Problem narkomanije kod srednjokolaca

Radile:

Maja Tomaevi,

Jelane Vujasin, uenice Banjaluke Gimnazije

Droga, carstvo zla

SADRAJ

UVOD 2 REFERAT 3 ANONIMNA ANKETA ZA UENIKE 5 ANALIZA ANKETE ZA UENIKE 7 ANONIMNA ANKETA ZA PROFESORE 12 ANALIZA ANKETE ZA PROFESORE 14 NEKE OD PORUKA ISPITANIKA 19 INTERVJU SA DOKTOROM TIBOROM 20 ANTERVJU SA DOKTOROM DEJANOM 24 ZAKLJUAK 27 SADRAJ 28

1

Droga, carstvo zla

UVOD Narkomanija. Pojam o kojem se na ovim prostorima tako

puno govori, a tako malo kae. Da li je to zbog nekompetentnosti osoba koje o tome govore, ili pak zbog nezainteresovanosti onih kojima su te rijei upuene, neka svako sam procijeni.

Zapitamo li se ta je zapravo narkomanija i zbog ega je ona kod nas toliko zastupljena, shvatiemo da se o tome treba jo tota rei.

Upravo ovo je bio razlog zbog kojeg smo se odluile za ovu temu. U cilju to kvalitetnijeg istraivanja, sprovele smo 2 ankete za uenike, i profesore nae kole. Takoe, iskoristile smo i intervju sa Tiborom Danelienom, doktorom psihijatrom, kao i doktorom sportske medicine Dejanom urlikom. Ovdje se nalazi i referat ''Droga, najvei porok sadanjosti''; koji je u VII razredu napisala Maja Tomaevi (jedna od nas dvije), kao i mnogi isjeci iz novina koje smo uspjeli prikupiti na ovu temu.

Nadamo se da ovo nee biti jo jedna u nizu onih dosadnih pria u kojima se pria, pria, a nita ne kae...

Maja Tomaevi i

Jelena Vujasin,

2

Droga, carstvo zla

uenice Gimnazije u Banjoj Luci.

REFERAT

DROGA, NAJVEI POROK SADANJOSTI

Iako smo uli u trei milenijum, sada, kada su tehnika i nauka dostigli vrhunac, sve vie ljudi (djece i omladine), uzima droge. Nama djeci, treba dosta snage, volje i hrabrosti da prevaziemo taj porok, da ne padnemo u iskuenje i, ne daj Boe probamo drogu i time otvorimo vrata smrti, jer ko jednom proba, vie izlaza nema. U rijetkim sluajevima, kada se osoba iskreno pokaje, supi svu snagu i smogne hrabrosti, uspije se otrgnuti iz zagrljaja smrti. Na alost, to su veoma, veoma rijetki sluajevi, i zato pamet u glavu i hiljadu puta razmisli prije nego je proba, je ivot je samo jedan i treba ga uvati da bi ga to bolje, due i ljepe proivjeli jer, treba zapamtiti da je droga najvei porok sadanjosti.

Ve hiljadama godina na nekim kontinentima, ljudi su koristili neke vrste biljaka sa anrkotikom sastojcima, prvo kao lijekove, a kasnije, razvojem hemije, naunici uspijevaju iz njih izdvojiti supstance koje su mnogostruko jee. Ljudi koriste opojne droge. To su prirodne ili sintetike supstance koje djeluju na ovjeka izazivajui kod njega posebna psihika stanja.

Droge po svom sastavu mogu biti prirodne, polusintetike i sintetike. Najpoznatije prirodne droge jesu marihuana, trave, opijum (od kojeg se dobija heroin); polusintetika kokain; sintetike heroin i morfijum. Droge koje se najee upotrebljavaju su marihuana, kokain, heroin, joint, extasy.

Najee se prvo poinje od puejna trava: hai, joint, marihuana; kada su vee anse da ovjek prekine. Ali ne, onaj ko pone, najee ide do dna.

Osoba koja uzima narkotika serdstva osjea opijenost, razdraganost, omamljenost, izuzetnu hrabrost, te pojaanje intelektualne moi. Jednom uzeta droga stvara potrebu za novom dozom i poveajnem doze, to izaziva fiziku i psihiku ovisnost, a posljedice su kobne po zdravlje i ivot uivaoca, zato, opet opominjjem, pamet u glavu.

Oblici u kojima se sve mogu naci droge

ovjek je od davnina koristio opojne droge da bi pobjegao od surove stvarnosti, najee problema sa roditeljima, prijateljima, u koli ili na ardnom mjestu, ili su jednostavno eljeli probati, jer nisu bili svjesni da je droga drugi naziv za smrt. Oni su mislili jednom k'o nijednom ili, kad svi mogu, mogu i ja; jer su im narkomani govorili da su, dok uzimaju drogu sretni i, to je najvanije, nisu priznavali da su ovisni i traili strunu pomo. Neki pak uine taj korak i odu, najee u rehabilitacione ceentre, ali ipak kad-tad dou u iskuenje i vrate se tom poroku, jer im nedostaje snage, hrabrosti i, to j najvanije, ve su bili

3

Droga, carstvo zla

ovisnici i lako im je doi u iskuenje. Istina, ima pojedinaca, ali to je prava rijetkost.

