega od godine dana koji su stari izmeu 60 000 i 45 000 godina. Tijelo odrasle jedinke je u grob poloeno sa alatima te je postavljeno na lijevi bok sa skvrenim rukama i nogama vjerojatno kao zatita od grabeljivaca te nam upravo to sugerira da je ukop bio namjeran. Idui lokalitet jest pilja Tabun na gori Karmel (naime, sva neandertalska grobita u Izraelu se nalaze na gori Karmel) u kojoj je pronaeno tijelo staro oko 100 000 godina, poloeno na lea, okrenuto na stranu i posebno je po tome to je to jedno od rijetkih tijela iji je redoslijed kostiju anatomski sauvan. Kostur je naen u velikom i prostranom grobu to sugerira da je tamo pokopano najvjerojatnije kako bi se tijelo sauvalo od leinara. Nalazita Skhul i Qafzeh su stara oko 95 000 godina i oba se nalaze u Wadi el Magharah. U nalazitu Skhul je naen pokojnik koji je pokopan tako da mu je jedna ruka postavljena na prsa, a kao prilog u drugoj ruci je drao mandibulu (donju eljust) divlje svinje, dok je u nalazitu Qafzeh naeno 25 jedinki i modernih ljudi i neandertalaca, to neke autore navodi na pomisao da su se te dvije vrste mijeale. Dva zanimljivija primjera iz pilje Qafzeh su svakako kostur adolescenta starosti izmeu 10 i 13 godina preko kojega je postavljen rog jelena lopatara kao prilog te dvojni ukop ene i djeteta koje joj je poloeno pod noge, no za njih trenutno nismo u mogunosti dokazati jesu li bili u krvnome srodstvu. Moemo zakljuiti na temelju priloga ivotinjske prirode naena na ova dva lokaliteta da ukopi ne samo da su bili namjerni, ve i da su vrst dokaz ritualne simbolike. Zadnje i moda najpoznatije nalazite na podruju Izraela je svakako pilja Kebara u kojoj je naeno tijelo neandertalca staro 55 000 godina. Ovaj nalaz je zanimljiv po tome to lubanja nedostaje, ali su uz tijelo naena donja eljust i jezina kost postavljene na prsa preminuloga, a samo tijelo je poloeno na relaciji istok zapad to moe predstavljati simboliku putovanja sunca po nebu kroz tok dana. Samo je tijelo, izuzev desne noge i lubanje anatomski sauvano odlino. Jedan od detalja koji upuuju na to da je ovo bio ritualni ukop jest upravo manjak lubanje to navodi na mogunost da grob nije bio zatrpan sve do uzimanja lubanje, a lubanja je najvjerojatnije odstranjena tek nakon to je tijelo istrunulo.

Slika 3. Ukop neandertalca iz Kebare, Izrael.

Sljedee u nizu bliskoistonih nalazita je vjerojatno i najpoznatije u pogledu duhovnosti u neandertalaca, a to je svakako lokalitet anidar koji se nalazi u irakom dijelu Kurdistana. To nalazite je otkrio i prvi iskapao ameriki arheolog R. Solecki te je na njemu pronaao 9 kostura neandertalaca starih oko 70 000 godina od kojih je za njih 5 zakljuio da su namjerno ukopani. Na ovom nalazitu se posebno istiu dva tijela koja su nazvana anidar 1 i anidar 4. anidar 1 je tijelo neandertalskog pokojnika koji je kroz ivot proivio mnoge fizike ozljede od kojih su neke bile iznimno teke (oteenja desne noge, dio desne ruke je bio odstranjen, sljepoa na lijevom oku zbog udarca), a u doba smrti je imao oko 40 godina to je za neandertalce bila duboka starost. Taj ovjek je mogao doivjeti toliku dob samo uz pomo i brigu svojih suplemenika to nam takoer moe sugerirati da je imao neki poseban status u svojoj zajednici te je jedna od pretpostavki da je bio aman. Drugi bitan nalaz jest nalaz anidar 4. Oko tijela je naeno puno fosiliziranog peluda to navodi na zakljuak da je cvijee poloeno na tijelo ili da je tijelo postavljeno tako da lei na cvijeu to, u svakom sluaju, znai da su njegovi suplemenici iskazivali posebnu panju svojim pokojnicima. Na temelju analize biljaka se smatra da je pokopan pri kraju proljea ili poetkom ljeta jer tada biljke tih vrsta cvjetaju, a takoer je zanimljivo da veina biljaka koje se nalaze uz tijelo ima ljekovita svojstva to moe ukazivati, kao i u sluaju anidara 1, na poetke amanizma. Navode se i mogunosti da je te sjemenke nanio vjetar u grob, kao i da su donesene od strane glodavaca koji su kopali svoje tunele u blizini groba.

