Embed Size (px)
Citation preview
1
DDrruuggoo,, ddooppuunnjjeennoo iizzddaannjjee,,
ZZaaggrreebb,, 22000088..
2
IMPRESUM
Nakladnik:
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnička cesta 1 Telefon: 00385 1 61 26 000 Telefaks: 00385 1 61 26 038 Web stranice: http://www.hzz.hr
Za nakladnika:
Ankica Paun Jarallah ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Uredništvo:
Marica Barić mr. sc. Zvonko Šešo
Lektorica:
Ines Macan
Prijevod na engleski:
Abis d.o.o., Zagreb Grafičko oblikovanje i tisak:
Birotisak d.o.o., Zagreb Naklada: 500 primjeraka
Drugo, dopunjeno izdanje
3
S A D R Ž A J
PPP RRR EEE DDD GGG OOO VVV OOO RRR.............................................................................................................................. 5
PPPOOOČČČEEECCCIII DDDJJJEEELLLOOOVVVAAANNNJJJAAA SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE UUU HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOJJJ ............................... 6
S t a t u t Gradskog zavoda općine slob. i kr. Glavnog grada Zagreba, za posredovanje radnje i službe i za konačište ........................................................................................................... 6
GGGRRRAAADDDSSSKKKIII PPPOOOSSSRRREEEDDDOOOVVVNNNIII ZZZAAAVVVOOODDD III KKKOOONNNAAAČČČIIIŠŠŠTTTEEE UUU ZZZAAAGGGRRREEEBBBUUU.............................................. 7
«Gradski posredovni zavod i konačište» ....................................................................................... 8
Godine 1913. ....................................................................................................................................... 8
Godine 1914. ....................................................................................................................................... 8
Godine 1915. ....................................................................................................................................... 8
Godine 1916. ....................................................................................................................................... 9
SOCIJALNA POLITIKA ZAGREBAČKE GRADSKE OPĆINE PREMA NEZAPOSLENIMA (1922-1931. GODINE) .................................................................................. ...9
DJELOVANJE PODRUŽNICA BURZE RADA NA PODRUČJU HRVATSKE ................... 10
RIJEKA ............................................................................................................................................. 10
OSIJEK .............................................................................................................................................. 11
SSSTTTAAANNNIIICCCAAA ZZZAAA SSSAAAVVVJJJEEETTTOOOVVVAAANNNJJJEEE PPPRRRIII IIIZZZBBBOOORRRUUU ZZZVVVAAANNNJJJAAA UUU ZZZAAAGGGRRREEEBBBUUU (((111999333111---111999444888... GGGOOODDDIIINNNEEE))) ....................................................................................................................... 11
Pravilnik stanice za savjetovanje pri izboru zvanja ......................................................................... 13
Profil Stanice ................................................................................................................................... 15
The Preparation for the Performance of Centre’s Activities .........................................................16
Daljnji razvitak Stanice .............................................................................................................. 17
Rezultati rada Stanice ................................................................................................................ 18
Zavod za psihologiju i fiziologiju rada u Zagrebu ................................................................ 18
IZGRADNJA NOVE ZGRADE BURZE RADA U ZAGREBU (1935-1937. GODINE) ....................................................................................................................... 19
DDDJJJEEELLLOOOVVVAAANNNJJJEEE SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE NNNAAAKKKOOONNN DDDRRRUUUGGGOOOGGGAAA SSSVVVJJJEEETTTSSSKKKOOOGGG RRRAAATTTAAA 20
Ustrojstvo Zavoda prema Zakonu o službi za zapošljavanje radnika ....................................... 20
Djelokrug rada ................................................................................................................................... 21
RRRAAADDD ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE OOODDD 111999666000... DDDOOO 111999777000... GGGOOODDDIIINNNEEE ..................................... 23
RRRAAAZZZDDDOOOBBBLLLJJJEEE “““SSSAAAMMMOOOUUUPPPRRRAAAVVVNNNEEE IIINNNTTTEEERRREEESSSNNNEEE ZZZAAAJJJEEEDDDNNNIIICCCEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE””” (((OOODDD 111999777555... DDDOOO 111999999000... GGGOOODDDIIINNNEEE))) ....................................................................................................... 24
Prava radnika udruženih u samoupravnim interesnim zajednicama zapošljavanja .............. 25
4
Zadovoljavanje kadrovskih potreba i briga o materijalnoj sigurnosti privremeno nezaposlenih radnika ........................................................................................................................ 26
Planiranje i udruživanje sredstava solidarnosti ............................................................................ 26
Ovlasti delegacija i skupština samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje .............. 26
Dužnosti izvršnog odbora skupštine i tajnika zajednice ............................................................. 27
Sjedište Zavoda za zapošljavanje .................................................................................................... 27
RRRAAADDD SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE UUU SSSAAAMMMOOOSSSTTTAAALLLNNNOOOJJJ RRREEEPPPUUUBBBLLLIIICCCIII HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOJJJ OOODDD 111999999111... DDDOOO DDDAAANNNAAASSS ....................................................................... 27
Organizacija i organi upravljanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ................................... 30
Organizacija i upravljanje u Središnjoj službi ............................................................................... 30
Posredovanje pri zapošljavanju – rad s nezaposlenim osobama i poslodavcima .................... 30
Profesionalno usmjeravanje, rehabilitacija i obrazovanje ............................................................ 32
Poticanje zapošljavanja ..................................................................................................................... 34
Materijalno osiguranje nezaposlenih osoba ................................................................................... 36
Zapošljavanje hrvatskih državljana u inozemstvu ....................................................................... 37
Zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj .............................................................................. 39
Projekti s potporom međunarodne zajednice ............................................................................... 39
Informatička podrška poslovanju Zavoda ..................................................................................... 42
Izradba nacionalne klasifikacije zanimanja ................................................................................... 43
Izdavačka djelatnost .......................................................................................................................... 44
Teritorijalni ustroj i zaposlenici ...................................................................... …………………….48
RRRAAAVVVNNNAAATTTEEELLLJJJIII ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE OOODDD 111999666000... GGGOOODDDIIINNNEEE DDDOOO DDDAAANNNAAASSS ................ 45
PPPOOODDDRRRUUUČČČEEE SSSLLLUUUŽŽŽBBB HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOGGGAAA ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE .................................. 52
Regionalni prikaz područnih služba .............................................................................................. 53
Organizacija i upravljanje u područnim službama Zagreb, Split, Osijek i Rijeka .................... 54
Organizacija i upravljanje u ostalim područnim službama ........................................................ 55
Fotogalerija ......................................................................................................................................... 56
Prostorni raspored područnih služba i ispostava po županijama .............................................. 78
LLLIIITTTEEERRRAAATTTUUURRRAAA .................................................................................................................................... 79
5
PPP RRR EEE DDD GGG OOO VVV OOO RRR
Zadovoljstvo mi je predstaviti drugo, dopunjeno izdanje Spomenice Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Hrvatski zavod za zapošljavanje preko stotinu godina radi kao posrednik pri zapošljavanju i tako potpomaže razvoj i otvaranje hrvatskoga tržišta rada.
Danas kada Hrvatska vodi pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji i nalazi se na društvenoj i gospodarskoj prekretnici koja donosi nove prilike i izazove, i Hrvatski zavod za zapošljavanje doživljava svoju transformaciju u suvremenu i aktivnu instituciju na tržištu rada.
„Razvoj i zapošljavanje kroz konkurentno gospodarstvo u državi socijalne pravde“, cilj je kojemu su usmjerene sve aktivnosti strateškog razvoja Republike Hrvatske, a time i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. U tom smislu Hrvatski zavod za zapošljavanje sve više jača svoje aktivnosti usmjerene na povećanje sposobnosti zapošljavanja i smanjenja nezaposlenosti, intenzivira mjere aktivne politike na tržištu rada, razvija lokalna partnerstva za zapošljavanje i aktivnu suradnju s poslodavcima, te svoju sposobnost u praćenju kretanja i prepoznavanja potreba na tržištu rada.
Spomenica je dopunjena nizom novih detalja, posebice fotografija, kojima želimo približiti instituciju našim klijentima, ali i partnerima na tržištu rada.
Široka javnost često nije dovoljno obaviještena o radu i aktivnostima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, stoga, ova spomenica izrađena na temelju proučavanja dugogodišnjeg djelovanja institucije, uvida u arhivski materijal i objavljivane tekstove radnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, predstavlja korak u upoznavanju s nama, našim radom i poviješću.
AAAnnnkkkiiicccaaa PPPaaauuunnn JJJaaarrraaallllllaaahhh
RRRaaavvvnnnaaattteeellljjjiiicccaaa HHHrrrvvvaaatttssskkkooogggaaa zzzaaavvvooodddaaa zzzaaa zzzaaapppooošššllljjjaaavvvaaannnjjjeee
6
PPPOOOČČČEEECCCIII DDDJJJEEELLLOOOVVVAAANNNJJJAAA SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE UUU HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOJJJ
Daleke godine 1906. nailazimo na prve tragove utemeljenja Zavoda za zapošljavanje na području Hrvatske.
Na VIII. skupštini Zastupstva slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba, održanoj 5. studenoga 1906. godine, gradski je vijećnik Antun Seifert predložio:
“Neka se u principu zaključi da gradska općina podigne Zavod za posredovanje između nudilaca i tražilaca radnje i službe, pa da u tu svrhu prihvati i odobri sljedeći Statut:”
S t a t u t Gradskog zavoda općine slob. i kr. Glavnog grada Zagreba, za posredovanje radnje i
službe i za konačište §. 1.
Općina slob. i kr. glavnog grada Zagreba ustraja zavod, kojemu je zadaća, da posreduje izmedju radnika i naučnika obojega spola i sviju vrsti, koji traže posao, a nalaze se u Zagrebu te poslodavaca u i van Zagreba, a tako i izmedju družinčadi i kućne čeljadi, koja traži službu, a nalazi se u Zagrebu te službodavaca u i van Zagreba, dovodeći jedne i druge u medjusobni saobraćaj.
§. 2.
Osobe koje žele da posredovanjem ovoga zavoda nadju zaradu ili službu, imaju se osobno prijaviti u uredu.
§. 3. Uz ovaj zavod ustraja općina slob. i kr. glavnoga grada Zagreba i konačište, koje će stajati pod
istom upravom, a bit će mu svrha, da se onima, koji traže zaradu ili službu a nemaju stana niti sredstava za nj, dade besplatan konak prema ustanovama kućnog reda.
Konačišta asyla za muškarce i ženske imaju biti prostorno odijeljena. §. 4.
Nadzor nad posredovnim ovim zavodom i konačištem vrši neposredno gradsko poglavarstvo. §. 5.
Činovničko i podvorničko osoblje ureda i konačišta namješta privremeno gradski načelnik uz ugovorenu plaću i otkazni rok.
§. 6.
Općina slob. i kr. glav. grada Zagreba i organi posredovnog ureda ne jamče ni za kakovu štetu, koja slučajno posredovanjem nastane, niti poslo- i službodavcima niti radnicima i družinčadi.
§. 7. Poslo- i službodavci plaćaju svaki puta, kad zatraže posredovanje ureda upisninu od 20 filira,
a radnici i družinčad upisninu od 10 filira. Kad radnik ili družinče nastupi mjesto, plaća poslo- odnosno službodavac pristojbu od 1
krunu, dok radnik i družinče ne plaća ništa. Nadničari koji traže zaradu i poslodavci, koji traže nadničare, ne plaćaju upisnine, no kad
nadničari mjesto nastupe, plaćaju samo poslodavci pristojbu i to 10 fil. za svakoga nadničara. §. 8.
Troškove ustrojenja i uzdržavanja ureda te konačišta nosi, u koliko ne budu pokriveni pristojbama, što su navedene u §-u 7. općina slob. i kralj. glavnoga grada Zagreba, pa se zato ima svake godine uvrstiti potrebna svota u gradski proračun.
§. 9.
7
Zavod ima poslovati, po poslovnom redu, što ga u vlastitom djelokrugu izdaje gradsko poglavarstvo, koje izdaje takogjer i kućni red za ured i konačište.
§. 10. Gradski posredovni ured imat će, da zavede i vodi statistiku o kretanju radništva i družinčadi,
da bilježi opažanja o pojavama, koje se radjaju na radnom tržištu naročito pak o besposlici i obustavi rada, da ispituje tim pojavama povod i prema potrebi a svakako redovito koncem godine o svem tome podnese izvješće.
§. 11. 1. Statut ovaj stupa na snagu nakon što ga je odobrila kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada,
danom proglašenja.
2. Da se u tu svrhu upotrebi gradska zgrada bivše stare glazbene vojare u Petrinjskoj ulici i u istoj izvedu potrebne adaptacije prema troškovniku, što će ga g. poglavarstvo, bude li u principu stvar prihvaćena, izraditi i predložiti prije na odobrenje grad. zastupstvu, a isto tako da se nabavi potrebni namještaj i uredjaj.
3. Ti troškovi imadu se pokriti iz predvidljivog gospodarskog viška proračuna za g. 1906.
GGGRRRAAADDDSSSKKKIII PPPOOOSSSRRREEEDDDOOOVVVNNNIII ZZZAAAVVVOOODDD III KKKOOONNNAAAČČČIIIŠŠŠTTTEEE UUU ZZZAAAGGGRRREEEBBBUUU
U svezi sa zaključkom skupštine od 5. studenoga 1906. čl. 203., kojim je zaključeno da se podigne Zavod za posredovanje između “nudilaca i tražilaca radnje i službe te konačište i da se u tu svrhu upotrijebi gradska zgrada bivše glazbene vojare u Petrinjskoj ulici1, odobrila je Skupština od 4. veljače 1907. pod čl. 38. u svrhu adaptacije spomenute zgrade dotaciju od 11.000 K, a za upravne troškove 8.000 K, jedno i drugo iz predvidljivoga gospodarskoga viška iz god. 1906.”
Tijekom godine 1907. obavljena je adaptacija, i to tako da su u navedenoj zgradi primjerenim pregradnjama osnovana ponajprije u prizemlju dva posredovna odjela, “jedan za muško radno i služinsko osoblje, a drugi za žensko”. Na svakom se odjelu nalazio po jedan red za primanje prijava i po jedna čekaonica. Nadalje su uređena dva odjela konačišta, i to muški s jednom velikom i dvije manje sobe u prizemlju, a ženski s dvije velike i jednom manjom sobom na I. katu. Na muškom odjelu konačišta smješteno je 25, a na ženskom 35 kreveta.
Na I. katu uređena je jedna soba za upraviteljev ured, u prizemlju jedan stan od sobe i kuhinje za podvornika, a na I. katu jedan stan od dvije sobe i kuhinje, prepušten na uporabu posrednici na ženskom odjelu. Sve prostorije osim stanova rasvijetljene su električnim svjetlom iz gradske “munjare”.
Za eventualno raskuživanje odijela i rublja postavljen je u zavodskom dvorištu dezinfektor.
Dotacija od 11.000 K nije bila dovoljna za čitavo unutarnje uređenje Zavoda, pa je stoga na skupštini od 4. studenoga 1907. zaključeno da se u tu svrhu može upotrijebiti i dotacija od 8.000 K.
Prema zavodskom statutu, prihvaćenom na skupštini od 5. studenoga 1906. godine, Zavod će posredovati “između radnika i naučnika obojega spola i sviju vrsti, koji traže posao, a nalaze se u Zagrebu, te poslodavaca u Zagrebu i izvan Zagreba, a isto tako između družinčadi i kućne čeljadi, koja traži službu, a nalazi se u Zagrebu, te službodavaca u gradu i izvan grada”.
1 Petrinjska 32
8
“Poslo(službo)davci” plaćaju prema statutu svaki put kad traže posredovanje Zavoda upisninu od 20 filira, a radnici i “družinčad” upisninu od 10 filira. Kad radnik nastupi mjesto,“poslo(službo)davac” plaća pristojbu od jedne krune, a radnik ništa.
Za nadničare i njihove poslodavce nije određena nikakva upisnina nego samo posredovna “pristojba”, koju plaća poslodavac i to po 10 filira za svakoga nadničara.
Zavod je otvoren i predan javnoj uporabi 23. studenoga 1907. Ubrzo se primijetilo da posredovanje sa “ženskom služinčadi” nadmašuje ostalo poslovanje Zavoda. Na drugom mjestu je posredovanje s “muškom služinčadi”, a slabije je posredovanje radnika i naučnika.
U razdoblju od 23. studenoga do 31. prosinca 1907. posredovanjem Zavoda zaposlene su ukupno 82 osobe: 70 ih je dobilo mjesto u Zagrebu, a izvan Zagreba 12 (4 muške i 8 ženskih osoba).
Prema statutu odnosno poslovnom redu, što ga je izradilo gradsko poglavarstvo, “imadu one osobe, koje traže zaradu ili službu, ako nemaju stana i sredstava za nj, pravo pet puta u vremenu od mjesec dana besplatno noćiti u konačištu”.
Od 23. studenoga do kraja godine poslužile su se konačištem 103 osobe i to 57 muških i 46 ženskih osoba.
Sljedećih godina izvješća Gradskoga poglavarstva sadržavala su i stavku o radu Gradskoga posredovnog zavoda.
Ilustracije radi donosimo jedno skupno izvješće koje se odnosi na rad Zavoda neposredno pred I. svjetski rat, kao i tijekom prvih ratnih godina2:
«Gradski posredovni zavod i konačište»
Godine 1913.
U Gradskom posredovnom zavodu i konačištu bio je godine 1913. ovaj promet: Poslodavci i službodavci obratili su se na Zavod u 1.192 slučaja, te su u 8 slučajeva tražili radnike, u 254 slučaja mušku, a u 930 slučaja žensku služinčad. Od osoba koje su tražile namještenje primljeno je 1.730 prijava, i to 79 od radnika, 2.159 od muške i 1.192 od ženske služinčadi. Namješteno je u svemu 1.159 osoba, i to 258 muških i 202 ženske. Taj je rezultat u svakom pogledu povoljniji (otprilike za 10 %) od onoga 1912. godine, te je najpovoljniji od svih dosadašnjih. Najveći dio poslovanja otpada na žensku služinčad, pa je u toj grani postignut i najbolji uspjeh. Od 1.192 prijavljene osobe dobila je, naime, namještenje 301 osoba ili njih preko 75 %. Ukupno su izdane 8.272 doznačnice za konačište, i to 3.208 muškim i 5.064 ženskim osobama. Od tih doznačnica bile su plaćene (po 10 filira) ukupno 3.393 (1.502 m. i 1.891 ž.).
Godine 1914.
Godine 1914. obratilo se na Zavod 1.239 poslodavaca i službodavaca, od kojih je 21 tražio radnike, 449 sluge i 769 sluškinje. Namještenje je tražilo 118 radnika, 678 slugu i 1.042 sluškinje, ukupno 1.838 osoba. Namješteno je 1.229 osoba, i to 470 muških i 759 ženskih.
Ukupno su izdane 8.562 doznačnice za konačište, i to 3.836 za muške i 4.726 za ženske. Od toga je 3.713 bilo plaćenih doznačnica, i to 1.811 muških, a 1.962 ženske, dok su ostale bile besplatne.
Ukupni rezultat uredovanja bio je najpovoljniji godine 1914. unatoč teškim i nepovoljnim prilikama od svih dosadašnjih godišnjih rezultata.
Godine 1915.
2 Izvještaj Gradskoga poglavarstva 1913-1918. godine
9
U toj godini obratilo se Zavodu 778 službodavaca, od kojih je 230 tražilo mušku, a 548 žensku služinčad. Radnike su tražila samo 3 poslodavca.
Namještenje su tražile 1.082 osobe, i to 18 radnika, 304 sluge i 760 sluškinja.
Namješteno je 770 osoba, od toga 3 radnika, 230 muških i 545 ženskih slugu i sluškinja. Ukupno je, dakle, namješteno 72 % od prijavljenih osoba.
Izdano je 5.770 doznačnica za konačište, i to 1.516 muških i 4.254 ženskih. Ukupni godišnji promet bio je za 30 % slabiji nego u normalno doba radi mobilizacije muških i radi skupoće, zbog koje su mnogi ostali bez ženske posluge.
Godine 1916.
Posredovanjem ovoga zavoda poslužilo se ukupno 540 poslodavaca i službodavaca, od kojih su 4 zatražila radnike, 55 muške i 481 žensku služinčad. Namještenje je tražilo 716 osoba, i to 15 radnika, 96 sluga i 665 služavki. Preko Zavoda je namješteno 537 osoba, i to 59 muških i 478 ženskih. Izdano je 4.336 (542 muškarcima i 3.824 ženama) doznačnica za konačište. Uspjeh je nešto slabiji od onoga 1915. godine, napose na muškom odjelu. Zavodski namještenici sudjelovali su pri izdavanju iskaznica za brašno, šećer i mast.
Analizom tih ratnih izvješća vidimo kako se odmicanjem rata sve više traži “ženska služinčad”.”
Vrlo bi zanimljivo bilo analizirati i ostale izvještaje Gradskog poglavarstva o radu Zavoda, no to je već predmet opsežnih analiza.
Interesantan je podatak da je na skupštini Poglavarstva, održanoj 10. studenoga 1922. godine, prihvaćen Zaključak (član 309) da se …”danom 30. studenoga 1922. napusti Zavod za posredovanje radnje i službe te konačište, s razloga pošto isti nije postigao željenoga cilja te što današnjim prilikama ne odgovara, nadalje s razloga što su prostorije u kojima se nalazi ovaj Zavod potrebne gradskoj općini u druge svrhe”. Zgrada je zapravo iznajmljena policiji za njezine potrebe.
Nakon toga će javna burza rada djelovati punih 10 godina (1927-1937) u prostorijama zgrade u Ilici 37 u Zagrebu.