Kada je ovjek ovisan, u stanju je sve uraditi da bi doao do droge: pljakati, baviti se prostitucijom, pa ak i ubiti, a pogotovo ako su u krizi koja nastaje kada je ovisnik due vremena bez droge.

Veliki broj njih, shvativi da mu izlaza nema i da je potpuno sam, bez pomoi i podrke blinjih, odlue dii ruku na sebe, najee prevelikom dozom i li vatrenim orujem. U Republici Srpskoj se

2000.-te godine, zbog droge i alkohola se ubilo 390 osoba, to je za 15% vie u odnosu na 1999.-tu godinu.

Droga je postala opasnost izuzetnih razmjera i fenomena, iju sutinu i pogubnost ovjeanstvo jo nije u dovoljnoj mjeri spoznalo. Rastui trendovi u korotejnu droga su obeshrabrujui. Cak 18 miliona Amerikanaca uiva droge. Kako su posljedice upotrebe droga katastrofalne za ovjeka, njegovu sredinu i ovjeanstvo u cjelini, meunarodna zajednica ih pokuava staviti pod kontrolu, ali im to ba i ne ide za rukom.

Znai, poruka svega ovoga je: ne dozvoli da te iko ikada dovede u iskuenje da proba taj odvratni porok, jer put ka izlazu je muan i trnjevit,a ivot je samo jedan i taba ga to bolje iskoristiti i sauvati, to sigurno neemo pomou droge, jer ona je carstvo zla i najvei porok sadanjosti.

Jedna od, ne tako uspjenih mejra koje se spovode u cilju suzbijanja nakomanije

Referat Maje Tomaevi, uenice VII2 razreda O ''Jovan Cviji''

(sada uenice II10 Gimnazije).

Ako elite da vam ivot zavisi od ovoga, samo naprijed

4

Droga, carstvo zla

ANONIMNA ANKETA ZA UENIKE BANJALUKE GIMNAZIJE

PROBLEM NARKOMANIJE KOD SREDNJOKOLACA

Ovo je anketa kojom elimo da saznamo koliko su uenici nae kole upoznati sa

pomenutim problemom, kao i procenat uenika koji uivaju neku vrstu narkotika. Molimo te da ovu anketu shvati krajnje ozbiljno i da na sve pitanja daje tane odgovore, tako to e zaokruiti taan odgovor ili dopisati neto na praznu liniju. Anketa je anonimna i tvoje ime ostaje nepoznato.

POL: ______________ GODITE:__________ RAZRED: __________(odjeljenje nije potrebno)

1. Koliko je, po tvom miljenju, droga tetna za ovjeka? A. nije tetna B. malo je tetna C. tetna je D. _______________________________________________________

__

2. Koliko vrsta droga poznaje? A. nijednu B. 1-5 C. 5-10 D. vie od 10 E. _______________________________________________________

__

3. Ko je, po tvom miljenju, najkompetentniji da govori o ovom problemu? A. roditelji B. kola C. strunjaci D. mediji E. narkomani F. _______________________________________________________

__

4. Da li vlasti ovom problemu posveuju dosta panje? A. da B. ne znam C. ne

5. ta je, po tvom miljenju, uzrok tome da mladi poinju uzimati drogu?

5

Droga, carstvo zla

A. neznanje i neinformisanost B. problemi u koli i porodici C. znatielja D. elja za popularnosti u drutvu E. _______________________________________________________

__

6. Kada, po tvom miljenju, ljudi poinju uzimati drogu? A. do 13. godine B. izmeu 13. i 18. godine C. izmeu 18. i 25 godine D. nakon 25. godine E. _______________________________________________________

__

7. Da li bi prepoznao narkomana i po emu? A. ne bi B. po oima C. po ponaanju D. po odjei E. _______________________________________________________

__

8. Poznaje li nekog nrkomana? A. da B. ne

9. Kada bi saznao da tvoj prijatelj (brat) uzima drogu, da li bi to nekome rekao i

kome? A. ne B. roditeljima C. ostalim prijateljima D. moda E. _______________________________________________________

__

10. Misli li da kod nas postoje ustanove u kojima bi se narkomani kvalitetno lijeili? A. da (koje?)__________________________________ B. ne C. ne znam D. _______________________________________________________

__

11. Smatra li da je marihuana droga? A. da B. ne C. ne znam D. _______________________________________________________

__

6

Droga, carstvo zla

12. Uiva li neku drogu? (Misli se i na tzv. ''lake droge'')

A. da (koju?)___________________________________ B. probao sam ali ne uivam C. ne D. _______________________________________________________

__

13. Tvoja poruka svim mladima je: _______________________________________ ______________________________________________________________________________________________________________________________________

HVALA NA SARADNJI!!!