Slika 4. Ukop neandertalca anidar 4.

Slika 5. Rekonstrukcija ukopa neandertalca anidar 4.

Zadnje bliskoistono nalazite neandertalskih ukopa koje e biti obraeno u ovome radu je Tashik Tash koje se nalazi u Uzbekistanu. Otkrio ga je sovjetski arheolog A. P. Okladnikov 1939. godine te je u njemu otkrio grob djeteta koje je pronaeno sa razlomljenom lubanjom, a glava mu je bila okruena sa rogovima sibirske divokoze za koje se pretpostavlja da su bile zabodene u tlo okomito prema dolje to jasno ukazuje na ritualni ukop, no neki strunjaci smatraju da to nuno ne mora biti tako jer na tome nalazitu ima puno rogova koji su moda dospjeli na njega sluajno.

Slika 6. Rekonstrukcija ukopa u Teshik Tashu.

3.Kult lubanje

Kult lubanje je pojam koji oznaava vaenje mozga za konzumaciju sa ciljem nasljeivanja moi, snage ili mudrosti onoga iji je mozak pojeden. Kao glavni dokazi nam slue nalazi oteenih lubanja koje najee imaju oteenja na zatiljku jer se najvjerojatnije kao dio posmrtnog rituala sa tog dijela lubanje skidalo mekano tkivo. Dokazi postojanja tog kulta su naeni u pilji Guatarri u Italiji, kao i kod nas na Hunjakovom brdu u Krapini (nalazi razbijenih lubanja) i u pilji Vindiji. Neki strunjaci opovrgavaju tvrdnje da je u doba srednjeg paleolitika postojao kult lubanje, ve oteenja pripisuju prirodnim procesima i geolokim turbulencijama.

Slika 7. Djelomino sauvana lubanja neandertalca iz Krapine.

4. Sekundarni ukop i kanibalizam

Sekundarni ukop je niz posmrtnih rituala koji ukljuuju odstranjivanje tkiva na pokojniku, bilo da se tijelo izloi pa ga oiste leinari ili to uine lanovi njegova plemena i to se najvjerojatnije prakticiralo jer su smatrali da odstranjivanjem tkiva pomau oslobaanju duha iz tijela. Druga faza je ienje i latenje kostiju i na kraju se ili ukopavaju ili uvaju kao relikvije. Teza o sekundarnom ukopu se bazira na ogrebotinama koje su naene na kostima, no isto tako ne smijemo zanemariti da se ne smiju sve ogrebotine na kostima tumaiti kao dokazi sekundarnog ukopa jer su na kosti lako mogle utjecati i geoloki procesi, a isto tako dio tih materijala moe biti oteen za vrijeme arheolokih iskopavanja.

Drugi pojam koji se uz neandertalce uvelike vee jest kanibalizam. Neki od dokaza kanibalizma naenima izmeu ostalog i na Hunjakovu brdu su otisci zubiju na kostima, urezi nastali skidanjem mesa, zagorjeli dijelovi kostiju zbog peenja mesa, dok neki istraivai (poput Dragutina Gorjanovia Krambergera) smatraju da je mnotvo polomljenih ljudskih kostiju na lokalitetima dokaz kanibalizma u neandertalaca, no ne uzimaju u obzir da su ti lomovi mogli nastati i uslijed geolokih procesa. Kanibalizam je mogao biti potaknut ili stresnim situacijama manjka hrane ili kao dio nekih rituala to bi lako moglo upuivati na neki oblik religije.5. Kultovi ivotinja

ini se da su ivotinje imale neko posebno znaenje u duhovnom ivotu neandertalaca, s obzirom na to da je pronaeno nekoliko nalaza koji upuuju u tom smjeru, razvila se teorija o postojanju kultova nekih ivotinja.