SSOOCCIIJJAALLNNAA PPOOLLIITTIIKKAA ZZAAGGRREEBBAAČČKKEE GGRRAADDSSKKEE OOPPĆĆIINNEE PPRREEMMAA NNEEZZAAPPOOSSLLEENNIIMMAA ((11992222--11993311.. GGOODDIINNEE))
Odluka o ukidanju gradske burze rada nije slučajno donesena gotovo u isto vrijeme kao i Zakon o zaštiti radnika (“Službene novine” broj: 128, 14.VI. 1922), u čijem se članku 106. uz državne predviđaju fakultativno i općinske burze rada, koje izdržava gradska općina. Kako ne bi morala izdržavati gradski zavod, gradska općina i kasnijih godina dopušta rad privatnim zavodima za posredovanje rada, iako je to bilo protivno ne samo zakonima već i samoj odluci Gradskoga poglavarstva. Takvom je politikom gradske općine osobito nezaštićena ženska radna snaga, jer su se muški radnici mogli za pomoć pri traženju zaposlenja nakon godine 1922. obratiti filijali Državne burze rada u Zagrebu, koja je preuzimala posredovanje samo za mušku radnu snagu. Privatne burze rada i služinski zavodi zadržali su se u Zagrebu jako dugo, usprkos neprestanim zahtjevima nekih gradskih zastupnika godine 1926. i 1927. da se te ustanove, zbog raznovrsnih malverzacija (vrbovanje ženske radne snage za kabarete i sumnjive gostionice itd.), što prije zatvore. Tek 1928. godine, na inicijativu da se u Zagrebu za radničke ustanove izgradi zajednička zgrada koja bi osim Radničke komore obuhvatila i Burzu rada, gradska općina izjavljuje da je spremna sudjelovati u izgradnji nove zgrade dodjelom zemljišta.
10
Što se tiče toga važnog dijela socijalne djelatnosti, općina tek uoči izbijanja velike svjetske krize mijenja svoj stav. Tako, dok gradsko zastupstvo godine 1923. odbija prijedlog Stjepana Baćanija da se za radnike, koji dolaze u Zagreb tražiti posao, uredi prenoćište, u raspravi o proračunu za godinu 1929. sam se gradonačelnik Srkulj zalaže da se u Martićevoj ulici uredi sklonište za siromašne i grijaonica u Samostanskoj ulici za nezaposlene radnike.
Problemi nezaposlenosti iz godine u godinu u Zagrebu sve više rastu, a predstavnici u gradskom zastupstvu i dalje ostaju pri stavu da gradska općina nema dužnost rješavati pitanje nezaposlenosti. U prvoj polovini 1927. kroz zagrebačku burzu rada prolazi 22.000 nezaposlenih.
Uloga “Prehrane”, dobrotvorne humanitarne ustanove, u to je vrijeme veća od uloge gradske općine Zagreba. Tijekom 1926. i 1927. godine “Prehrana” je podijelila 456.298 besplatnih obroka gradskoj sirotinji i 97.765 obroka nezaposlenim radnicima i djeci.
Zbog uočljivog povećanja nezaposlenosti, gradska je općina ipak odlučila provesti akciju protiv nezaposlenosti, ali ne angažiranjem vlastitih sredstava, već državnih sredstava. Da bi se organizirali javni radovi, a radi upošljavanja nezaposlenih radnika, gradska je općina zatražila godine 1928. pomoć od pet milijuna dinara od Ministarstva socijalne politike. Ta je novčana sredstva raspodijelio Gradski odbor za stanove i održavanje radničkih ustanova, milijun dinara dodijelio je za gradnju burze rada, a tri milijuna za gradnju malih radničkih stanova.
Godine 1929. broj nezaposlenih radnika u Zagrebu toliko je porastao da i gradska općina nije više mogla ignorirati nezaposlenost kao socijalni problem. U ožujku 1929. zbog velike zime dolazi do potpunog zastoja građevinske djelatnosti, pa je dnevno oko dvije tisuće ljudi tražilo pomoć u socijalnom odsjeku Gradskoga poglavarstva.
U rujnu 1929. općina samoinicijativno provodi anketu o nezaposlenosti i tako postaje začetnik kasnijih anketa URSSJ-a, Radničke komore i Banske vlasti tijekom krize. Anketom URSSJ-a, održanom u prvoj polovini studenog 1931. godine, utvrđeno je da je nezaposlenost radnika u Zagrebu poprimila goleme razmjere, te da je slom zagrebačkih banaka u rujnu 1931. doveo do obustave rada mnogih velikih privrednih poduzeća u gradu: U anketi banske uprave 7. XII. 1931. predstavnici zagrebačke privrede (industrijalac V. Arko) i gradske općine (predstavnik dr. S. Rittig) zahtijevaju poduzimanje energičnih mjera radi sprječavanja daljnjeg porasta nezaposlenosti. Među ostalim zahtijeva se stroga primjena osmosatnog rada. Donesena je odluka da osim banske uprave i gradska općina u svom budžetu za godinu 1932. osigura veća novčana sredstva kao pomoć nezaposlenim. Potkraj 1931. situacija je još teža. U zimi 1931/1932. podijelila je gradska općina 15.014 obroka nezaposlenim radnicima preko “Prehrane”.
Nažalost, sve to nije bilo dovoljno pa se krajem 1931. godine iskazao veliki porast nezaposlenih radnika.
DJELOVANJE PODRUŽNICA BURZE RADA NA PODRUČJU HRVATSKE
Nažalost, moramo zaključiti da je pisani materijal o počecima djelovanja Burze rada na prostoru Hrvatske prilično oskudan.
Nakon provedenih iscrpnih istraživanja u arhivima Osijeka i Rijeke, dobiveni su zanimljivi podaci:
RIJEKA Dopis mađarskog Ministarstva iz Budimpešte upućen riječkom Magistratu (30.10.1917) spominje Ured za posredovanja rada u Rijeci. Mađarski guverner Rijeke uputio je (27.12.1917) načelniku Općine Rijeka pismo u kojem ga moli za suradnju u posredovanju
11
radnika za poslodavce male industrije i građevinarstva. Uslijedio je i načelnikov odgovor (16.2.1918) s obećanjem da će redovito dostavljati sve potrebne obavijesti u vezi s posredovanjem radne snage. Između dva svjetska rata podružnica je Javne burze rada smještena u Sušaku na Brajdici (prvom katu pučke kuhinje), a zadaci su joj bili:
♦ besplatno posredovanje između “ponude” i “traženja” zaposlenja,
♦ davanje pomoći “besposlenom radništvu”.
Vrste pomoći koje “uživaju nezaposleni radnici” bile su:
• redovita pomoć oko osiguravanja nezaposlenih radnika na određeno vrijeme;
• izvanredna pomoć koju dobivaju nezaposleni radnici koji nisu stekli pravo na redovitu pomoć;
• „putna“ pomoć nezaposlenim radnicima radi traženja zaposlenja;
• pomoć u naturi (hrana i konačište).
(Prema: Almanahu Grada Rijeke, Sušak, 1938., str. 47)
OSIJEK Podružnica Javne burze rada u Osijeku nalazila se u Pejačevićevoj ulici br. 3. Najstariji sačuvani zapis o djelovanju podružnice zaprimljen je u pismohrani 4. srpnja 1928. godine.
Oblasni odbor Saveza metalskih radnika Jugoslavije dopisom od 2. srpnja 1928. izvijestio je “Mjesnu burzu rada” u Osijeku da je u tvornici “Titan” u Kamniku kraj Ljubljane “nastupio štrajk”. Burzi je upućena molba da “imenovanom poduzeću ne posreduje radnike, niti da nezaposlenim radnicima izdaje Objave za polovični podvoz do Kamnika.”
Iz navedenog je pisma očito da je već u to vrijeme bilo razvijeno međumjesno posredovanje.
Iz spisa od 31. prosinca 1928. vidi se da je gospodin Viktor Puclin, činovnik Javne burze rada u Zagrebu, zaključkom ravnateljstva hitno premješten u osječku podružnicu, te da je već 2. siječnja 1929. „nastupio službu kod ove podružnice”.
SSSTTTAAANNNIIICCCAAA ZZZAAA SSSAAAVVVJJJEEETTTOOOVVVAAANNNJJJEEE PPPRRRIII IIIZZZBBBOOORRRUUU ZZZVVVAAANNNJJJAAA UUU ZZZAAAGGGRRREEEBBBUUU (((111999333111---111999444888... GGGOOODDDIIINNNEEE)))
Djelovanje službe za zapošljavanje u Hrvatskoj je nezamislivo bez navođenja rada Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu (1931-1948. godine).
U Liegeu (Belgija) održan je 1-5. kolovoza 1930. Međunarodni kongres za psihotehničku nastavu. Kongresu je bio nazočan tajnik zagrebačke Komore za trgovinu, obrt i industriju, dr. Miroslav Festetić.
Već 30. lipnja 1931. na skupnoj sjednici Komore iznosi dr. Festetić prvu točku rezolucije Kongresa:
“Osnutak ureda, odnosno stanica za savjetovanje kod izbora zvanja treba svagdje forsirati i iste generalizirati. Rad ovakovih stanica treba da se temelji na znanstveno utvrđenoj primjeni psihologije, tj. na psihotehnici, proučavajući karakter djeteta, a uz to treba da uzima u obzir i potrebe društva. Naukovanje djeteta, odnosno izbor njegova zvanja treba da je baziran na rezultatima istraživanja ureda, odnosno stanica za savjetovanje kod izbora zvanja.”
12
Na toj je sjednici Komore istaknuto:
1. Ideja se prihvaća, jer se osjeća potreba za takvom ustanovom u nas, čije je osnivanje pokretano i prije,
2. Djelatnost takvih ustanova doista ulazi u djelokrug rada privrednih komora.
Komora se pokazala sposobnom svladati nedostatak financijskih sredstava potrebnih za osnivanje stanice i poduzeti inicijativu za takav poduhvat.
Savjetovanje pri izboru zvanja postaje zadatak Komore. Ideja o osnivanju stanice najprije je našla svoje mjesto u Pravilniku Zavoda za unapređivanje obrta Komore za trgovinu, industriju i obrt u Zagrebu (sjednica Komore od 12. prosinca 1930. godine). Pod točkom j) paragrafa broj 2. toga pravilnika (djelovanje i svrha Zavoda) kao zadatak Zavoda utvrđeno je: “da savjetuje mladićima kod izbora zvanja, ispitujući njihovu fizičku, psihičku i tehničku sposobnost i tako spriječi da ne dođu u pojedina zanatska zvanja mladići koji nemaju za to fizičkih i psihičkih preduvjeta”.
Pripreme osnivanja stanice. Prema prijedlogu Predsjedništva Zavoda za unapređivanje obrta, u inozemstvo je otputovao savjetnik Komore dr. med. i fil. Aurel Forenbacher, direktor Državne obrtne škole, da prouči teoriju i praksu savjetovanja pri izboru zvanja i da se upozna s organizacijom i radom tamošnjih stanica. Od 2. do 14. travnja 1931. obišao je München, Berlin, Prag i Beč. Na osnovi njegova izvještaja o bogatom iskustvu i upoznavanju rada stanica, Izvršni odbor Zavoda za unapređivanje obrta zaključio je 20. svibnja 1931. da se provede anketa o osnivanju stanice. Na anketu su bili pozvani: sve privredne komore u zemlji, organizacije koje imaju veze s privrednim životom ili odgojem omladine i istaknuti pojedinci, posebno pedagoški stručnjaci. Svima je dostavljen Forenbacherov izvještaj. Nakon opširnih i stručnih rasprava vođenih 10. lipnja 1931. godine, generalni tajnik Komore u zaključnoj je riječi konstatirao da u Zagrebu postoji veliki interes poslodavaca za osnivanje Stanice.
Na predavanju ing. Josipa Mattesa u Hrvatskom Radiši3 o psihotehnici povela se rasprava o osnivanju Stanice, jer se razmišljalo o mogućnosti njezina osnivanja unutar Hrvatskog Radiše.
Prevladalo je mišljenje da je Komorin Zavod za unapređivanje obrta najprikladnija ustanova za osnivanje Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja. Istodobno je Hrvatski Radiša ponudio svoju suradnju pod uvjetom da novoosnovana stanica besplatno ispituje i njihove pitomce. O tome je podnesen izvještaj Izvršnom odboru Zavoda.
Na sjednici održanoj 19. lipnja 1931. Izvršni je odbor Zavoda za unapređivanje obrta zaključio „da se privede u život Stanica za savjetovanje kod izbora zvanja, a to tim prije, što je:
1. direktor dr. Forenbacher izjavio da imade u tu svrhu u Državnoj obrtnoj školi u Zagrebu na raspoloženju dvije prostorije: jednu u kojoj se već nalazi uređaj liječnički ambulantorij, u kom se može vršiti liječnički pregled i drugu u kojoj se može urediti psihotehnički laboratorij;
2. što je univer. prof. dr. Ramiro Bujas, koji je toj sjednici prisustvovao, izjavio da će obzirom na prijeku potrebu osnutka takove stanice istu moralno podupirati i za kompliciranije slučajeve dozvoliti da se ispitivanja vrše u psihologijskom institutu sveučilišta”.
3 Središnjica Hrvatskog Radiše u Zagrebu, ustanova kojoj je cilj smještanje pojedinaca na nauk za razna privredna zvanja. Imala je dobre veze s privrednicima i poslodavcima.
13
Prema tome, taj datum treba smatrati danom osnutka Stanice za savjetovanje kod izbora zvanja u Zagrebu.
Ubrzo zatim izrađen je pravilnik Stanice, a za njegovu izradu osobito je zaslužan prof. dr. Bujas.
Nacrt pravilnika razmotren je i odobren na sjednici upravnog odbora Zavoda za unapređivanje obrta Komore za trgovinu, industriju i obrt u Zagrebu, koja je održana 27. kolovoza 1931. godine.
PRAVILNIK STANICE ZA SAVJETOVANJE PRI IZBORU ZVANJA4
Član 1.5
“Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja je sastavni dio Zavoda za unapređivanje obrta Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu. Teritorijski djelokrug stanice proteže se zasad samo na područje grada Zagreba.
Član 2. Zadaća je stanice da savjetuje mladeži i odraslima kod izbora privrednog zvanja ispitujući njihovu fizičku i psihičku sposobnost, i tako sprečava stupanje u pojedina privredna zvanja onima, koji nemaju za to fizičkih i psihičkih preduvjeta.
Član 3.
Savjetovanje kod izbora zvanja je javna socijalna ustanova namijenjena mladeži, koja neposredno stoji pred izborom zvanja, a jednako i odraslima, koji bi, ma iz kojeg razloga, bili prinuđeni promijeniti zvanje.
Član 4.
Savjetovanje pri izboru zvanja mora biti jednako psihološki osnovano, kao i prožeto jakim socijalnim osjećajem, vodeći brigu podjednako o psihičkom pripremanju mladeži za kasniji život u odabranom zvanju, kao i o najpovoljnijem uređenju njezinoga stručnog obrazovanja.
Član 5.
Kod savjetovanja pri izboru zvanja valja u prvom redu utvrditi sposobnost u tjelesnom, psihičkom (intelektualnom i moralnom) i gospodarskom pogledu.
Član 6. Utvrđivanje tjelesne sposobnosti za izvjesna zvanja stvar je liječnika, u gdjekojim slučajevima dapače ne samo jednoga već i više specijalista.
Član 7. Psihološko ispitivanje sposobnosti treba da vrši kvalificiran i iskusan psiholog.
Član 8.
Liječnik, psiholog i savjetnik pri izboru zvanja imadu se u svojim opažanjima i stručnim mišljenjima stalno popunjavati.
Član 9. Savjetnik pri izboru zvanja je šef Stanice za savjetovanje kod izbora zvanja i kao takav organ Zavoda za unapređivanje obrta Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu.
Član 10.6
4 Izvještaj Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu za 1931. godinu, Zagreb, 1932. g.
5 Reorganizacijom Komore u dvije zasebne komore: Trgovinsko-industrijska komora i Zanatska komora i ukidanje Zavoda za unapređivanje obrta, izmijenjen je stav 1. člana 1. Iz 1931. godine: “Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja je posebni odio Trgovinsko-industrijske komore u Zagrebu” (20. ožujka 1933)
14
Šefu Stanice podređeni su kao suradnici psiholog i liječnik, koji upravljaju psihološkim, odnosno liječničkim laboratorijima Stanice.
Član 11. Da bi i škole sudjelovale kod savjetovanja pri izboru zvanja, Stanica će 4-5 mjeseci prije roka otpusta učenika iz škole dostaviti školskim upravama naročite upitnike za izbor zvanja. Te upitnike ispunjava dijelom mladež, dijelom školska vlast, a dijelom školski liječnik.
Član 12. Školski liječnik ograničit će se u svom ispitivanju, u najboljem slučaju, na negativan izbor, tj. on će s općega liječničkog stanovišta utvrditi da li je tjelesni razvoj učenika dobar, prosječan ili ispod prosjeka; nadalje, da li je učenik sposoban za zvanje koje želi odabrati ili nije odmah sposoban, nego treba da izvjesno vrijeme pričeka s ulaženjem u odabrano zvanje; napokon, liječnik ima da ispita zdravstveno stanje učenika i s gledišta eventualnih fizičkih nedostataka ispitanika. U posljednjem slučaju može školski liječnik još predložiti, od kojih se zvanja ima učenika odalečiti.
Član 13.
Kod onih zvanja, koja iziskuju naročite duševne i tjelesne sposobnosti, ima se Stanica pobrinuti za liječnika specijalistu, odnosno psihologa, koji je po mogućnosti ujedno i obrtno-higijenski, odnosno obrtno-medicinski obrazovan.
Član 14. Svaka liječnička pregledba, koja se vrši u ime ili na traženje Stanice, ima da poda jasnu sliku o zdravstvenom stanju pregledane osobe, a naročito treba da pruži prognozu njezinog fizičkog razvitka.
Član 15.
Liječnička je pregledba potrebna: 1. kod onih koji traže savjet pri izboru zvanja, a nisu pregledani po školskom liječniku;
2. kod onih koji su po školskom liječniku doduše označeni posve besprijekorni i sposobni za zvanje:
a) ako savjetnik zvanja sam sumnja u zdravstvenu sposobnost i
b) ako se odabire zvanje koje je osobito opasno za zdravlje;
3. kod onih koji imadu bilo kakav fizički nedostatak, tj.: a) svi bolesni na plućima i sumnjivi na tuberkulozu,
b) svi bolesni na srcu, c) svi kod kojih postoji mogućnost da se liječenjem ukloni izvjesni nedostatak (slaboća),
d) svi oni koji odabiru takvo zvanje, koje može imati s obzirom na njihovo zdravlje, nepovoljne posljedice, a koje savjetnik pri izboru zvanja ne može predvidjeti.
Član 16.7 Savjetnik pri izboru zvanja može, u svrhu izmjene misli, prisustvovati liječničkim pregledima onih koji traže savjet pri izboru zvanja.
Član 17.
Kod Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja postoji posebno odjeljenje za psihološko ispitivanje sposobnosti. Na čelu toga odjeljenja stoji psiholog stručnjak. Ovo je odjeljenje dužno pridržavati vezu s Institutom za eksperimentalnu psihologiju univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu.
Član 18.
6 Od 20. ožujka 1933. ovaj član glasi: “Šef stanice je jedan od komorskih činovnika, kojega imenuje Predsjedništvo komore na prijedlog glavnog tajnika Komore, a kojemu su potčinjeni liječnik, psiholog i savjetnik i ostalo osoblje stanice.” Time je ukinut član 10.
7 Od 20. ožujka 1933. godine ovaj član više ne postoji.
15
Ovo odjeljenje ima se uglavnom ograničiti na praktično ispitivanje, i to na osnovu metoda koje su već znanstveno utvrđene.
Član 19. Psihološko se ispitivanje sposobnosti vrši po potrebi, a naročito u ovim slučajevima:
1. kod onih koji se žele posvetiti osobito kvalificiranim zvanjima (precizni mehaničari, optičari, proizvođači alata itd.);
2. kod onih o kojima savjetnik pri izboru zvanja želi imati veću jasnoću o njihovim duševnim sposobnostima;
3. kod onih koje šalju pojedine tvrtke ili privredne organizacije, s kojima su sklopljena posebna utanačenja za ispitivanje sposobnosti budućih naučnika ili namještenika.
Potrebu psihološkog ispitivanja ustanovljuje psiholog Stanice. Član 20.
Ispitivački nalazi učitelja, liječnika i psihologa pri utvrđivanju sposobnosti pružaju u svom rezultatu podlogu, na temelju koje onda savjetnik pri izboru zvanja utvrđuje sveukupnu sposobnost ispitanog lica. Pri izvršenju tih dužnosti ima savjetnik pri izboru zvanja da uzme u obzir sklonosti i vještine ispitanog, kao i gospodarske prilike odabranog zvanja.
Član 21. Savjetnik pri izboru zvanja treba da drži stalne veze s privrednim radionicama i zavodima, nadalje s privrednim organizacijama te burzama rada, komorama i obrtnim zborovima, sa svrhom da bude obaviješten o raspoloživim mjestima za naukovanje naučnika.
Član 22. Dužnost je savjetnika pri izboru zvanja upućivati budućeg naučnika u prava i dužnosti, koje izviru iz naukovnog ugovora, te pozivati ga na svjesno vršenje njegovih dužnosti.
Član 23.
Djelatnost savjetnika pri izboru zvanja sastoji se u savjetovanju mladeži i odraslih lica, koja stoje pred izborom zvanja, odnosno pred promjenom zvanja. Ova se djelatnost vrši individualnim ispitivanjem tjelesnih i duševnih sposobnosti pojedinčevih za izvjesno zvanje, pazeći pri tome na sve zahtjeve zvanja i na gospodarski položaj onoga koji traži savjet, kao i na gospodarske izglede u pojedinim zvanjima, ukoliko se to može predvidjeti. Pored toga dužnost je savjetnika pri izboru zvanja da drži stručno-informativna predavanja na sastancima roditelja, učitelja, privrednih organizacija; nadalje je njegova dužnost da sakuplja materijal za nauku o zvanjima.
Član 24.8 Ovaj Pravilnik odobren je na osnovu člana 8. Pravilnika Zavoda za unapređivanje obrta po upravnom odboru Zavoda u sjednici od 27. augusta 1931. godine.” (Br. 137/ad 21/Z.O. 1931.).
PROFIL STANICE
Pravilnikom Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja određen je njezin djelokrug, zadaća, namjena rada, principi savjetovanja, osoblje Stanice, način rada Stanice, zadaci osoblja, suradnja s vanjskim ustanovama i dr.
Djelokrug rada Stanice ograničen je na područje grada Zagreba. Zadatak je Stanice savjetovanje omladine i odraslih koji stoje pred izborom, odnosno pred promjenom zvanja.
8 Član 24. postao je član 22. (jer su dva člana sažeta, odnosno ispuštena). Novi član 22. glasi: “Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom odobrenja po vijeću Komore”. Odobren je 20. ožujka 1933. godine.
