DRUŠTVENO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU.docx

7/25/2019 DRUTVENO VELEUILITE U ZAGREBU.docx

1/71

DRUTVENO VELEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET ODJEL ZA IZOBRAZBU TRENERA

Smjer Sportska rekreacija

TEORIJA I METODIKA TRENINGA

SEMINARSKI RAD

mora znati g!" #i i $ %o!$ &$%$ mora #ti'i(

SINIA SEDI

)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) #t$"ni* +,--.goi

I. TEORIJA I METODIKA TRENINGA

1


2/71

DEFINI/IJA

-Znanstveno-nastavna disciplina koja prouava sustav sporta uz uvaavanje povijesnih,

kulturnih, gospodarskih i politikih uvjeta njegova ustroja i funkcioniranja nadravnoj,regionalnoj i lokalnoj razini te teorijske i metodike osnove planiranja,programiranjai kontrole treninga,natjecanja i oporavka selekcioniranih sportaa u svim etapama dugoronesportske specijalizacije.

/ILJEVI TEORIJE I 0ETODIKE TRENINGA

-prvi cilj-prouavanje ustroja i funkcioniranja sporta-drugi cilj-prouavanje strukturnih i biomehanikih karakteristika te funkcionalnih zahtjevaizvedbe sportskih aktivnosti,faktora uspjenosti kao i dijagnostikih postupaka za

utvrivanje stanja pripremljenosti sportaa.-tre!i cilj-povezan je s prouavanjem zakonitosti selekcije, teorijskih i metodikih osnovaselekcije i dugorone sportske specijalizacije,na temelju planiranja,programiranja i kontrole

ZADA1E TEORIJE I 0ETODIKE TRENINGA

"eorija treninga utvruje zakonitosti prema kojima je mogu!e identificirati i analizirati #1. $azliite sustave sporta u svijetu i u nas%. Znaajke sportskih aktivnosti kao rezultat strukturne, biomehanike, funkcionalne

analize i motorike znaajke.&. 'nterna obiljeja sportaa (bazine, specifine i situacijske sposobnosti i znanja koja

utjeu na njegovu uspjenost )jednadba specifikacije uspjenosti u sportu*+. ijagnostike postupke u cilju definiranja stanja treniranosti na poetku (inicijalno*,

tijekom (tranzitivna* i na kraju (finalno* svakog trenanog procesa.. ostupak selekcije za usmjeravanje u sport i izbor sportske grane(discipline*/. 0portsku formu kaostanje sportaakoje omogu!ava postizanje vrhunskih rezultata

na najvanijim natjecanjima. roces sportske pripreme koji ine trening kao transformacijski proces, sustav

natjecanja i mjere oporavka sportaa2. 3ioloke i metodike principe i pravila treninga koji predstavljaju temelj za

planiranje i programiranje treninga, natjecanja i oporavka.4. 5etodike postupke usmjerene na potpuni razvoj komponenata treniranosti isportske forme (kondicijski i tehniko-taktiki trening*

16. 5odele planova i programa treninga prema ciljevima, poznatim stanjima, kalendarunatjecanja i uvjetima za provedbu sportske pripreme.

DEFINI/IJA 23ORTA

%


3/71

- pod pojmom 07$" podrazumijevaju se razliite, natjecateljski usmjerene,motorikeaktivnosti varijabilnog i dinaminog karaktera koje djeci, mladei i odraslima omogu!avajuzadovoljavanje potrebe za kretanjem i igrom, razvoj sposobnosti, osobina i sportskih znanja,ouvanje i unaprjeenje zdravlja te sportsko izraavanje i stvaralatvo koje se oituje kao

postizanje sportskih rezultata na svim razinama natjecanja.

07$" 8 razliite motorike aktivnosti varijabilnog ili dinamikog karaktera u kojima naspecifian nain dolaze do izraaja sportaeve sposobnosti,osobine i znanja u treningu inatjecanju.

VR2TE 23ORTA

4prema definiciji moe biti vrhunski ili selektivni te masovni ili sport za sve(neselektivni*.-postoji nekoliko sustava# -5r6$n#%i #7ort4sa njime se bave pojedinci koji zadovoljavaju stroge selekcijskekriterije.

47ro8"#iona&ni #7ort4 djelatnost se javlja kao profesija,odnosno zanimanje,moe seostvarit znaajna financijska dobit. -amat"r#%i #7ort4to je sport u pravilu nie kvalitetne razine,zadovoljavanjetemeljnih biolokih i socijalnih potreba kako bi sauvali i unaprijedili tjelesno i mentalnozdravlje. -%o%i #7ort4podrazumijeva sportske aktivnosti uenika koje se provode ukolskim sportskim drutvima. -r"%r"a9i!#%i #7ort4 #7ort za #5"4je onaj dio sporta u kojem drutvo osiguravaodgovaraju!e objekte pristupane svakom potencijalnom korisniku. -#7ort o#o:a # in5a&iit"tom4namijenjen je osobama s odreenim zdravstvenimteko!ama.

23ORT2KI TRENING

/ar&o Vittori (1446*- sportski trening je kompleksan transformacijski proces koji sekonkretizira u organiziranom vjebanju, koje se ponavlja s takvim optere!enjem da aktivira

bioloke psihike procese superkompenzacije i adaptacije organizma."ime se postie razvoj fizikih, psihikih, intelektualnih,tehnikih i taktikih kvalitetasportaa,to se manifestira u podizanju natjecateljskih rezultata.

BIT 23ORT2KOG TRENINGA

4 Izazi5a aa7ta9i!#%" 7rom!"n";9daptacija je svojstvo svakog ivog organizma. 0tanje sportaa se mijenja pod utjecajemtrenanih stimulansa4 3r"#ta5&!a 5r#t$ raa; 8izi


4/71

;ema prekidanja kontinuiteta treninga. 0porta trenira svakodnevno, samo jepitanjekoliko ikako. ui prekidi trenanog procesa mogu ugroziti sportski razvoj.-3&aniran !" i 7rogramiran;lan i program svodesluajnost naminimum. 5oramo znati ?;'@: sportske grane.

TE=NIKA) podrazumijeva biomehaniki ispravno i racionalno izvoenje strukturagibanja.

%. =ormiranje i usavravanje specifinih sposobnosti i znanja za izvoenje tipinih strukturasituacija koje tvore "9@"'@: sportske discipline.

TAKTIKA) podrazumijeva optimalne naine djelovanja jednog ili vie meusobno

suprotstavljenih sportaa u uvjetima situacijskog treninga ili natjecanja. $adi se ouspjenom rjeavanju situacijskog problema.&. $azvoj i stabilizacija funkcionalnih i motorikih sposobnosti koje ine @7;'A'B0@:

pripremljenost sportaa.KONDI/IJ2KA 3RI3RE0LJENO2Tsportaa ) podrazumijeva optimalno stanjerazvijenosti funkcionalnih i motorikih sposobnosti sportaa.

+. $azvoj i odravanje 0ORFOLOKI= OBILJE>JAsportaa. 0vaki sport


5/71

/. odizanje razine funkcioniranja i efikasnosti mentalnih KOGNITIVNI= 7ro9"#a,specifinih za konkretnu sportsku aktivnost .. $azvoj i odravanje pozitivnih O2OBINA LINO2TIu skladu s karakterom sportskegrane.2. ozitivno usmjeravanje 0OTIVA/IJE 23ORTAA.

4. podizanje 23O2OBNO2TI 0IKRO2O/IJALNE 3RILAGODBE. $adi seprilagodbi napravila,na kodeks ponaanja u ekipi .16. =ormiranje INTEGRALNE AK/IJ2KE EFIKA2NO2TI 23ORTAA, vano jerazumijevanje pojma 2INERGIJA4cjelina je ve!a od zbroja dijelova i da niti jednakomponenta treniranosti ,promatrano zasebno,mije vanija od bilo koje druge te da je njihovuinak puno ve!i od njihovog zbroja.- razvoj# sintetiki nain treniranja putem situacijskog treninga

2TRUKTURNA ANALIZA 23ORT2KE AKTIVNO2TI

-je postupak za utvrivanje njezinih tipinih struktura,podstruktura i ostalih sastavnihelemenata.0vaka sportska aktivnost sastavljena je od struktura gi:an!a, koji tvore tehniku i struktura#it$a9i!a,koje tvore taktiku sportske grane. 0portska taktika je u hijerarhijskoj strukturisportske aktivnosti najvia kategorija.27orto5i #" raz&i%$!$po broju i sloenosti struktura gibanja i struktura situacija,odnosnotehniko i taktikim elementima.3ez obzira na sloenost, odnosno broj strukturnih elemenata, svaka sportska aktivnost se u

pravilu moe opisati kroz TRI TE0ELJNE FAZE#-. 3RI3RE0NA+. GLAVNA?. ZAVRNA

@onana efikasnost gibanja ovisi o uspjenosti izvoenja svake od pojedinih faza. ogreka uizvedbi gibanja u jednoj fazi negativno se odraava na tijek izvoenja gibanja u sljede!oj fazi.7 kvaliteti izvedbe glavne faze ovisi razina tehnike cjelovite strukture gibanja

FAZE 2TRUKTURNE ANALIZE

0trukturna analiza sportske aktivnosti ukljuuje vie koraka#1.I"nti8i%a9i!a tipinih struktura gibanja i struktura situacija u pojedinom sportu

%.R"gi#tra9i!a struktura gibanja i struktura situacija tijekom natjecateljske aktivnosti&.Or"@i5an!" 8r"%5"n9i!a *$


6/71

"i se parametri mogu izraziti numeriki, stoga su vrlo korisni u egzaktnom odreivanjukarakteristika kvalitete izvedbe struktura gibanja. "i podaci korisni su za utvrivanjeefikasnosti izvoenja sportske tehnike.

a Kin"mati


7/71

KRITERIJI ZA KLA2IFIKA/IJU 23ORT2KE AKTIVNO2TI

2TRUKTURNA 2LO>ENO2T0ono#tr$%t$rn" #7ort#%" a%ti5no#ti8 aktivnosti u kojima postoji jedna ili vie zatvorenih

kretnih struktura ciklikog ili aciklikog karaktera to se sukcesivno ponavlja. efinirane sustandardnim formama gibanja s malom varijabilno!u biomehanikih parametara

0ono#tr$%t$ra&n" 9i%&i


8/71

7snovne etiri morfoloke osobine su# longitudinalna dimenzionalnost skeleta,transverzalnadimenzionalnost skeleta,volumen mii!nog tkiva i potkono masno tkivo .;a prve dvije osobine ne moemo utjecati treningom."jelesni rast je osnovno obiljeje razvoja djeteta i mladog sportaa,"ako da treba imati u viduda pretjerana ili dobi neprimjerena tjelesna aktivnost moe negativno utjecati na prirodni

proces rasta i razvoja.4F$n%9iona&n" #7o#o:no#ti #7ortaaovezane su sa djelotvorno!u sustava za transport kisika (aerobni kapacitet* koji osiguravastalnu opskrbu mii!a i ostalih organa potrebnom koliinom energije,nunom zafunkcioniranje i umjereno intenzivan rad, kao i efikasno!u,uinkovito!u anaerobnihenergetskih kapaciteta koji omogu!avaju sp.aktivnost visokog intenziteta kada je primitakkisika manji od potrebe za kisikom zbog tromosti sustava za transport kisika i aerobnogmetabolizma, pa se razlika potrebne energije nadoknauje iz glikolitikih ili fosfagenihspojeva anaerobnim metabolizmom. $azvoj funkcionalnih sposobnosti podrazumijeva utjecajendogenih(unutarnjih* i egzogenih(izvanjskih* imbenika na efikasnost transportnog sustavatijela (srano-ilni i dini sustav* i spec.metabolikih reakcija u odnosu na energetske procese

koji se odvija u organizmu djeteta sportaa tijekom motorike aktivnosti.40otori


9/71

7p!i oblik jednadbe specifikacije uspjenosti u sportu#U# 8 an Fn am Em

f - neka od funkcija zavisnostia ) koeficjent znaajnosti pojedine dimenzije

= ) konkretna sposobnost, odnosno faktor iz sustava utjecajnih imbenika> ) pogreka procjene vanosti pojedine dimenzije

DEFINI/IJA I VA>NO2T 23ORT2KE DIJAGNO2TIKE

"o je skup postupaka za mjerenje,procjenjivanje i vrednovanje treniranosti sportaa.;ezaobilazna aktivnost za unapreivanje sporta i sportskih rezultata.

laniranje(ciljevi i periodizacija*IIIIIII

#&i%a; model optimizacije procesa sportske pripreme

23ORT2KA 2ELEK/IJA27ort#%a #"&"%9i!aje postupak odabira darovitih pojedinaca kojima su potvreni potencijalida !e u budu!nosti biti sposobni realizirati vrlo zahtjevan proces sportske pripreme ivjerojatno postizati vrhunske sportske rezultate.