7

Droga, carstvo zla

ANALIZA ANONIMNE ANKETE ZA UENIKE

1. Koliko je, po tvom miljenju, droga tetna za ovjeka? A. nije tetna B. malo je tetna C. tetna je D. veoma je tetna

1.pitanje

2%

3%

71%

24%A BCD

2. Koliko vrsta droga poznaje?

A. nijednu B. 1-5 C. 5-10 D. vie od 10 E. bez odgovora

2.pitanje

9% 3%0%

49%

39%

A

B

C

D

E-bezodgovora

3. Ko je, po tvom miljenju, najkompetentniji da govori o ovom problemu?

A. roditelji B. kola C. strunjaci D. mediji E. narkomani F. zavisi

8

Droga, carstvo zla

3.pitanje

2%

35%

4%

45%

9% 5% A

B

C

D

E

F

4. Da li vlasti ovom problemu posveuju dosta panje? A. da B. ne znam C. ne

4.pitanje

79%

17%4% A

B

C

5. ta je, po tvom miljenju, uzrok tome da mladi poinju uzimati drogu?

A. neznanje i neinformisanost B. problemi u koli i porodici C. znatielja D. elja za popularnosti u drutvu E. zavisi

5.pitanje

7%

33%

5%

33%22% A

BCDE

33% uenika koji s

6. Kada, po tvom miljenju, ljudi poinju uzimati drogu? A. do 13. godine B. izmeu 13. i 18. godine C. izmeu 18. i 25 godine D. nakon 25. godine E. nije bitno

9

Droga, carstvo zla

6.pitanje

88%

0%0%9%3%A

B

C

D

E

7. Da li bi prepoznao narkomana i po emu? A. ne bi B. po oima C. po ponaanju D. po odjei E. po svemu

7.pitanje

38%

5%11%

5%

41%

A

BC

DE

8. Poznaje li nekog narkomana?

A. da B. ne

8.pitanje

12%

88%

A

B

10

Droga, carstvo zla

9. Kada bi saznao da tvoj prijatelj (brat) uzima drogu, da li bi to nekome rekao i kome?

A. ne B. roditeljima C. ostalim prijateljima D. moda E. ako je ''laka''ne bi, ako je ''teska'' bi

9.pitanje

33%6%

36%

7%18%ABCDE

10. Misli li da kod nas postoje ustanove u kojima bi se narkomani kvalitetno lijeili? A. da (koje?) B. ne C. ne znam

10.pitanje

56%

29%0% 15%

ABCD

odgovor pod A).

50%10%

30%

10%

Aleksandrovac"uka"

"Susreti"

"Avala"

11. Smatra li da je marihuana droga? A. da B. ne C. ne znam D. da, ali ne toliko tetna

11

Droga, carstvo zla

11.pitanje

4%

18%

59%

ABCD

12. Uiva li neku drogu? (Misli se i na tzv. lake droge)

A. da (koju?) B. probao sam ali ne uivam C. ne

12.pitanje

58%

15%

27%

A

B

C

odgovor pod A).

30%

50%

20% bezodgovoralake

sve

2

2

2

2

2

Ovim upitnikom smo planirali ispitati 100 uenika nae smjene (II i IV razred), ali samo njih 73 nam je taj upitnik vratilo.

Njih 4 je pred nama anketu zguvalo i bacilo u smee(''provjereni'' narkomani), a ta je ostalih 27 sa njima uradilo, nismo sigurni.

Anketirani uenici su odgovorili da vlasti ovom problemu ne posveuju dosta panjje (njih 79%), a njih 56% tvrdi d ustanove u kojime bi se narkomani lijeili ne postoje. Govori li to ita?! ta je jo potrebno da bi se ovako stanje promijenilo?!

Svi se pitamo zato je broj unitenih ivota toliki. Dovoljno je rei da 23% ispitanika smatra da marihuana nije droga...

Najvee iznenaenje za nas bilo je to ak njih 27% tvrdi da je probalo drogu,ali da se ne drogira. Koliko e to trajati, vie ne zavisi od znatielje, koju veina njih (33%) navodi kao glavni uzrok tome da mladi poinju uzimati

12

Droga, carstvo zla

drogu. Njihova znatielja je sada zadovoljena, sve zavisi od njihovog karaktera i ''pameti u glavi''.

2 33% uenika koji su popunili ovu anketu smatra da je glavni uzrok tome da mladi poinju uzimati drogu elja za popularnosti u drutvu. Zar se popularnost stie samo drogiranjem? ta je sa sportom, umjetnosti, muzikom, znanjem, aktivizmom... Zar biti popularan znai godinu dana biti ''faca'' u drutvu, a nakon toga itav ivot ivjeti u paklu i biti odbaen od svijeta?!

Nije li bolje spasiti jo neij ivot nego unititi i sopstveni?!

13

Droga, carstvo zla

ANONIMNA ANKETA ZA PROFESORE

PROBLEM NARKOMANIJE KOD SREDNJOKOLACA

Ovo je anketa kojom elimo da saznamo koliko ste Vi,nai profesori, upoznati sa

pomenutim problemom.. Molimo Vas da ovu anketu shvatite krajnje ozbiljno i da na sve pitanja dajete tane odgovore, tako to ete zaokruiti odabrani odgovor ili dopisati neto na praznu liniju. Anketa je anonimna i Vae ime ostaje nepoznato.