16
Savjetovanje se osniva na ispitivanju tjelesnih i psihičkih sposobnosti pojedinca i njegova gospodarskog stanja te zahtjeva zvanja i njihovih gospodarskih predviđanja. Savjetovanje mora biti psihološki osnovano i prožeto socijalnim osjećajem.
Liječnik, psiholog i savjetnik moraju se u svojim stručnim mišljenjima i opažanjima stalno dopunjavati (čl. 8). Trebaju biti kvalificirani za svoj posao. Predviđena je suradnja sa specijalistima. Pravilnikom su utvrđene vrste kandidata koji se liječnički pregledaju i psihološki ispituju i slučajevi kada se to obavlja. Zadaci osoblja utvrđeni su ne samo kao njihov djelokrug rada nego i kao njihove dužnosti.
U metodičkom je pogledu određeno Pravilnikom da savjetnik Stanice utvrđuje cjelokupnu sposobnost ispitanog lica na osnovi ispitivačkih nalaza učitelja, liječnika i psihologa. “Pri izvršenju tih dužnosti ima savjetnik pri izboru zvanja da uzme u obzir sklonosti i vještine ispitanog, kao i gospodarske prilike odabranog zvanja” (čl. 20).
Pravilnik obvezuje savjetnika i druge stručnjake na suradnju s privrednim radionicama i zavodima, s privrednim organizacijama, burzama rada, komorama, obrtnim zborovima i školama, kako bi bili obaviješteni o raspoloživim mjestima za naukovanje i zahtjevima zanimanja. “Samo liječnik koji pozna faktički pogonske prilike kadar je kod savjetovanja pri izboru zvanja dati ispravno mišljenje”.
Savjet koji se daje pojedincu je neobavezan i besplatan.
“Stanica prema svom Pravilniku javna je socijalna ustanova i imade zadatak da svojim radom djeluje u interesu društva i u interesu pojedinca, i to na način da u današnjoj diferenciranosti rada daje pojedincu putokaz za najbolji izbor rada u društvu. Ona imade da svojim savjetom pojedincima sprječava stupanje u zvanja za koja oni nemaju preduvjeta da korisno djeluju i pravilno napreduju, da se tako u društvu što više ostvari zahtjev izražen lozinkom: pravi čovjek na pravom mjestu”.
Pripremanje za rad Stanice Da bi Stanica mogla započeti s radom pribavljena su novčana sredstva. Komora je 30. lipnja 1931. odobrila kredit Stanici u iznosu od 70.000 dinara. Zatim su osigurane prostorije. Stanica će započeti svoj rad u prostorijama Državne obrtne škole u Zagrebu. Odobrenje prostorija dalo je Ministarstvo trgovine i industrije (rješenje I br. 28494/N od 29. rujna 1931). Troškove grijanja, osvjetljenja i čišćenja snosi Komora odnosno Zavod za unapređivanje obrta. Bile su to dvije prostorije: liječnički laboratorij i psihologijski laboratorij za liječničke i psihologijske preglede odnosno ispitivanja.
Podjela rada u Stanici pri izboru zvanja obavljena je ovako:
Savjetnik Komore za trgovinu, obrt i industriju, dr. Aurel Forenbacher, natječajem je izabran za liječnika Stanice. Njemu je povjerena i dužnost savjetnika. Prema Pravilniku (čl. 9) savjetnik pri izboru zvanja je i šef Stanice. Za psihologa Stanice izabran je profesor Državne ženske učiteljske škole u Zagrebu, dr. Zlatko Pregrad.
Administrativnu pomoć davala je Marija Zdenčaj, činovnica Komore.
Daljnje pripreme radi otvorenja Stanice išle su u pravcu uređivanja prostorija, nabave potrebne aparature za liječnički i psihologijski laboratorij i priručne stručne literature, kako bi rad u njoj bio doista na visini i u skladu s posljednjim praktičnim i znanstveno utvrđenim rezultatima. U tome je dragocjen prilog dao dr. R. Bujas.
Nadalje, pripremljena su nužna pomagala za administrativni rad ustanove.
Radi što boljeg rada Stanice, zamoljena je suradnja najviših znanstvenih ustanova, i to klinike i Psihologijskog instituta Sveučilišta u Zagrebu.
17
Budući da su tako bile završene sve predradnje, preko dnevnih i ostalih glasila najavljen je početak rada Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu. Sva su glasila svojim prikazima iskreno pozdravila i popratila važnost i potrebu njezina rada.
Početak rada Stanice posebno je priopćen svim upravnim, prosvjetnim, zdravstvenim i obrtnim vlastima, te privrednim, trgovačkim i industrijskim organizacijama. Sve su one pokazale veliko zanimanje za rad Stanice, tražeći da im se pošalje Pravilnik i daju obavijesti. Osobit su interes pokazale škole kojima se najspremnije izlazilo u susret.
Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu započela je svoj rad 2. siječnja 1932. Otvaranjem rada te suvremene i potrebne institucije, Zagreb i Hrvatska približili su se u radu na tom području ostalim naprednim državama Europe.
Daljnji razvitak Stanice Iz godine u godinu Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu dobivala je sve veću novčanu pomoć i moralnu potporu javnosti.
Razdvajanjem Komore za trgovinu, industriju i obrt na Trgovinsko-industrijsku komoru i Zanatsku komoru te ukidanjem Zavoda za unapređivanje obrta 1933. godine, Stanica je ostala pod okriljem Trgovinsko-industrijske komore. Glavninu novčanih sredstava za rad Stanice davat će Komora, odnosno Trgovinska komora od godine 1939. Međutim, uviđajući važnost i potrebu njezina rada, Stanica će dobivati pomoć i iz drugih izvora. Javna burza rada u Zagrebu pomogla je Stanicu 1935. godine, kao i uprava Savske banovine. Središnja uprava za posredovanje rada pri ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja dala je godine 1936. pomoć Stanici u iznosu od 100.000 din, pa je te godine dosegla ukupnu svotu od 267.714 dinara od koje je dio upotrijebljen za uređivanje novih prostorija. Zagrebačka gradska uprava dodijelila joj je pomoć tek godine 1938.
Razvojem različitih djelatnosti prostorije u Državnoj obrtnoj školi bivale su sve neudobnije za rad. Iz njih je Stanica preselila 27. siječnja 1933. u nove i prikladnije prostorije u uredskoj zgradi Trgovinsko-industrijske komore na Wilsonovom trgu broj 2. Tu je dobila 4 sobe, predsoblje i kabinet za svlačenje prilikom liječničkih pregleda. Skupna ispitivanja obavljala su se u vijećnici Obrtničkoga suda.
Krajem siječnja 1937. Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja preselila se u nove prostorije u zgradi Javne burze rada u Zvonimirovoj ulici broj 15. Dobila je cijeli III. kat s 10 prostorija i konačno dvoranu u kojoj se 50 posjetilaca može odjednom podvrgnuti psihološkom ispitivanju. Od tada su liječnik i psiholozi imali svoje sobe i laboratorije, a posjetitelji čekaonicu.
Kad je krajem 1938. razdvojena komora na Industrijsku i Trgovinsku, financiranje Stanice je opet došlo u pitanje. To je riješeno osnivanjem odbora koji se trebao brinuti za njezina materijalna sredstva. U odbor su ušli predstavnici dviju komora, Banske uprave, Uprave grada Zagreba i Javne burze rada u Zagrebu.
Od osnutka Stanica je stalno jačala, širila djelatnost i postizala sve veću popularnost u zemlji i u svijetu. Osim liječnika i psihologa, od 1934. godine angažiran je diplomirani filozof Tomislav Krčmar na tehničkom ispomaganju u psihotehničkom radu, radu na statistikama i evidentiranju. Od 1. studenoga 1935. privremeno je angažiran dr. Zoran Bujas. On je 1936. surađivao i hospitirao na poznatim pariškim znanstvenim ustanovama (Institut national D’orientation professionelle, Université de Paris – Institut de Psychologie (prof. H. Piéron) i dr. Od 1937. dr. Z. Bujas, istaknuti stručnjak za psihotehniku, bit će stalni psiholog u Stanici, koji će uz Z. Pregrada, održavati stalne veze s Parizom.
Opremanju Stanice novim sredstvima rada posvećena je značajna pozornost, a osobita je u tome bila uloga prof. dr. R. Bujasa. Osim njegova doprinosa razvoju stanice,
18
značajna su iskustva koja su sa studijskih putovanja i boravka u inozemstvu prenosili i kritički dalje razvijali Forenbacher, Pregrad i Z. Bujas.
Rezultati rada Stanice Osnovne aktivnosti iz djelokruga Stanice bili su liječnički pregledi, psihologijska ispitivanja i savjetovanje posjetilaca.
Liječničke preglede obavljao je šef Stanice u liječničkom laboratoriju i do 5 sati dnevno. Pregled je obuhvaćao: hereditarno opterećenje (važno za dijagnozu tuberkuloze i živčanih bolesti), individualnu anamnezu, razvojno stanje, visinu i težinu, vidnu i slušnu sposobnost, prsne i trbušne organe, živčani sustav, kosti i muskulaturu. Specijalistička ispitivanja obavljana su u ambulantama sveučilišnih klinika. Anamneza je uzimana usmeno. Korišteni su i podaci školskog liječnika kad god je bilo moguće, a tome je služila i učenička karta – liječnički dio. U liječničkom pregledu posjetilaca Stanice osobita je pozornost bila posvećivana funkcionalnom ispitivanju. Liječnik je polagao veliku važnost živom kontaktu s psihologom i upoznavanju raznih zvanja. Liječnički je pregled obavljan prije psihologijskih ispitivanja ako je bilo potrebno obaviti oba pregleda.
Tijekom 17-godišnjeg neprekidnog rada (1931-1948. godine) Stanica je stalno unapređivala i usavršavala organizaciju stručnoga rada, uvodila nove oblike rada, popunjavala inventar sredstava i metoda rada te širila djelatnost na nova područja individualnoga rada, zatim intenzivno radila na popularizaciji te ustanove i njezina znanstvenog rada.
Zanimanje pojedinaca i privrednika silno je raslo iz godine u godinu, što pokazuju i podaci o broju posjetilaca Stanice u prvih osam godina njezinoga plodnog rada, kada se skoro učetverostručio.
Broj ispitanika u Zavodu za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu bio je tijekom 1947. godine i do 400 mjesečno.
Zavod za psihologiju i fiziologiju rada u Zagrebu Zavod za psihologiju i fiziologiju rada u Zagrebu posljednji je organizacijski oblik djelovanja Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja. Prve godine svojega rada ona ima 411 posjetilaca koji traže savjet pri izboru zvanja, a 1947. godine 4.732 ispitanika.
Godine 1948. dolazi do reorganizacije državne uprave u FNR Jugoslaviji u kojoj se reorganizira i Ministarstvo rada NR Hrvatske. Reorganizacijom je ukinut Zavod za psihologiju i fiziologiju rada u Zagrebu, 1. kolovoza 1948. godine, dakle nakon skoro punih 17 godina od osnivanja prve Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja u našoj zemlji, stanice koja je imala jedinu zadaću savjetovati mladima njihov put u život.
Bogato metodičko naslijeđe Stanice odnosno Zavoda za psihologiju i fiziologiju rada u Zagrebu, inventar, dokumentaciju i arhivu preuzeo je Institut za higijenu rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. To se pokazalo dobrim već za nekoliko godina kada je obnovljen rad na savjetovanju pri izboru zanimanja u cijeloj Jugoslaviji i ponovno osnovano savjetovalište u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani.
Skupština Udružene samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje Zagreb obilježila je (17. veljače 1982) svečanim Zapisom 50. obljetnicu rada na profesionalnom usmjeravanju u Zagrebu:
“Drugog siječnja 1932. godine započela je s radom Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu (osnovana 19. lipnja 1931.) …
Pola stoljeća gotovo neprekidnog rada u ovom značajnom području ljudskih aktivnosti, pojedinačnih i zajedničkih napora da se osobito mladim ljudima pomogne u važnim životnim odlukama, zaslužuje da se i na ovaj način obilježi”.
19
IZGRADNJA NOVE ZGRADE BURZE RADA U ZAGREBU (1935-1937. GODINE)
Zagrebačka “Večer” (28.11.1931) donosi “udarnu vijest” pod naslovom:
“Pred ukidanjem svih ureda za kućnu poslugu u Zagrebu. U novoj palači Burze rada bit će usredotočen cijeli rad na zaposlivanju radnika. Čime će se baviti Burza rada kad dodje u svoju novu palaču. - Svu brigu za evidentiranje kućne posluge preuzet će Burza rada. - Nova palača će se sigurno graditi.”
Pored slike projekta buduće nove zgrade navodi se da će gradnja početi u proljeće 1932. godine.
Gradska općina ustupila je Burzi rada besplatno zemljište u Zvonimirovoj ulici, nasuprot zgrade Hrvatskog Radiše. Općina je ustupila zemljište kao naknadu stanarine koju je po zakonu dužna plaćati za prostorije Burze rada.
Palača Burze rada projektirana je kao četverokatnica. Ulična strana u dužini 37 metara ukrašena je velikim stupovima.
…”U prizemlju će dvorana služiti za smještavanje nezaposlenih koji traže zaposlenje. Muški radnici bit će odijeljeni od ženskih.”
Također se predviđa da u prizemlju bude smješten odjel za kontrolu nezaposlenih, izdavanje putnih objava te blagajna za isplatu pomoći nezaposlenima.
“Večer” (na str. 3) daje iscrpni opis buduće zgrade Burze rada:
“U prvom katu bit će velika dvorana i to sa posebnim odjelima za muške i za ženske. Tu će biti evidencija prijava svih nezaposlenih, odnosno zaposlenih radnika i radnica. Obrađivati će se pomoć i to na šalterima, gdje će biti grupirane srednje grane zanata. Na uličnoj strani u prvome katu biti će smještene prostorije za urudžbeni zapisnik Burze rada, dvorana za sjednice, sobe za šefove, liječnička soba, soba za poslodavce itd.
U drugom katu biti će smješten posebni odjel za prijave privatnih i trgovačkih namještenika. Na istočnoj strani bit će odjel za posredovanje rada ženskog kućnog osoblja te će biti izgrađena i velika dvorana.
Prema tome će Burza rada voditi, kako to zakon i predviđa isključivi nadzor nad posredovanjem rada ženskog kućnog osoblja, pa će se prema tome dokinuti svi postojeći služinski bureau-i.
Čitavi treći kat predviđen je za prostorije Stanice za izbor zvanja, koju će Burza rada preuzeti od trgovačko-industrijske komore.
U četvrtom katu biti će stanovi za privatnike i to garsonijere i mali dvosobni stanovi. Cijena tih stanova bit će veoma jeftina, a sa stanarinom će se pokriti troškovi oko uzdržavanja palače.
U suterenu bit će ložionice i sprave za grijanje.
Nova palača Burze rada bit će sagrađena prema uzoru sličnih ustanova u inozemstvu, pa će potpuno odgovarati namijenjenoj svrsi. Troškovi za gradnju ove palače uključivo sa svim uređajem iznašati će tri milijuna i 500.000 dinara.
Kako smo informirani, gradnja nove palače Burze rada započeti će neodgodivo na proljeće, pa će nova palača biti pod krovom do konca godine 1935.”
To se ipak nije ostvarilo, bar ne u predviđenom roku. Gradnja zgrade započela je 1935. godine, a dovršena je 1937.
20
Temeljem podnesene građevinske dozvole od 12.4.1935. godine, te komisijskog zapisnika o uviđaju izvršenom 4.2.1937. godine Gradsko je poglavarstvo izdalo rješenje molbe Javne burze rada, “Dozvolu za upotrebu četverokatnice s potkrovnim stanovima u Zvonimirovoj ulici br. 13 u Zagrebu, počevši od 4.2.1937. godine”.
Godine 1937. zgrada Javne burze rada u Zagrebu, Zvonimirova ulica 13 Godine 2006. HZZ, Područna služba Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 15
DDDJJJEEELLLOOOVVVAAANNNJJJEEE SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE NNNAAAKKKOOONNN DDDRRRUUUGGGOOOGGGAAA SSSVVVJJJEEETTTSSSKKKOOOGGG RRRAAATTTAAA999
Poslovi posredovanja rada, materijalnog osiguranja u slučaju nezaposlenosti, kao i profesionalnog prosvjećivanja i obavještavanja obavljali su se do godine 1960. u uredima za posredovanje rada koji su imali svoje organe upravljanja, ali u sastavu organa uprave (u općini, kotaru, Republici).
Zakonom o službi za zapošljavanje radnika (“Službeni list FNRJ” broj 27/6. srpnja 1960. godine) osnivaju se zavodi za zapošljavanje (u općinama i Republici). Zakon je stupio na snagu 13. srpnja 1960.
Ustrojstvo Zavoda prema Zakonu o službi za zapošljavanje radnika
Spomenutim Zakonom predviđeno je da službu za zapošljavanje radnika obavljaju zavodi kao samostalne ustanove, a osnivaju se za područje jedne (ili više) općina te za područje Republike.
9 Republički zavod za zapošljavanje tiskao je u vlastitom izdanju godine 1970. knjigu “Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u SRH (1960-1970)”. Povijest Zavoda uredništvo je obradilo za samo navedeno razdoblje ne navodeći osnutak kao ni prijašnji rad Zavoda.
21
Dužnosti zavoda su da:
♦ prate zaposlenost i potrebe gospodarstva za radnicima, predlažu mjere za njihovo zapošljavanje, te razvijaju djelatnosti koje zapošljavaju veći broj radnika;
♦ posreduju pri zapošljavanju radnika prema njihovim sposobnostima i stručnoj spremi kao i potrebama gospodarstva;
♦ pomažu mladeži i odraslima pri izboru zanimanja (profesionalno usmjeravanje) prema njihovim sklonostima i sposobnostima te potrebama gospodarstva i javnih služba;
♦ brinu se za stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju nezaposlenih osoba;
♦ rješavaju prava radnika tijekom privremene nezaposlenosti;
♦ brinu se za prihvaćanje i smještaj osoba koje traže zaposlenje.
Zavodi su pravne osobe.
Zavodi mjerodavnim tijelima uprave podnose izvještaj o radu najmanje jedanput na godinu.
Sredstva za službu za zapošljavanje radnika osigurana su doprinosom za zapošljavanje koji se izdvaja iz osobnog dohotka radnika. Iz tih se sredstava podmiruju troškovi poduzimanja mjera za zapošljavanje, profesionalno usmjeravanje, naknade osobama koje se privremeno nalaze izvan radnog odnosa, kao i za osobne i materijalne rashode službe za zapošljavanje radnika.
Djelokrug rada
Općinski zavod za zapošljavanje obavljao je ove poslove:
♦ brinuo o stručnom osposobljavanju odnosno prekvalifikaciji privremeno nezaposlenih radnika i organizirao stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju, koristio se posebnim ustanovama i surađivao s organizacijama, zavodima za socijalno osiguranje, ustanovama za stručno osposobljavanje te za medicinsku i profesionalnu rehabilitaciju, sa zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne zaštite i dr.;
♦ obavljao profesionalno usmjeravanje i surađivao sa školama i drugim organizacijama i ustanovama;
♦ pri izradi općinskoga društvenog plana upozoravao na probleme nezaposlenosti i na mogućnosti i potrebe zapošljavanja;
♦ primao prijave i vodio evidenciju o radnicima koji prvi put traže zaposlenje i o radnicima kojima je prestao radni odnos, o upražnjenim i novootvorenim radnim mjestima u organizacijama, o slobodnim radnim mjestima za invalide i slobodnim mjestima za izučavanje zanimanja, kao i o zaposlenim stranim državljanima;
♦ prikupljao podatke o rezervama i viškovima radne snage i budućim potrebama za radnom snagom na svom području;
♦ upućivao radnike organizacijama koje imaju nepopunjena radna mjesta;
♦ rješavao zahtjeve privremeno nezaposlenih radnika i njihova prava tijekom nezaposlenosti te isplaćivao novčane naknade i druga novčana davanja;
♦ brinuo se za privremeni smještaj i prehranu osoba koje traže zaposlenje;
♦ podnosio izvještaj Republičkom zavodu o viškovima radne snage, o nepopunjenim radnim mjestima na svom području i o svom radu;
♦ upravljao svojim fondovima.
Zavod može osnivati ustanove za stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju nezaposlenih radnika i ustanove za njihovo stalno ili privremeno zapošljavanje i smještaj. Republički propisi određuju uvjete za osnivanje ustanova i način njihova poslovanja.
22
Republički je zavod bio ovlašten za ove poslove:
♦ praćenje strukture zaposlene radne snage i njezinih viškova u organizacijama, utvrđivanje izvora radne snage i potreba gospodarstva i javnih službi za radnom snagom;
♦ organiziranje međumjesnog posredovanja pri zapošljavanju radnika;
♦ brigu o primjeni suvremenih metoda rada u profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i prekvalifikaciji, donošenju minimalnih programa psihodijagnostičkih sredstava u profesionalnom usmjeravanju i o suradnji s drugim organizacijama radi proširivanja tih djelatnosti;
♦ suradnju na izradi republičkog plana zapošljavanja stanovništva;
♦ registriranje ugovora o radu sa stranim državljanima, zaposlenim na području Republike;
♦ brigu za pravilno poslovanje zavoda za područje općine i za stručno osposobljavanje kadrova službe za zapošljavanje radnika;
♦ objavljivanje izvještaja, publikacija, analiza i podataka o radu službe za zapošljavanje radnika.
Da bi se uskladio rad ustanova i organizacija koje se bave profesionalnim usmjeravanjem, djelovala je pri Zavodu stalna komisija za profesionalno usmjeravanje.
Narodni je odbor imenovao direktora Zavoda za područje općine, a Izvršno vijeće Narodne Republike Hrvatske direktora Republičkoga zavoda.
Zakon o službi za zapošljavanje radnika dao je brojne ovlasti direktorima zavoda (općinskih i Republičkog).
Direktor Zavoda neposredno rukovodi poslovima Zavoda, a osobito obavlja ove poslove:
1. izvršava zaključke savjeta i drugih ovlaštenih organa;
2. podnosi savjetu izvještaje i analize o kretanju radne snage i radu Zavoda te daje prijedloge o zapošljavanju radnika;
3. priprema materijal za sjednice savjeta;
4. priprema prijedlog financijskog plana i završnog računa;
5. priprema prijedlog sistematizacije radnih mjesta;
6. donosi rješenja o primanju službenika i radnika te o njihovim radnim odnosima, brine se za stručno usavršavanje i radnu disciplinu službenika i radnika Zavoda te izriče kazne zbog disciplinskih neurednosti.