27ort#%" %o&" su mjesta koncentracije sportskih talenata koji bi trebali razvijati svojeoigledne potencijale do visokih sportskih dostignu!a uz pomo! visokospecijaliziranih i

profesionaliziranih strunjaka.

>fektitreninga

rovoenje treninga

rogramiranje treninga (postupci*

laniranje (ciljevi i periodizacija*

0portska dijagnostika

'nterpretacija(primjena*rezultata

sportskedijagnostike

4


10/71

2U2TAV U20JERAVANJA DJE/E U 23ORT 3RVA 2ELEK/IJA

0ustav usmjeravanja je postupak selekcije odnosno odabira djece op!enito za sport. "emelji se

na informacijama o razini i meusobnoj povezanosti svih antropolokih obiljeja kojaznaajno utjeu na uspjenost u razliitim motorikim ) sportskim aktivnostima.0ustav usmjeravanja valja poeti primjenjivati dovoljno rano, od trenutka kada je mogu!e svisokom pouzdano!u utvrditi nazonost najvanijih sposobnosti i osobina djece,

potencijalnih sportaa.: ovom trenutku jo nije poznata skupina sportova ni sportska grana u kojoj dijete imanajve!e anse za sport.

2U2TAV ORJENTA/IJE DJE/E 3RE0A 2KU3INI 23ORT2KI= GRANADRUGA 2ELEK/IJA

: drugoj fazi je korisno polaznike univerzalnih sportskih kola ori!"ntirati 7r"ma#%$7inama #7ort#%i6 grana.ijete je ukljueno u programe za stjecanje iskustava u ve!em broju sportskih aktivnosti uokviru skupine sportova, a to moe pomo!i u kasnijem prepoznavanju darovitosti za odreenisport.

2U2TAV IZBORA 23ORT2KE GRANE TRE1E 2ELEK/IJA

ostupak selekcije nadarenih pojedinaca za najvia sportska dostignu!a u odreenoj sportskojgrani ili disciplini.

ostupak izbora omogu!ava pronalaenje sporta koji odgovara djetetovom talentu i njegovimpotencijalima ime se stvaraju uvjeti najve!e vjerojatnosti da !e dijete u budu!nosti ba u tomsportu posti!i najve!e sportske rezultate.:vjeti za efikasno funkcioniranje #$#ta5a iz:orajesu#

- znanstvenim metodama precizno utvrena jednadbaspecifikacije pojedinih sportskih disciplina

- definiran skup mjernih instrumenata visoke pouzdanosti ifaktorske valjanosti

Iz:or !"9"za pojedini sport se temelji na#

- ispunjavanju normativnih vrijednosti- izbor djece temelji se na slinosti djetetova antropolokog profila s onim dimenzijamakoje ine strukturu jednadbe specifikacije sportske discipline

- utvrivanju oekivanih sportskih rezultata koje pojedinac moe ostvariti u budu!nosti.

okazatelji koji se mogu koristiti za izbor darovite djece za vrhunski sport#

1. t!"&"#na gra@a# mjerenje antropometrijskih karakt.J odreivanje somatotipa,izgled i dranje tijela i procjena grae tijela na temelju grae tijela roditelja

%. motori


11/71

&. #7ort#%a t"6ni%a# sposobnost mot.uenja, specifine koordinacijskesposobnosti, sklonost uenju detalja, lako!a i ritam gibanja

+. #7ort#%a ta%ti%a# razumijevanje elementarnih taktikih zahtjevaJ mentalnesposobnosti i komunikativnost djetetaJ brzo i efikasno djelovanje u

jednostavnim mot. situacijamaJ sklonost zajednikom djelovanju u skupini

. moti5a9i!a# samopouzdanjeJ odnos prema treninguJ upornost inepokolebljivost/. nat!"9at"&!#%i m"nta&it"t# elja za uspjehomJ pobjedniki KduhL djeteta. int"r"# za #7ort; interes i stav djetetaJ interes i stav roditelja

3O2TU3AK 2ELEK/IJE U 23ORTU

ozitivno selekcionirana djeca usmjeravaju se izravno u vrhunski sport, dok djeca kojatendiraju pozitivnoj prognozi mogu biti ukljuena u vrhunski sport nakon razdoblja pra!enja

podataka o razvoju.

#&i%a;0ustav sportske selekcije-viekratna aktivnost uz stalno pra!enje podataka o razvojudjece-budu!ih sportaa

TE0ELJNA 3RAVILA TRENINGA DJE/E 23ORTAA

: mlaoj se sportskoj dobi zbivaju velike promjene tijekom rasta i sazrijevanja djetetasportaa, osobito tijekom izgraivanja kondicijskih sposobnosti, sportske tehnike i taktike te,to je posebno vano, formiranja navika i pozitivnih karakteristika linosti.

0elekcija u sportu

"endencijaprema

pozitivnojprognozi

;egativnaprognoza

ozitivnaprognoza

0portska selekcija

rirodna selekcija

ra!enje podataka orazvoju

0 obzirom na vrhunskisport

: praviluizgubljeni zasport Mkolski sport,sport za sve,sport u slobodnom

vremenuFrhunski sport

11


12/71

:z to to je dijete iznimno talentirano, ono mora puno i promiljeno raditi te imati vrsnogtrenera i pozitivno usmjerenu obitelj koja !e u svakom trenutku znati podrati dijete sportaana poetku karijere.

#&i%a;dinamika razvoja motorikih sposobnosti prema razliitom tempu biolokog razvoja .

Tr"ning !"9" #7ortaa, s obzirom na osjetljivo ivotno razdoblje u kojemu se provodi, morabiti strogo $t"m"&!"n na 7ra5i&imakoja !e omogu!iti kvalitetu sportske pripreme i trening:"z i%a%5i6 rizi%a.: selekciji i tehnologiji treninga s djecom i mladim sportaima potrebno je potovati slijede!a7ra5i&a;-otkrivanje i razvoj sportskih talenata provodi se #ta&nom #"&"%9i!om !"9"u univerzalnim,usmjerenim i osnovnim sportskim kolama

-za sigurnost selekcije bitno je utvrditi t"m7o :io&o%og raz5o!a !"9"-proces sportske pripreme djece i mladei provodi se u skladu # %rono&o%im i :io&o%imzna


13/71

najbolje razvija ako se opt. prilagodi biolokim i psiholokim karakteristikama sportaa,a akose to ne dogodi moe do!i do pojave7r"tr"nirano#tia%$tn" i&i %roni


14/71

Z a postizanje i upravljanje sportske forme bitno je razumijevanje njenog vie faznogkaraktera, jer postoje intervali kada je sporta u stanju da postie visoke rezultate,ali intervalikada takve rezultate ne moe posti!i.ostizanje sportske forme je dinamian, F9C7F'" proces u kojem postoje & $9ZF7B;>=9Z>#

$azvojne faze sportske forme 8 razdoblje god.ciklusa: dinaminom procesu razvoja sportske forme u jednom makrociklusu postoje tri tipinefaze#

-Faza $&a#%a $ #7ort#%$ 8orm$ (postizanje sportske forme*A'CB 8 postupno oblikovanje i pove!anje razine svih bitnih funkcionalno )motorikih sposobnosti i te ) ta znanja- formira se eljena razina bazine pripremljenosti koja !e se u drugom dijelu ovefaze integrirati s promjenama dobivenim na temelju specifine i situacijske

pripreme- postizanje povoljnog odnosa kondicijskih i te ) ta programa, kao i odgovaraju!e

preklapanje, prepokrivanje optere!enja koje !e utjecati na pozitivnu pojavuprolongiranih transformacijskih efekata do poetka natjecateljskog razdoblja8 $'$>5;' >$'7

4Faza #ta:i&iza9i!" i ora5an!a 5r6a #7ort#%" 8orm" (tempiranje sportske forme zanajvanija natjecanja*8 ;9"B>A9">CB0@' >$'7

- za ovu drugu fazu znakovita je odravanje i relativna stabilizacija sportskeforme pri emu je oscilatorni prostor natjecateljskih rezultata,u toj fazi ve!i odosciliranja treniranosti ija su kolebanja u pravilu nedopustiva.5ogu!e oscilacije rezultatskih dostignu!a u natjecateljskom razdoblju@re!u se u rasponu od Q-%.H do Q-H maksimalne vrijednosti.

4Faza 7ri5r"m"nog o7aan!a #7ort#%" 8orm"(privremeni gubitak sportske forme na krajujednog makrociklusa*.8 $'B>C9Z;' >$'7

- u ovoj fazi dolazi do nunog opadanja sportske forme. 'stroeni radnipotencijal dovodi do sniavanja mogu!nosti za regeneraciju optimalnog stanjaorganizma, zbog ega su aktivan i pasivan odmor nuni i to ne samo radiglobalnog oporavka, ve! i radi poticanja adaptacijskih procesa za nova u

pravilu via, trenana i natjecateljska optere!enja i dostignu!a.

%

166

46

26

6

=aza ulaska u sportskuformu

=aza odravanja sportske forme =aza privremenog gubitkasportske forme

3ri7r"mno C %ontro&na

nat!"9an!a

2&$:"na nat!"9an!a O#ta&a nat!"9an!a t$rniri*

mitinziripremni period ;atjecateljski period rijelazni period

1+


15/71

0"zo9i%&$#i 8az" 0"zo9i%&$#i #"zon" nat!"9an!a 0"zo9i%&$#i 8az"

0i%ro9i%&$#i 0i%ro9i%&$#i 0i%ro9i%&$#i

#&i%a;$azvojne faze sportske forme

7d momenta ostvarivanja sportske forme,#it$a9i!#%ametoda u treningu postaje osnovnosredstvo za njeno odravanje i daljnje tempiranje najviih postignu!a u skladu s kalendaromnatjecanjaZa sportsku praksu vano je da se tako definiran fazni oblik sportske forme moemanifestirati u obliku krivulje s jednim, dva ili vie vrhova sportske forme, ovisno o tome radili se o#

#&i%a#prikaz krivulje s jednim i dva vrha sportske forme kada se radi o produenom trajanjunatjecateljskog razdoblja

akle razvojne faze sportske forme mogu se povezati s tipinim dijelovima godinjeg

trenanog ciklusa tako da svakoj razvojnoj fazi sportske forme odgovara, u pravilu, jednorazdoblje godinjeg ciklusa ( pripremno, natjecateljsko ili prijelazno*.