POL: ______________ GODINE RADNOG STAA U GIMNAZIJI :__________ PREDMET KOJI PREDAJETE: _____________________-

1. Koliko je, po Vaem miljenju, droga tetna za ovjeka? A. nije tetna B. malo je tetna C. tetna je D. _______________________________________________________

__

2. Ko je, po Vaem miljenju, najkompetentniji da govori o ovom problemu? A. roditelji B. kola C. strunjaci D. mediji E. narkomani F. _______________________________________________________

__

3. Da li vlasti ovom problemu posveuju dosta panje? A. da B. ne znam C. ne

4. ta je, po Vaem miljenju, uzrok tome da mladi poinju uzimati drogu? A. neznanje i neinformisanost B. problemi u koli i porodici C. znatielja D. elja za popularnosti u drutvu E. _______________________________________________________

14

Droga, carstvo zla

5. Da li, i koliko esto razgovarate sa svojim uenicima o ovom problemu? A. da B. ponekad C. esto D. ne E. ______________________________________________________

______

6. Da li ste ikada imali uenika koji koji koristi drogu. Kako ste reagovali? A. nisam nikada imao B. razgovarao sam sa njim C. rekao sam to njjegovim roditejima D. nisam nikako reagovao, to nije moj problem E. _______________________________________________________

_____

7. Po emu bi prepoznali narkomana? A. po oima B. po odjei C. po ponaanju D. ni po emu E. _______________________________________________________

_____

8. Smatrate li da je maihuana droga? A. da B. ne C. ne znam D. _______________________________________________________

_____

9. Mislite li da kod nas postoje ustanove u kojima bi se nerkomani kvalitetno lijeili? A. da (koje?)__________________________________ B. ne C. ne znam D. _______________________________________________________

__

10. Vaa poruka svim mladima je: ________________________________________________________________________________________________________________________________

HVALA NA SARADNJI!!

15

Droga, carstvo zla

ANALIZA ANONIMNE ANKETE ZA PROFESORE

1. Koliko je, po Vaem miljenju, droga tetna za ovjeka? A. nije tetna B. malo je tetna C. tetna je D. veoma je tetna

1.pitanje

67%

33%

0% 0%ABCD

2. Ko je, po Vaem miljenju, najkompetentniji da govori o ovom problemu? A. roditelji B. kola C. strunjaci D. mediji E. narkomani F. svi

2.pitanje

14%

14%

36%11%

19%6%

ABCDEF

16

Droga, carstvo zla

3. Da li vlasti ovom problemu posveuju dosta panje? A. da B. ne znam C. ne

3.pitanje

7%

33%

60%

ABC

4. ta je, po Vaem miljenju, uzrok tome da mladi poinju uzimati drogu? A. neznanje i neinformisanost B. problemi u koli i porodici C. znatielja D. elja za popularnosti u drutvu

4.pitanje

33%

30%

20%

17%ABCD

5. Da li, i koliko esto razgovarate sa svojim uenicima o ovom problemu? A. da B. ponekad C. esto D. ne

17

Droga, carstvo zla

5.pitanje

7%

60%7%

26% ABCD

6. Da li ste ikada imali uenika koji koji koristi drogu. Kako ste reagovali?

A. nisam nikada imao B. razgovarao sam sa njim C. rekao sam to njjegovim roditejima D. nisam nikako reagovao, to nije moj problem

6.pitanje

53%

13%

0%

7%

20%7%

ABCDEF

7. Po emu bi prepoznali narkomana? A. po oima B. po odjei C. po ponaanju D. ni po emu

18

Droga, carstvo zla

7.pitanje

31%

12%42%

15% ABCD

8. Smatrate li da je maihuana droga? A. da B. ne

8.pitanje

93%

7%

AB

9. Mislite li da kod nas postoje ustanove u kojima bi se nerkomani kvalitetno lijeili? A. da (koje?) B. ne C. ne znam

9.pitanje

20%

53%

27%ABC

19

Droga, carstvo zla

2

2

2

2

2

2

2

2

2

2

Ovom anketom eljele smo ispitati 20 profesora, ali njih 5 nije pristalo popuniti ovak upitnik.

Sprovodei i analizirajui ovu anketu, dole smo do zakljuka da su nai profesori totalno neinformisani i nezainteresovani za ovaj, po nama najvei problem kod srednjokolaca.

25% profesora odbilo je popuniti upitnik jer, kako oni tvrde ''toga kod nas nema'', ''imamo pea posla'', ''popunio sam ih ve 10 danas''...

Od onih koji su (istina, veina ''na vrat-na nos'') pristali popuniti na ''dosadni upitnik'', % njih tvrdi da nikada nisu imali uenika koji koristi drogu. Dovoljno je samo osvrnuti se oko sebe da bi shvatili da je stvarnost skroz drugaija, da je naa kola puna narkomana.

Njih % nisu sigurni da predaju narkomanu, a na pitanje da li bi i po emu prepoznali narkomana, isti ti odgovaraju sa ''da'' i ''po svemu''.

Bilo je i onih koji narkomana ne prepoznaju, ali ''to nije njihova stvar'' i ''ne ele se ijeati u tue stvari''.

Zar su to oni isti profesori koji tvrde da ''su sve spremni uiniti za nas'', da ''tano znaju kako ko od nas die''?! Nisu li oni ti koji bi nas trebali od toga odvraati i malo vie obraati panjju na izgled i ponaanje nekih od nas?!