Osim toga, direktor Zavoda za područje općine donosi rješenja o zahtjevima radnika za određivanje novčane naknade, a i o drugim pravima radnika tijekom nezaposlenosti.
Analizirajući Zakon o službi za zapošljavanje radnika, uočavamo da su se još 1960. godine razmatrale mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta i poticanje zapošljavanja. Tako član 51. određuje da moraju postojati „sredstva za pripremu radnika radi zapošljavanja za poduzimanje mjera za otvaranje novih radnih mjesta u postojećim organizacijama, novih pogona, radionica i servisa; za stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju nezaposlenih radnika; za profesionalno usmjeravanje; za osnivanje i održavanje ustanova za smještaj i prihvaćanje nezaposlenih radnika; za poduzimanje drugih mjera koje imaju svrhu zapošljavati nezaposlene radnike i za podizanje zgrada za potrebe službe zapošljavanja”.
U prijelaznim i zaključnim odredbama (član 68.) propisano je do kojeg se roka moraju ustrojiti zavodi prema Zakonu o službi za zapošljavanje radnika:
23
“Dok se ne osnuju zavodi prema odredbama ovog zakona, a najkasnije do 31. prosinca 1960., službu za zapošljavanje radnika obavljaju organi osnovani prema Uredbi o organizaciji službe posredovanja rada (“Službeni list FNRJ”, broj 16/52).
Onog dana kad se osnuju zavodi, službenike, radne prostorije i inventar biroa za posredovanje rada i ustanove za profesionalno usmjeravanje preuzimaju zavodi.
Zavodi preuzimaju prava i obaveze što ih imaju osnivači prema sadašnjim ustanovama za prihvaćanje i smještaj radnika i ustanovama za stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju radnika.”
RRRAAADDD ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE OOODDD 111999666000... DDDOOO 111999777000... GGGOOODDDIIINNNEEE
Razdoblje od osnutka Zavoda pa do 1965. godine prati ekstenzivno povećanje zaposlenosti koja je bila najbrža mogućnost gospodarskog rasta i povećanja produktivnosti, dok su tehničko-tehnološki, organizacijski i ostali kvalitetni čimbenici bili u drugom planu.
Nepovoljna kvalifikacijska struktura zaposlenih nakon oživljavanja gospodarstva 1968. godine rezultirala je 1969. godine smanjenjem broja evidentiranih nezaposlenih radnika, uz sve očigledniji manjak stručnih radnika.
Služba za zapošljavanje rješava složenu problematiku. Morala se prilagođavati promjenama i usavršavati svoju organizaciju, metode, postupke i sredstva rada kako bi što bolje mogla obaviti poslove i zadatke koji proizlaze iz njezine uloge i funkcije kao službe od posebnog društvenog interesa.
Težište aktivnosti bilo je na stručnom osposobljavanju i prekvalifikaciji postojeće radne snage i nezaposlenih radnika. Za potrebe radnih organizacija zavodi su organizirali 3.200 tečajeva na kojima je stručno osposobljeno 110.000 radnika od čega 61.000 žena, a za 1.700 radnih mjesta i nekoliko stotina zanimanja. Za obrazovnu djelatnost služba za zapošljavanje uložila je znatna financijska sredstva.
Općinski su zavodi posredovali pri zapošljavanju u oko 1.400.000 slučajeva. Neki su zavodi bili osnovni nosioci razvoja kućne radinosti, što je na određenim područjima dalo značajne rezultate u produktivnijem angažiranju stanovništva.
Zavodi su registrirali 686.000 prestanaka rada, izdali rješenja i isplatili novčanu naknadu za preko 600.000 slučajeva, prosječno mjesečno uplaćivali doprinose za zdravstveno osiguranje za 20.000 radnika (bez članova njihovih obitelji) te obavljali poslove oko isplate dječjeg doplatka nezaposlenim radnicima.
Pri zapošljavanju u inozemstvu služba je u tom razdoblju posredovala za više od 130.000 radnika.
Republički zavod za zapošljavanje sudjelovao je u sufinanciranju kulturno-informativnog rada namijenjenog radnicima na privremenom radu u inozemstvu.
Obavještavanje javnosti o ponudi i potražnji radne snage radi bržeg i uspješnijeg podmirivanja potreba za novim radnicima osim oglasa u općinskim zavodima i lokalnom tisku samo preko rubrike međumjesnog posredovanja (u “Vjesniku”, “Privrednom vjesniku”, “Zanatskom listu” i u biltenu Saveznog biroa za poslove zapošljavanja “Zapošljavanje-ponuda i tražnja”) oglašavano je na godinu oko 150.000 slobodnih radnih mjesta.
Zavodi za zapošljavanje su za potrebe savjetovanja pri izboru zanimanja ili stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije obavili više od 105.000 psihologijskih i više od 130.000 medicinskih pregleda te informirali preko 230.000 kandidata ili ukupno imali više od 410.000 ispitanika i informiranih.
24
Profesionalnim prosvjećivanjem i informiranjem u osnovnim školama i školama II. stupnja (gimnazijama) na više od 53.000 predavanja bilo je obuhvaćeno preko 1.300.000 učenika i roditelja; organizirane su brojne izložbe o izboru zanimanja s više od 470.000 posjetilaca.
Na seminarima i savjetovanjima za rad na profesionalnom usmjeravanju pripremljeno je više od 8.900 prosvjetnih radnika iz preko 4.200 škola na više od 120 oblika stručnog usavršavanja na kojem je sudjelovalo oko 440 predavača s otprilike 500 tema. Osim informiranja i savjetovanja većina zavoda bila je angažirana na poslovima uključivanja preko 5.000 omladine koja je zbog pomanjkanja učeničkih mjesta u školama u Hrvatskoj otišla na izučavanje zanimanja u SR Sloveniju. U nekoliko zavoda postignuti su značajni rezultati u izradi metodologije izbora nadarene omladine.
O opsegu poslova zavoda za zapošljavanje govori i podatak da je služba prosječno mjesečno primala preko 300.000 stranaka.
Stručni i znanstvenoistraživački rad tijekom 10 godina bio je osnova za unapređenje metoda, postupaka i sredstava rada u službi za zapošljavanje. Tako je na području psihologije profesionalnog usmjeravanja godine 1964. donesen dugoročni program znanstvenoistraživačkog rada do 1970. godine.
Tijekom 10 godina povećao se broj kadrova u zavodima za zapošljavanje od 278 u 1960. godini na 586 u 1969. godini. Kvalifikacijska struktura kadrova poboljšala se, napose onih s visokom stručnom spremom (od 6,6 % u 1960. na 21,0 % u 1969. godini).
Za kadrove u službi za zapošljavanje održano je tijekom 10 godina ukupno 30 seminara, 11 stručnih sastanaka i 3 savjetovanja.
Općinski su zavodi izdali 350 raznih publikacija koje prelaze nakladu od pola milijuna primjeraka za potrebe unapređivanja stručnog rada, usavršavanja kadrova i informiranja javnosti o funkcijama i radu službe za zapošljavanje, dok je Republički zavod izdao preko 135 raznih publikacija u nakladi 220.000 primjeraka.
Sredstva izdvojena za financiranje službe za zapošljavanje tijekom 10 godina bila su limitirajući čimbenik za svestraniji rad prije svega na stručnom osposobljavanju i prekvalifikaciji nezaposlenih radnika, boljoj kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti Zavoda, a pojedini zavodi i zajednice za zapošljavanje (napose na gospodarski nerazvijenim područjima) imali su brojne teškoće jer ostvarena sredstva nisu pokrivala ni rashode za materijalno osiguranje nezaposlenih.
RRRAAAZZZDDDOOOBBBLLLJJJEEE “““SSSAAAMMMOOOUUUPPPRRRAAAVVVNNNEEE IIINNNTTTEEERRREEESSSNNNEEE ZZZAAAJJJEEEDDDNNNIIICCCEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE””” (((OOODDD 111999777555... DDDOOO 111999999000... GGGOOODDDIIINNNEEE)))
Ustavom iz 1974. godine, a potom i Zakonom o udruženom radu (ZUR) od 1976. godine utvrđuju se obveze za “samoupravno interesno organiziranje”.
Ustav SRH (član 65 do 72) propisuje na području Hrvatske osnivanje osam vrsta samoupravnih zajednica.
Ukratko ćemo obraditi razdoblje djelovanja “Samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje” (1975-1990) rabeći pritom izvornu terminologiju Ustava SRH i Zakona o udruženom radu kako bi nam pojmovi bili shvatljivi i razumljivi.
Zapošljavanje je u Hrvatskoj samoupravno interesno organizirano na sljedeći način: na razini su općina osnovane samoupravne interesne zajednice zapošljavanja, udružene samoupravne interesne zajednice zapošljavanja osnivaju se udruživanjem dviju ili više susjednih (područno povezanih) općinskih SIZ-ova, a radi razrješavanja problematike zapošljavanja, za koje je zainteresirana cijela Hrvatska, osnovana je Republička samoupravna
25
interesna zajednica zapošljavanja. Proces tog samoupravnog interesnog organiziranja u zapošljavanju je i proveden: na općinskoj (osnovano je 112 SIZ-ova, dakle u svakoj općini Republike) i republičkoj razini, dok u međusobnom udruživanju SIZ-ova zapošljavanja Hrvatske u Hrvatskoj je osnovano 19 USIZ-a). Na svim se tim spomenutim područnim razinama obvezno udružuju samoupravne interesne zajednice zapošljavanja.
Problemi zaposlenosti i zapošljavanja najočitiji su upravo u općini, pa se u njoj moraju u prvom redu i razrješavati. Korisnici određenih prava koja se ostvaruju preko općinskih SIZ-ova zapošljavanja i usluga tih SIZ-ova nisu samo njihovi osnivači već i drugi činitelji (učenici, omladina i nezaposleni radnici bez radnog staža, poljoprivrednici…), pa je i to određivalo samoupravno interesno organiziranje zapošljavanja na područnom principu.
Budući da se, zbog razlika u stupnju gospodarskoga razvoja općina, udruživanjem sredstava samo na toj razini ne bi mogla osigurati djelatnost SIZ-ova niti bi se privremeno nezaposlenim radnicima mogla osigurati sva prava, samoupravne interesne zajednice zapošljavanja obvezne su da se udružuju na svome užem i širem području.
Spomenuta obveza udruživanja SIZ-ova zapošljavanja određena je Zakonom o zapošljavanju SRH, a zbog njihove društvene važnosti, te socijalnih i političkih posljedica što ih uzrokuje nezaposlenost, propisani poslovi samoupravnih interesnih zajednica, udruženih samoupravnih interesnih zajednica i Republičke samoupravne interesne zajednice zapošljavanja utvrđeni su kao poslovi od posebnog društvenog interesa.
Prava radnika udruženih u samoupravnim interesnim zajednicama zapošljavanja
Pravo je radnika – “stvaraoca dohotka” da upravlja dijelom dohotka što ga izdvaja za zadovoljavanje programiranih osnovnih i zajedničkih potreba koje osigurava u samoupravnim interesnim zajednicama za zapošljavanje.
Povezujući se najprije u općini u kojoj djeluje, a potom i šire, udruženi rad u samoupravnim interesnim zajednicama zapošljavanja planira potrebe za kadrovima, uočava sve promjene koje nastaju u strukturi postojeće zaposlenosti, u procesu prilagođivanja strukturalnim, tehničko-tehnološkim promjenama, u potrebama za prekvalifikacijom, doškolovanjem i dr. Na toj se osnovi pokreću i ostvaruju odgovarajuće mjere kojima se usmjereno djeluje na postojeće stanje u zaposlenosti i zapošljavanju.
Konkretno, “radni se ljudi” udružuju i SIZ-ovi zapošljavanja osnivaju da bi osigurali vlastito organizirano sudjelovanje u ostvarivanju prava radnika na rad, utvrđivanju politike zaposlenosti i u njezinoj realizaciji, te u zapošljavanju i rješavanju kadrovskih potreba udruženog rada; zatim omogućili pravo na profesionalno usmjeravanje u izboru škola, zvanja, zanimanja i radnog mjesta, stručnog osposobljavanja i posredovanja u zapošljavanju; također “radni ljudi” udruživanjem u SIZ pronalaze mogućnost korištenja prava na materijalno osiguranje i drugih prava tijekom privremene nezaposlenosti, čime se postiže odgovarajuća socijalna sigurnost privremeno nezaposlenih.
“Radni ljudi” sudjeluju – s organizacijama udruženog rada, društveno-političkim zajednicama, samoupravnim interesnim i drugim zajednicama, organima i organizacijama – u planiranju, ustanovljavanju i ostvarenju politike zaposlenosti i zapošljavanja, te prate, ispituju, utvrđuju i neposredno pridonose rješavanju kadrovskih potreba udruženoga rada. Svoje pravo na sudjelovanje u određivanju i oživotvorenju politike zaposlenosti i zapošljavanja ostvaruju neposredno i preko delegacija i delegata u skupštinama zajednica (SIZ, USIZ i RSIZ), pri čemu se “osobito zalažu za oživotvorenje osnovnih ustavnih prava radnika na rad”.
A prava “radnih ljudi” na profesionalno usmjeravanje, stručno osposobljavanje i posredovanje u zapošljavanju sadrže pravo na stručnu pomoć u izboru škola, zanimanja i radnog mjesta, te stručnu pomoć u profesionalnom usmjeravanju u školama, OOUR-ima i drugim organizacijama; pravo na osnovno obrazovanje kada je ono uvjet za zaposlenje, na
26
stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju radnika što su privremeno ostali nezaposleni (uključujući i radnike kojima predstoji prestanak zaposlenja uzrokovan višom silom); važna je i obveza posredovanja SIZ-ova u zapošljavanju, čime se koriste i radnici i organizacije udruženoga rada i građani, te posredovanja u inozemstvu radi zapošljavanja naših radnika ili njihova povratka u zemlju.
Materijalnu, pak, sigurnost za privremene nezaposlenosti “radni ljudi” stječu ostvarivanjem prava na novčanu naknadu, produženu novčanu naknadu, obiteljski dodatak, novčanu pomoć, smještaj i prehranu, naknadu za troškove osnovnog školovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, na naknadu putnih i selidbenih troškova, zdravstvenu zaštitu, invalidsko i mirovinsko osiguranje i doplatak za djecu.
Zadovoljavanje kadrovskih potreba i briga o materijalnoj sigurnosti privremeno nezaposlenih radnika
Prava i obveze nezaposleni radnici ostvaruju u svojoj samoupravnoj interesnoj zajednici zapošljavanja.
Samoupravne organizacije i zajednice te građani koji zapošljavaju radnike prijavljuju SIZ-u svoje trenutačne i planske kadrovske potrebe, u njoj se dogovaraju o ostvarivanju tih potreba, o profesionalnom razvoju kadrova, politici zaposlenosti i zapošljavanja, zajedničkom razjašnjavanju teškoća u svezi sa strukturalnim i tehničko-tehnološkim promjenama. RSIZ zapošljavanja angažira se i na organiziranju znanstvenoistraživačkog rada na svome području djelovanja, praćenju razvoja zanimanja i obrazovne strukture zaposlenih, promjenama i dopunama nomenklature zanimanja…
Zadatak je RSIZ-a da se brine o usavršavanju kadrova koji rade u zajedničkim stručnim službama USIZ-e i da djeluje konzultativno-instruktivno u svezi s primjenom – Zakona o zapošljavanju, međunarodnih sporazuma i drugih propisa, društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma u praksi samoupravnog interesnog organiziranja zapošljavanja.
Samoupravne interesne zajednice zapošljavanja, preko USIZ-a, u Republičkoj samoupravnoj interesnoj zajednici udružuju sredstva solidarnosti za pokriće troškova materijalnog osiguranja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije radnika koji su privremeno ostali nezaposleni (uključujući i one što im višom silom uzrokovana nezaposlenost predstoji) i za dogovorene troškove obavljanja zadataka u zapošljavanju.
Planiranje i udruživanje sredstava solidarnosti
Na svim razinama u samoupravnom interesnom organiziranju zapošljavanja utvrđuju se i ostvaruju planovi rada. Planovi općinskih SIZ-ova sadrže zajedničke ciljeve i zadatke – koji su dio opće politike u zaposlenosti i zapošljavanju, posebne zadatke – određene posebnošću potreba i mogućnosti zapošljavanja na području određenog SIZ-a i naznaku o sredstvima za ostvarenje predložene politike razvoja – uključujući sredstva što se planiraju udružiti u USIZ i RSIZ. Samoupravne interesne zajednice zapošljavanja (SIZ, USIZ i RSIZ) redovito donose svoje godišnje i srednjoročne planove djelovanja i razvoja.
U Republičkoj samoupravnoj interesnoj zajednici zapošljavanja SIZ-ovi, preko udruženih samoupravnih interesnih zajednica, udružuju sredstva solidarnosti za pokriće izdataka materijalnog osiguranja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije radnika koji su privremeno ostali nezaposleni ili im neposredno predstoji prestanak zaposlenja uzrokovan višom silom i za ublažavanje iznimno teškoga gospodarskog stanja do kojega na području SIZ-a može doći zbog prestanka rada pojedinih organizacija udruženoga rada.
Ovlasti delegacija i skupština samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje
Na svojim zborovima “radni ljudi” odlučuju o osnivanju samoupravnih interesnih zajednica zapošljavanja na svim razinama, o osnovama plana djelatnosti zapošljavanja, o udruživanju sredstava u SIZ-ove zapošljavanja i dr.
27
Delegacije za samoupravne interesne zajednice zapošljavanja osnivaju se u samoupravnim organizacijama, te samoupravnim i drugim zajednicama.
Funkcija delegacija za izbor delegata u skupštine udruženih samoupravnih interesnih zajednica povjerena je skupštinama SIZ-ova zapošljavanja udruženim u tim zajednicama, dok delegate Skupštine RSIZ-a biraju skupštine USIZ-a zapošljavanja.
O radu i odlučivanju skupštine udružene samoupravne interesne zajednice – uz delegate SIZ-ova – sudjeluju i predstavnici međuopćinskog vijeća Saveza sindikata Hrvatske, a u Skupštini Republičke samoupravne interesne zajednice zapošljavanja – uz delegate USIZ-a – predstavnici Vijeća Saveza sindikata Hrvatske.
Dužnosti izvršnog odbora skupštine i tajnika zajednice
Kao kolegijalni izvršni organ (skupština SIZ-a bira ga među svojim delegatima) izvršni odbor skupštine samoupravne interesne zajednice zapošljavanja utvrđuje prijedloge i nacrte svih akata koje skupština donosi, prijedloge i nacrte programa i plana rada skupštine.
Skupštine udruženih samoupravnih interesnih zajednica zapošljavanja i Skupština Republičke samoupravne interesne zajednice biraju svoje izvršne odbore, čije su ovlasti uvjetovane kompetencijama tih skupština.
Dužnost inokosnog poslovodnog organa u samoupravnoj interesnoj zajednici zapošljavanja obavlja tajnik. Imenuje ga skupština SIZ-a, a mahom je volonter. Skupštine USIZ-a i Skupština RSIZ-a imenuju tajnike na osnovi natječaja. Tajnici udruženih samoupravnih interesnih zajednica zapošljavanja istodobno su i rukovodioci zajedničkih stručnih služba, a Stručnom službom Republičke samoupravne interesne zajednice zapošljavanja rukovodi tajnik Zajednice.
Područje rada tajnika skupština udruženih samoupravnih interesnih zajednica zapošljavanja i tajnika skupštine Republičke samoupravne interesne zajednice isključivo je izvršno.
Navedena organizacija predviđala je i postojanje odbora “samoupravne radničke kontrole”.
Sjedište Zavoda za zapošljavanje
Do 1970. godine Republički zavod za zapošljavanje bio je smješten na prvom katu zgrade u Mesničkoj ulici br. 49, a od 1970. do 1978. godine u Leskovačkoj ulici br. 20 (danas Zeleni trg br. 1) u Zagrebu.
U prosincu 1978. Zavod seli u novoizgrađenu zgradu u Radničkoj cesti br. 1, gdje se i danas nalazi.
U zgradi je Središnja služba Zavoda prvobitno zauzimala četiri kata (IV-VII), a od 31. svibnja 1995. proširila se i na osmi kat koji je naknadno kupljen za potrebe Zavoda.
RRRAAADDD SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE UUU SSSAAAMMMOOOSSSTTTAAALLLNNNOOOJJJ RRREEEPPPUUUBBBLLLIIICCCIII HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOJJJ OOODDD 111999999111... DDDOOO DDDAAANNNAAASSS
Dana 25. lipnja 1991. objavljena je Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kao i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj: 31/25. lipnja 1991. godine). Odluke Sabora Republike Hrvatske predstavljaju prekretnicu u našoj povijesti pa tako i razvoju službe za zapošljavanje u Hrvatskoj.
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske definirala je (pod točkom IV) da:
28
“Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage.”
Međutim, iako su početkom postojanja mlade Hrvatske neki zakoni preuzeti kao privremeni zakoni Republike Hrvatske, Sabor je intenzivno donosio niz novih zakona prilagođenih novom društvu. Tako su u “Narodnim novinama” objavljeni sljedeći zakoni iz područja rada i zapošljavanja:
♦ Zakon o kretanju i boravku stranaca, 8. listopada 1991.
♦ Zakon o zapošljavanju stranaca , 2. travnja 1992.
♦ Zakon o radu, 8. lipnja 1995.
♦ Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, 12. srpnja 1996.
♦ Zakon o zapošljavanju, Zakon o inspekciji rada, Zakon o zaštiti na radu, 17. srpnja 1996.
♦ Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, 28. ožujka 2002.
♦ Zakon o strancima, 9. srpnja 2003.
Zavod za zapošljavanje djelovao je najprije u sastavu Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji, a novim Zakonom o zapošljavanju (“Narodne novine”, broj 59 od 17. srpnja 1996) Hrvatski zavod za zapošljavanje je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.
Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u Središnjoj službi, kao i u 22 područne službe.
Zavodom upravlja Upravno vijeće Zavoda od 9 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske:
• 5 članova, na prijedlog ministra ovlaštenog za rad i
• 4 člana, od kojih 2 predstavnika sindikata i 2 predstavnika poslodavaca, na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća ili na prijedlog reprezentativnih udruga poslodavaca i sindikata ako nije osnovano Gospodarsko-socijalno vijeće.