F$?:;9A 07$"0@> =7$5> 8 privremeno stanje treninga u kojem su tjelesna ipsiholoka uinkovitost maksimalne,a stupnjevi ">-"9 pripreme optimalni 8O ivana stanicane moe dugo zadrati svoj radni kapacitet na toj razini

ZNAAJKE DINA0IKE 23ORT2KE FOR0E

1


16/71

3RVA je znaajka dinamike sportske forme da za #5a%$ #7ort#%$ gran$ vrijedi specifianmodel njenog postizanja i odravanja.-$azliit kalendar natjecanja ) raz&i


17/71

;ekoliko je natjecanja u natjecateljskom periodu pripremnog i kontrolnog karaktera. "i sunastupi najefikasnija priprema za glavna natjecanja i ine osnovu za donoenje odluka uoperativnom planiranju treninga.@ontrolna natjecanja smatraju se sadrajem treninga, pa intervali odmora izmeu njih mogu

biti znatno kra!i nego izmeu glavnih slubenih natjecanja.

"9>$';R 8 suavanjeJ odnosi se na smanjenje ekstenziteta i pove!anje intenziteta tefokusiranje na specifine sadraje treninga.

#&i%a;prikaz krivulja razvoja u godinjem ciklusu ,dvociklusna perodizacija ,forma varirakao plima i oseka

23ORT2KA NATJE/ANJA

D"8ini9i!a #7ort#%i6 nat!"9an!a;;atjecanja su dio sportske pripremeJ odreuju se kao motorike aktivnosti kojima seusporeuje sportska pripremljenost pojedinca i skupina prema utvrenim pravilima inormama.0portska natjecanja su sportske priredbe ili dogaaji koji predstavljaju vaan dio upravljanja

pripremljeno!u i sportskom formom.

Kara%t"ri#ti%a #7ort#%i6 nat!"9an!a#

: natjecanjima se uvijek #$7rot#ta5&!a!$ dva pojedinca odnosno dvije ekipe. Bednasuprotstavljena strana nastoji svojim djelovanjem destruirati odnosno izboriti nadmo! naddrugom stranom.

;atjecanje podrazumijeva %$&t$ran ono#izmeu samih sudionika te sudionika i sudaca,trenera i aktivnog dijela gledateljstva."emelj natjecanja je princip ra5no7ra5no#ti svih sudionika te princip stvaranja jednakihuvjeta za sve sportske protivnike kako bi se omogu!ile to objektivnije $#7or":"individualnih i ekipnih stanja treniranosti.Bednake mogu!nosti o:!"%ti5no n" 7o#to!"jer postoje razliiti preduvjeti, poput razliitih

programa treninga, razliitih materijalnih stanja, ali na alost i manipulacije (doping* itd.

1


18/71

Gak i $t!"9a! #$a9ai razliito tumaenje pravila doprinosi subjektivnosti natjecateljskihuvjeta.0ustav natjecanja mora biti $ 8$n%9i!i raz5o!a 7o!"in" #7ort#%" gran".'skustva s natjecanja pokre!u ideje o 7rom!"nama 7ra5i&akoje onda utjeu na promjene utreningu sportaa i sportskih timova (npr. brzi centar u rukometu, promjena bodovanja akcija

u odbojci itd.*.: natjecanju se, za razliku od treninga, javljaju znatno int"nzi5ni!i 7oraa!i, to jeuvjetovano vanjskim faktorima (ogranieno vrijeme, sportski protivnik, gledateljstvo, suci,imbenici koji limitiraju ponaanje itd.*.

K&a#i8i%a9i!a #7ort#%i6 nat!"9an!a;

2&i%a;klasifikacija sportskih natjecanja

3r"ma %a&"nar$ nat!"9an!a $ goin!"m 9i%&$#$* nat!"9an!a #" i!"&" na;

U5ona Cprovode se u prvoj fazi pripremnog perioda.3ri7r"mna i %ontro&na Cprovode se u pojedinim dijelovima pripremnog mezociklusa.G&a5na C znakovita su za natjecateljski period, pri emu u periodizaciji godinjeg ciklusavrijeme odravanja glavnogSih natjecanja ima odluuju!u ulogu.ripremna natjecanja cilj je prilagodba natjecatelja na uvjete sportske borbe.@ontrolna natjecanja 8 provjeravanje mogu!nosti sportaa, testira se stvarna razina njihove

aktualne pripremljenosti i stvarni uinci prethodne etape pripreme. - razrauje se program daljnje pripreme sportaa.4 7ri7r"mna i %ontro&na ima!$ !o za 9i&! 7o5"'an!" "mo9iona&n" #ta:i&no#ti 7o #tr"#omnat!"9an!a.K5a&i8i%a9i!#%a nat!"9an!a8 na osnovi rezultata tih natjecanja izabiru se ekipe ili pojedinci,

biraju se sudionici osnovnih, odnosno slubenih natjecanja.2&$:"na nat!"9an!a i g&a5noa nat!"9an!"a8 glavni cilj je postizanje optimalnih rezultata ito je mogu!e boljeg plasmana,tj. rezultata u nekom natjecanju.

3r"ma %rit"ri!$ #$#ta5a nat!"9an!a 7o#to!";

-Liga%i #$#ta5 nat!"9an!a !"no%r$ni i&i 5o%r$ni-naje!e se provodi dvokruno (s mogu!no!u trokrunog sustava natjecanja* 8 svaki serezultat boduje, a konani rezultat natjecanja je ukupan broj bodova na kraju natjecateljske

12


19/71

sezone. ;erijetko se odigrava posebno organizirana zavrnica (plaT off ili doigravanje* )sudjeluju + ekipe (final four* ili vie najbolje plasiranih ekipa.-K$7 #$#ta5 nat!"9an!a- provodi se tako da iz daljnjeg natjecanja ispada ekipa ili pojedinac koji izgubi susret.-igraju se dvije utakmice (kod ku!e i u gostima* pa u daljnji tijek natjecanja ide protivnik bolji

u ta dva susreta.4T$rnir#%i #$#ta5 nat!"9an!apodrazumijeva da se u kra!em razdoblju odigra vie utakmica ili borbi.

43rigona r"5i!a&na nat!"9an!a-u prigodi obiljeavanja nekih vanih obljetnica, u spomen na vane sportske linosti(memorijalna natjecanja* ili u promotivne svrhe nekih vanih sportskih tvrtki.4Kom:inirani #$#ta5 nat!"9an!a-npr. u europskoj Cigi prvaka (Ahampions Ceague* kre!e se s kup sustavom natjecanja ukojem pobjednici nakon nekoliko pretkola ulaze u jednu od grupa ligakog sustava natjecanja

unutar nekoliko skupina. ;akon toga se dvije prvoplasirane ekipe iz svake grupe ponovnoukljuuju u kup sustav natjecanja od osmine finala do kraja, pri emu ekipa koja postigneslabiji rezultat u dvije utakmice ispada iz daljnjeg natjecanja.

3r"ma %rit"ri!$ :ro!a #$ioni%a;

4Ini5i$a&na ;pojedinana (atletika,plivanje,boks*3aro5i#tenis,stolni tenis,umjetniko klizanje,sinkronizirano plivanje...E%i7na# sportske igreR"7r"z"ntati5na# sudjeluju odabrane nacionalne selekcije ili pojedinciKom:inirani o:&i% nat!"9an!a#avis Aup ) natjecanje u tenisu koje se odrava kaonatjecanje izmeu pojedinaca, parova i ekipa pri emu se bolja reprezentacija (boduje se svakisusret* kvalificira u daljnji tijek natjecanja.

3r"ma rang$ nat!"9an!a;

7p!inska,upanijska,regionalna,natjecanja na razini drave ili nacionalna. "u jo spadaju imeunarodna ili internacionalna natjecanja.

3&aniran!" i 7ro5":a nat!"9an!a;

: planiranju natjecanja neophodno je imati u vidu nekoliko pravila#-;atjecanja se moraju birati tako da po strukturi i stupnju sloenosti strogo odgovarajuzada!ama i specifinostima dugorone sportske pripreme-0porta bi trebao nastupiti na natjecanju samo ako po svojima fizikim, tehniko-taktikim i

psihikim mogu!nostima moe zadovoljiti postavljene norme.-rogrami natjecanja moraju sudionicima osigurati ozraje jake konkurencije koja !eomogu!iti potpunu mobilizaciju biolokih i psihikih rezervi sportaa. "o omogu!avasportaima postizanje najboljih individualnih rekordnih dostignu!a.

O3ORAVAK 23ORTAA

14


20/71

O7ora5a%podrazumijeva primjena razliitih doputenih mjera i postupaka tijekom odmorakoji !e omogu!iti brzu regeneraciju sportaeva organizma, odnosno obnavljanje potroenihenergetskih, hormonalnih i ivano-mii!nih priuva (rezervi* i ponovnu uspostavuhomeostaza, odnosno radne sposobnosti koja je bila naruena pod utjecajem optere!enja

provedenog treninga, a osobito natjecanja.

G&a5n" 8$n%9i!" omora i 7ro9"#a o7ora5%a;-;ormalizacija biolokih funkcija-;ormalizacija homeostatske ravnotee-7bnavljanje energetskih rezervi s uspostavljanjem stanja privremene superkomenzacije-:spostava rekonstrukcijskih uinaka u odnosu na mikrotraume osjetljivih staninih struktura

Za 1. i %. fazu potrebno je nekoliko minuta, rijede u nekoliko sati (brzi oporavak*, a za &. i +.neto vie vremena, i do % h nakon rada.

ove!an volumen rada, a osobito intenzifikacija optere!enja u treninzima i natjecanjimazahtijeva pravilan oporavak u vrijeme odmora.'du!i trening najefikasnije je odrati u trenutku ponovno uspostavljene ili, jo bolje, pove!aneradne sposobnosti (superkompenzacije*.

@valitetan oporavak 8 pove!ana radna sposobnostEE

77$9F9@ ili regeneracija je 5:C"''5>;Z'7;9C9; proces koji ovisi o';"$';Z'G;'5 (unutranjim* i >@0"$';Z'G;'5 (vanjskim* faktorima

M"7 :"B>G> ;9 77$9F9@#dob,spol,trenani status,okolinski faktori,sloboda pokreta,tipmii!nog vlakna,psiholoki faktori,izbjegavanje ozljeda i pretreniranosti, dostupnost inadoknada mikronutrijenata,efikasan prijenos > i uklanjanje otpadnih produkata

3rimarn" m"to"-reim ivota,socijalni status,prehrana.Bio4m"i9in#%" m"to"-fizikalna sredstva(masaa,samomasaa,sauna*,tehnikasredstva,farmakoloka sredstva0"to" 7#i6o&o%" 7ri7r"m"-autogeni trening,relaksacijske tehnike,motivacijske metode.

;a sve ove tehnike se primjenjuje kontrola stupnja oporavka,testovi.27"9i!a&na #r"#t5a4Fisinski U planinski trening,?ipoksija Uhiperoksija,?ipertermijaUhipotermija*>lektrostimulacija U stretching ) istezanje.