Istina, bilo je i onih koji su nam priznali da nisu upoznati sa ovim problemom i da bi se eljei edukovati, ali da za to trenutno nema uslova. Ipak, to su samo pojedinci, a broj onih koji su koliko-toliko upoznati sa pomenutim problemom je jo manji. To su uglavnom profesori iji se predmet bavi ovim pitanjem ili su im djeca adolescenti i oni su, kada su se nali u situaciji da im uenik uiva drogu, odreagovali kako-tako.

Uz ovako zainteresovane i informisane profesore, sreni smo to je procenat narkomana ovako ''mali''.

Na kraju, ta rei nego da profesre HITNO trreba edukovati, jer su nam oni, kako sami kau ''drugi roditelji''.

20

Droga, carstvo zla

NEKE OD PORUKA ISPITANIKA

ne drogirajte se 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2

pronaite sebe u umjetnosti ima i pametnijih stvari od droge drogirajte se ivotom doite pameti sport da, droga ne uivajte u ivotu bez droge ko voli nek izvoli razmiljajte glavom drozi je o'zvon'lo

od vutre i piva, biva gotiva ljudi, budite pametni, drogirajte se, ali ostanite samo na travi sex, droga i alkohol ljudi, drogirajte se, jednom se ivi

NAE JE BILO PRENIJETI VAM RAZMILJANJA, KOGA CETE POSLUSATI, NA VAMA JE DA ODLUCITE...

21

Droga, carstvo zla

INTERVJU SA DOKTOROM TIBOROM DANELIENOM

IME SAGOVORNIKA: Tibor Danelien

ULOGA U ZAJEDNICI: Doktor psihijatar

PROBLEM NARKOMANIJE KOD OMLADINE

1. Da li i kakve mjere nadleni organ ili institucija u kojoj Vi radite provodi u ovm trenutku radi rjeenja pomenutog problema?

Odgovor doktora: Mi pokuavamo neto preko Psihijatrijske klinike da uveemo. Zajednica Susret radi koliko moe da radi i imaju telefon na koji svi ovisnici mogu da nazovu i strunjaci e im pomoi na adekvatan nain.

2. Ukoliko takve mjere postoje, odgovorite na sljedea pitanja:

Koji su nedostaci ovih mjera? Na koji nain se navedene mjere mogu poboljati? Da li je potrebno te mjere u potpunosti izmjeniti?

Odgovor doktora:Treba se uvezati, znai da svi ozbiljno shvate problem,da problem poinje od osnovne kole. Ja sam drao predavanja u jednoj koli u centru grada i bio sam zaprepaten kada mi je prila jedna djevojka koja je bila sedmi razred i priznala da je intravenski narkoman ve dvije godine, to zna da je poela da se drogira jo u petom razredu. A ujedno i njen stariji brat je dugogodinji intravenski narkoman. Ona je prinuena da za brata i sebe nabavlja drogu od dilera

3. Gdje je mogue dobiti vie informacija o ovom problemu, kao i razliita miljenja i stavove koje ljudi imaju o njemu?

Odgovor doktora: Najbolje je da porazgovarate sa razliitim institucijama koje se bave problemom droge. Od policije moete dobiti samo statistike podatke. Meutim, ti problemi neuvezanosti ine i problem. Kljuni problem je to to mladi u osnovnim i srednjim kolama sa roditeljima trebaju vriti pritisak da se zakon promjeni. Kod nas je ostao stari zakon, to nije sluaj npr. u Hrvatskoj , jer su tamo izvrene velike promjene. Oni imaju nekoliko programa kao npr. Bendamin, Susret (ima nekoliko svojih kua u Hrvatskoj). Bendamin je zaduen za maloljetne delikvente koji se uhvate u posjedovanju droge. Kod nas nema razlike izmeu narkomana i dilera. Znai onoga koji je kraj lanca i koji ispata i onoga koji zarauje pare na tuim mukama. ak se dolazi dotle da mi nemamo informaciju ispred Psihijatrijske klinike. Nama niko ne dojavi od strane supa da je razbijen lanac narkotika i onda se nama deava da u toku deurstva imamo 5-6 momaka koji nam se javljaju i priaju da su narkomani i tada dolazi do problema, jer se dileri uvijek izvuku i oni ne budu uhvaeni.