Mandat članova Upravnog vijeća traje 4 godine.
Voditelj Zavoda je ravnatelj kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra ovlaštenog za rad.
Na sjednici održanoj 21. ožujka 2002. Hrvatski sabor donio je i danas važeći Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (“Narodne novine“, broj 32 od 28. ožujka 2002).
U članku 1. ovog zakona uređuju se djelatnosti: posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje radi povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, aktivno djelovanje na tržištu rada radi poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage te novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zatim izvori sredstava za djelatnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda.
Člankom 56. Zakona Zavod je i nadalje javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, a koja obavlja poslove iz svoje djelatnosti u Središnjoj službi i u 22 područne službe s ispostavama.
Zavodom upravlja Upravno vijeće od 9 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, i to:
• 3 člana na prijedlog ministra ovlaštenog za rad i
29
• 6 članova, od kojih 3 predstavnika sindikata i 3 predstavnika poslodavaca, na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća ili na prijedlog reprezentativnih udruga poslodavaca i sindikata ako nije osnovano Gospodarsko-socijalno vijeće.
Mandat članova Upravnog vijeća traje 4 godine, a ono za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske.
Ravnatelj je i dalje voditelj Zavoda, imenuje ga i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra ovlaštenog za rad, a na temelju provedenog javnog natječaja.
Upravno vijeće Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na 11. sjednici održanoj 10. travnja 2003. donijelo je Statut Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji je stupio na snagu nakon što ga je potvrdio Hrvatski sabor, a objavljen je u “Narodnim novinama “, broj 86 od 24. svibnja 2003. Izmjene i dopune toga Statuta donijelo je Upravno vijeće na svojoj sjednici 3. studenog 2005. godine, a objavljene su u „Narodnim novinama“ broj 3 od 9. siječnja 2006.
30
Posredovanje pri zapošljavanju – rad s nezaposlenim osobama i poslodavcima Posredovanje pri zapošljavanju obuhvaća profesionalni odabir nezaposlenih i drugih
osoba čije stručne i druge radne sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama poslodavca. HZZ u posredovanju pri zapošljavanju djeluje nepristrano prema nezaposlenim osobama i poslodavcima, te isto obavlja bez naknade. Poslovi posredovanja pri zapošljavanju obavljaju se nakon dostavljene prijave potrebe za radnikom, a na osnovi evidencije nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, te na temelju procjene potrebnih znanja, vještina i sposobnosti za rad na određenim poslovima u neposrednoj suradnji s poslodavcem.
Poslodavac prijavu potrebe za radnikom može dostaviti HZZ-u osobno, poštom, elektroničkim putem ili na neki drugi način. Prijava potrebe za radnikom sadrži osnovne podatke o poslodavcu, te opis poslova i uvjete što radnik mora ispunjavati za obavljanje poslova za koje se traži posredovanje.
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 32/02, 86/02, 114/03. i 151/03) uveo je bitne promjene u radu Zavoda, osobito funkcije posredovanja pri zapošljavanju. Najvažnije promjene su:
♦ Uvođenje međunarodne definicije nezaposlene osobe (nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, te aktivno traži posao i raspoloživa je za rad);
Aktivno traženje posla obuhvaća: redovito javljanje Zavodu, podnošenje molbi i javljanje na oglase poslodavaca te pridržavanje obveza iz profesionalnog plana traženja posla.
Raspoloživost za rad znači: odazivanje na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenje, a u dogovorenim terminima između nezaposlene osobe i savjetodavca (dva puta u tjednu po tri sata).
♦ Ukidanje zakonske obveze poslodavca da prijavu potreba za radnicima za slobodna radna mjesta prijavi Hrvatskome zavodu za zapošljavanje;
♦ Mogućnost registriranja i otvaranja privatnih posrednika i agencija za posredovanje pri zapošljavanju.
Od 2001. godine razvija se informatička podrška u posredovanju što omogućava odabir radnika koji zadovoljavaju uvjete radnog mjesta, bez obzira u kojoj su područnoj službi ili ispostavi Zavoda. HZZ ima centraliziranu bazu podataka o slobodnim radnim mjestima i nezaposlenim osobama, što se dnevno ažurira. Od 2001. godine objavljuje se na WEB-stranici (www.hzz.hr) ponuda slobodnih radnih mjesta, te razmjenjuju podaci o slobodnim radnim mjestima s drugima Web portalima i drugim posrednicima u zapošljavanju.
Te izmjene zakonske regulative zahtijevale su prilagodbu poslovnih procesa HZZ-a, izvedenu u nekoliko područja:
♦ Uvedeni su «one-stop-shops» za nezaposlene osobe - u svim područnim službama HZZ-a uspostavljeni su Info-pultovi koji omogućavaju rad sa strankama na jednom mjestu (redovita javljanja nezaposlenih osoba, zakazivanje termina za prvu prijavu radi upisa u evidenciju nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, podnošenje zahtjeva za novčanu naknadu, zakazivanje termina za individualno savjetovanje kod osobnog savjetnika za zapošljavanje, izdavanje uvjerenja o statusu nezaposlenosti, te dobivanje pravnih savjeta).
♦ Uvedene su i standardizirane nove usluge prema nezaposlenima radi podizanja razine znanja i vještina vezanih uz aktivno traženje posla (radionice o izradi životopisa i o tome kako se predstaviti poslodavcu te radionice o metodama samoprocjene).
♦ Uvedeni su i »one-stop shops» za poslodavce (uredi za poslodavce) što nude sljedeće usluge poslodavcima: informacije o radnom potencijalu nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja iz evidencija HZZ-a; uslugu osobnog savjetnika za zapošljavanje pri odabiru kandidata za potrebe radnog mjesta; informacije o mogućnostima financijske podrške za novo zapošljavanje ili obrazovanje unutar mjera aktivne politike zapošljavanja; osiguravanje pravne pomoći iz područja zapošljavanja, te stručna i organizacijska pomoć u procesu
31
restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika; informiranje o poduzetničkoj infrastrukturi i gospodarskim kretanjima.
♦ U svim službama za zapošljavanje uvedeni su «job centri», u kojima se daju sljedeće usluge: informatička i stručna podrška za izradu životopisa i molbe za zaposlenje, uz mogućnost korištenja računala; dobivanje informacija o ponudi slobodnih radnih mjesta; informacije o korisnim Internet adresama (npr. institucije za obrazovanje odraslih, ostale institucije koje provode određene programe osposobljavanja i samozapošljavanja, te dr.); informacije o aktualnim zbivanjima u gospodarstvu.
♦ Uspostavljeni su i partnerski odnosi između Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija za posredovanje - Zavod je inicirao potpisivanje sporazuma o poslovnoj suradnji u kojima svim privatnim posrednicima i agencijama nudi suradnju u obliku internetskog povezivanja i razmjene slobodnih radnih mjesta.
Sukladno novim zakonskim propisima, nezaposlena je osoba obvezna provoditi aktivnosti radi utvrđivanja statusa nezaposlenosti, pripreme za zapošljavanje i povećanja njezine zapošljivosti, a koje su uređene Pravilnikom o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad. Aktivno traženje posla i raspoloživost za rad obuhvaćaju sva djelovanja nezaposlene osobe usmjerena ka pronalaženju posla koji odgovara njezinim stručnim, radnim i osobnim sposobnostima, a što znači da je obvezna:
� sudjelovati u skupnom informiranju, gdje se upoznaje s aktivnostima koje je obvezna provoditi u suradnji s HZZ-om, informira se o pravima i obvezama tijekom nezaposlenosti, o kretanjima na tržištu rada, te upoznaje s tehnikama i postupcima aktivnog traženja posla;
� pristupiti individualnom savjetovanju na kojem se utvrđuju stručne i radne sposobnosti nezaposlene osobe, za svaku nezaposlenu osobu prikupljaju podaci o redovitom i dodatnom obrazovanju te osposobljavanju, radnom iskustvu, vještinama i osobnim karakteristikama, socijalnim prilikama, te profesionalnim ciljevima i mogućnostima njihove realizacije;
� u suradnji s HZZ-om utvrditi profesionalni plan i pratiti njegovu provedbu, a koji se utvrđuje nakon provedenog skupnog informiranja i individualnog savjetovanja. Profesionalni plan sadrži popis poslova i djelatnosti koje nezaposlena osoba prema svojim stručnim i radnim sposobnostima može obavljati, te se utvrđuju aktivnosti i rokovi unutar pripreme za zapošljavanje, samozapošljavanje i traženje posla.
Međumjesno posredovanje
HZZ svim nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja što su spremni na prostornu pokretljivost radi svoga zapošljavanja, bilo da su spremni na dnevnu migraciju (na području Republike Hrvatske) bilo prihvaćanje posla u drugim područjima Republike Hrvatske, nudi uslugu međumjesnog posredovanja. Nezaposlena osoba koja želi raditi izvan mjesta prebivališta i spremna je na prostornu pokretljivost, izvješćuje o tome svoga savjetnika za zapošljavanje, koji će to unijeti u bazu podataka o nezaposlenim osobama. Osnovni podaci (osobni podaci, zanimanje, radni staž, posebna znanja i vještine i sl.) bit će dostupni pri tzv. međumjesnom posredovanju, te ako nezaposlena osoba odgovara uvjetima iz prijave, bit će obaviještena o mogućnostima zaposlenja izvan mjesta prebivališta.
Međumjesnim posredovanjem, prosječno na godinu Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje za otprilike 1.000 nezaposlenih osoba.
Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju
U posredovanju pri zapošljavanju znatan se dio aktivnosti odnosi na sezonsko zapošljavanje. HZZ sudjeluje u organizaciji sezonskoga zapošljavanja, pripremi sezonskih radnika u skladu sa zahtjevima poslodavaca, informira radnike o smještaju koji osigurava poslodavac, uvjetima rada, te plaća troškove puta od mjesta prebivališta do mjesta rada. Turizam je tradicionalno jedan od glavnih sektora hrvatskoga gospodarstva, u kojem je najizraženije sezonsko zapošljavanje. Posljednjih se godina, sezonskim zapošljavanjem, prosječno na godinu zaposli oko 20.000 nezaposlenih osoba.
32
Profesionalno usmjeravanje, rehabilitacija i obrazovanje Profesionalno usmjeravanje, profesionalna selekcija i organiziranje obrazovnih aktivnosti
s ciljem povećanja zapošljivosti, aktivnosti su kojima Hrvatski zavod za zapošljavanje nastoji djelovati na usklađivanju potreba i ponude na tržištu rada.
Profesionalno usmjeravanje i selekcija
Postojeći sustav profesionalnog usmjeravanja polazi od definicije u Rezoluciji o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju Vijeća ministara EU (obrazovanje/mladi) iz 2004. godine: “Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali svojom profesionalnom karijerom”.
Glavne su skupine korisnika usluga profesionalnog usmjeravanja nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, poslodavci, te učenici i njihovi roditelji.
S nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja provodi se savjetovanje temeljeno na procjeni sposobnosti, vještina i znanja, radi (re)definiranja profesionalnog plana zapošljavanja, obrazovanja/osposobljavanja/prekvalifikacije, odnosno upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju.
Također se radi na unapređenju znanja i vještina aktivnog traženja posla kroz radionice: Kako tražiti posao; Kako se predstaviti poslodavcu; Radionica samoprocjene.
Poslodavcima se najčešće daju usluge profesionalne selekcije, procjene individualnih potencijala kandidata, savjetovanja u području upravljanja ljudskim resursima, osobito za mala i srednja poduzeća koja nemaju razvijene odjele ljudskih resursa.
Zbog nedostatno razvijenih usluga profesionalnog usmjeravanja u obrazovnom sustavu, Zavod tradicionalno, iz preventivnih razloga, nastavlja raditi i na profesionalnom usmjeravanju učenika, paralelno podržavajući razvoj toga sustava u obrazovnim institucijama i širem okruženju.
Učenicima 8. razreda daju se usluge profesionalnog informiranja/savjetovanja pri izboru srednje škole; mišljenjem o profesionalnom usmjeravanju moguće je ostvariti prednost ili direktan upis u srednje škole (redoviti, posebni, prilagođeni program, nadareni). Provodi se i profesionalno usmjeravanje učenika srednjih škola te studenata radi izbora/promjene programa zbog neuspjeha, zdravstvenih kontraindikacija i dr.
Da bi se dala potpora razvoju sustava profesionalnog usmjeravanja u obrazovnim institucijama, organiziraju se regionalne radionice za savjetnike iz škola, prenose znanja i metode.
Godine 2004. donesena je “Strategija profesionalnog usmjeravanja u HZZ-u” u kojoj su navedene glavne odrednice: Jedinstvena osnova rada, razvoj sustava kvalitete usluga prema ciljnim skupinama, unapređenje i razvoj novih usluga, jedinstvena primjena i vrednovanje, načelo 'fleksigurnosti' (engl. ‘flexicurity’), stalno unapređenje kompetencija savjetnika, stalna promidžba usluga, nužnost razvoja usluga prema poduzećima i partnerstvo.
Tijekom 2005. provođen je projekt i izdan dokument “Standardi kvalitete profesionalnog usmjeravanja i selekcije u HZZ-u”. Cilj je bio unaprijediti prepoznatljivost i kvalitetu sustava profesionalnog usmjeravanja. Donošenjem standarda kvalitete očekuju se sljedeće glavne dobiti: lakše utvrđivanje potreba korisnika, lakša mogućnost praćenja, usporedbe i vrednovanja kvalitete, olakšano uvođenje u rad novih savjetnika.
Okončana je i prva faza rada na projektu ETF-a „Pregled politika profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj“ koja se odnosi na snimku stanja sustava profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio, na temelju upitnika OECD-a, snimiti stanje u sustavu profesionalnog usmjeravanja na nacionalnoj i regionalnim razinama, radi daljnjih prijedloga o unapređenju cjelokupnoga sustava profesionalnog usmjeravanja u području zapošljavanja i obrazovanja, sukladno smjernicama EU.
33
Krajem 2006. planira se završetak projekta prve verzije programa profesionalnog usmjeravanja u elektroničkom obliku „Moj izbor“ temeljenog na samoprocjeni interesa, sposobnosti i vještina. Program je namijenjen širokoj populaciji korisnika koji mogu dobiti savjet o najprimjerenijim izborima zanimanja. Prva verzija programa sadrži bazu od 250 opisa zanimanja. Programom će se koristiti sve područne službe HZZ-a i obrazovne institucije.
Sustav profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje daje stalnu podršku uspostavi mreže partnerstva na nacionalnoj i regionalnim razinama; omogućava potporu prijenosom znanja, vještina, metoda, instrumenata, standarda kvalitete (obrazovni sustav, komore, JLS, nevladin sektor), te ostvaruje stalnu međunarodnu suradnju bilateralnim projektima, kao i članstvo u Međunarodnoj organizaciji za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEVG).
Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invalidnošću
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u ukupnom broju stanovnika Republike Hrvatske gotovo 10 % ili 400.000 čine invalidne osobe. Populacija tih osoba vrlo je heterogena po uzrocima i stupnju invalidnosti te je neravnomjerno raspoređena prema dobnim skupinama. Najviše je osoba s invalidnošću u starijoj životnoj dobi. Međutim, ono po čemu se Hrvatska razlikuje od zemalja Europske unije je kudikamo veći udio osoba s invalidnošću u tzv. radnom kontingentu stanovništva (između 15. i 64. godine).
Prava na rad, slobodu rada i zaposlenje, osigurana su Ustavom Republike Hrvatske iz 1991. godine (NN, 41/1991). U članku 54. stoji: „Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakom je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost“. Analogno tom temeljnom pravu, i osobe s invalidnošću imaju pravo na slobodu izbora i zapošljavanja te osiguranje sredstava za život, radom i rezultatima rada.
Sukladno navedenom, Hrvatski zavod za zapošljavanje jedan je od ključnih partnera pri kreiranju i realizaciji politike poticanja zapošljavanja osoba s invalidnošću odnosno njihove radne, a time i šire socijalne integracije u zajednicu čiji su ravnopravni članovi.
U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dugi niz godina radilo se na pripremi za zapošljavanje i zapošljavanju osoba s invalidnošću, ali zahvaljujući sve većoj senzibiliziranosti društva, novim spoznajama i stavovima o potencijalu navedene skupine te njihova uključivanja u svijet rada, pokazala se potreba za stjecanjem dodatnih znanja na području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invalidnošću. Stoga je unutar projekta CARDS 2001. organizirana edukacija savjetnika za rad s invalidnim osobama, koji su potom obavili diseminacijske seminare u svim područnim službama radi prenošenja znanja i informacija koje omogućuju jedinstveni pristup populaciji nezaposlenih osoba s invalidnošću, ističući individualizaciju rada i prilagodbu postojećih procesa potrebama nezaposlenih osoba s invalidnošću.
Nadalje, kako bi se podigla razina kvalitete usluga nezaposlenim osobama s invalidnošću, te omogućilo ostvarenje njihovih prava temeljenih na odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 143/2002, 33/2005) koja se odnose na uključivanje u procese profesionalne rehabilitacije radi kasnijeg zapošljavanja, ažurirani su podaci o nezaposlenim osobama s invalidnošću i pripremljena kvalitetnija baza podataka. Navedena baza podataka rezultat je prikupljanja dokumentacije o invalidnosti, te intenzivnog individualnog rada savjetnika za rad sa osobama s invalidnošću sa svakom nezaposlenom invalidnom osobom.
U skladu s organizacijskim mogućnostima svake područne službe, prilagođuju se poslovni procesi da bi se individualizirao pristup nezaposlenim osobama s invalidnošću. Posebno educirani savjetnici za rad s invalidnim osobama, u skladu s mogućnostima i potrebama osoba s invalidnošću, te organizacijskim mogućnostima službe, provode prilagođene individualizirane metode informiranja i savjetovanja odnosno pripreme za zapošljavanje.
U suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom provedeno je istraživanje stavova poslodavaca o zapošljavanju osoba s invalidnošću. Rezultati provedenog istraživanje koriste se
34
kao podloga za planiranje budućih aktivnosti radi daljnje senzibilizacije poslodavaca o radnom i osobnom potencijalu osoba s invalidnošću.
Također se Hrvatski zavod za zapošljavanje aktivno uključuje u programe namijenjene osobama s invalidnošću čiji je krajnji cilj sprječavanje diskriminacije i socijalne isključenosti te stvaranje pozitivnog ozračja za uključivanje invalidnih osoba u svijet rada. Suradnja se odvija kako na lokalnim, tako i na nacionalnoj razini po principu kreiranja partnerskih odnosa državnih institucija, predstavnika gospodarstva, nevladinih institucija odnosno udruga koje skrbe o osobama s invalidnošću te samih invalidnih osoba i njihovih obitelji.
Obrazovanje za potrebe tržišta rada
Tržište je rada sve zahtjevnije što se tiče stručnih znanja, vještina i iskustava. Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao institucija koja posreduje pri zapošljavanju, dobiva izravne informacije o potrebama tržišta rada, i to kako za temeljnim zvanjima ili profesijama, tako i o potrebama za specifičnim i dodatnim znanjima i vještinama unutar zanimanja. Kako bi uskladio potrebe i ponudu na tržištu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje istražuje, organizira i financira različite vidove obrazovanja nezaposlenih osoba.
Prije provođenja obrazovanja nezaposlenih osoba obavlja se pouzdana procjena potreba za određenim zanimanjem u regiji, profesionalno usmjeravanje kandidata temeljeno na provjeri sposobnosti, motivacije, zdravstvenog stanja, prethodnog znanja i iskustva te ostalih relevantnih elemenata za osposobljavanje i rad.
Zavod organizira i sufinancira kraće osposobljavanje ili prekvalifikaciju nezaposlenih osoba, ako se time bitno povećavaju mogućnosti njihova zapošljavanja ili ako istodobno dolazi do zapošljavanja, te sudjeluje u projektima lokalnog partnerstva.
Posljednjih se godina tim aktivnostima najčešće obuhvati od 500 do 800 nezaposlenih osoba, te redovito prate njihovi učinci na stvarno zapošljavanje, a obrazovne se aktivnosti provode i unutar Programa mjera za poticanje zapošljavanja.
Poticanje zapošljavanja Stanje u gospodarstvu Republike Hrvatske početkom devedesetih godina imalo je za
posljedicu: izrazito visoki stupanj evidentirane nezaposlenosti, udio velikog broja posebnih skupina nezaposlenih osoba (invalidi, hrvatski branitelji), izrazito slabu pokretljivost nezaposlenih osoba, te nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada, kako na ukupnoj, tako i na regionalnoj razini.
U takvoj situaciji Zavod za zapošljavanje izradio je cjelovit sustav mjera i aktivnosti aktivne politike zapošljavanja, čime se utječe na smanjenje ukupne evidentirane nezaposlenosti, osiguranje deficitarnih zanimanja, zapošljavanje određenih kategorija (branitelji, invalidne osobe, starije osobe), zatim potiče poslodavce na otvaranje novih radnih mjesta, a i prostornu i profesionalnu pokretljivost nezaposlenih osoba s višom i visokom stručnom spremom te radnika u građevinarstvu.
Provedba mjera aktivne politike počinje godine 1992. s relativno malim brojem poticajnih mjera, čiji se obuhvat godinama proširuje, a provode se kontinuirano do lipnja 1996. godine, tj. do donošenja Zakona o zapošljavanju (NN 59/1996), kada je ustrojen Hrvatski zavod za zapošljavanje kao javna ustanova i od tada djeluje kao samostalna pravna osoba.
U tom je razdoblju, primjenom mjera aktivne politike zapošljavanja, obuhvaćeno 68.317 osoba.
