DRAGO VIDOVIĆ - SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI U OKOLINI ZVORNIKA

8/6/2019 DRAGO VIDOVI - SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI U OKOLINI ZVORNIKA

1/18

DRAGO VIDOVI

SREDNJEVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICIU OKOLINI ZVORNIKA

U avgustu i septembru 1953 godine obiaosam u dva maha onaj dio zvornikog sreza kojistoji u prostoru etverokuta Zvornik Osmaci Sapna Kozluk s ciljem da prikupim podatkeo srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima stecima u tome kraju.

Prikupljeni materijal dajem u ovome lankuelei time da dam ne samo jednu optu informaciju o srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima ovoga kraja nego do izvjesne mjere i dasauvam podatke o tim spomenicima koji naglonestaju (osim rijetkih sluajeva veina nekropola

KOZLUK. Na lokalitetu Rimsko groblje, na junom kraju sela, nalaze se 2 sljemenjaka i 1ploa, ve gotovo sasvim potonuli u obraenuzemlju. Jedan od sljemenjaka je ukraen. Ovo jesve to je ostalo od nekadanjeg velikog groblja.Orijentacija spomenika je I-Z.

U dvoritu Meanagi Ibre nalazi se prevrnutniski sljemenjak, isklesan zajedno s postoljem.Spomenik je skromnih dimenzija: duina 150, irina 67, visina sa postoljem 100 cm. Spomenik jeukraen. Izgleda da je i ovdje bila stara nekropola, jer se u bizini vidi jo jedan spomenik, vje-rovatno ploa, jako utonuo u zemlju. MjetaninSuljo Purkovi ispriao mi je kako je prije nekoliko godina, kopajui u svom dvoritu, samo par koraka dalje od ove ploe, na dubini oko 1 metra,naiao na ljudski kostur, iako na povrini vienije bilo nikakvog spomenika. I sam preostaliukraeni spomenik jako je oteen pokuajima vlasnika zemljita da ga razbije.

SKOI. U Novom Selu nalazi se nekropola od6 spomenika orijentiranih u pravcu I-Z. Spomenici su gusto grupisani, oteeni pokuajima raz-

1 Ovdje objavljujem samo dio foto-materijala, dok seostali nalazi u kartoteci Zemaljskog zavoda za zatitu spo

menika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu.

svedena je na par razbijenih spomenika i pre-ivljuje zadnje dane). Veina spomenika nalazi sena obraenim povrinama i tu im gotovo nemaspasa. |

Nastojao sam da o spomenicima i nekropolama dam glavne informacije, ne ulazei u najsitnija mjerenja i snimanja nekropola, tim vie to je veina spomenika na mnogim nekropolama pomicana ili razbijena.1

Na prvom obilasku pomagao mi je i drugMehmed Mujezinovi, konzervator Zem. zavodaza zatitu spomenika kulture u Sarajevu.

bijanja, dosta velikih dimenzija, od tvrdog kre-njaka. Jedan od njih ima dimenzije: duina 220, visina i irina po 90 cm. To su sve visoki slje-menjaci, jedan je sanduk. Dva spomenika suukraena (sl. 1 i 2). Sada je vei dio spomenikazatrpan, jer to mjesto slui vlasniku njive kaoprostor gdje se slae materijal prilikom obradei ienja njive.

U Buloanima, na lokalitetu Mujevina, nalazise 7 spomenika: 3 sanduka, 2 sljemenjaka, 2stele.2 Ukraena je samo 1 stela. Najvei spomenik nalazi se na sredini grupe na najuzvienijemmjestu i, dok su ostali skromnijih dimenzija, on

se istie svojom veliinom: duina 190 cm, visina120 cm, irina 100 cm. Najmanji spomenik, koji je moda djeji, nalazi se na sjevernom kraju nekropole i njegove su dimenzije: duina 120 cm, visina 35 cm, irina 50 cm. Nekropola je orijentirana u pravcu I-Z. Ovaj lokalited zove narodMramori ili Rimsko groblje.

Zapadno od ove grupe spomenika, kojih 50metara, nalazi se grupa od 6 drugih spomenika.

2

Pod ovim nazivom, koji e se u daljem toku radnjestalno upotrebljavati, (podrazumijeva se uspravni spomenik u obliku ploe koja se zavrava piramidalno ili zaobljeno,a takoer i uspravni, neto rjei, spomenici u obliku stupa sa

manje-vie kvadratinom osnovicom.

NEKROPOLE

221


2/18

222

To su uglavnom stele, gotovo do kraja unitene,tako da neke od njih pretstavljaju samo komade.Jedna je bila ukraena (sl. 3). Izgleda da je ovagrupa samo dio jedne velike nekropole, kojoj bipripadali i oblinji spomenici.