:spjenost metoda oporavka ovisi o #$azini optere!enja,stupnju iscrpljenosti sportaa,na temelju tih informacija biraju se

potencijalno najbolje metode za uspjenu regeneraciju.

3RIN/I3I 23ORT2KOG TRENINGA

3it principa sportskog treninga#

0mjernice za rad na odreenom podruju oblikovane su kao principi ili naela, pravila ilinormativi, koji s razliitim stupnjem op!enitosti i specifinosti utvruju M"7, @7C'@7, '

%6


21/71

@9@7 treba, pod odreenim uvjetima,raditi radi postizanja optimalnih efekata rada snajve!om mogu!om sigurnosti. "ako definirani principi predstavljaju znaajnu vezu izmeuznanstvene spoznaje i teorijski i praktino oblikovanog znanja o nekoj pojavi ili procesu

7snovni principi treninga ne mogu se razmatrati parcijalno, nego ';">R$9C;7, jer se samo

tako mogu obuhvatiti svi aspekti suvremene koncepcije trenanog rada.

1. princip adaptacije%. princip usmjerenosti&. princip kontinuiranosti+. progresivnost optere!enja treninga i natjecanja. povezanost programa sportske pripreme/. valovitost optere!enja treninga i natjecanja. ciklinost treninga

3rin9i7 aa7ta9i!"

Aa7ta9i!aje 7ro9"# mi!"n!an!aosobina i sposobnosti sportaa koje mu omogu!ujepostizanje najboljeg ili, u krajnjoj mjeri, prihvatljivog funkcioniranja u zadanim ilipromjenjivim uvjetima-9daptacija je svojstvo svakog ivog organizma-0vojstvo adaptacije jasno se ispoljava u mehanizmu homeostaze ) uvijek na viem, odnosnoefikasnijem stupnju djelovanja u sportu.-"o ukljuuje #tr$%t$rn"* m"ta:o&i


22/71

prekida, sa stalnim smjenjivanjem intervala rada, odnosno optere!enja, i intervala odmora,odnosno oporavka sportaa.

$adni interval u biti predstavlja #tim$&a9i!#%i iotrenanog procesa, a interval odmora,relaksaciju koja osigurava regeneraciju, tj. oporavak i uspostavljanje, ne samo naruene radne

sposobnosti, nego i poviene radne sposobnosti. : fazi odmora se, nizom mjera oporavka,o:na5&!a #tan!" organizma, kako u energetskom i ivano-mii!nom, tako i u mentalnom iemocionalnom smislu, do razine koja je via od one prije poetka provedenog treninga.Bednom rijeju, biokemijska aktivnost nakon treninga omogu!ava sportau da u fazi odmorauspostavi povienu radnu sposobnost (pojava superkompenzacije ili natkompenzacije*, kaoizraz potpune spremnosti sportaa za idu!i trening.

KO03ENZA/IJA8 odmor2U3ERKO03ENZA/IJA8 poviena radna sposobnost (reakcija na prethodni trening*REKO03ENZA/IJA8 ponovna uspostava ravnotee,homeostaze,tj.,radne sposobnosti0portski trening je dugoroan proces usavravanja koji se odvija %ontin$irano, bez prekida,

sa stalnim smjenjivanjem intervala raai intervala omora.Int"r5a& raa predstavlja stimulacijski dio procesa, int"r5a& omoraosiguravaregeneraciju, oporavak za novi trening.Ra i o7ora5a% moraju biti tako dozirani da osiguraju optimalan razvoj sportaevihsposobnosti i osobina koje odreuju najviu razinu sp. postignu!a

ojava #$7"r%om7"nza9i!"osnovna je akutna funkcionalna reakcija organizma na kojoj setemelji kumulacija efekata i razvoj treniranosti.

ravilno ozirano o7t"r"'"n!"izaziva odgovaraju!i umor i iscrpljenje, a 7ra5i&ano7ora5a%odgovaraju!i tijek oporavka i pojavu poviene radne sposobnosti za narednitrening.

#&i%a;pojava superkompenzacije u procesu sportskog treninga

0 aspekta kontinuiranosti treninga treba poznavati dinamiku i intenzitet pojedinih fazaoporavaka posebno za svakog sportaa, jer je u pravilu najbolje da idu!i trening doe uvrijeme vrha superkompenzacijkog vala.

KZato dolazi do superkomenzacijeVL

%%


23/71

0vaki trening koji je usmjeren na razvoj komponenata treniranosti, sporta doivljava kaoneugodu, odnosno doivljava ga kao stres. 0 obzirom da je organizam sportaasamoorganiziraju!i i samoreguliraju!i sustav, onda on, nastoji dodatnom aktivno!u svihsvojih organskih sustava pove!ati rezerve organizma, primjerice glikogena, kako bi tospremnije KdoekaoL idu!i trening i u njemu doivio to manju neugodu, odnosno niu razinu

stresa i boli.Znai# u ponovljenom treningu s velikim optere!enjem, sportaev organizam pokuavaKsmanjitiL optere!enje, odnosno doivljaj neugode koji mu je nametnut u prethodnomtreningu i koje sporta svjesno prihva!a, ime se prilagoava na novi stimulans.5eutim postoji i mogu!nost da nekoliko idu!ih treninga doe u vrijeme supkompenzacije(nepotpuni oporavak*. ;akon nekoliko takvih treninga potrebno je planirati produeni odmorza pojavu superkompenzacije.- K0umiraju!i efektiL ) preskaemo +. trening radi postizanja superkompenzacije"reninzi razliite ciljne usmjerenosti izazivaju vrlo specifinu dinamiku iscrpljena i oporavka(superkompenzacije*.

;akon treninga usmjerenog, primjerice, na razvoj brzine, manifestiraju se tri kompenzacijska

vala za#

1. ponovljeni trening brzine (za &/h u vrijeme superkompenzacije*%. ponovljeni anaerobni trening (za %+h*&. ponovljeni aerobni trening.(za 1%h*

oznate su informacije o ukupnom optere!enju i vremenu za potpuni oporavak(superkompenzacija* nakon provedbe razliitih tipova kondicijskog treninga.

a* @7$';9A'B9(medijalno opt.* 8 /h b* 3$Z';9(medijalno opt.* 8 1%h c* 0;9R9(submaksimalno opt.* 8 %+h d* 'Z$PCB'F70"(submaksimalno opt.* 8 +2h e* 0;9P;9 'Z$PCB'F70"(submaksimalno opt.* 8 %+h f* 3$Z';0@9 'Z$PCB'F70"(maksimalno opt.* 8 %h

- $>@75>;Z9A'B0@' "$>;';R ) prekasni trening (naredni trening bi trebao poeti uvrhu souperkompenzacijskog vala - jo se naziva i K$>@$>9A'B0@' "$>;';RL ) odravaju!i trening- >0"$:@"'F;' "$>;';R ) prerani trening (u fazi supkompenzacije* ) nedovoljanoporavak 8O pretreniranost-$9ZF7B 07$"9M9 ) trening u vrijeme superkompenzacije

0 aspekta kontinuiranosti treninga, bitno je poznavati dinamiku i intenzitet"%om7"nza9i!#%i6 (iscrpljenje, umaranje*, %om7"nza9i!#%i6(oporavak, obnavljanje*,#$7"r%om7"nza9i!#%i6(nadoporavak, poviena radna sposobnost* i rekompenzacijskih(ponovno vra!anje stanja organizma na poetni nivo* procesa, odnosno reakcija organizma zasvakog sportaa posebice, jer je u kontinuitetu trenanog procesa najpovoljnije da slijede!itrening doe upravo u vrijeme vrha superkompenzacijskog vala.

7r"rano 7r"%a#no

%&


24/71

2&i%a;prikazi superkompenzacije

2M !M

" M

2&i%a;dinamika stanja organizma sportaa pod utjecajem treninga unekoliko mikrociklusa

2R> 3RIN/I3A KONTINUIRANO2TI TRENINGA#

-"rening se planira i kao viegodinji proces sportske pripreme i kao jednogodinji ciklustreninga, iji su dijelovi meusobno povezani, uvjetovani i podreeni osnovnom zadatku#

postizanje maksimalne treniranosti i sportske forme-' viegodinji i jednogodinji ciklusi treninga sastoje se od stalnih izmjena intervala rada iodmora, odnosno optere!enja i rastere!enja-: fazi odmora javlja se kompenzacija i superkompenzacija koju treneri moraju znati

prepoznati (vjebama na poetku treninga, razgovorom*, kako bi mogli planirati sljede!itrening u eljenom dijelu superkompenzacijskog vala.-@ontinuiranost treninga podrazumijeva nadograivanje svakog idu!eg treninga na rezultate

prethodnih, pa se i utjecaj svakog sljede!eg treninga, kako prema sadraju aktivnosti tako iprema volumenu optere!enja, oslanja na tragove prethodnih treninga.

3rogr"#i5no#t o7t"r"'"n!a tr"ninga i nat!"9an!a

7vaj princip jasno definira potrebu stalnog pove!avanja optere!enja od poetka sportskekarijere do zrele sportske dobi. U $goro


25/71

1-1 god. ) sp.specijalizacija ) /6-H12-14 god. ) visoko specijalizirana sportska priprema po pravilima treninga odraslihvrhunskih sportaa ) -46H%6 i vie god. ) etapa visokih sportskih postignu!a (trening odraslih vrhunskihsportaa* ) 46-166H

: dugoronom procesu sportske pripreme, optere!enja neprekidno rastu i 7o5"'a5a!$#".: jednoj se razvojnoj fazi nalaze na najvioj granici apsolutnog volumena optere!enjai na gorn!o! grani9isportaevih funkcionalno-motorikih psihikih sposobnosti.8O

;9$>9@E: svakoj novoj etapi sportskog razvoja pred organizam sportaa se postavljaju zahtjevikoji su bliski gorn!o! grani9injegovih funkcionalnih mogu!nosti.$azina optere!enja je r"&ati5na %at"gori!a.'sta koliina optere!enja izazvat !e nakon nekog vremena zbog aa7ta9i!#%i6r"a%9i!aorganizma sve manje funkcionalne promjene i sporta !e ih subjektivno

doivljavati kao nia optere!enja.

3rogr"#i5no#t #" $ 5i"goin!"m 9i%&$#$ tr"ninga o#t5ar$!";

ove!anjem ukupnog goin!"g o7#"garada sa 166-%6 u etapi poetne pripreme na1%66-1+66 sati i vie u zreloj sportskoj dobiove!anjem broja sati treninga u tjednom mi%ro9i%&$#$sa &- na 1-%6 i vieJvrhunski sportai u mikrociklusu treniraju i &6 sati ) sati po danuove!anjem broja 7o!"ina


26/71

mot. sposobnosti, te-ta i teorijska znanja, morfoloka obiljeja, psihiku stabilnost,motivaciju, mikrosocijalnu prilagodljivost i vjetine sportaa na varijabilne uvjete treninga inatjecanja*

:smjerenost sportskog treninga se temelji na specifinim relacijama izmeu ciljeva koji se u

konkretnoj sportskoj disciplini ele posti!i i programa treninga primjerenog individualnimosobitostima sportaa, zatim diferencijalnim karakteristikama dobi i spola sportaa te uvjetimau kojima se trenani proces provodi.

'z toga proizlazi da kako su ciljevi trenanog procesa 7r5opovezani s poboljanjemsastavnica treniranosti, to obuhva!a#

- funkcionalne i motorike sposobnosti- tehnika, taktika i teoretska znanja- morfoloka obiljeje, psihiku stabilnost, motivaciju i prilagodljivost sportaa

na varijabilne uvjete treninga i natjecanja

"o znai da je trening prije svega usmjeren na transformaciju najvanijih sposobnostisportaa, te na usavravanje tehniko-taktikih znanja, odnosno uenje struktura gibanja isituacija.