Nacionalna politika zapošljavanja
Nakon što je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora prihvatio Nacionalnu politiku zapošljavanja, na sjednici održanoj 27. veljače 1998. godine, Hrvatski zavod za zapošljavanje razvio je pet novih programa. Cilj programa bio je utjecati na kretanja na tržištu rada zbog smanjenja nezaposlenosti, otvaranja novih radnih mjesta, pomoći pri restrukturiranju
35
gospodarstva i smanjenju strukturne neusklađenosti između ponude i potražnje za radnom snagom, kako u prostornom pogledu, tako i s gledišta kvalifikacijske strukture.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. travnja 1998. prihvatila Prvi program mjera u provedbi Nacionalne politike zapošljavanja koji se odnosio na: sufinanciranje zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, sufinanciranje troškova uvođenja u posao, stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju za deficitarna zanimanja, kao i sufinanciranje zapošljavanja hrvatskih branitelja, djece i supružnika poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
Program se provodio od 23. travnja 1998. do 15. ožujka 2000. godine. U prosincu 1999. uvedene se dodatne mjere o sufinanciranju zapošljavanja starijih osoba (žene iznad 45 i muškarci iznad 50 godina), sufinanciranju zapošljavanja osoba s invalidnošću te zapošljavanju mladih osoba strukovnih zanimanja i obveznih stažista.
U navedenom razdoblju obuhvaćeno je 21.547 osoba, od čega je 19.466 zaposleno, a 2.083 su osobe upućene na obrazovanje. Program je ponovno aktiviran od 1. rujna. do 31. prosinca 2001. godine, te je dodatno obuhvaćeno 4.311 nezaposlenih osoba.
Osim navedenih mjera sufinanciranja zapošljavanja te stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije, unutar Nacionalne politike zapošljavanja provodili su se i programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva te samozapošljavanja i programi javnih radova. Svrha programa kreditiranja bila je: dodjelom povoljnijih kredita postojećim poduzećima koja su svrstana u malo i srednje poduzetništvo omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećeg broja zaposlenih, te potaknuti samozapošljavanje nezaposlenih osoba s jasnom poduzetničkom idejom i sposobnosti za samostalno vođenje posla. Programe javnih radova inicirale su lokalne zajednice, a bili su namijenjeni teže zapošljivim skupinama nezaposlenih što nemaju drugih mogućnosti zapošljavanja, koje dugo traže posao i ne mogu sudjelovati u drugim programima tržišta rada.
Program poticanja zapošljavanja
U razdoblju od 1. ožujka 2002. do 4. kolovoza 2005. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je Program poticanja zapošljavanja da bi utjecao na promjene negativnih tendencija nezaposlenosti i povećanje zapošljivosti određenih ciljanih skupina. Programom se nastojalo poticati zapošljavanje mladih osoba s visokoškolskim obrazovanjem, kraće i kvalitetnije studiranje, stimulirati povratak u mjesto prebivališta te ostanak mladih u RH, osigurati mogućnost stjecanja primijenjenih znanja i postizanja samostalnosti u zvanjima za koja su se školovali; zatim poticati zapošljavanje mladih osoba obrtničkih zanimanja; uskladiti potrebe tržišta rada za deficitarnim zanimanjima programima obrazovanja, te posebice poticati zapošljavanje starijih osoba, osoba s invalidnošću i razvojačenih branitelja iz Domovinskoga rata.
Cjelovitim Programom poticanja zapošljavanja obuhvaćena je ukupno 80.371 osoba.
Mjere iz Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja za 2006. godinu u ovlasti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
Temeljem Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja za razdoblje od 2005. do 2008. godine, usvojenog Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. prosinca 2004. godine, međuresorna radna skupina izradila je plan za poticanje zapošljavanja za 2006.
Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 2. ožujka 2006. godine, donijela je Odluku o prihvaćanju Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja za 2006. godinu s provedbenim mjerama koje se temelje na smjernicama i preporukama Europske strategije zapošljavanja.
Mjere iz Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja sadrže elemente državne potpore, te su usklađene sa Zakonom o državnim potporama (NN 140/05) i Uredbom o državnim potporama (NN 121/03).
Provedbene mjere iz Godišnjega plana poticanja zapošljavanja za 2006. godinu u ovlasti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje zapošljavanja mladih osoba,
36
dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba starije životne dobi, te posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenih osoba na otvorenom tržištu rada, kao i poticanje obrazovanja nezaposlenih osoba. U razradi provedbenih mjera posebno je istaknuto promoviranje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mjerama sufinanciranja zapošljavanja osoba s invalidnošću, osoba s otežanim faktorom zapošljivosti, nezaposlenih samohranih roditelja malodobne djece, nezaposlenih hrvatskih branitelja i sl., te uključivanje u programe javnih radova koje provode jedinice lokalne samouprave, a i provedba mjera iz Nacionalnog programa za Rome.
Materijalno osiguranje nezaposlenih osoba Jedna od osnovnih djelatnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje je materijalno
osiguranje nezaposlenih osoba. Nezaposlene osobe svoja prava ostvaruju na temelju više zakona, ali je najveći dio njihove socijalne zaštite reguliran Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (“Narodne novine”, br. 32/02, 86/02, 114/03, 151/03). To je drugi zakon koji je donesen u Republici Hrvatskoj od njezina osamostaljenja koji regulira zaštitu nezaposlenih osoba. Prvi je bio Zakon o zapošljavanju (“Narodne novine”, br. 59/96).
Nezaposlena osoba prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti može ostvariti ova prava: pravo na novčanu naknadu, pravo na novčanu pomoć, pravo na naknadu troškova tijekom obrazovanja, pravo na jednokratnu novčanu pomoć, pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova, pravo na mirovinsko osiguranje.
Novčana naknada, odnosno naknada za nezaposlenost, jedan je od najvažnijih instrumenata u sustavu zaštite od nezaposlenosti. Njezina je osnovna funkcija smanjiti dohodovnu nesigurnost uzrokovanu gubitkom posla i time olakšati ponovno uključivanje u tržište rada, a istu će funkciju uspješno ostvariti ako ne nameće značajno povećanje doprinosa i ne destimulira ljude da rade.
Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Od toga je izuzeta žena kojoj je prestao radni odnos, a ima dijete koje nije navršilo godinu dana. Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili sporazumom.
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodnog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade.
Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od 78 do 390 dana. Iznimka je žena što je provela na radu 30 godina, odnosno muškarac koji je proveo na radu 35 godina, a koji imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na tu naknadu.
Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu. Uvjeti i način isplate utvrđeni su Odlukom o isplati novčane naknade u jednokratnom iznosu (“Narodne novine”, br. 92/03). Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta odnosno samostalne djelatnosti, a i za zapošljavanje u trgovačkom društvu u kojem nezaposlena osoba ima nevećinski udio.
Visina novčane naknade utvrđuje se prema prosječnoj plaći umanjenoj za obvezne doprinose, ostvarenoj u punom radnom vremenu u posljednja tri mjeseca provedena na radu. Novčana naknada ne može biti niža od 20 % iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske prema posljednjem objavljenom podatku, niti viša od iznosa koji svojom
37
odlukom utvrdi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra ovlaštenog za rad uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i ministra mjerodavnog za financije.
Temeljem toga Zakona nezaposlenoj osobi kojoj je radni odnos prestao zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza pripada uz utvrđenu visinu novčane naknade i pravo na jednokratni dodatak u iznosu dvije, četiri ili šest najviših mjesečnih novčanih naknada ako je provela na radu kod posljednjeg poslodavca 20 i više, 25 i više, odnosno 30 i više godina.
Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je i ostvarivanje prava iz nezaposlenosti temeljem rada u inozemstvu. Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora. Ako je radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava tijekom nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran u slučaju nezaposlenosti, može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona ako je doprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu tijekom najmanje 9 mjeseci u posljednja 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu.
Ugovori o socijalnom osiguranju koji sadrže odredbe o nezaposlenosti zaključeni su s Bosnom i Hercegovinom, Republikom Bugarskom, Srbijom i Crnom Gorom, Kraljevinom Belgijom, Velikim Vojvodstvom Luksemburga, Talijanskom Republikom, Kraljevinom Nizozemskom, Republikom Austrijom, Republikom Makedonijom, Republikom Slovenijom, Slovačkom Republikom, Češkom Republikom, Republikom Mađarskom, a temeljem točke III. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Sporazum o osiguranju u slučaju nezaposlenosti, sklopljen između bivše SFRJ i SR Njemačke.
Potrebno je istaknuti da je pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti, osim Zakonom o zapošljavanju, odnosno Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, propisano i Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (“Narodne novine”, br. 2/94), te Zakonima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (“Narodne novine” br. 108/96 i 94/01), a odnosilo se na nezaposlene osobe koje imaju status hrvatskoga branitelja i članove obitelji poginulih hrvatskih branitelja, odnosno djecu i udovice. Nezaposlenim osobama što imaju status hrvatskoga branitelja, a koji je definiran odredbama toga Zakona, pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti pripadalo je, ovisno o ukupnom vremenu provedenome u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, u trajanju od najmanje 104 do najviše 468 dana.
Udio korisnika novčane naknade u populaciji nezaposlenih u posljednjih desetak godina gotovo kontinuirano se povećavao, i to u rasponu od 15 do 24 %.
Zapošljavanje hrvatskih državljana u inozemstvu Nakon osamostaljenja Republika je Hrvatska sklopila međunarodne sporazume o
zapošljavanju s dvije zemlje, i to:
1. Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u SR Njemačkoj - potpisan 1992. godine, a obnavljan 1998. i 2005. godine;
2. Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Republike Slovenije o zapošljavanju, objavljen u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori br. 3/1994.
U proteklom 15-godišnjem razdoblju najveći je interes bio za zapošljavanjem u SR Njemačkoj.
Hrvatski je zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih tehničara te «gostujućih radnika» i studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj, a i pri zapošljavanju pomoraca na brodovima inozemnih tvrtki.
Sezonsko zapošljavanje radnika u SR Njemačkoj
Najveći broj zapošljavanja sezonskog je karaktera. Sezonsko se zapošljavanje odnosi na zapošljavanje radnika u području poljoprivrede (sve vrste - povrtlarstvo, voćarstvo,
38
vinogradarstvo, šumarstvo), ugostiteljstvo (restorani i hoteli) i područje zabave. Najviše sezonskih radnika zapošljava se u poljoprivredi (oko 70 %), a manje u ostalim djelatnostima (ugostiteljstvo, zabava).
Sezonsko zapošljavanje radnika, u trajanju do 4 mjeseca u kalendarskoj godini, obavlja se temeljem ugovora koji njemački poslodavac podnosi ovlaštenom mjesnom Zavodu za rad gdje prijavljuje svoje potrebe i dobiva odobrenje u skladu s tržištem rada. Znatan dio radnika već godinama radi kod istih poslodavaca, koji im svake godine preko Središnjeg ureda za posredovanje SR Njemačke u Bonnu ponovno šalju nove ugovore o zaposlenju. Ako njemački poslodavac ne traži poimence određenu osobu, već navodi samo uvjete (npr. spol, posebna znanja, starosna dob), tada Zavod za zapošljavanje organizira odabir traženih radnika te u dogovoru s poslodavcem predlaže njihovo zapošljavanje.
Zapošljavanje medicinskih tehničara
Budući da su u SR Njemačkoj medicinski tehničari općeg smjera deficitarno zanimanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje pri zapošljavanju tog kadra u SR Njemačkoj. Medicinski se tehničari zapošljavaju u bolnicama i umirovljeničkim domovima.
Odabir kandidata obavlja hrvatsko-njemačka komisija koja se sastaje nekoliko puta na godinu. Medicinski tehničari koje predloži Hrvatski zavod za zapošljavanje pristupaju, uz prateću dokumentaciju, provjeri znanja njemačkoga jezika. Nakon prolazne ocjene Komisije, Središnji ured za posredovanje SR Njemačke dostavlja Hrvatskome zavodu za zapošljavanje ugovore za rad u SR Njemačkoj. Nakon ovjeravanja ugovora medicinski tehničari odlaze u Veleposlanstvo SR Njemačke, podnose zahtjeve za izdavanje ulaznih radnih viza, te odlaze na rad u SR Njemačku.
Zapošljavanje „gostujućih radnika“
Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika radi usavršavanja njihova profesionalnog i jezičnog znanja (Sporazum o radnicima na privremenom radu) - sklopljen 13. rujna 2002. (NN - Međunarodni ugovori 14/2002), predviđena je mogućnost zapošljavanja (do 18 mjeseci) 500 radnika iz Republike Hrvatske u SR Njemačkoj.
Biti gostujući radnik (Gastarbeitnehmer) u SR Njemačkoj nosi veće prednosti od statusa sezonskoga radnika, ali su i uvjeti za taj način zapošljavanja zahtjevniji. Sporazumom se omogućuje obostrano upućivanje stručnih radnika u države-ugovornice radi stručnog usavršavanja i učenja jezika, i to od 12 do 18 mjeseci. Radnici ne smiju biti mlađi od 18 niti stariji od 40 godina.
Za posredovanje zapošljavanja gostujućih radnika u SR Njemačkoj ovlaštene su ove ustanove: Središnji ured za posredovanje SR Njemačke u Bonnu (ZAV) i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Kandidate predlažu područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Zapošljavanje studenata tijekom ljetnih praznika
Za zapošljavanje redovitih studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj (do tri mjeseca), Središnji ured za posredovanje u Bonnu dodijelio je Republici Hrvatskoj kvotu od 30 studenata na godinu.
Natječaj za upućivanje na ljetnu praksu u Njemačkoj otvoren je do 31. prosinca tekuće godine, a za obavljanje prakse u idućoj godini. Zainteresirani za rad u Njemačkoj tijekom praznika moraju biti redoviti studenti, poznavati njemački jezik te biti raspoloživi za rad tijekom ljetnih praznika.
Zapošljavanje inozemnih studenata u Njemačkoj dopušteno je samo preko Središnjeg ureda za posredovanje SR Njemačke.
Zapošljavanje pomoraca na inozemnim brodovima
39
Sve aktivnosti oko posredovanja pomoraca na inozemnim brodovima obavljaju područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u Rijeci i Splitu na koje je Zavod prenio obveze posredovanja.
Proteklih se godina, posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u inozemstvu zapošljavalo od 5.000 do 8.000 hrvatskih državljana na godinu.
Zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj Hrvatski zavod za zapošljavanje bio je ovlašten za izdavanje dozvola za rad strancima u
Republici Hrvatskoj od 1991. do 2003. godine. Strani državljani i osobe bez državljanstva mogle su zasnovati radni odnos ili raditi u Republici Hrvatskoj samo na temelju radne dozvole odobrene sukladno Zakonu o zapošljavanju stranaca („Narodne novine“ broj: 19/92, 33/92, 89/92, 26/93. i 52/94).
Osnovni preduvjet za podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole strancu bio je reguliran boravak sukladno Zakonu o kretanju i boravku stranaca (“Narodne novine”broj 53/91, 22/92, 26/93. i 29/94). Hrvatski zavod za zapošljavanje izdavao je radne dozvole strancima koji su u smislu toga Zakona imali odobren produženi boravak, trajno nastanjenje ili poslovnu vizu. O vrsti boravka ovisila je i vrsta radne dozvole te rok važenja radne dozvole.
Prema vrsti boravka, sukladno Zakonu o zapošljavanju stranaca, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdavao je osobnu radnu dozvolu trajno nastanjenom strancu i strancu s poslovnom vizom, a radnu dozvolu poslodavcu za stranca s odobrenim produženim boravkom u Republici Hrvatskoj ili poslodavcu za stranca radnika dnevnog migranta.
Radne dozvole izdavane su poslodavcima za strance pod uvjetom da među nezaposlenim osobama u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nije bilo osoba koje su ispunjavale uvjete poslodavaca za zasnivanje radnog odnosa, a u skladu s politikom tržišta rada u Republici Hrvatskoj.
Radne dozvole izdavane su na određeno vrijeme, i to u pravilu na godinu dana.
U navedenom razdoblju najviše zahtjeva za izdavanje radnih dozvola strancima za rad u Republici Hrvatskoj podneseno je za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Od kraja devedesetih postupno se povećava broj radnih dozvola odobren stranim državljanima iz zapadnoeuropskih zemalja: npr. Austrije, Njemačke, Italije, Francuske i Velike Britanije. Također brojni su zahtjevi podneseni za državljane Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Ruske Federacije, Slovačke, Ukrajine, a znatan broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola podnijeli su i državljani Kine i SAD-a.
Prema Zakonu o strancima („Narodne novine“ broj 109/2003) koji je stupio na snagu 17. srpnja 2003. godine, a počeo se primjenjivati od 1. siječnja 2004. godine, za izdavanje radnih dozvola strancima ovlašteno je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Projekti s potporom međunarodne zajednice Posljednjih nekoliko godina Hrvatski je zavod za zapošljavanje, u suradnji s Delegacijom
Europske komisije u Zagrebu, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva (Upravom za rad i tržište rada), Ministarstvom financija i Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija pripremio i provodio sljedeće CARDS i PHARE programe. Projekt «Restrukturiranje tržišta rada» - CARDS 2001.
Program je započeo u lipnju 2003. godine, a 31. siječnja 2005. je, prema ugovoru, završena tehnička pomoć za provođenje projekta. Njegova je vrijednost iznosila 3.000.000 eura.
♦ Unutar tog projekta, na uzorku od 2.000 poslodavaca, provedena je anketa o stanju na tržištu rada u suradnji s agencijom «PULS» u četiri županije: Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj; na temelju dobivenih rezultata izrađena je studija o stanju na tržištima rada spomenutih županija.
40
♦ Izrađena je strategija djelatnosti profesionalnog usmjeravanja. Kao jedan od elemenata unapređenja sustava profesionalnog usmjeravanja planirano je uvođenje programa u elektroničkom obliku na načelu samopomoći. U tu je svrhu odabran, u svijetu često korišten, britanski program tzv. CASCAiD program. Korištenje tog programa planirano je u svim područnim službama HZZ-a i u obrazovnim institucijama. Program je namijenjen širokoj populaciji korisnika pa se može koristiti pri profesionalnom usmjeravanju učenika osnovnih i srednjih škola, te odraslih u svim fazama njihova profesionalnog razvoja. Njegova primjena će mnogo većem broju korisnika omogućit dobivanje informacija o pojedinim zanimanjima, uvjetima školovanja, te odabiru najprikladnijeg zanimanja.
♦ Proveden je trening 21 savjetnika iz odjela za profesionalnu orijentaciju koji su osposobljeni za prenošenje vještina na osobe iz škola i HZZ-a vezanih za informiranje učenika o njihovim mogućnostima na tržištu rada.
♦ Educirano je 26 savjetnika unutar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji će raditi isključivo s invalidnim i teže zapošljivim osobama.
♦ Nabavljena je informatička oprema (serveri, radne stanice, pisači) u vrijednosti od 530.000 eura, koja je instalirana u centralnom sustavu u Središnjoj službi HZZ-a, te u svim područnim službama HZZ-a, ovisno o veličini službe i potrebama. Izvan sustava HZZ-a oprema je instalirana u 3 Centra za potporu poslovnim promjenama u Rijeci i u 4 Tranzicijska centra u MORH.
♦ Organiziran je seminar sa sindikatima o restrukturiranju poduzeća i konceput rada CPPP-a.
♦ Uspostavljeni su Centri za potporu poslovnim promjenama (tzv. mobility centri) u ovim poduzećima: «Luka» Rijeka, «RIO» Rijeka, «Lumik» Rijeka, «Belje» Osijek, te 3 centra u Ministarstvu obrane RH u Zagrebu, Osijeku i Splitu (s dislociranim uredom u Metkoviću); sredstva kojima se financirao rad centara bila su dostupna do 31. 12. 2005. godine; osnovna svrha uspostavljanja tih centara bila je davanje usluga radnicima poduzeća koja se nalaze u procesu restrukturiranja, tj. potpore i pomoći u njihovu ponovnom zapošljavanju odnosno samozapošljavanju podizanjem razine njihove zapošljivosti; u radu centara sudjelovali su posebno educirani savjetnici iz HZZ-a i posebno educirane osobe poslodavaca u čijim su poduzećima centri uspostavljeni.
Projekt «Lokalna partnerstva za zapošljavanje» - CARDS 2002.
Vrijednost tog projekta iznosi 893 604 eura, a njegova je provedba trajala od listopada 2004. do 16. lipnja 2006. Svrha je projekta bila povećati usklađenost strukovnog obrazovanja s trenutačnim i prognoziranim potrebama tržišta rada te značajno smanjenje nezaposlenosti. Ciljevi su projekta bili: ♦ unaprijediti spoznaje o tržištu rada na razini županije, ♦ osnažiti razvoj ljudskog potencijala, ♦ smanjiti stopu nezaposlenosti ♦ unaprijediti spoznaje o principima, mehanizmima, pravilima i postupcima Europskoga
socijalnog fonda.
Projekt je proveden u četiri županije: Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj. Unutar projekta izrađene su analize lokalnih tržišta rada na temelju provedenih empirijskih istraživanja te donesene strategije razvoja ljudskog potencijala i zapošljavanja za pojedine županije koje sudjeluju u projektu. Osim toga, organizirane su radionice i osposobljavanja lokalnih partnera i osoblja HZZ-a o principima, mehanizmima, pravilima i postupcima Europskoga socijalnog fonda, a izrađena je i internet stranica unutar stranice HZZ-a (www.hzz.hr) na kojoj se mogu naći sve važne informacije o projektu i njegovoj provedbi, a i relevantni dokumenti i priručnici nastali unutar projekta. Projekt je uspješno završen formiranjem lokalnih partnerstava za zapošljavanje u obliku Regionalnih vijeća za tržište rada. Na Upravnom vijeću HZZ-a usvojen je model tih Vijeća kao savjetodavnih tijela koja će pratiti razvoj regionalnih tržišta rada i aktivne politike zapošljavanja na razini županije.
41
Projekt «Decentralizacija i reorganizacija Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje» - CARDS 2003.
Svrha i ciljevi projekta su ojačati regionalnu i lokalnu sposobnost Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje unaprjeđivanjem vještina, tehnološkog znanja i iskustva potrebnog za decentralizirano djelovanje HZZ-a, što će imati učinak na izravnije uključivanje u lokalne razvojne potrebe i inicijative. Decentralizacija HZZ-a dio je dugoročne strategije koja će se provesti nakon što se standardizira poslovno djelovanje HZZ-a, te tehnički podrži informacijskom tehnologijom. Vrijednost projekta je 500.000 eura. Provedba projekta započela je 25. travnja 2006. i trajat će 18 mjeseci.