Prvi kult koji u spomenuti jest kult medvjeda koji se temelji na nalazima medvjeih lubanja i kostiju, a nalazi najee pripadaju piljskom medvjedu. Kult medvjeda je prvi puta definiran na lokalitetu Drachenloch u vicarskoj gdje su medvjee lubanje bile pokrivane kamenim ploama i postavljane tako da gledaju prema ulazu pilje. Pretpostavlja se da je i taj kult njegovan i u pilji Veternici pokraj Zagreba zbog pronaene nakupine kosti i lubanja piljskih medvjeda.

Nalazite Nahr Ibrahim u Libanonu je posvjedoilo postojanju kulta jelena. U toj pilji u musterijenskom sloju je naena sabrana gomila kosti jelena lopatara, a na vrhu gomile se nalazio dio lubanje dok je oko kostiju naena vea koliina crvenog okra o ijem moguem znaenju e kasnije biti rijei.

Na lokalitetu Hortus u Francuskoj su naene lubanje i drugi kotani ostaci velikih maaka pa se moe pretpostaviti da je njezino krzno bilo koriteno kao kostim u nekim obredima jer je sigurno da ta zvijer nije bila lovljena za hranu.

6. Umjetnost

Umjetnost u neandertalaca se iskazuje osnovnim poznavanjem simetrije, estetike, uporabom boja te postoji mogunost da su ak i znali proizvoditi zvukove na primitivnim instrumentima, a najvjerojatnije su za nakit i dekoraciju koriteni zubi, kosti, perje i razliiti tipovi ljutura. Tako su u pilji Qafzeh pronaene probuene ljuture koljaka koje su najvjerojatnije sluile kao nakit. Jo neki od primjera su svakako probuena medvjea kost pronaena na nalazitu Divje Babe I. u Sloveniji koja je interpretirana kao frula te se postavlja pitanje je li ovjek nainio te rupe ili su nastale u sukobu dvaju ivotinja , te znamenito lice iz La Roche Cotarda koje je moda najstariji primjer figurativne umjetnosti, a nastalo je tako da je u obraeni komadi kamena umetnut kotani iverak, moda kako bi se dobio izgled ljudskog lica i za sada je to jedini takav primjer koji dolazi iz srednjeg paleolitika. Na musterijenskim nalazitima esto nailazimo i na crveni oker koji je smrvljen u prah bio koriten kao kreda za bojanje nekih predmeta (poput mamutova zuba naena u Tati u Maarskoj), ili za bojanje tijela u ritualne svrhe.

Slika 8. Kotana frula iz Divjih Baba I.

Slika 9. Maska iz La Roche Cotarda.

7. Zakljuak

Dugo vremena neandertalce se smatralo poluljudskim divljacima, no kao to smo imali prilike vidjeti u ovome radu taj stereotip itekako nije istinit. Neandertalci su ini se prvi koji su poeli ljudski ivot gledati i sa one duhovne strane, odnosno poeli su se baviti stvarima koje su prelazile potrebe materijalnoga ivota. Moemo samo pretpostavljati i zamiljati kako su ti obredi izgledali ili zbog ega su izraivali neke od artefakata obraenih u ovome radu. . Dosta zakljuaka o razlozima koji su poticali neandertalce da se bave time smo pokuavali pojasniti preko modernih zajednica lovaca skupljaa, no najvjerojatnije e nam ipak velika veina njihovih postupaka ostati nerazjanjenom tajnom ili e biti pogreno protumaeno upravo zbog moderne percepcije na svijet oko nas. Njihova religija vjerojatno nije bila odvojiva od onoga to bismo danas smatrali magijom, i zbog raznolikih priloga u njihovim grobovima, moemo doi do zakljuka da najvjerojatnije nije bilo strogo utvrenih naina vjerovanja, ve da je samo dolo do neke varijante simbolikog ponaanja koje je nadilazilo brigu za bioloko samoouvanje to najbolje moemo vidjeti u primjeru hromog starca iz anidara. Na temelju nekoliko nalaza moemo zakljuiti da su i ivotinje imale neko posebno znaenje u njihovom duhovnom ivotu, a samo jedan od obiaja koji su neandertalci ostavili kasnijim naratajima je kult lubanje koji su kasnije u neolitiku njegovali narodi na podruju Kanaana.Bibliografija:1. Cravetto, Enrico. Povijest sv.1. Ur. Ivo Goldstein. Zagreb: Europapress holding, 2007.