Dr$gojesu individualne sportaeve sposobnosti i osobine. 0vaki pojedinac se nalazi udrugaijem inicijalnom stanju. Ailj treninga je unaprjeenje Kslabih stranaL pojedinogsportaa. "rening se mora individualizirati. Bednaki tretman za sve nije realan.

:smjerenost treninga takoer ovisi tr"'" i o kronolokoj i biolokoj dobi. "rening djeteta jedrugaiji od treninga u kasnijim fazama sportskog razvoja. anja se mora posvetitisenzitivnim fazama za razvoj pojedinih antropolokih faktora.

0polne razlike takoer utjeu na usmjerenost treninga


27/71

3o!"&a 9i%&$#a #7ort#%" 7ri7r"m" ;

V"'i 9i%&$# 2ari 5i" man!i6 9i%&$#a27ort#%a %ari!"ra Vi" o&im7i!#%i6 9i%&$#aO&im7i!#%i 9i%&$# M goin!a 9i%&$#aGoin!i 9i%&$# Cma%ro9i%&$#

? m"zo9i%&$#a C 7"rioa 7ri7r"mni*nat!"9at"&!#%i i za5rni

0"zo9i%&$# C 7"rio +4 m"zo9i%&$#a C 8aza0"zo9i%&$# C 8aza ?4 mi%ro9i%&$#a0i%ro9i%&$# ?4-M tr"nani6 anaTr"nani an -4M 7o!"ina


28/71

II. METODIKA S#ORTSKOG

TRENINGA5etodika sportskog treninga utvruje i prouava zakonitosti koje se odnose na naine, vrste iforme trenanog rada.0"toi%a #7ort#%og tr"ninga uspostavlja skup znanstveno i struno utemeljenih informacijanunih za programiranje trenanog procesa.rogramiranje podrazumijeva izbor, doziranje, distribuciju i provedbu trenanih operatorausklaenih sa eksplicitno definiranim ciljem treninga, poznatim stanjem sportaa i uvjetima ukojima se trenani proces provodi.Tr"nani(transformacijski* o7"ratorje stimulans, odnosno podraaj koji utjeu na promjenestanja sportaa.

0"toi


29/71

#&i%a;elementi metodike sportskog treninga

2ADR>AJ TRENA>NOG RADA

0adraj trenanog rada ) to tr"niratiQ

0OTORIKI 2ADR>AJI 23ORT2KE 3RI3RE0E

5otoriki sadraji sportske pripreme se dijele na dvije skupine#

1. ;atjecateljski sadraji%. "renani sadraji

1. ;atjecateljska aktivnost 7ro5oi #" $ o:&i%$ 7ri7r"mni6* %ontro&ni6 i&i #&$:"ni6nat!"9an!a i !a5&!a #" %ao nezaobilazan nain pove!anja treniranosti i natjecateljskeuinkovitosti sportaa.27orta znatno 7oi" razin$ #5o!i6 t"6ni


30/71

-@oritenjem olakanih sprava u bacanjima, sniavanjem mree u odbojci-rimjenom KhendikepL tranja kod kojeg se slabijem sudioniku daje odreena

prednost ili broj poena vie...

+. Tr"nana #r"#t5a odnosno sadraje trenanog rada


31/71

"reneri vrlo esto iz treninga u trening


32/71

: jednom trenutku primjene vjebe ili kompleksa vjebi moe se registrirati n"gati5nat"n"n9i!a $


33/71

+. In8orma9i!#%a %om7on"nta tr"nanog o7t"r"'"n!a -(dominira u tehniko-taktikomtreningu*J razmjena informacija izmeu sportaa i trenera, te sporta meusobnoJ ne radi sesamo o primanju informacija, ve! i o njihovu kreiranju unutar sportaeva tijela i suradnjiunutar skupine.

-. En"rg"t#%a %om7on"nta o7t"r"'"n!a int"nzit"t i "%#t"nzit"t

>nergetsku komponentu trenanog optere!enja ine dvije sastavnice# int"nzit"t i "%#t"nzit"t

Int"nzit"t trenanog optere!enja - aI(jaina, brzina, tempo, veliina vanjskog optere!enja*8 koliina izvedenog rada u jedinici vremenaE

;a njega djelujemo ako# ove!ati brzinu ili optere!enje ove!ati broj ponavljanja koji se izvodi tim intenzitetom 0manjiti interval odmora ove!ati broj natjecanja po trenanoj fazi ove!ati sloenost vjebe

'ntenzitet optere!enja ine 5i!" #a#ta5ni9";-rva je #i&a, definirana veliinom vanjskog optere!enja koju mora razvitiivano i muskulo skeletni sustav da bi svladao otpor tog vanjskog optere!enja(npr. dizanje utega teine 26H 1$5*,

-9 druga je :rzina, definirana brzinom izvoenja trenanog zadatka (npr. 46Hod maksimalne brzine na dionici od +6 m*.

- postoji vie metoda procijene intenziteta!1. na temelju energetskog sustava neke aktivnosti(H od maW.izvedbe,8&6 ) 6 H od

maW.*". na temelju frekvencije rada srca!

1%6 ) 16 8 nizak 16 ) 16 8 srednji16 ) 12 8 visok vie od 12 8 maW.

&.Borgova skala

E%#t"nizt"t o7t"r"'"n!a ine takoer dvije komponente#-rva je :ro! 7ona5&!an!a(npr. & serije W 16 ponavljanja, 6H $5 s pauzom od 1Xizmeu serija*,-9 druga je tra!an!" raa, broj serija (npr. tranje W/6< s pauzom od 1X izmeu

ponavljanja ili u staninom treningu W &6< rada s odmorom od &6< nakon svakeserije i /6< nakon radnog zadatka*.-Za razvoj kondicijskih sposobnosti valja odrediti odgovaraju!e ukupnooptere!enja (volumen* trenanog rada i omjer njegovih komponenata.($'"9E*

: formiranju $%$7nog "n"rg"t#%og o7t"r"'"n!aproporcionalno sudjeluju sve njegovesastavnice intenziteta i ekstenziteta#

&&


34/71

28 sila, B8 brzina, 38 broj ponavljanja, T8 trajanje

:kupno optere!enje (volumen* kao i njegove komponente int"nzit"t i"%#t"nzit"tmoraju bitiprilagoene#

-0pecifinostima pojedinog sporta,

-obnim karakteristikama,-'ndividualnim osobitostima sportaa,-0tupnju treniranosti sportaa,->tapi u viegodinjem ciklusu sportske pripreme,-eriodu i fazi u godinjem ciklusu sportske pripreme

Ono# izm"@$ int"nzit"ta i "%#t"nzit"ta je obrnuto proporcionalan.

In8orma9i!#%a %om7on"nta o7t"r"'"n!a

odrazumijeva # 8$'B>5,73$99,Z9$P9F9;B> ' @7$'M">;B> ';=7$59A'B9E

4 imatri #a#ta5ni9";

Bro! (ekstenzitet*informacija

T"inainformacija

2&o"no#t(intenzitet* informacija

Doziran!" o7t"r"'"n!a $ #7ort$

: metodici treninga osobito osjetljivo podruje rada jest doziranje optere!enja. ogrenodoziranje optere!enja moe jako negativno utjecati na razvoj i odravanje treniranosti, a vrloesto izaziva pojavu mikrotrauma koje mogu prerasi u ozbiljne ozljede pojedinih dijelovalokomotornog sustava.

ri doziranju energetske komponente optere!enja u treningu s utezima potrebno je prvodefinirati maksimalne mogu!nosti sportaa u svakoj pojedinoj vjebi. $adi se o utvrivanjuindividualnog maksimuma, odnosno 1 $5 (repetitio maWimum*, koji pdrazumijeva onu teinuutega koju sporta moe podi!i, tj. savladati samo jedanput (isto tako u najbolji rezultat u

tranju, plivanju, veslanju neke dioniceili izvedbi nekog tehnikog ili ">-"9 zadatka*. / $5-maW / ponavljanja.

"ek nakon toga trener i sporta dalje izraunavaju, odnosno odreuju trenana optere!enja kojase savladavaju odreenim brojem izvoenja ponavljanja u zadanim serijama uz preciznoutvrene pauze izmeu serija i teina, odreen tempo (brzinu* izvoenja i, na kraju, definiranuvrstu aktivnosti u vrijeme odmora.

&+


35/71

Red. Br. Karakteristike trenanog rada Oznak

a

Parametri trenanog rada

1 Vansko o!tere"ene # teina $tega VO %& # 1&& ' od 1 RM

( Bro !ona)*ana BP + -1 !ona)*ana

, Bro seria BS ( - serie na s)ako teini% -1( seria $k$!no

Inter)a* odmora IO, - min$te izme$ seria -+ min$ta izme$ teina/ -/ min$ta izme$ )e0i

+ Akti)nost $ odmor$ AO Ve0e istezana ire*aksaie

/ 2em!o iz)ed0e 2I Sredni

3 Sadra )e0i SV Ve0e dizana $tega

% Bro )e0i $ trening$ BV , -+ )e0i

4 5rek)enia $ tedn$ 52 ( # , 6 tedno

1& Vrieme za s$!erkom!enzai$ SK % sati

Ta:&i9a# 5odel doziranja optere!enja trenanog operatora za razvoj maksimalne snage

"reniranost se najsigurnije razvija ako se optere!enje tako dozira da odgovara biolokim ipsihikim o:i&!"!ima #7ortaa.

Gr"%" $ oziran!$optere!enja mogu izazvati puno neeljenih posljedicaJ npr#4Oz&!""koje sportaa mogu udaljiti iz programa rada,-ojavu 7r"tr"nirano#ti*4N"o5o&!n$ razin$ tr"nirano#ti8slabiji sportski rezultati

0a%#ima&ni t"#t !" o#no5a za or"@i5an!" tr"nanog o7t"r"'"n!a 7r"ma Jg"r iO"`&g"&* -S+

1. "est maksimalnih mogu!nosti (1$5*%. roraun-odreivanje trenanih optere!enja (postotak od 1$5*&. "renano optere!enje

3r"tr"nirano#t %ao 7o#&!"i9a 7r"%om!"rnog o7t"r"'"n!a

retreniranost se javlja kao rezultat neravnotee u vremenskom omjeru izmeuoptere!enja i oporavka, a moe se pojaviti u svom a%$tnomo5"rr"a96ing ili%roni


36/71

retreniranost mo" :iti $zro%o5ana raz&i


37/71

4Kontin$irana 5ari!a:i&na) intenzitet optere!enja mijenja se tijekom trenane aktivnosti(progrediraju!a i regradiraju!a*

4Kontin$irana #7ontana 8 ovisi o treneru

Int"r5a&na m"toa 5!":an!a i&i m"toa raa #a 7r"%iima

T"m"&!no o:i&!"!" o5og na


38/71

@od intervalnih varijabilnih optere!enja napor varira, dakle, na odreeni se nain mijenjajudistance, trajanje rada, broj ponavljanja, broj serija, interval odmora i reim rada u pauzi

- poetak primjenjivanja intervalnog treninga ) 3erlin,14&/.g., 7'

- C7R'@9 8 omogu!avanje $>7@$'F9;B9 intenziteta natjecateljske aktivnosti: intervalnom nainu treniranja, optere!enja dovode sportaa, s fizioloke toke motrita, ustanje pove!anog @'0'@7F9 :R9 i pojaane koncentracije 5C'B>G;> @'0>C';> )nakon nekoliko ponavljanja radnih intervala, kisikov dug se brzo akumulira, to pozitivnoutjee na razvoj sportaeva anaerobnog radnog kapaciteta.