KALUDRANI. Kraj puta iz Kozluka u ovo selonalazi se u iblju jedna stela i 2 odlomka od drugih spomenika. To su ostaci nekropole, koja je

bila neto nie, ali su njeni ostaci prilikom ienja njiva dospjeli ovamo.

Vie samog sela na jednoj glavici nalaze sedva jako oteena sljemenjaka, orijentirani I-Z, bez ukrasa.

MALEII. Juno od sela, pri vrhu brijega,nalaze se 2 sljemenjaka i 2 stele. Jedan od sljemenjaka je razbijen, a obje stele su oborene, iz- valjene. Po jednom niskom sljemenjaku, koji,izgleda, nije pomican, moe se pretpostaviti da

je itava grupa spomenika na ovoj nekropoli bilaorijent irana I-Z. Sam taj niski sljemenjak je jedva koji desetak centimetara visok i ve jedobrim dijelom potonuo u zemlju. Ukraen je sadvije eone strane spiralnim ornamentom koji jena vrhu ukraen rozetom od 6 latica (sl. 4). Ovajornament je malo blii ornamentima spomenikaolovskog kraja nego prethodno spomenuti. Jednaod stela ukraena je spiralnim ukrasom s bonestrane, a s lica ima ukras sastavljen od spiralai grozdova. Ovdje se lijepo vidi kako je izgledaodonji dio spomenika predvien da stoji u zemlji:ostao je neobraen i pretstavlja jedno zadebljanje na spomeniku. Druga stela je takoer oteena, a ima isti ukras kao i prethodna. Kako seunitavaju ovi spomenici vidi se po tome to seu podacima od prije Prvog svjetskog rata spominje ovo grobite kao nekropola sa 7 steaka, asada su preostala samo ta 34 oteena spomenika.

MALEII. Ubjenac. Lokalitet je na sjevernoj periferiji sela, na jednom vrlo strmom bri jegu. Sada je tu smjeteno seosko groblje, a meunovim grobovima nalaze se jo tri spomenika, odkojih jedan u obliku vrlo nepravilne uspravneploe, s natpisom (sl. 5). Ostala dva spomenika liena sanduke, a pored njih ima jo nekoliko vrlooteenih kamenova, koji su vjerovatno samoostaci od bivih nadgrobnih spomenika. Spomenik s natpisom je od dosta mekog krenjaka i prilinooteen; izgleda kao da je bilo i namjernog ote-ivanja natpisa.

1. Skoi, Novo Selo. 2. Skoi, Novo Selo.3. Skoi, Buloani.


3/18

MALEII. Kraj puta koji vodi prema seluJusiima nalaze se tri oborene stele, bez ukrasa.Samo jedna od njih ima uzdunu izboinu s lenestrane. Sve u priblino istih dimenzija, te od jedne donosimo podatke: vis. 100 cm, (plus 35 cmneobraene osnove), ir. 80 cm, debljina 25 cm.

MALEII. U umi ispod sela Jusia nalazi se12 spomenika, od kojih su 4 sljemenjaka, a ostalostele. Spomenici su od mekog krenjaka i veinom teko oteeni. Meki pjear nije mogao daizdri zub vremena. Jedna jedina ornamentiranastela ima kao ukras sa zapadne strane polumjesec, iji su krakovi oboreni prema dolje. Kolikose moe ocijeniti prema ouvanim spomenicima,nekropola je bila orijentirana u pravcu I-Z.

JUSII. Begova Njiva. Ispod sela, na putuprema Maleiima, nalaze se ostaci jedne nekropole srednje veliine. I ovdje su spomenici izraeni od mekog pjeara i jako su oteeni.Jo uspravno stoje samo 2 spomenika od kojih je

jedan najsliniji stupu gotovo kvadratine osnovei sledeih je dimenzija: visina 142, irina 71, de

bljina 72 cm. Drugi kamen je jedan dinovskioblutak, gotovo jajastog oblika, te izgleda da jeovdje dopremljen da bi se od njega tek napraviospomenik, tim vie to se ne vide nikakvi tragovi bujice koja ga je mogla donijeti.

JUSII. Glavica, Mada se ovaj lokalitet

zove Glavica, on pretstavlja, ustvari, jednu blagu i iroku padinu brijega, ija je plodna zemljadokraja obraena. Oko 500 metara nie sela potoj padini razbacano je na irokom prostoru veliko mnotvo spomenika, na etvrtastom prostoruije strane iznose oko 200 metara. Samo nekoliko spomenika stoji jo na svojim prvobitnimmjestima, dok su ostali skupljeni u gomile krajivica koje dijele pojedine zemljine parcele. Brojtih spomenika iznosio je vjerovatno nekoliko stotina, te je ovdje bila jedna od najveih nekropola na pregledanom terenu, ali je gotovo dokraja unitena. Spomenici su veinom stele srednje veliine, sada u najvie sluajeva izlomljene.