2. Edwards I. E. S., C. J. Gadd, N. G. L. Hammond, ur. The Cambridge ancient history. Vol. 1, Part 1: Prolegomena and prehistory. Cambridge: Cambridge University Press, 2007.3. Karavani, Ivor. Zaeci simbolike i religijskih obreda u prapovijesnih lovaca i skupljaa. Obnovljeni ivot 50 (1995): 25 44.

4. Karavani, Ivor. ivot neandertalaca. Zagreb: kolska knjiga, 2004.

5. Karavani, Ivor. Prapoetci religije. Zagreb: kolska knjiga, 2012.

6. Teak Gregl, Tihomila. Uvod u prapovijesnu arheologiju. Zagreb: Leykam International, 2011.7. Warwick, Bray, David Trump. The Penguin dictionary of archaeology, 2.izd. Garmondsworth (etc.): Penguin Books, 1986.

Mrene stranice:1 .http://www.zafarrayaneanderthal.com/neanderthalrange.gif (posjet 5. 1. 2014.)2 .http://tylertretsven.files.wordpress.com/2012/03/neanderthals53680s3.jpg (posjet 5. 1. 2014.) 3. http://www.mnh.tau.ac.il/upload/Neanderthal%20burial%20L.jpg. (posjet 5. 1. 2014.) 4. http://donsmaps.com/clickphotos/shanidarimagesecclancave/shanidarIV.jpg (posjet 5. 1. 2014.)

5. http://theinquisition.eu/wordpress/wp-content/uploads/2011/09/flickr-user-hutchinson%2Bhutchinson.jpg (posjet 5. 1. 2014.) 6. http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/images/cave/teshik/burial.jpg (posjet 5. 1. 2014.)

7. http://www.penn.museum/sites/expedition/files/1999/11/krapina-neandertal-skull.jpg (posjet 5. 1. 2014.)

8. http://iza.zrc-sazu.si/Grafika/Raziskujemo/piscal.jpg (posjet 5. 1. 2014.) 9. http://unitedcats.files.wordpress.com/2011/04/mask_of_la_roche-cotard.jpg (posjet 5. 1. 2014.)Bray Warwick i David Trump, The Penguin dictionary of archaeology (Garmondsworth (etc.): Penguin Books, 1986), 170.

Warwick i Trump, The Penguin dictionary of archaeology, 164.

Enrico Cravetto, Povijest sv.1. (Zagreb: Europapress holding, 2007), 73.

http://www.zafarrayaneanderthal.com/neanderthalrange.gif

http://tylertretsven.files.wordpress.com/2012/03/neanderthals53680s3.jpg

Ivor Karavani, ivot neandertalaca (Zagreb:kolska knjiga, 2004), 118.

Karavani, 2012, 48.

Isto, 48.

Isto, 48.

I. E. S. Edwards, C. J. Gadd, N. G. L. Hammond, ur. The Cambridge ancient history. Vol. 1, Part 1: Prolegomena and prehistory (Cambridge: Cambridge university press, 2007), 82.

Karavani, 2012, 49.

Isto, 49.

http://www.mnh.tau.ac.il/upload/Neanderthal%20burial%20L.jpg.

Karavani, 2012, 51.

Karavani, 2012, 52.

http://donsmaps.com/clickphotos/shanidarimagesecclancave/shanidarIV.jpg

http://theinquisition.eu/wordpress/wp-content/uploads/2011/09/flickr-user-hutchinson%2Bhutchinson.jpg

Karavani, 2012, 54.

http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/images/cave/teshik/burial.jpg

Karavani, 2012, 65.

http://www.penn.museum/sites/expedition/files/1999/11/krapina-neandertal-skull.jpg

Karavani, 2012, 55.

Karavani, 2004, 123.

Karavani, 2012, 56.

Karavani, 2004, 128.

Ivor Karavani, Zaeci simbolike i religijskih obreda u prapovijesnih lovaca i skupljaa., Obnovljeni ivot 50 (1995), 34.

Karavani, 2012, 63.

Karavani, 2012, 71 72.

Karavani, 2012, 73.

Karavani, 2004, 130.

Karavani, 2012, 40.

http://iza.zrc-sazu.si/Grafika/Raziskujemo/piscal.jpg

http://unitedcats.files.wordpress.com/2011/04/mask_of_la_roche-cotard.jpg