K&a#i8i%a9i!a m"to" 5!":an!a 7r"ma ti7$ mii'n" %ontra%9i!" na7r"zan!a

-@oncentrina mii!na kontrakcijamii'na #i&a H 5an!#%a #i&a

->kscentrina mii!na silamii'na #i&a 5an!#%a #i&a

-'zometrika mii!na kontrakcija (statian nain vjebanja*mii'na #i&a 5an!#%a #i&a

K&a#i8i%a9i!a m"to" 5!":an!a 7r"ma razini o7t"r"'"n!a

7ptere!enje trenanog rada predstavlja vaan dio metodike sportskog treninga, jer su mogu!enajve!e pogreke nepravilnim doziranjem optere!enja.

0 aspekta optere!enja, metode trenanog rada mogu!e je podijeliti na#

0"toa "%#t"nzi5nog tr"nanog raa(razvoj izdrljivosti*) provodi se u kontinuiranom ili u intervalnom obliku- glavno obiljeje ove metode je produeni radni interval, ve!i broj ponavljanja, srednji

intenzitet optere!enja, relativno kratki odmori

0"toa int"nzi5nog tr"nanog raa(razvoj rep.snage i brzinske izdrljivosti*- naje!e se provodi u okviru intervalnog treninga- obiljeja su visok tempo (intenzitet* vjebanja, manji broj ponavljanja, kra!a dionicai produeni interval odmora

0"toa ma%#ima&nog tr"nanog raa(razvoj brzinskih svojstava* - slina metodi ponavljanjaJ tempo izvoenja rada uvijek je maksimalan, trajanjeradnog intervala vrlo je kratko, kao i sama dionica, dok je interval odmora,odnosno

pauza, uvijek znatno dui od trajanja trenane aktivnosti

- podizanje brzinskih svojstava

&2


39/71

%o!a '" #" o t" ? m"to" %ori#titi $ tr"ning$ o5i#i o 7o#ta5&!"nog 9i&!a

3r"ma razini o7t"r"'"n!a;

0"toa int"r5a&nogtr"ninga

D$ina ioni9""%#t"nzit"t

Tra!an!" int"r5a&aomora

T"m7o %r"tan!aint"nzit"t

Ekstenzivna intervalna

Metoda

1% Y %66 % min H

Intenzivna intervalna

Metoda

2 Y %66 + min 2 H

Maksimalna intervalna

Metoda + Y %66 / min 4 H

0ETODE 3OUAVANJA

3o!ammotorikog pouavanja i uvjebavanja se odnosi na proces formiranja motorikihznanja, odnosno motorikih vjetina koje se, prema Barvisu 1444., predstavljaju skladnu imaksimalno ekonominu izvedbu nekog motorikog zadatka s minimalnim utrokom energije

i vremena.

5>"7> 7:G9F9;B9

2&i%a;@lasifikacija metoda pouavanja i uenja

K&a#i8i%a9i!a m"toa 7o$


40/71

%. vizualna metoda (koritenje slikovnih materijal# kinogrami, slike, video zapisi*,&. motorika metoda (demonstracija motorikog zadatka* i+. problemska metoda (zahtijevanje izvedbe motorikog zadatka*.

K&a#i8i%a9i!a m"toa 7o$


41/71

0ETODIKE FOR0E TRENA>NOG RADA

43O2TAJE; stanini trening4KRUGOVI; kruni trening4/IRKULARI; cirkularni trening

43OLIGONI;poligonski trening4VARIJANTE

Frijedi pravilo da sporta izvodi 5i" tr"nani6 5!":is doziranim optere!enjem, a svakavjeba u pravilu aktivira drugu topoloku regiju tijela ili drugu mii!nu skupinu.

;a svakom radnom zadatku odreuje se 5ri!"m" raa i 5ri!"m" omoraizmeu serija iizmeu radnih zadataka.5etodikim formama se mogu stjecati motorika znanja i uvjebavati motorike vjetine

42TANINA 0ETODIKA FOR0A #tani


42/71

&. stabilizaciju pojedinih elemenata tehnike s pove!anim zahtjevima na brzinu,izdrljivost ili brzinsku snagu

- koristiti tehnike elemente koji su stabilno usvojeniZnakovitost je metode da se sporta u realizaciji pojedinih zadataka ne zaustavlja, nego sekre!e ve!om, odnosno manjom brzinom izvode!i razliite aktivnosti tipa tranja, bonog

kretanja, provlaenja, preskakivanja, puzanja, voenja lopte, noenja itd.

2tani"7'@9 "$>;';R9 8 modeliranje treninga i vrednovanje trenanih operatora

D"8ini9i!a* #tr$%t$ra i zna


43/71

0truktura i razina kondicijske pripremljenosti je povezana i sa dobi sportaa. "ako su u djece imladei naje!e dobro razvijene agilnost, aerobna izdrljivost i funkcionalne sposobnostisrano-ilnog sustava, dok su slabije razvijene dimenzije snage, anaerobni kapaciteti i

brzinska izdrljivost.

#&i%a;struktura kondicijskog treninga u sportu

Ut!"9a! %oni9i!#%og tr"ninga na organizam #7ortaa

$azina kondicijske pripremljenostimani8"#tirat '" #" $ 5i"pozitivnih uinakam"@$%o!ima #$ na!5ani!i;-7oizan!" razin" 8$n%9iona&ni6 i motori ) koliko dugo treniramo&. ';">;Z'">"SB9G';9 ) koliko int.rada izvriti+. 09$P9BS$9Z;7C'@70" ) koje vjebe raditi. 0>A'='G;70" ) stupanj primjenjivosti izravno u konkretnom sportu

U%$7no a7#o&$tno o7t"r"'"n!"je pokazatelj sumarne koliine rada koju sporta moeizvesti u treningu za razvoj neke konkretne kondicijske sposobnosti. :kupno optere!enje kojese postie primjenom programa za razvoj maksimalne snage i brzinske izdrljivosti (46 )

166H* znatno je ve!e od ukupnog optere!enja u treningu za razvoj brzine (/6 ) H* ilitrening gipkostiDfleksibilnosti (+ ) /6H*. $azliite vrijednosti ukupnog apsolutnog

+&


44/71

optere!enja u razliitim vrstama kond. "reninga se javljaju zbog toga to se primjerice rezerveorganizma za razvoj brzine puno ranije potroe od energetske anaerobne priuve u treningu

brzinske izdrljivostiJ puno bre dolazi do ivano-mii!nog umora nego do pranjenjafosfagenih ili glikolitikih energetskih izvora.

VR2TA KONDI/IJ2KE 3RI3RE0E

-7p!a ili viestrana kondicijska priprema,-7snovna ili bazina kondicijska priprema,-0pecifina kondicijska priprema i-0ituacijska kondicijska priprema.

-svaka priprema je 39Z9 za sljede!u pripremu i niti jedna se ne smije preskoiti ako se eli

posti!i potpuni razvoj kond. pripremljenosti odnosno svih komponenata treniranosti 7rin9i76i!"rar6i


45/71

O#no5na :azi


46/71

5otoriki i energetski podraaji su za6t!"5ni!inego u natjecateljskim uvjetima (prepokrivanjeoptere!enja*.

: treningu je teko #im$&irati #t5arn" nat!"9at"&!#%" #it$a9i!"oboga!ene posebnim psihikim

stanjima.

2it$a9i!#%" %oni9i!#%" 5!":" #im$&ira!$jednostavne i sloene taktike zadatke pri emuse nikada iz vida ne smije izgubiti razina protivnikove aktivnosti jer se te vjebe realiziraju uodnosima 1#1 ili uz sudjelovanje ve!eg broja suprotstavljenih sportaa na nain da protivnik u

prvoj fazi djeluje polu aktivno, a kasnije sve aktivnije do najvieg intenziteta.

0ETODIKA TRENINGA FUNK/IONALNI= 23O2OBNO2TI 23ORTAA

F$n%9iona&n" #7o#o:no#ti-povezane su sa djelotvorno!u sustava za transport kisika (aerobnikapacitet* koji osigurava stalnu opskrbu mii!a i ostalih organa potrebnom koliinom >

potrebnom za funkcioniranje i umjereno intenzivan rad, kao i efikasno!u anaerobnihenergetskih procesa koji omogu!avaju sp.akt. visokog intenziteta kada je primitak kisika manjiod potrebe za kisikom

U5o $ m"toi%$ tr"ninga 8$n%9iona&ni6 #7o#o:no#ti #7ortaa

7ptimalna razina funkc. sposobnosti moe se posti!i programiranim kondicijskim treningom ito onim njegovim dijelom koji je usmjeren na podizanje funkcije transportnog (srano )dinog* sustava i pove!anje anaerobnih kapaciteta.0trukturu funkc. treninga ine podraaji aerobnog i anaerobnog karaktera koji time pokrivaju

podruje efikasnosti razliitih energetskih sustava.Zone funkcioniranja energetskih mehanizama u sportskim aktivnostima ) prema [inckleru

Zona "rajanjesportskeaktivnosti

'ntenzitetoptere!enja

>nergetskiizvori zasportskuaktivnost

ominacijaenereg.

procesa

Frsteaktivnosti utreningu inatjecanju9naer

obni

9ero

bni

1. 1-s 5aks. (4-166H*

9"-A 4-166

6-66

'ntervalnianaerobnianabolikitrening. Bednaorganiziranaakcija u faziobrane ili fazinapada.9tletski

skokovi ibacanja

+/


47/71

%. -&6s 0ubmaks.(2-4H*

9"-A,Q R

26-46

%6-16

'ntervalnianaerobnifosfagenitrening. Bedanorganiziran

napad ili jednaobrana. @runitrening."ranjena 166-%66m

&. &6-1%6s Fisok (-2H*

R Q9naerobni:@

6-6

&6-6

'ntervalnianaerobniglikolitikitrening.0erijaaktivnosti ufazi obrane ilinapada."ranje

na +66-266m."rajanjevjebe usportskoj iritminojgimnastici

+. %-min 0rednji (/6-H*

9naerobni )aerobni:@ Q 5

6-%6

6-26

Fisokointenzivanaerobnitrening."rajanje runde u

boksu ili borbeu judu."ranjena 166m

. -&6min :mjereni(6-/6H*

9erobni:@ Q 5

16 46 @ontinuiraniili intervalnisrednjeintenzivniaerobnitrening."rajanje dijela

utakmice."ranje naduge pruge.

/. Fie od &6min

;izak (+6-6H*

9erobni5

6 4 @ontinuiranistandardni ilivarijabilniniskointenzivniaerobni trening

(Cegenda# 9"- adenozintrifosfat, A- kreatinfosfat# fosfageni anaerobni proces, R-

glikolitiki anaerobni proces, :@- ugljikohidrati, 5- masne kiseline*

+


48/71

Za ocjenu aerobnih sposobnosti osnovni pokazatelj je maksimalni i relativni primitak kisika,kao i ve!i broj ventilacijskih pokazatelja pri forsiranom radu.