Glavni su dijelovi projekta:
♦ analiza sadašnjeg načina rada i organizacijske strukture HZZ-a koja će omogućiti daljnju decentralizaciju standardiziranoga poslovnog djelovanja unutar HZZ-a;
♦ preporuke o načinu poboljšanja postojećih postupaka te provedba decentralizacije HZZ-a;
♦ analiza potreba osposobljavanja djelatnika u područnim službama i Središnjem uredu koja se tiče vještina i tehnološkog znanja i iskustva potrebnog za provedbu daljnje decentralizacije (npr. vještine i tehnološko znanje te iskustvo vezano uz: vođenje projekta, financiranje, odnose s javnošću, razvoj analitičkih usluga, nadzor i ocjenjivanje usluga te način rada, itd.);
♦ osposobljavanje djelatnika područnih služba i Središnjeg ureda HZZ-a temeljeno na rezultatima analize potreba osposobljavanja.
Projekt «Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 2» - CARDS 2004.
Vrijednost projekta iznosi 1.500.000 eura. Ciljevi su projekta isti kao za projekt CARDS 2002, tako da je projekt proširen na daljnje četiri županije (Ličko-senjska, Karlovačka, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija). Projekt je započeo 7. studenog 2005. godine, a trajat će 18 mjeseci. Unutar projekta do sada su izrađene analize lokalnih tržišta rada na temelju provedenih empirijskih istraživanja te je održano osposobljavanje zaposlenika u područnim službama HZZ-a o principima, mehanizmima, pravilima i postupcima Europskoga socijalnog fonda. Taj se projekt provodi u neposrednoj suradnji sa CARDS-projektom za provedbu Regionalnih operativnih programa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te su ustanovljena načela i preferirani lokalni model suradnje. Prema ustanovljenom modelu, unutar svakog Regionalnog partnerskog vijeća osnovana je Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala koja predstavlja predviđeno lokalno partnerstvo za zapošljavanje. Tematske radne skupine donijet će regionalne strategije razvoja ljudskog potencijala te će pripremiti individualne projekte vezane za tržište rada što će se natjecati za dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije. Projekt «Aktivne mjere zapošljavanja za skupine kojima prijeti socijalna isključenost» – PHARE 2005
Vrijednost projekta je 2.250.000 eura. Cilj je projekta olakšati pristup tržištu rada nezaposlenim osobama kojima prijeti socijalna isključenost korištenjem mjera aktivne politike zapošljavanja kreiranih prema potrebama ciljanih skupina. Priprema natječajne dokumentacije za provedbu projekta je u tijeku, a od projekta se očekuju sljedeći rezultati:
♦ temeljita evaluacija dosadašnjih mjera za poticanje zapošljavanja; ♦ osmišljavanje nove palete mjera koja će uključiti one stare mjere što su nakon evaluacije
ocijenjene kao učinkovite te nove mjere; ♦ veća stručna spremnost zaposlenih u HZZ-u pri kreiranju i provođenju aktivne politike
zapošljavanja; ♦ povećana razina zapošljivosti skupina kojima prijeti socijalna isključenost. Projekt „Razvoj jadranskog tržišta rada“ – SVILMA
Projekt se provodi unutar Programa jadranske prekogranične suradnje INTERREG IIIA (Interreg Adriatic Cross Border) u kojem, osim Hrvatske, sudjeluju Bosna i Hercegovina, Srbija i
42
Crna Gora, Albanija te talijanske jadranske regije Veneto, Friuli Venezia Giulia, Emilia Romagna, Marche, Abruzzo, Molise i Puglia. Cilj je programa razvijanje institucionalne, gospodarske i socijalne suradnje između navedenih zemalja i regija. Projekt SVILMA unutar INTERREG-a IIIA provodi se da bi se povezivala i razmijenila iskustva između prekograničnih tržišta rada. Nositelj je projekta talijanska regija Veneto, a u provedbi projekta s hrvatske strane sudjeluje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Provedba SVILME započela je u travnju 2004. godine, a završit će u prosincu 2006. Vrijednost je projekta 1.317.500 eura. Unutar projekta SVILMA HZZ je u svibnju 2006. organizirao jednodnevni nacionalni seminar pod nazivom „Hrvatsko tržište rada i njegova jadranska komponenta“.
Informatička podrška poslovanju Zavoda Stvaranjem vlastite informatičke podrške poslovanju početkom devedesetih godina prišlo se izgradnji informacijskog sustava kao podrške cjelokupnom procesu poslovanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Od početne platforme DOS – NOVEL –CLIPPER iz 1993. godine, pod kojim se unose, obrađuju i održavaju podaci iz područja evidencije nezaposlenih osoba, posredovanja pri zapošljavanju i novčane naknade, razvijen je cjelovit informacijski sustav, koji funkcionalno podržava proces obrade podataka, pristup internetu, sustav elektroničke pošte i internu razmjenu podataka. Sustav se temelji na centraliziranom, suvremenom troslojnom „enterprise“ rješenju koje se oslanja na web-tehnologiju. Za pristup aplikacijama dovoljan je internet preglednik.
Programska rješenja razvijena su i održavaju se uglavnom u suradnji s vanjskim suradnicima.
Do kraja 2005. godine postignuti su ovi učinci: Na tehničkoj razini: ♦ Provedena računalna mreža u svim područnim službama i ispostavama Hrvatskoga zavoda
za zapošljavanje koje su definirane Idejnim projektom cjelovitoga informacijskoga sustava djelatnosti iz zapošljavanja.
♦ Uspostavljena je WAN mreža svih ispostava i područnih služba.
♦ Izlaz na Internet omogućen je svim radnim mjestima koja trebaju takav način rada, preko Središnje službe.
Na sistemskoj razini primijenjene su najnovije verzije:
♦ istemskog softvera Windows XP, Windows 2000 i Windows Server 2003,
♦ baze podataka MS SQL Server Enterprise 2000,
♦ implementiran je sustav antivirusne zaštite, sustav zaštite od neovlaštenog pristupa te sustavi kontrole, nadzora i upravljana informacijskim sustavom.
Na standardizaciji, poboljšanju, zaštiti podataka i izvješćima:
♦ Temeljem izrađene studije „Strateški plan razvoja informacijskog sustava Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje“, kojom su definirani i standardizirani poslovni procesi, tijekom 2002. godine započet je razvoj cjelovitog informacijskog sustava. Razvijena je informatička podrška za ključni poslovni proces: posredovanje pri zapošljavanju koji je do sredine 2003. godine primijenjen u cijelom Zavodu. Također je razvijena informatička podrška za ostale osnovne sustave i poslovne procese: financije i računovodstvo, pravni poslovi (materijalno-pravna zaštita), uredsko poslovanje, upravljanje ljudskim resursima. U završnoj je fazi sva informatička podrška, pomoću razvijenih aplikativnih modula, integrirana u cjelinu koja najbolje povezuje sve ključne poslovne procese u Zavodu.
♦ Za potporu poslovnom odlučivanju koristi se izvještajni sustav što se oslanja na skladište podataka.
43
♦ Osim izradbe redovitih periodičnih statističkih izvješća na hijerarhijskoj i strukturnoj razini, prema potrebama i zahtjevima, izrađuju se i izvješća koja omogućuju lakše uspoređivanje s podacima vanjskih institucija.
Na uvođenju novih programskih rješenja:
♦ Poslovna komunikacija poslodavaca s HZZ-om omogućena je i korištenjem Interneta iz ureda samog poslodavca i dostupna je svim zainteresiranim 24X7X365.
♦ Korištenjem Interneta tražitelji zaposlenja mogu pronaći radno mjesto, komunicirati sa savjetodavcem, te pisanjem standardiziranoga životopisa predstaviti se budućem poslodavcu.
♦ Uvedeni su razni javni web-servisi kao usluge građanima u komunikaciji s HZZ-om (pregled slobodnih radnih mjesta, izrada životopisa).
Na suradnji s drugim državnim ustanovama pri razmjeni podataka:
♦ preuzimanje podataka iz HZMO-a, preuzimanje podataka iz Regos-a, priprema podataka za HZZO, razmjena podataka o slobodnim radnim mjestima s registriranim privatnim posrednicima za zapošljavanje.
Na informacijskoj izobrazbi djelatnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
♦ U Središnjoj službi kontinuirano se provodi izobrazba djelatnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na korištenju postojeće i nove informacijske tehnologije.
Na razini održavanja informacijskog sustava
♦ Implementiran je sustav centralnog (daljinskog) održavanja na sistemskom i aplikativnom dijelu ICT-a.
♦ Implementiran je sustav nadzora, kontrole i upravljana ICT-a.
Informacijski sustav u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje postao je sigurnim izvorom podataka, a njegovim daljnjim poboljšanjem i širenjem obuhvaćenih poslovnih procesa ubrzan je učinak osnovne funkcije Zavoda.
Izradba nacionalne klasifikacije zanimanja U ovom je razdoblju Hrvatski zavod za zapošljavanje obavio opsežne radove na izradbi Nacionalne klasifikacije zanimanja (NKZ).
Vlada Republike Hrvatske, na sjednicama održanima 23. listopada 1992. te 10. prosinca 1992. godine, donijela je zaključke o prihvaćanju projekta izradbe Nacionalne klasifikacije zanimanja (NKZ) s predloženom organizacijom izradbe, planovima aktivnosti, planom financiranja, te o utemeljenju strukovne radne skupine koja će raditi na njezinoj izradbi. Vlada je zadužila Ministarstvo rada i socijalne skrbi za koordinaciju poslova na provedbi projekta NKZ uz suradnju Ministarstva prosvjete i kulture, Ministarstva pravosuđa i uprave, Državnoga zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore. Istodobno je ovlastila ministra rada i socijalne skrbi da od predstavnika navedenih tijela imenuje Vijeće projekta Nacionalne klasifikacije zanimanja koje će pratiti i koordinirati rad strukovne skupine.
Nacionalna klasifikacija zanimanja jest norma za prikazivanje podataka o zanimanjima. To znači da svi korisnici (trgovačka društva, zapošljavanje, statistika, obrazovanje, mirovinsko i zdravstveno osiguranje itd.) mogu koristiti jedno sredstvo – klasifikaciju zanimanja – za prikazivanje tih podataka. NKZ omogućuje praćenje kretanja na tržištu rada zaposlenih i nezaposlenih osoba, izradbu planova radne snage, praćenje slobodnih poslova prema zanimanjima itd. Nacionalna klasifikacija zanimanja izrađena je prema načelima Međunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO-88), te time postala usporediva s klasifikacijama drugih zemalja, izrađenim na istim načelima. To je važno za analitičko razmatranje brojnih pitanja i mogućnosti uspoređivanja naših prilika s onima u inozemstvu.
NKZ je izrađena na osnovi podataka o poslovima u trgovačkim društvima i ustanovama koje su određene u uzorak. U izradbi klasifikacije zanimanja sudjelovali su brojni predstavnici
44
trgovačkih društava, instituta i fakulteta, a konzultirani su i stručnjaci Međunarodne organizacije rada (ILO). Obavljeno je ispitivanje primjenjivosti klasifikacije zanimanja. Prije njezina donošenja provjerena je prigodom provedbe Ankete o radnoj snazi. Tisuću primjeraka Nacrta NKZ dostavljeno je trgovačkim društvima i ustanovama radi prikupljanja primjedaba. Primjedbe su ugrađene u NKZ. Nacionalna klasifikacija zanimanja donesena je i objavljena u Narodnim novinama broj 111. u kolovozu 1998. U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, koji je bio nositelj posla strukovne skupine za izradu NKZ, izrađena je Usporedba sa šifrantom zanimanja te popis “matičnih” zanimanja prema područjima rada, što omogućuje lakšu primjenu NKZ.
“Nacionalna klasifikacija zanimanja” i “Usporedba šifranta zanimanja i Nacionalne klasifikacije zanimanja” tiskani su 1998. kao posebna izdanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i stavljeni na raspolaganje korisnicima.
Izdavačka djelatnost Tijekom bogate povijesti Zavod je razvio opsežnu izdavačku djelatnost. Osim
periodičnih publikacija koje izlaze redovito (mjesečni i tromjesečni bilteni, godišnje izvješće), Zavod je izdavao i brojne edicije namijenjene raznovrsnom krugu korisnika.
Izdavačku djelatnost Zavoda možemo svrstati u sljedeće skupine:
♦ Bilteni (analitički, statistički) i godišnja izvješća o radu i djelovanju Zavoda. Izdanja su namijenjena brojnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, javnosti, kao i sredstvima priopćavanja.
♦ Edicije iz područja profesionalnog informiranja (profesionalne orijentacije i stručnog osposobljavanja) – namijenjene su u prvom redu mladima radi što bolje obaviještenosti o izboru budućeg zanimanja i uspješnom uključivanju u svijet obrazovanja i rada.
♦ Stručni priručnici u izdanju Zavoda znatno pomažu nezaposlenim (i zaposlenim) osobama za upoznavanje budućeg, ali i promjenu postojećeg posla. U njima su sadržane iscrpne upute koje koriste tražiteljima zaposlenja, a i poslodavcima, te poduzetnicima pri donošenju važnih životnih odluka.
♦ U suradnji s kulturnim, prosvjetnim, upravnim i drugim ustanovama, Zavod je suizdavač mnogih stručnih (i periodičnih) izdanja. Važna i nezaobilazna je uloga stručnjaka Zavoda pri kreiranju takvih publikacija.
♦ Osim edicija koje izdaje Središnja služba, veliko je značenje i izdanja područnih služba, što ih redovno tiskaju uz analizu i obradu posebne problematike područja na kojima rade.
Zavod je koristio sve mogućnosti za sustavno informiranje javnosti o svojim aktivnostima. Tijekom godine desetine tisuća primjeraka raznog tiskanog materijala vezanog uz zapošljavanje upućuje se u područne službe i ispostave Zavoda, kao i u mnoge srodne ustanove diljem Hrvatske.
45
Teritorijalni ustroj i zaposlenici Zavoda
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju (Narodne novine br. 40/1990) godine 1990. utemeljen je Republički zavod za zapošljavanje kao jedinstvena organizacija koja djeluje na području cijele Republike Hrvatske, preko mreže područnih služba i ispostava.
Teritorijalni raspored područnih služba (kojih je tada bilo 18) i ispostava (88) utvrđen je Odlukom o osnivanju područnih služba i ispostava (Narodne novine br. 52/1990). Područne su službe: Bjelovar, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Križevci, Kutina, Osijek, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Zadar i Zagreb.
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje na sastanku od 9. studenog. 1994. donio je odluku kojom se u skladu sa županijskim ustrojem države, osnivaju tri nove područne službe, i to u Čakovcu, Krapini i Požegi.
Otvaranje novih područnih služba impliciralo je i novo zapošljavanje, a od 1. siječnja 1997. primljen je u radni odnos 31 zaposlenik iz Hrvatskoga podunavlja. Istodobno se osniva i područna služba Vukovar.
Statutom Hrvatskoga zavoda za zapošljavanjem donesenim 1998. godine definiran je i danas važeći teritorijalni raspored 22 područne službe, te 91 ispostave, čiji je broj do danas povećan na 94.
Potkraj 2006. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je zaposleno ukupno 1.197 zaposlenika.
Najveći broj zaposlenika imaju područne službe Zagreb (175), Split (140), Osijek (92) i Rijeka (79), tako da je 40,6 % od ukupnoga broja zaposlenika Zavoda zaposleno u navedenim službama.
S obzirom na razinu obrazovanja, visoku stručnu spremu ima 576 zaposlenika (48,1 %), višu stručnu spremu 219 (18,3 %), a srednju stručnu spremu 325 (27,2 %). VKV ili KV ima 13 zaposlenika (1,1 %), a 64 zaposlenika (5,3 %) NKV ili PKV spremu. Zaposlenici s visokom stručnom spremom čine relativnu većinu zaposlenih u Zavodu (48,1 %), a zajedno sa zaposlenicima s višom stručnom spremom i apsolutnu većinu (66,4 %).
Izobrazba radnika Zavoda
Ministarstvo za međunarodni razvitak Velike Britanije (DFID) tijekom 2002. i 2003. godine educiralo je tim trenera Zavoda, čiji je zadatak učinkovito provođenje analize potreba za treningom, dizajniranje, izvođenje i mjerenje učinka treninga. Tim trenera posebno radi na razvoju i unapređenju vještina radnika u posredovanju pri zapošljavanju, pa je do sada provedeno 75 edukacija, a obuhvaćeno je 888 polaznika.
Postoje standardna četiri modula edukacije savjetnika za zapošljavanje (modul podrazumijeva petodnevni trening):
♦ trening za razvijanje savjetodavnih vještina – usmjeren na razvoj komunikacijskih i savjetodavnih vještina savjetnika za zapošljavanje, potrebnih za vođenje stručnih i učinkovitih intervjua s klijentima;
♦ trening za razvijanje marketinških vještina – usmjeren na razvoj vještina potrebnih za rad s poslodavcima i ostalim institucijama, kao prvi korak razvijanja strategije učinkovitog marketinga;
♦ trening za rad u teškim situacijama – usmjeren na unapređivanje i razvoj vještina potrebnih za predviđanje, sprječavanje ili smirivanje teških situacija;
♦ trening za radnike na info-pultu – usmjeren na razvijanje znanja i vještina potrebnih za rad s klijentima na info-pultu.
46
Prema potrebi interni treneri dizajniraju treninge koji osiguravaju brže i učinkovitije snalaženje, posebno u situacijama kada se u poslovne procese HZZ-a unose novine, npr. prilikom uvođenja Nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja (NSKO) i Nacionalne klasifikacije zanimanja (NKZ) ili kada se uvode novi poslovni procesi u HZZ-u kao skupno informiranje i kategorizacija nezaposlenih osoba.
U proteklom razdoblju pozornost je bila usmjerena i na razvoj vještina menadžera pa su rukovoditelji područnih služba HZZ-a prošli tri modula razvoja menadžerskih vještina (planiranje, delegiranje, razvoj tima, učinkovito vođenja sastanka, prezentacijske vještine, kako uspješno rukovoditi promjenom i slično).
47
RRRAAAVVVNNNAAATTTEEELLLJJJIII ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE UUU RRRAAAZZZDDDOOOBBBLLLJJJUUU OOODDD 111999666000... GGGOOODDDIIINNNEEE DDDOOO DDDAAANNNAAASSS
Službe za zapošljavanje u Hrvatskoj, obavljajući poslove posredovanja rada, materijalnog osiguranja u slučaju nezaposlenosti, kao i profesionalnog prosvjećivanja i obavještavanja, sve do godine 1960. djelovale su unutar organa uprave (u općini, kotaru, Republici).
Temeljem Zakona o službi za zapošljavanje radnika (“Službeni list FNRJ” broj 27/6. srpnja 1960. godine) osnivaju se samostalni zavodi za zapošljavanje – općinski te republički, koji preuzimaju nadležnosti a i radnike dotadašnjih biroa za posredovanje rada iz sastava organa uprave.
Republički zavod za zapošljavanje radnika osnovan je 1. studenog 1960. godine, a voditelj Zavoda bio je direktor; od 1. srpnja 1975. Republički zavod za zapošljavanje postaje Republička samoupravna interesna zajednica za zapošljavanje, odnosno od 1. siječnja 1983. Savez samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje koje vodi tajnik Zajednice, odnosno tajnik Saveza SIZ-ova; u listopadu 1990. ponovno se osniva Republički zavod za zapošljavanje na čelu s direktorom Zavoda, a od travnja 1991. godine Zavod za zapošljavanje djeluje u sastavu Ministarstva rada i socijalne skrbi, a vodi ga direktor Zavoda. U srpnju 1996. godine Zavod za zapošljavanje postaje samostalna javna ustanova - Hrvatski zavod za zapošljavanje kojeg predstavlja i zastupa ravnatelj.
U navedenom su razdoblju ravnatelji Zavoda bili:
1. Danica Cazi, ... do 31. prosinca 1963. godine;
2. Živko Maravić, od 1. siječnja 1964. do 30. lipnja 1984. godine;
3. Dragan Tarbuk, od 1. srpnja 1984. do 30. lipnja 1990. godine;
4. Stanko Matijašević, v.d., od 1. srpnja 1990. do 16. listopada 1990. godine;
5. Dubravka Markt, od 16. listopada 1990. do 2. travnja 1998. godine;
6. Sanja Crnković Pozaić, od 2. travnja 1998. do 26. ožujka 2004. godine;
7. Zrinka Blažević, od 26. ožujka 2004. do 19. travnja 2007. godine;
8. Ankica Paun Jarallah, od 19. travnja 2007. godine ...
48
OOORRRGGGAAANNNIIIZZZAAACCCIIIJJJAAA III OOORRRGGGAAANNNIII UUUPPPRRRAAAVVVLLLJJJAAANNNJJJAAA HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOGGGAAA ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE
DDDAAANNNAAASSS
49
OOORRRGGGAAANNNIIIZZZAAACCCIIIJJJAAA III UUUPPPRRRAAAVVVLLLJJJAAANNNJJJEEE UUU SSSRRREEEDDDIIIŠŠŠNNNJJJOOOJJJ SSSLLLUUUŽŽŽBBBIII ZZZAAAVVVOOODDDAAA
50
PPPOOODDDRRRUUUČČČNNNEEE SSSLLLUUUŽŽŽBBBEEE HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOGGGAAA ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE DDDAAANNNAAASSS
51
RRREEEGGGIIIOOONNNAAALLLNNNIII PPPRRRIIIKKKAAAZZZ PPPOOODDDRRRUUUČČČNNNIIIHHH SSSLLLUUUŽŽŽBBBAAA
Čakovec Varaždin Krapina Križevci Zagreb Bjelovar Virovitica Osijek
Vukovar Vinkovci Slavonski Brod Požega Kutina Sisak Karlovac
Rijeka Pula Gospić Zadar Šibenik Split Dubrovnik
52
OOORRRGGGAAANNNIIIZZZAAACCCIIIJJJAAA III UUUPPPRRRAAAVVVLLLJJJAAANNNJJJEEE UUU PPPOOODDDRRRUUUČČČNNNIIIMMM SSSLLLUUUŽŽŽBBBAAAMMMAAA ZZZAAAGGGRRREEEBBB,,, SSSPPPLLLIIITTT,,, OOOSSSIIIJJJEEEKKK III RRRIIIJJJEEEKKKAAA
53
OOORRRGGGAAANNNIIIZZZAAACCCIIIJJJAAA III UUUPPPRRRAAAVVVLLLJJJAAANNNJJJEEE UUU OOOSSSTTTAAALLLIIIMMM PPPOOODDDRRRUUUČČČNNNIIIMMM SSSLLLUUUŽŽŽBBBAAAMMMAAA
54
FFFOOOTTTOOOGGGAAALLLEEERRRIIIJJJAAA
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee BBBjjjeeelllooovvvaaarrr
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: BBBjjjeeelllooovvvaaarrr,,, AAAnnndddrrriiijjjeee KKKaaačččiiićććaaa MMMiiiooošššiiićććaaa 555
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: RRRuuužžžaaa HHHrrrgggaaa
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444111
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS BBBjjjeeelllooovvvaaarrr
PPPsssiiihhhooolllooogggiiijjjssskkkooo ttteeessstttiiirrraaannnjjjeee kkkaaannndddiiidddaaatttaaa zzzaaa pppooottt rrreeebbbeee ssstttrrruuučččnnnoooggg ooossspppooosssooobbbllljjjaaavvvaaannnjjjaaa
RRRaaadddiiiooonnniiiccceee zzzaaa nnneeezzzaaapppooosssllleeennneee ooosssooobbbeee „„„KKKaaakkkooo tttrrraaažžžiiittt iii pppooosssaaaooo“““ iii „„„KKKaaakkkooo ssseee ppprrreeedddssstttaaavvviiitttiii pppooossslllooodddaaavvvcccuuu“““
55
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee ČČČaaakkkooovvveeeccc
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: ČČČaaakkkooovvveeeccc,,, BBBaaannnaaa JJJooosssiiipppaaa JJJeeelllaaačččiiićććaaa 111
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: VVVlllaaadddiiimmmiiirrr ZZZeeebbbeeeccc
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 333000
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS ČČČaaakkkooovvveeeccc
IIInnnfffooo---pppuuulllttt zzzaaa nnneeezzzaaapppooosssllleeennneee ooosssooobbbeee MMMaaađđđaaarrrssskkkooo---hhhrrrvvvaaatttssskkkaaa kkkooonnnfffeeerrreeennnccciii jjjaaa ooo tttrrraaannnzzziiitttnnnooommm zzzaaapppooošššlll jjjaaavvvaaannnjjjuuu uuu oookkkvvviiirrruuu ppprrrooojjjeeekkktttaaa IIINNNTTTEEERRRRRREEEGGG IIIIIIIIIAAA --- ppprrreeekkkooogggrrraaannniiičččnnnaaa sssuuurrraaadddnnnjjjaaa
56
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee DDDuuubbbrrrooovvvnnniiikkk
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: DDDuuubbbrrrooovvvnnniiikkk,,, PPPuuuttt VVVlllaaadddiiimmmiiirrraaa NNNaaazzzooorrraaa 555
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: DDDaaassseeennn JJJaaasssppprrriiicccaaa
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 333555
ZZZaaavvvoooddd DDDuuubbbrrrooovvvnnniiikkk 111999777000... ––– čččeeekkkaaaooonnniiicccaaa
PPPuuubbbllliiikkkaaaccciii jjjeee ZZZaaavvvooodddaaa DDDuuubbbrrrooovvvnnniiikkk 111999777000...