22

Droga, carstvo zla

4. Kako prepoznati osobu koja koristi drogu?

Odgovor doktora: To zavisi od narkotika koje uzimaju, ako je to marihuana, trava ili doint te osobe esto imaju zakrvavljene oi, proirene zjenice, veoma dugo su pospani. Jedna od sutinskih pokazatelja da je neko narkoman je da ta osoba bez obzira koju vrstu droge uzimala sutinski mijenja svoje ivotne navike. Oni promjene dan za no, a no za dan. Ako se radi o marihuani to e biti suzenje iz oiju, mrcanje i osoba se osjea uforino,esto je nedistancirana tj. napadna,gruba. Ako se radi o tabletomaniji, da li je to sad afitamin ili ekstazi izazivae osjeanje radosti .Osoba koja pretjera sa psiho stimulansima dobija siptome sline psihozi, jednom tekom duevnom oboljenju. Takve osobe imaju osjeaj svemonosti. Ako se radi o heroinu tada dolazi do totalnog povlaenja iz sredine,zatvaranja u sebe ,24h zjenice su suene, taj narkoman gubi na tjelesnoj teini to je posebno evidentno u Banja Luci. Narkomani koji dolaze iz Banja Luke na ljeenje mraviji su za razliku od narkomana koji dolaze iz Beograda ili Hrvatske. Izgleda da je droga iz Banja Luke posebno neiena, jer heroin koji se ovdje prodaje sadri daleko vie krea, eera u prahu maltera ili drugih neistih sastojaka da bi dileri zaradili. Oni prodaju moda samo 20-30% uta, iste droge. Nai narkomani su daleko uniteniji. Oni razmiljaju 24h samo kako e na baviti drogu .

5. Vodi li uivanje lakih droga do ovisnosti teim?

Odgovor doktora: Kod nas ima dosta mladih ljudi koji probaju drogu laku drogu navodno laku , ali oboljevaju i uzimaju sa tekom drogom. Znai svi oni kau da nikada nee uzeti heroin, jer je to posljednja stanica, ali je to prije ili kasnije zavrna stanica u krugu koji se zove droga. I oni ne zovu daba heroin kraljem droga ili crna kraljica,jer ona neminovno dovodi do smrti to je zadnji stadij narkomanjije kada sebi narkoman ubrizgava najee u venu nedistancirano ogromne koliine.

6. Imate li informacije o broju mladih koji koriste opojna sredstva?

Odgovor doktora: Broj je veoma velik, ako uzmemo sva opojna sredstva ukljuujui drogu, alkohol i cigarete

7. Kako mladi najee dolaze do droge?

Odgovor doktora: Najee preko prijatelja, ja sam to uvijek pominjao na svim svoj predavanjima u kolama nee vam nikada prii diler i ponuditi drogu.

9. Kolika je tetnost droga na organizam?

Odgovor doktora: Ogromna i obavezno e droga prije ili kasnije uzeti svoj danak.

10. Koje su najee posljedice konzumiranja lakih,a koje tekih?

Odgovor doktora: Kod lakih droga je priprema za teku drogu, a kod tekih je smrt. Znai prije svega kod tekih droga koje se ubrizgavaju intravenski ako one,a ovde obavezno, kao i svugdje u svijetu imaju dodatke dolazi do pucanja vena,zaepljanja vena kreom, stvara se tzv .ep ili tromb u krvnim sudovima, dolazi do nateenosti ekstremiteta , ovo su neposredne posljedice uzimanja droge, ali imamo i modani udar koji je uzrokovan tim epom koji luta krvnim sudovima pa zavri u mozgu, ali se moe

23

Droga, carstvo zla

desiti da zavri i u krvnim sudovima srca tada dolazi do kardioreste ili smrti. Posljedice nakon dugog uzimanja droge, tzv.krize kada narkoman ne moe da uzme drogu izgledaju stravino on doivljava veoma ive halucinacije, preznojava se, povraa, apsolutno nema kontrolu nad svingterima tako da deficira u krevet.

11. Da li porodica uivaoca droge moe uticati na njega i kako?

Odgovor doktora :Moe tako da mu pomogne da nae ljek, tj. da se obrati osobi koja je struna da mu pomogne .Postoje 4 prelomne faze da neko postane narkoman:

kad prvi put proba drogu; put kada ee osjeti potrebu za drogom ,nakon toga vidi da bez nje ne moe; kada roditelji saznaju i etvrta faza je da li e zatraiti strunu pomo

esto se deava strana paradoksalna stvar : roditelji su svjesni da se djete drogira i pokuavaju da ga kuno lijee nekim svojim metodama, da mu polako smanjuju koliinu droge koju koristi, ali oni ga i dalje snabdjevaju sa drogom. Onda on i daje raznorazna obeanja. Meutim to su uvijek i uvijek bezuspjeni pokuaji. Narkomani moraju da se ljee u medicinskim ustanovama gdje je ljeenje dugotrajno ili u specijalizovanim ustanovama kao to je kod nas zajednica susret. I nijedan narkoman kada zavri ljeenje nee vam rei da je izljeen nego koliko je godina suh. Da li je zaista izljeen to je jedno veliko pitanje, jer u svijet droge se lako ulazi, ali se teko izlazi. Kada ljudi zavre ljeenje njima prilaze dileri i ponovo im nude drogu i krug se zatvara.

12. Gdje se najee kod nas skupljaju uivaoci droge?

Odgovor doktora: Vie ne postoje mjesta gdje se oni okupljaju, da je to jedna rizina populacija koja ima svoj nan ivota itd. Sad je sve izokrenuto. Droga se moe nai ak i u kolskom dvoritu. 13. Da li mislite da je droga svake godine sve vie i vie zastupljena u sportu i da li nadleni organi preduzimaju odgovarajue mjere u vezi ovog problema?