0ETODIKA TRENINGA 0OTORIKI= 23O2OBNO2TI 23ORTAA

0OTORIKE 23O2OBNO2TI

-sudjeluju u realizaciji svih vrsta kretanja-u njihovoj osnovi lei efikasnost ivano mii!nog sustava, koji je odgovoran za intenzitet,trajanje i regulaciju kretanja-taj sustav omogu!uje snanu, brzu, dugotrajnu, preciznu, i koordiniranu izvedbu razliitihmot. zadataka.

U5o $ m"toi%$ tr"ninga motori


49/71

ouavanje u sportu je vrlo dinamian proces u kojem se znanje stalno 7ro$:&!$!" i 7roir$!"te postaje sve "8i%a#ni!".

27ort#%a ta%ti%a i ta%ti


50/71

+.8aza;

3r"trai5an!"m motori-"9 djelovanja u sportu

0OTORIKO UENJE

4u sportu je sloeni dugoroniproces stjecanja motorikih znanja koji podrazumijeva efikasnoprimanje, obradu, memoriranje i koritenje motorikih informacija za uspjeno izvoenjemotorikih zadataka.ovezano je sa osnovnim informacijama (pristiu iz receptora* i dopunskim informacijama(sportaevo miljenje*.

6


51/71

Faz" motori


52/71

-5otorika vjetina prelazi u na5i%$ (automatizam*-rogram kretanja moe se aktivirati i izvoditi automatski (r"8&"%#no !"&o5an!"*425!"#na %ontro&aizvedbe se smanjuje, a podsvjesna regulacija se pojaava-0ubkortikalna regulacija motorike izvedbe->fikasnost gibanja je maksimalna

;atjecateljska #it$a9i!a #5" i%tira# donoenje odluka i naine djelovanja

8 NAVIKA

Ga:ri!"&i' -SM "8inira


53/71

K&a#i8i%a9i!a m"toa 7o$-"9 zadataka;

-. Ana&iti


54/71

-Cake se koristi utjecaj sile otpora i sile inercije lokomotornog sustava-7mogu!ava se stvaranje pouzdane kinestetike predodbe i kinestetikog osje!aja te 7o5ratni6in8orma9i!a, to je bitno za usvajanje novog pokreta.-7d prvog momenta usvaja se pravilan ritam, bez kojeg nije mogu!e posti!i krajnji efekt.

N"o#ta9i #int"ti


55/71

2&i%a;:vjeti provoenja tehniko-taktikog treninga(prema Rrosser i ;eumeier, 142%*

3rogram 7o$


56/71

III. 3LANIRANJE I 3ROGRA0IRANJE

23ORT2KOG TRENINGA

O2NOVE 3LANIRANJA I 3ROGRA0IRANJA 23ORT2KOG TRENINGA

ojmovno odreenje planiranja i programiranja sportskog treninga

: kontekstu planiranja i programiranja, 23ORT2KI TRENINGse moe definirati kaoureeni sustav trenanih operatora definiranih odgovaraju!im mot. sredstvima, dopustivim

mjerama optere!enja i kvalitetnim metodama rada, koji se sustavno provode radi postizanjaeksplicitno definiranih ciljeva u skladu s poznatim inicijalnim obiljejima sportaa i uuvjetima za provedbu treninga, natjecanja i oporavka u zadanim ciklusima sportske pripreme.

3LAN I 3ROGRA0sportskog treninga osnovni su dokumenti prema kojima se realiziraproces sportske pripreme i kontroliraju postignuti trenani efekti.

3&an tr"ningase mora zasnivati na realnim i ostvarljivim ciljevima i zada!ama te ga jepotrebno prilagoavati objektivnim mogu!nostima pojedinog sportaa,ekipe i uvjetima ukojima se trenani proces odvija. 3itno je da se temelji na kvantitativnim (mjerljivim*veliinama jer !e samo na taj nain biti mogu!e kvantificirati proces treninga i objektivnovalorizirati uinke koji se postiu njegovom primjenom.

3LANIRANJE TRENINGA

-predvianje to !e se raditi u odreenom vremenskom razdobljuJ mora biti realno, precizno,korektno i jednostavno

4 7&aniran!" tr"ninga #&o"na !" $7ra5&!a


57/71

- postupak odreivanja tipinih ciklusa sportske pripreme

4 "8inirana !" %ao 5r"m"n#%o 7&aniran!" tr"ninga* a ozna


58/71

Vr#t" 7&aniran!a i 7rogramiran!a tr"ninga

U #7ort$ #" %ori#ti 5i" o:&i%a 7&aniran!a i 7rogramiran!a tr"ninga* %o!i #" mog$

%&a#i8i9irati 7r"ma %rit"ri!$;-. duine razdoblja7"r#7"%ti5no* $goro@:\> .' # ( upravljanje kumulativnim trenanim efektima*-mezociklus - period-mezociklus ) faza

7>$9"'F;7 .' #-mikrociklus

-trenani dan8 upravljanje produenim trenanim efektima-pojedinani trening (upravljanje trenutanim trenanim efektima*

2


59/71

P ER I

OD I

Z AC I J

AT R

E NI N

GA

P ER I

OD I

Z AC I J

AT R

E NI N

GA

VI

EST

RA

NI

RAZV

O

VI

EST

RA

NI

RAZV

O

DUGORONO 3LANIRANJE I 3ROGRA0IRANJE#7ort#%a %ari!"ra i 5oo&im7i!#%i 9i%&$#

Eta7" $goro-"9

pripreme i forsirani kondicijski trening*-$ealizacija najboljih ) rekordnih individualnih dostignu!a- ivotna sportska forma (">-"9

superkompenzacija i automatizacija, usavravanje kondicijske pripremljenosti*

4


60/71

?. Eta7a 7ro$"n" #7ort#%" %ari!"r"-7dravanje razine sportskih dostignu!a-7dravanje sportske treniranosti

8 odravaju!i te-ta i kondicijski trening

- etape u dugoronom planu treninga nisu omeene strogo fiksiranim granicama

- ovise o sportaevoj individualnoj nadarenosti,odlikama fiziolokog i motorikog razvoja,treniranosti, trenanom stau i specifinostima sportske specijalizacije

'z razloga povezivanja dvaju velikih i vrlo bitnih razvojnih razdoblja ( 1+. -12. godine, i 6d14. godine do zavretka zrele sportske dobi*, sportsku karijeru, 7r"ma 7ro8"#or$0i&ano5i'$, dijelimo na etiri podjednako dugaka razvojna razdoblja#

1. 3r5a "ta7a, ili etapa viestrane i bazine sportske izobrazbeJ od poetka bavljenja sportom

do 1+. godine (/.-16. i 16.-1+. godine*

%. Dr$ga "ta7a, ili etapa sportske specijalizacije i aktualizacijeJ od 1+. do %%. godine (1+.-12.i 12.-%%. godine*

&. Tr"'a "ta7a, ili etapa stabilizacije i odravanja maksimalnih sportskih postignu!aJ od %%.do &6. godine (%%.-%/ i %/.-&6. godine*

+. "t5rta "ta7a, ili etapa produene sportske karijereJ od &6. godine do prestanka bavljenjasportom (&6.-&+. i &+.-&2. godine*

KRATKORONO 3LANIRANJE I 3ROGRA0IRANJEgoin!i i 7o&$goin!i ma%ro9i%&$#

Rodinji ciklus treninga se planira i programira u okviru jednog ili vie trenanihmakrociklusa.

0vaki makrociklus sadri tri osnovna perioda# 7ri7r"mni* nat!"9at"&!#%i i 7ri!"&azni.

3roj natjecateljskih sezona odreuje broj makrociklusau jednoj godini.

D5o9i%&$#na 7"rioiza9i!a !" 7rim!"r organiziran!a i 7ro5":" goin!"g 9i%&$#a %aa7o#to!" 5i!" nat!"9at"&!#%" #"zon" izm"@$ %o!i6 #"* %ao to !" #&$


61/71

3&aniran!" i 7rogramiran!" tr"ninga $ ma%ro9i%&$#$

2tr$%t$ra i 7aram"tri 7&ana i 7rograma goin!"g ma%ro9i%&$#a tr"ninga- godinji ciklus treninga planira se i programira u okviru jednog ili vie trenanihmakrociklusa- svaki makrociklus sadri ? o#no5na 7"rioaSmezociklusa

3ri7r"mniNat!"9at"&!#%i3ri!"&azni

3roj natjecateljskih sezona odreuje unutarnju strukturu godinjeg ciklusa(kalendar natjecanja8 odreuje trajanje i strukturu natjecateljskog perioda*

: sluaju jednog natjecateljskog razdoblja radi se o jednociklusnoj periodizaciji

9ko se natjecanja proteu kroz cijelu godinu (zima-ljeto-jesen*,onda je uputno godinji ciklusstruktuirati u & makrociklusa,pa se govori o trociklusnoj periodizaciji

: prvim fazama godinjeg ciklusa naglasak je na ekstenzitetu optere!enja i programima op!ei bazine fizike pripreme. : kasnijim fazama smanjuje se koliina trenanog rada, poinjedominirati intenzitet optere!enja te programi specifine i situacijske kondicijske pripreme, te

programi tehnikog i taktikog usavravanja.

=aza ulaska u sportsku formu, odgovara pripremnom, faza stabilizacije i najvie razine

sportske forme natjecateljskom, a faza privremenog gubitka sportske forme prijelaznomrazdoblju ili periodu.

A&goritam %rat%oro


62/71

tranzitivnih stanja pripremljenosti,treniranosti i dinamiku postizanja sportskihrezultata*

+. utvrditi 7"rioiza9i!$ goin!"g 9i%&$#a tr"ninga(kalendar natjecanja, dinamikasportske forme, tipini ciklusi sportske pripreme*

. definirati raspoloive r"#$r#" C $5!"tisportske pripreme (kadrovi, objekti, oprema,financijski uvjeti, cijena kotanja godinjeg ciklusa treninga*

8 &.,+., ) C9;'$9;B> (ciljevi, periodizacija, uvjeti*

/. mo"&irati 7rogram" #7.7ri7r"m"#-odrediti #ara!"sportske pripreme-definirati doputene parametre o7t"r"'"n!a(broj trenanih dana, brojtreninga, broj sati treninga i natjecanja*-odrediti doputene m"to" raa

-izabrati &o%a&it"t" i tr"nana 7omaga&a

. odrediti 7ro7or9i!" W C ono#" 7rogram#%i6 #ara!a i m"toa #7ort#%"7ri7r"m"(radi postizanja eljenih ciljeva, potrebno je raditi na razvoju kondicije,tehnike i taktike, kao i na viestranoj, bazinoj, specifinoj i situacijskoj pripremi

2. definirati i#tri:$9i!$ C ra#7or" o7t"r"'"n!a tr"ninga i nat!"9an!a $ i!"&o5imagoin!"g 9i%&$#a. Or"iti ori!"nta9i!#%$ %ri5$&!$ $%$7nog o7t"r"'"n!a in!"go5i6 %om7on"nata.

8 /.,.,2. ) $7R$95'$9;B> (izbor, doziranje, distribucija*S. utvrditi o%5irn$ 7&an i "&"m"nt" 7rograma tr"nanog raa*nat!"9an!a i m!"ra

o7ora5%a $ 7ri7r"mnom* nat!"9at"&!#%om i 7ri!"&aznom 7"rio$

-,. or"iti 5r"m"n#%" to


63/71

-prva natjecateljska etapa (dva mjeseca*# podrazumijeva raspored bazine i spec.-situacijske pripreme prema dinamici vanih natjecanja*-obnavljaju!e ) pripremna etapa (jedan mjesec*-druga natjecateljska etapa ( dva i pol mjeseca* 8 $';A' @C9";9

8 7$P9F9;B> ' 0"93'C'Z9A'B9 0.=7$5>

8 70"'Z9;B> ;9B37CB'? $>Z:C"9"9

- ZAVRNI 3ERIODna kraju godinjeg ciklusa traje dva tjedna (9 07$"0@>=7$5>*

eriodi ripremni period ;atjecateljski p.