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS DDDuuubbbrrrooovvvnnniiikkk
57
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee GGGooossspppiiiććć
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: GGGooossspppiiiććć,,, BBBuuudddaaačččkkkaaa 111
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMiiilllkkkaaa RRRuuukkkaaavvviiinnnaaa
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 222888
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS GGGooossspppiiiććć
UUUlllaaazzznnniii ppprrrooossstttooorrr sss oooggglllaaasssiiimmmaaa,,, iiinnnfffooorrrmmmaaatttiiivvvnnniiimmm llleeetttccciiimmmaaa………
58
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee KKKaaarrrlllooovvvaaaccc
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: KKKaaarrrlllooovvvaaaccc,,, DDDooommmooobbbrrraaannnssskkkaaa 111999
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: AAAnnnaaa PPPooozzzdddeeerrraaaccc
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444666
PPPrrrvvvaaa iiizzzlllooožžžbbbaaa zzzaaannniiimmmaaannnjjjaaa uuu KKKaaarrrlllooovvvcccuuu 111999555666... --- dddeeetttaaalll jjj sss iiizzzlllooožžžbbbeee,,, mmmeeetttaaalllssskkkaaa zzzaaannniiimmmaaannnjjjaaa
IIIzzzlllooožžžbbbaaa zzzaaannniiimmmaaannnjjjaaa 111999888111... --- eeekkkssspppooonnnaaatttiii OOOdddgggooojjjnnnooo ooobbbrrraaazzzooovvvnnnoooggg ccceeennntttrrraaa zzzaaa šššuuummmaaarrrssstttvvvooo KKKaaarrrlllooovvvaaaccc
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS KKKaaarrrlllooovvvaaaccc
59
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee KKKrrraaapppiiinnnaaa
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: KKKrrraaapppiiinnnaaa,,, KKKsssaaavvveeerrraaa ŠŠŠaaannndddooorrraaa ĐĐĐaaalllssskkkoooggg 444
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMiiirrrjjjaaannnaaa JJJuuurrrmmmaaannn
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 222777
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS KKKrrraaapppiiinnnaaa
RRRaaadddiiiooonnniiicccaaa zzzaaa ooosssooobbbeee sss iiinnnvvvaaallliiidddiiittteeetttooommm,,, AAAttteeelll iiieeerrr VVVaaarrrgggaaa,,, ZZZlllaaatttaaarrr SSSrrreeebbbrrrnnnaaa ppplllaaakkkeeetttaaa OOObbbrrrtttnnniiičččkkkeee kkkooommmooorrreee
KKKrrraaapppiiinnnssskkkooo---zzzaaagggooorrrssskkkeee žžžuuupppaaannniiijjjeee HHHZZZZZZ---uuu PPPSSS KKKrrraaapppiiinnnaaa zzzaaa uuussspppjjjeeešššnnnuuu sssuuurrraaadddnnnjjjuuu
60
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee KKKrrriiižžžeeevvvccciii
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: KKKrrriiižžžeeevvvccciii ,,, UUUllliiicccaaa kkkrrraaallljjjaaa TTTooommmiiissslllaaavvvaaa 222000
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: JJJaaadddrrraaannnkkkaaa ČČČaaapppaaallliiijjjaaa
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 333333
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS KKKrrriiižžžeeevvvccciii
RRRaaadddiiiooonnniiicccaaa sss pppooossslllooodddaaavvvccciiimmmaaa
IIIzzzlllooožžžbbbeeennniii ppprrrooossstttooorrr PPPSSS KKKrrriiižžžeeevvvccciii nnnaaa OOObbbrrrtttnnniiičččkkkooommm iii gggooossspppooodddaaarrrssskkkooommm sssaaajjjmmmuuu KKKoooppprrriiivvvnnniiičččkkkooo---kkkrrriiižžžeeevvvaaačččkkkeee
žžžuuupppaaannniiijjjeee
61
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa ///RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee KKKuuutttiiinnnaaa
AAAaaadddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: KKKuuutttiiinnnaaa,,, CCCrrrkkkvvveeennnaaa 111333
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: IIIvvvaaannn MMMaaasssnnneeeccc
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 222000
KKKuuutttiiinnnaaa,,, CCCrrrkkkvvveeennnaaa uuullliiicccaaa sss pppooočččeeetttkkkaaa 222000... sssttt ... --- dddaaannnaaašššnnnjjjeee sssjjjeeedddiiišššttteee HHHZZZZZZ PPPSSS KKKuuutttiiinnnaaa
HHHZZZZZZ PPPSSS KKKuuutttiiinnnaaa sssuuudddiiiooonnniiikkk nnnaaa SSSmmmoootttrrriii sssvvveeeuuučččiii llliiiššštttaaa uuu KKKuuutttiiinnniii
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS KKKuuutttiiinnnaaa
62
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee OOOsssiiijjjeeekkk
AAAaaadddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: OOOsssiiijjjeeekkk,,, KKKnnneeezzzaaa TTTrrrpppiiimmmiiirrraaa 222
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: AAAnnntttooo BBBaaarrruuukkkčččiiiććć
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 999111
PPPrrrooočččeeellljjjeee BBBuuurrrzzzeee rrraaadddaaa uuu OOOsssiii jjjeeekkkuuu 111999444000...
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS OOOsssiii jjjeeekkk 222000000666...
63
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee PPPooožžžeeegggaaa
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: PPPooožžžeeegggaaa,,, AAAlllooojjjzzziiijjjaaa SSSttteeepppiiinnncccaaa 555
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: TTTeeeooo TTTiiirrr
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 222888
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS PPPooožžžeeegggaaa
UUUrrreeeddd zzzaaa pppooossslllooodddaaavvvccceee
64
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee PPPuuulllaaa
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: PPPuuulllaaa,,, BBBeeennneeedddiiikkktttiiinnnssskkkeee ooopppaaatttiiijjjeee 333
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMaaarrrkkkooo MMMaaarrršššiiiććć
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444999
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS PPPuuulllaaa
UUUlllaaazzz uuu zzzgggrrraaaddduuu ––– oooggglllaaasssnnniii ppprrrooossstttooorrr sss ooobbbjjjaaavvvllljjjeeennniiimmm ssslllooobbbooodddnnniiimmm rrraaadddnnniiimmm mmmjjjeeessstttiiimmmaaa
IIIzzzlllooožžžeeennniii rrreeezzzuuullltttaaattt iii pppiiilllooottt iiissstttrrraaažžžiiivvvaaannnjjjaaa ooo zzzaaapppooošššlll jjjaaavvvaaannnjjjuuu ooosssooobbbaaa sss iiinnnvvvaaallliiidddiiittteeetttooommm
65
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee RRRiiijjjeeekkkaaa
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: RRRiiijjjeeekkkaaa,,, BBBuuullleeevvvaaarrr ooossslllooobbbooođđđeeennnjjjaaa 111444
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: OOOgggnnnjjjeeennn CCCrrrnnnkkkooovvviiiććć
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 777777
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS RRRiiijjjeeekkkaaa
RRRaaaddd sss kkkllliii jjjeeennntttiiimmmaaa nnnaaa iiinnnfffooo---pppuuullltttuuu
„„„ JJJooobbb ccceeennntttaaarrr“““ RRRiiijjjeeekkkaaa
66
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee SSSiiisssaaakkk
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: SSSiiisssaaakkk,,, KKKrrraaallljjjaaa TTTooommmiiissslllaaavvvaaa 111555
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMaaarrriiicccaaa ĐĐĐuuurrreeekkkooovvviiiććć
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444999
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS SSSiiisssaaakkk
IIInnnfffooorrrmmmaaatttiiivvvnnniii ppprrrooossstttooorrr uuu ppprrreeedddvvvooorrrjjjuuu
IIIzzzlllooožžžbbbeeennniii ppprrrooossstttooorrr nnnaaa 111... kkkaaatttuuu
67
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee SSSlllaaavvvooonnnssskkkiii BBBrrroooddd
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: SSSlllaaavvvooonnnssskkkiii BBBrrroooddd,,, VVVuuukkkooovvvaaarrrssskkkaaa 111111
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMaaarrrkkkooo NNNeeerrreeetttllljjjaaakkk
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444000
UUUlllaaazzz uuu zzzgggrrraaaddduuu OOOpppćććiiinnnssskkkoooggg zzzaaavvvooodddaaa zzzaaa zzzaaapppooošššllljjjaaavvvaaannnjjjeee SSSlllaaavvvooonnnssskkkiii BBBrrroooddd 111999777444...
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS SSSlllaaavvvooonnnssskkkiii BBBrrroooddd
68
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee SSSpppllliiittt
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: SSSpppllliiittt,,, BBBiiihhhaaaćććkkkaaa 222///ccc
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMiiirrrooossslllaaavvv DDDeeellliiiććć
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 111333888
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS SSSpppllliii ttt
PPPrrreeedddvvvooorrrjjjeee ––– oooggglllaaasssnnnaaa ppplllooočččaaa sss ooobbbjjjaaavvvllljjjeeennniiimmm ssslllooobbbooodddnnniiimmm rrraaadddnnniiimmm mmmjjjeeesssttt iiimmmaaa
CCCeeennntttaaarrr zzzaaa ppprrrooofffeeesssiiiooonnnaaalllnnnooo iiinnnfffooorrrmmmiiirrraaannnjjjeee
69
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee ŠŠŠiiibbbeeennniiikkk
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: ŠŠŠiiibbbeeennniiikkk,,, MMMaaatttiiijjjeee GGGuuupppcccaaa 444222 AAA
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: LLLuuukkkaaa PPPeeetttrrriiinnnaaa
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444111
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS ŠŠŠiiibbbeeennniiikkk
JJJaaavvvnnniii rrraaadddooovvviii uuu oookkkvvviiirrruuu PPPrrrooogggrrraaammmaaa pppoootttiiicccaaannnjjjaaa zzzaaapppooošššlll jjjaaavvvaaannnjjjaaa HHHZZZZZZ---aaa:::
AAArrrhhheeeooollloooššškkkaaa iiissskkkaaapppaaannnjjjaaa VVViiillleee RRRuuusssttt iiicccaaa ČČČiiišššćććeeennnjjjeee uuuvvvaaalllaaa oootttoookkkaaa ZZZlllaaarrriiinnnaaa uuu PPPiiirrraaammmaaatttooovvvccciiimmmaaa---VVVeeellliiimmm
70
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee VVVaaarrraaažžždddiiinnn
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: VVVaaarrraaažžždddiiinnn,,, BBBaaarrruuunnnaaa TTTrrreeennnkkkaaa 555666
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: JJJaaassseeennnkkkaaa HHHuuutttiiinnnssskkkiii
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444444
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS VVVaaarrraaažžždddiiinnn
PPPSSS VVVaaarrraaažžždddiiinnn ––– IIIssspppooossstttaaavvvaaa IIIvvvaaannneeeccc
PPPSSS VVVaaarrraaažžždddiiinnn ––– IIIssspppooossstttaaavvvaaa NNNooovvviii MMMaaarrrooofff
71
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee VVViiinnnkkkooovvvccciii
AAAdddrrreeesssaaa AAAddddddrrreeessssss::: VVViiinnnkkkooovvvccciii ,,, JJJuuurrraaajjjaaa DDDaaalllmmmaaatttiiinnncccaaa 222777
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: DDDuuubbbrrraaavvvkkkaaa KKKooonnneeečččnnniii
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444222
VVViiinnnkkkooovvvaaačččkkkaaa vvviiilllaaa uuu tttaaadddaaašššnnnjjjooojjj UUUllliiiccciii kkkrrraaallljjjaaa TTTooommmiiissslllaaavvvaaa 111999333999... gggooodddiiinnneee ––– dddaaannnaaašššnnnjjjeee sssjjjeeedddiiišššttteee HHHZZZZZZ PPPSSS VVViiinnnkkkooovvvccciii
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS VVViiinnnkkkooovvvccciii 222000000666...
72
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee VVViiirrrooovvviiitttiiicccaaa
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: VVViiirrrooovvviiitttiiicccaaa,,, AAAnnntttuuunnnaaa MMMiiihhhaaannnooovvviiićććaaa 444000
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk---cccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMaaarrrtttiiinnn LLLooovvvrrreeetttiiiććć ((( ;;; LLLaaahhhooorrrkkkaaa WWWeeeiiissssss (((oooddd 222000000777... )))
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 333111
SSSkkkuuupppiiinnnaaa nnneeezzzaaapppooosssllleeennniiihhh rrraaadddnnniiikkkaaa iiisssppprrreeeddd OOOpppćććiiinnnssskkkoooggg zzzaaavvvooodddaaa zzzaaa zzzaaapppooošššlll jjjaaavvvaaannnjjjeee uuu VVViiirrrooovvviiitttiiiccciii ppprrriii jjjeee ooodddlllaaassskkkaaa nnnaaa rrraaaddd uuu iiinnnooozzzeeemmmssstttvvvooo (((NNNjjjeeemmmaaačččkkkuuu iii ŠŠŠvvveeedddssskkkuuu))) 111999666777... gggooodddiiinnneee
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS VVViiirrrooovvviiittt iiicccaaa
HHHZZZZZZ PPPSSS VVViiirrrooovvviiittt iiicccaaa nnnaaa sssaaajjjmmmuuu VVViiirrroooeeexxxpppooo ––– ppprrrooommmooovvviiirrraaannnjjjeee rrraaačččuuunnnaaalllnnnoooggg ppprrrooogggrrraaammmaaa MMMooojjj iiizzzbbbooorrr
73
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee VVVuuukkkooovvvaaarrr
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: VVVuuukkkooovvvaaarrr,,, VVVlllaaadddiiimmmiiirrraaa NNNaaazzzooorrraaa 111222
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: AAAnnnkkkiiicccaaa PPPaaauuunnn JJJaaarrraaallllllaaahhh;;; JJJaaasssnnnaaa KKKooolllaaarrr (((oooddd 222000000777...)))
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 222777
ZZZgggrrraaadddaaa uuu uuullliiiccciii VVVlllaaadddiiimmmiiirrraaa NNNaaazzzooorrraaa 111999555000... ––– dddaaannnaaašššnnnjjjeee sssjjjeeedddiiišššttteee PPPSSS VVVuuukkkooovvvaaarrr
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS VVVuuukkkooovvvaaarrr 222000000666 ... .
OOOtttvvvooorrreeennniii dddaaannniii ppprrrooofffeeesssiiiooonnnaaalllnnnoooggg uuusssmmmjjjeeerrraaavvvaaannnjjjaaa 222000000444...
74
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee ZZZaaadddaaarrr
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: ZZZaaadddaaarrr,,, KKKrrraaallljjjaaa SSStttjjjeeepppaaannnaaa DDDrrržžžiiissslllaaavvvaaa bbbbbb
PPPrrrooočččeeelllnnniiikkk///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: MMMaaarrriiijjj MMMaaatttuuullliiinnnaaa;;; ŽŽŽeeellljjjkkkooo MMMaaarrriiiććć (((oooddd 222000000777...)))
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 444111
ZZZgggrrraaadddaaa PPPSSS ZZZaaadddaaarrr
CCCeeennntttaaarrr zzzaaa iiinnnfffooorrrmmmiiirrraaannnjjjeee iii ppprrrooofffeeesssiiiooonnnaaalllnnnooo sssaaavvvjjjeeetttooovvvaaannnjjjeee::: IIInnnfffooo---pppuuulllttt zzzaaa nnneeezzzaaapppooosssllleeennneee ooosssooobbbeee ppprrreeetttrrraaažžžiiivvvaaannnjjjeee ssslllooobbbooodddnnniiihhh rrraaadddnnniiihhh mmmjjjeeessstttaaa iii pppiiisssaaannnjjjeee žžžiiivvvoootttooopppiiisssaaa uuuzzz ssstttrrruuučččnnnuuu pppooommmoooććć
75
PPPooodddrrruuučččnnnaaa sssllluuužžžbbbaaa /// RRReeegggiiiooonnnaaalll OOOffffffiiiccceee ZZZaaagggrrreeebbb
AAAdddrrreeesssaaa///AAAddddddrrreeessssss::: ZZZaaagggrrreeebbb,,, KKKrrraaallljjjaaa ZZZvvvooonnniiimmmiiirrraaa 111555
PPPrrrooočččeeelllnnniiicccaaa///DDDiiirrreeeccctttooorrr::: IIIvvvaaannnaaa CCCvvviiijjjeeetttaaa RRRaaaggguuužžž MMMiiilllaaannnooovvviiiććć;;; MMMaaarrriiicccaaa JJJeeellliiiććć (((oooddd 222000000777...)))
BBBrrrooojjj zzzaaapppooosssllleeennniiikkkaaa///NNNuuummmbbbeeerrr ooofff eeemmmpppllloooyyyeeeeeesss::: 111888111
Zgrada PS Zagreb
„ Job centar“ Zagreb Izložbeni prostor HZZ PS Zagreb na Zagrebačkom velesajmu 2006.
76
PPPRRROOOSSSTTTOOORRRNNNIII RRRAAASSSPPPOOORRREEEDDD PPPOOODDDRRRUUUČČČNNNIIIHHH SSSLLLUUUŽŽŽBBBAAA III IIISSSPPPOOOSSSTTTAAAVVVAAA HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKOOOGGGAAA ZZZAAAVVVOOODDDAAA ZZZAAA ZZZAAAPPPOOOŠŠŠLLLJJJAAAVVVAAANNNJJJEEE PPPOOO ŽŽŽUUUPPPAAANNNIIIJJJAAAMMMAAA
77
LLLIIITTTEEERRRAAATTTUUURRRAAA
1. Almanah grada Sušaka, Sušak, 1938.
2. Arsenov Sava: Razvoj službe za zapošljavanje u Jugoslaviji od oslobođenja do danas, Zapošljavanje i udruženi rad, Zagreb, 1987, broj 3.
3. Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1970.
4. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 2, Zagreb, 1982.
5. Gantar Ivanka: Sto let javne službe za zaposlovanje na Slovenskem, Ljubljana, 2001.
6. Guida Generale di Fiume e Provincia del Carnaro (Opći vodič za Rijeku i Kvarnersku oblast), Rijeka, 1942.
7. Hrvatska enciklopedija, sv. 3, Zagreb, 1942.
8. Kolar-Dimitrijević, Mira: Radni slojevi Zagreba od 1918. do 1931., Zagreb, 1973.
9. Mažuran Ive: Građa o radničkom pokretu Osijeka i Slavonije 1867-1894., Osijek, 1967.
10. Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, knjiga I, Zagreb, 1926.
11. Ostvarivanje politike zaposlenosti i zapošljavanja u Hrvatskoj u srednjoročnom razdoblju od 1976. do 1980. godine, Zagreb, 1980.
12. Profesionalna orijentacija u Zagrebu 1931-1981, Zapošljavanje – Delegatski informator, Zagreb, 1982, br. 23.
13. Samoupravno interesno organiziranje, Priručnik za delegate i delegacije u samoupravnim interesnim zajednicama, Zagreb, 1977.
14. Šešo Zvonko: Počeci djelovanja službe za zapošljavanje u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, Zagreb, god. 7, 2000, br. 2, str. 175-182.
15. Udruženje za profesionalnu orijentaciju Hrvatske 1958-1978, Zagreb, 1978.
![Naslov seminarskog rada · Web view[4] S. Rizvić- Kompjuterska grafika i multimedija [5] D. Cvetković- Vektorska i rasterska grafika (drugo dopunjeno i izmjenjeno izdanje), Univerzitet](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/607c2e66e824dd41102089d2/naslov-seminarskog-rada-web-view-4-s-rizvi-kompjuterska-grafika-i-multimedija.jpg)