Odgovor doktora: Naravno kao i u svi segmentima drutva droga je zastupljena i u sportu iz dana u dan sve vie. Pronalaze se nove vrste droga i nove vrste stimulansa, kad govorimo o drogi u sportu moramo govoriti o onoj drogi koja ,,pomae'' sportisti da postigne nadljudske rezultate. Meutim postoji jedan drugi problem o kome mislim da je zanimljivo rei par rijei,koji zahvata esto mlade ljude. To su problemi kliea tjelesne grae s kojom se mladi ljudi susreu. Postoje neki stereotipi kako savreno ljepa djevojka mora izgledati ili savreno ljep mukarac. To su naravno stereotipi ponaanja i esto mlade djevojke sljedei te pogrene stereotipe uzimaju razne preparate za mravljenje koji izazivaju drastine posljedice ili izgladnjujui sebe raznoraznim dijetama zapadaju u teka psihika oboljenja kao to su anoreksija i bolimija. Mi smo imali nekoliko sluajeva i te mlade osobe su zavrile u Beogradu i pitanje je da li su izljeene. Ja sam imao primjer dva sluaja koja su se smrtno zavrila. Jednostavno dolo je dotle da djevojka vie nije mogla kontrolisati tjelesnu masu iako je imala 25-26kg smatrala je da je uasno debela i nije htjela da jede i ak sve to bi pojela povratila bi.

24

Droga, carstvo zla

14. Na koji nain mladi dolaze do novca da bi sebi priutili drogu?

Odgovor doktora: U poetku diler daje besplatno drogu,prvo mladi ljudi od prijatelja dobiju drogu i prijatelj ga ponudi da proba to probavanje se ponovi vie puta i mladi ovjek postane nakaen na drogu. Tada ga prijatelj, uvjek prijatelj upoznaje sa dilerom i tada mladi ovjek ve ima razvijenu ovisnost da dolazi do novca kako god stigne. Kako dolaze to samo oni znaju. Ali morate shvatiti da narkomanija nije duevna bolest u uem smislu, znai narkoman ima bolesnu volju, elju, ali svi ostali djelovi mozga njegovih funkcija su ouvani i razvijeni do maksimuma. I esto roditelji daju ogroman novac neznajui, jer narkoman e smisliti takvu priu da vi moete s njim satima plakati, a on na kraju da izae iz iste sobe nasmijan zato to je postigao svoj cilj uzeo je pare od vas.

17. Kolika je vjerovatnoa da mladi prestanu koristiti drogu?

Odgovor doktora:Ako su uivaoci due od est mjeseci skoro nikakva,sam mladi ovjek nikad nee prestati onda bi narkomanija bila izljeiva bolest sama po sebi. Znai volja je toliko oslabljena pa ti mladi ljudi ne mogu svojevoljno, a organizam se toliko navikao na drogu da ti mladi ljudi svojevoljno ne mogu prekinuti ak ni kod lakih droga, oni e nai izgovor u drutvu hajde da smotamo neki doint da nam bude ljepe da s tim ednostavno nastavi sa drogiranjem.

18. Da li mislite da su mladi dovoljno upoznati sa ova tri poroka i njihovoj tetnosti?

Odgovor doktora:Nisu dovoljno upoznati ni sa drogom,ni sa alkoholom,ni sa cigaretama.O tome bi se u svakoj koli trebala drati predavanja.

19. ta biste preporuili onima kojikoriste, a ta onima koji ne koriste opojna sredstva?

Odgovor doktora:Onima koji ne koriste opojna sredstva da nikad ne probaju, a onima koji koriste da podhitno potrae strunu pomo.

25

Droga, carstvo zla

INTERVJU SA DOKTOROM DEJANOM URLIKOM

IME SAGOVORNIKA: Dejan urlik.

ULOGA U ZAJEDNICI: Specijalista sportske medicine

DATUM: 05.02. 2002.god.

PROBLEM NARKOMANIJE KOD OMLADINE

1. Da li Vi i lanovi vae zajednice(bolnice) ovaj problem smatrate vanim i ta Vi kao sportski ljekar mislite o njemu?

Odgovor doktora: Ja mogu da kaem samo u svoje lino ime, ali smatram da i moje kolege dijele miljenje, da je problem ovisnosti mladih o drogi veoma veliki problem sa kojim svi ne samo mi ljekari, nego prvenstveno vi u kolama treba da se borite, a mi ljekari moemo da odigramo veliku ulogu u preventivnim mjerama.

2. Da li Vaa institucija u ovom trenutku provodi ikakve mjere radi rjeavanja pomenutog problema i na koji nain bi ona mogla pomoi u njegovom rjeavanju?

Odgovor doktora: Koliko ja znam,naa zdravstvena ustanova trenutno ne sprovodi neke odreene mjere na nivou doma zdravlja.

3. Da li sportski savez provodi ikakve mjere radi rjeavanja pomenutog problema i kako bi sportisti mogli pomoi u njegovom rjeavanju?

Odgovor doktora: Nisam siguran da na sportski savez sprovodi sprovodi neke mjere. U srbiji postoji akcija Reci ne drogama u kojoj uestvujupoznati sportisti. Mislim da kod nas sportski savezi malo rade po tom pitanju.

4. ta je to narkomanija?