=aze =azaFiestrane

p

=.bazine

p.

=.specifine

p.

=.situacijske

p.

revencijski%on.7rogram

M,W +W +,W -,W +,W

$azvojni%on.7rogram

#$% &$% #$% '#% +W

7dravaju!i%on.7rogram

W -,W +,W ?W '$%

$egeneracijski%on.7rogram

W W -,W -,W -W

Ta:&i9a;roporcije zastupljenosti pojedinih vrsta kondicijskih programa u godinjem ciklusu

) prema Buki!u#

TEKU1E 3LANIRANJE I 3ROGRA0IRANJE TRENINGA0EZO/IKLU2I43ERIODI* I 0EZO/IKLU2I4FAZE

T"%$'" 7&aniran!" i 7rogramiran!" tr"ninga $ m"zo9i%&$#ima C 7"rioima

D"8ini9i!a i 7"rioiza9i!a m"zo9i%&$#a C 7"rioa tr"ninga

"ri su osnovna perioda koji ine strukturu svakog makrociklusa#1. pripremni%. natjecateljski&. prijelazni

eriodi su sastavljeni od vie faza koje razliito traju, razliitih su struktura trenanog rada, terazliitih ukupnih optere!enja.

lan i program perioda omogu!ava svrhovito upravljanje sportskom formom krozpojaavaju!e adaptacijske procese, pri emu se osigurava eljeni tempo postizanja sportskeforme.

/&


64/71

:spjenost trenanog procesa u pojedinim periodima i njihovim fazama ovisi o pravilnomrasporedu sadraja, optere!enja i metoda rada.

3RI3RE0NI 3ERIOD ( & ) / mjeseci,1 ) & W dulja od natjecateljskog*

0astoji se od etiri faze koje se nazivaju prema dominaciji tih programa#-faza viestrane pripreme-faza bazine pripreme-faza specifine pripreme-faza situacijske pripreme (pred natjecateljska faza*

- razvoj op!eg okvira fizike, tehnike, taktike i psiholoke pripreme 8 O31I /ILJ

- visoki volumen treninga 8 nizak intenzitet

- visok volumen ) tjelesna adaptacija na specifinost treninga

- u ovom periodu provode se programi pripreme razvojnog karaktera koji !e omogu!itipostizanje sportske forme

- pripremni periodi za razliite sportove traju razliito.

- ovo kanjenje (prolongirani transformacijski efekti* moe osigurati visoku i stabilnu razinusportskih rezultata u natjecateljskom razdoblju

- to je natjecateljska sezona blie, treninzi postaju kra!i, intenzivniji i specifiniji

- pripremni period moe sadravati % ) faza. efinirane su prema dominantnim vrstamasportske pripreme.

NATJE/ATELJ2KI 3ERIOD8 usavravanje svih trenanih faktora ( + ) / mjeseci*

- 0"93'C'Z9A'B9S7$P9F9;B> 07$"0@> =7$5>- u ovom periodu, u slubenim natjecanjima, manifestira se sportska forma i najvii sportskirezultati

- u nekim sportovima natjecateljsko razdoblje traje i po nekoliko mjeseci,dok u nekim drugimtraje nekoliko tjedana

- u jednom godinjem ciklusu moe se nalaziti vie natjecateljskih sezona (vieciklusnaperiodizacija*

0astoji se od nekoliko faza kao to su faza uvodnih, slubenih i najvanijeg natjecanja usezoni, poput europskog, svjetskog prvenstva ili 7limpijskih igara.

/+


65/71

'zmeu ciklusa tih natjecanja planira se o:na5&!a!$'i47ri7r"mni m"zo9i%&$# za ponovnouspostavljanje optimalne razine sportske forme.

U #7ort#%im igrama nat!"9an!a #" o5i!a!$ %ontin$irano* a&i io "%i7"* z:og na#t$7a $

r"7r"z"nta9i!i* mo" 7ro5"#ti tr"ning o:na5&!a!$'"47ri7r"mnog %ara%t"ra.

3RIJELAZNI ZAVRNI 3ERIOD

"raje najkra!e i moe se podijeliti u dvije faze. rva je zavrna faza u kojoj se i dalje provoditrenani proces, a u drugoj sportai provode aktivan odmor u oekivanju pripremnog periodau novom makrociklusu.

efinicija i periodizacija mezociklusaC 8aza tr"ninga

Faz" su kra!i mezociklusi koji omogu!avaju kumulativnim trenanim efektima.

0astavni su dijelovi perioda, a u svojoj strukturi sadre vie mikrociklusa s razliitim brojemdana.

'ma ih vie vrsta i nazivaju se prema karakteristikama programa koji se u njima dominantnoprimjenjuju. "ako, na primjer u pripremnom periodu postoje#

- faza viestrane pripreme- faza bazine pripreme- faza specifine pripreme- faza situacijske pripreme

onekad se faze nazivaju i#

- uvodna (faza viestrane pripreme*- razvojna (faza bazine pripreme i faza specifine pripreme*- stabiliziraju!a (faza situacijske pripreme ili prednatjecateljska faza*

: natjecateljskom periodu postoji nekoliko faza u skladu sa rasporedom natjecateljskihsezona koje mogu biti podijeljene razdobljima bez natjecanja u kojima se provodi trening

obnavljaju!e-pripremnog karaktera.

O3ERATIVNO 3LANIRANJE I 3ROGRA0IRANJEmi%ro9i%&$#* tr"nani an i 7o!"ina


66/71

0IKRO/IKLU2Isu o#no5na 9i%&$#na #tr$%t$raprocesa sportskog treninga

TJEDNI 3ROGRA0treninga koji se ponavlja unutar godinjeg programa prema potrebamapostizanja sportske forme za glavno natjecanje godine.0vaki mikrociklus r"&ati5no !" zat5or"na 9!"&inakoja se ponavlja s ve!im ili manjim

korekcijama ovisno o postignutim efektima pod utjecajem programa rada u prethodnommikrociklusu.

7mogu!avaju uspjeno upravljanje produenim uincima treninga.

: razliitim sportskim granama primjenjuju se mikrociklusi razliite strukture i trajanja

recizno se odreuje broj trenanih dana, broj pojedinanih treninga, i broj sati trenanograda, kao i sadraji, optere!enja i metode treninga u pojedinim danima i treninzima. 'sto tako i

broj natjecanja i vrijeme kontrole efekata rada.

;aime dinamika optere!enja i distribucija sadraja rada u mikrociklusu treninga za mlaedobne skupine znaajno su drugaije od programa mikrociklusa treninga za odrasle vrhunskesportae.

KLA2IFIKA/IJA 0IKRO/IKLU2A

40i%ro9i%&$#i #" %&a#i8i9ira!$ 7r"ma tom$* ominira &i n!ima tr"nana i&i nat!"9at"&!#%aa%ti5no#t

-ostoje trenani mikrociklusi, koji u svojoj strukturi sadre iskljuivo trenane dane, inatjecateljski, s jednim ili vie natjecanja.

-3r"ma tra!an!$ #" raz&i%$!$# mali (%-+ dana*, srednji ( dana* i veliki (4-4 dana*

-9ko je osnovni cilj mikrociklusa rad na tehnici onda se taj mikrociklus moe nazvatiKmikrociklus tehnikeL,odnosno ako je osnovni cilj razvoj snage,onda se takav mikrociklus u

praksi naziva Kmikrociklus snageL

3r"ma %rit"ri!$ 5"&i


67/71

I

I

I

I

ORDINARNI C OBIAN 0IKRO/IKLU27dlikuje se ravnomjernim pove!anjem trenanih optere!enja i klasinom distribucijomtreninga ve!eg ili manjeg volumena. ominiraju treninzi srednjeg i submaksimalnogoptere!enja. :smjeren je na odravanje stanja treniranosti.

UDARNI 0IKRO/IKLU27dlikuje velikim brojem trenanih dana i pojedinanih treninga s velikim i maksimalnimoptere!enjem. 3itno je veliko sumarno optere!enje koje se moe posti!i ili na raun velikogintenziteta ili ekstenziteta rada.

RELAK2A/IJ2KI 0IKRO/IKLU20adri ve!i broj trenanih dana i pojedinanih treninga niih optere!enja."o omoguujeregeneraciju stanja organizma sportaa.

/


68/71

: svakom mikrociklusu mogu se prepoznati#

1. #tim$&a9i!#%a 8aza(optere!enje organizma treninga radi postizanja odreenogstupnja umora,odnosno iscrpljenja*

%. r"&a%#a9i!#%a 8aza(pad trenanog optere!enja, to rezultira odgovaraju!imoporavkom sportaa, odnosno obnovom energetskih i drugih potencijala okojima ovisi spremnost sportaa za idu!i trening*

- bitna je individualna reakcija sportaa na trenana optere!enja

- o tome ovisi programiranje intervala odmora i oporavka izmeupojedinanih treninga i trenanih dana

- svaki trening pobuuje odreene reakcije iscrpljenja koje se neutraliziraju u fazi oporavka

kada se manifestira kompenzacijska i superkompenzacijska aktivnost organizma.

- u izradi plana mikrociklusa vano je odrediti njegovo trajanje, broj trenanih dana i danaodmora te broj trenanih sati i sati natjecanja iz ega se moe izraunati koliina trenanograda u jednom mikrociklusu

0vaki trening pobuuje odreene reakcije iscrpljenja, nakon kojih se ponovno uspostavlja ipove!ava radna sposobnost uz pomo! kompenzacije i superkompenzacije. Zbog toga jeodmor jednako vaan dio kao i sam trening, te se mora paziti da sadraj i optere!enje jednogtreninga ne ponitava efekt prethodnih treninga.

D"8ini9i!a i #tr$%t$ra 7o!"ina


69/71

-"rening usavravanja (vjetina i procjene*

OBLI/I TRENINGA ; individualni,grupni,mijeani,slobodni

- treninzi obino traju % h iako se mogu protegnuti i na + ) h

- mogu biti#-@$9"@' 8 &6 ) 46 min-0$>;B' 8 % ) & h*-:R' 8 vie od & h

UVODNI DIO

- osim organiza9i!#%i6 m!"rai davanja o#no5ni6 in8orma9i!a o tr"ning$, primjenjuju setrenane vjebe g&o:a&nog %ara%t"raza 7o#tizan!" or"@"n" razin" ran" #7o#o:no#tiimobilizacijske spremnosti sportaeva organizma

- radi se o op!em KzagrijavanjuL,odnosno 7ri&ago:i na o7t"r"'"n!a %o!a #" o


70/71

rogram rada se izvodi na relativno vioj razini optere!enja sukladno sportaevimsposobnostima.

- sadraj ovisi o#

1. stupnju treniranosti%. vrsti sporta&. fazi treninga

- sadraj treninga za manje napredne sportae#

1. 5!":an!" 7o%r"takako bi se na$


71/71

#&i%a. struktura rada i krivulja optere!enja u pojedinim dijelovima pojedinanog treninga

Documents

DRUŠTVENO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU.docx