Odgovor doktora: Narkomanija je bolest ovisnosti o drogama,poevi od lakih droga,do teih. 5. Da li imate informaciju koliko sportista uzima drogu?

Odgovor doktora: Nemam tu informaciju,ali mislim da je narkomanija veoma malo prisutna kod sportista,jer sportisti imaju drugaiji stav prema narkomaniji.

6. ta je doping,da li je to vrsta droge?

26

Droga, carstvo zla

Odgovor doktora: Svakako da jeste.Iz pouzdanih izvora znam da i neki nai sportisti uzimaju ne dozvoljena sredstva-doping.

7. Da li Vi lino poznajete nekog narkomana?

Odgovor doktora: Da, poznajem.

8. A osobu koja se izlijeila od ovog poroka?

Odgovor doktora:Ne

9. Kako prepoznati narkomana?

Odgovor doktora: Mislim da se moe prepoznati. Osobe su mrave,proirene su im zjenice

10. Da li ste Vi na svom radnom mjestu doli u kontakt sa narkomanom?Ako jeste kako ste postupili,a ako niste kako bi postupili da se na*ete u takvoj situaciji ?

Odgovor doktora: Mislim da nisam. Moda jesam doao u kontakt, a da ga nisam prepoznao. Ako bi doao u kontakt pokuao bih mu pomoi da rijei taj problem.

11. Kako bi se mi djeca,sportisti i svi ljudi koji ne uzimaju drogu trebali ponaati prema narkomanu?

Odgovor doktora: Ne treba ga osuivati treba mu pomoi, jer je narkomanija bolest ovisnosti, koja se da lijeiti.

12. Koja je razlika izmeu lakih i tekih droga?

Odgovor doktora: Lake droge same po sebi nisu toliko opasne, razlika je u sastavu, ali moe se rei da su isto opasne jer vremenom dovode do teh droga. 13. Zbog ega ljudi uzimaju drogu i ko najvie tei ka uzimanju droge?

Odgovor doktora: Najee zbog radoznalosti. Jake osobe samo ostaju na prvom koraku, dok psihiki rasturene osobe idu dalje

14. Ko bi trebao preuzeti odgovornost za ovaj problem?

Odgovor doktora: Svi zajedno Mup, Ministarsvo zdravlja, prosvete i svi ostali. ZAJEDNO bi pobjedili taj problem.Nita se ne rijeava hapenjem dilera.

15. Da li nadleni organi preduzimaju ikakve mjere za rjeavanje pomenutog problema i ta mislite o tim mjerama?

Odgovor doktora: S vremena na vrijeme, ali to nije dovoljno, ovom problemu niko ne pridaje dovoljno vanosti.

27

Droga, carstvo zla

16. Da li nas probavanje droge iz radoznalosti moe kotati ivota?

Odgovor doktora: Moe.Ta radoznalost vremenom dovodi na put bez povratka, osim toga igle prenose HIV-virus.

17. Da li mladi ljudi,konkretno sportisti imaju predstavu o tetnosti ovih poroka i da li su sportisti spremni da se suoe i do odbace sve ove poroke?

Odgovor doktora: Sportisti su populacija koja je najmanje ugroena od ovisnosti i mislim da su dovoljno upoznati, sport je zdrav ivot i jedan od naina za borbu protiv ovisnosti.

18. Da li bi se u ovom problemu mogla upotrebiti poslovica:Kod prve ae jagnje,kod druge lav,a kod tree svinja?

Odgovor doktora: Da u poetku je sve fino,ali kasnije U svakom sluaju, na mjestu je.

19. Da li mislite da su mladi dovoljno upoznati sa ovim problemom i po vaem moiljenju da li bi se trebao uvesti jedan as sedmino u sklopu redovne nastave o predavanju o ovom problemu?

Odgovor doktora: Mladi nikada nisu dovoljno upoznati o ovom problemu i svakako bi se trebao uvesti jedan as sedmino.

20. Va zavrni komentar!

Odgovor doktora: Ljude sa tim problemom ne treba odbacivati,treba im pomoi ali na odreen nain i sankcionisati. Svim ovisnicima treba pomoi, naroito narkomanima.

28

Droga, carstvo zla

ZAKLJUAK

Jedini nain da se ptonae izlaz iz ovog problema je da se svi udruimo, jer

jet, ...''

ruimo, ali sudei po trenutnoj sit

Na samom kraju, ta rei nego ko voli nek' izvoli, mi vam preporuujemo da se DROGIRATE IVOTOM!!!

Hoete li udisati miris svjeeg cvijea ili ete se ubijati neim to sigurno ne mirie tako lijepo?!

Ili zavriti kao

ovi!

Hoe li va ivot trajati kao ovi...

niko sam ne moe nita, ali zato: ''...mi zajedno moemo sve, mi moemo promjeniti svinema povlaenja, nema predajeSve to nam treba jeste da se uduaciji, na san da emo jednoga dana rei ''DROZI JE

O'ZVON'LO'', nikada se nee ostvariti...

29

IME SAGOVORNIKA: Tibor DanelienULOGA U ZAJEDNICI: Doktor psihijatar

Odgovor doktora:Ako su uivaoci due od est mjes