Negdje otprilike na sredini bive nekropole nalazi se jedan veliki i solidno raen sljemenjak (sl. 6), koji je orijentiran I-Z, a oba su mu elaukraena. Sa zapadne strane ima spiralno drvcesa rozetom na vrhu, a sa istone je uklesan vi- jenac-solarni znak. Spomenik ima postolje, koje je dobrim dijelom utonulo u zemlju. Dimenzijeovog spomenika su sledee: duina 220 cm, irina 90 cm, visina bez postolja 85 cm.

4. Maleii. Natpi s sa nekropole juno od sela. 5. Ma-leii, Ubje nac, natpis na spomeniku Boljka. 6. Jusii,

spomenik na Glavici

223


4/18

BOKOVII. Mramorje I. Na nekropoli senalazi 6 sljemenjaka. Svi su orijentirani u pravcuI-Z, osim krajnjeg s june strane grupe, koji jemoda pomican. Ovaj spomenik je blii oblikusanduka, ali mu je gornja povrina terasastoobraena, kao da se radi o krovu sljemenjaka.Dimenzije ovog spomenika su: duina 180 cm, irina 90 cm, visina do postolja 60 cm. Materijalsvih spomenika je jedna vrsta mekog pjeara;svi su spomenici vie ili manje oteeni.

BOKOVII. Mramorje II. Lokalitet je udaljen oko 2 km od Bokovia u pravcu muslimanskog sela Anelia. Ova nekropola, poredonih u Parganima i Mramorju u selu Glumini,spada meu najvee u ovom kraju. Zato sui uzeti podaci o dimenzijama njezinih skromnihspomenika. Njezin je sastav sledei: 1. stela, prelomljena, donji dio: ir. 80 cm, deb. 35 cm, 2. ste

la, prelomljena, donji dio: ir. 55 cm, deb. 28 cm;3. stela, oborena na prednju stranu, ir. 60 cm,deb. 25 cm; 4. stela oborena, istih dimenzija kaoi prethodna; s lica ornamentirana spiralnim ukrasom; 5. stela, utonula na lenu stranu, ukraenaspiralnim ukrasom; 6. stela vis. 120 cm, ir. 70 cm,deb. 25 cm, pala na zemlju; 7. stela samo malidio vidi se iz zemlje; 8. spomenik utonuo uzemlju; vidljive dimenzije te, vjerojatno slomljene, stele 80X60 cm; 9. amorfni kamen uniteni spomenik; 10. teko oteen spomenik, te jeostalo samo postolje 18 X 80 cm; 11. sljemenjak du. 175 cm, ir. 75 cm, vis. 35 cm, isklesan za jedno s postoljem; 12. sljemenjak du. 180 cm,

ir. 60 cm, vis. 70 cm, utonuo u zemlju; 13. stela, vis. 100 cm, ir. 50 cm, prevrnuta na lice naprednju stranu; 14. stela istih dim.; 15. stela ir.60 cm, deb. 30 cm, prelomljena; 16. sljemenjak du.130 cm, ir. 55 cm, visina nepoznata, jer je spomenik utonuo; 17. sljemenjak du. 180 cm, ir.90 cm, vis. 70 cm, zajedno s postoljem; 18. ploa(sanduk) du. 120 cm, ir. 70 cm, visina nepoznata, jer je spomenik utonuo; 19. amorfan kamen razbijena ploa ili sljemenjak; 20. sanduk du.170 cm, ir. 80 cm, utonuo, visina nepoznata; 21.sljemenjak, du. 160 cm, ir. 70 cm, utonuo, visina nepoznata; 22. sanduk utonuo, du. 160 cm,ir. 70 cm, visina nepoznata; 23. utonuo kamen vjerojatno stela; 24. utonuo kamen izgledasanduk; 25. sljemenjak, utonuo, du. 160 cm, ir.60 cm, visina nepoznata; 26. ploa du. 140 cm,ir. 60 cm, utonula; 27. sljemenjak du. 150 cm,ir. 60 cm, utonuo, visina nepoznata; 28. sljemenjak du. 150 cm, ir. 60 cm, visina nepoznata;29. sljemenjak, du. 140 cm, ir. 60 cm utonuo, visina nepoznata; 30. amorfni kamen ostatak razbijenog spomenika; 31. razbijen spomenik, izgleda sljemenjak s postoljem; 32. ploa utonula,du. 140 cm, ir. 80 cm; 33. spomenik istog oblikai veliine; 34. stela vis. 120 cm, ir. 60 cm, utonula; 35. sljemenjak utonuo du. 180 cm, ir. 60cm; 36. sljemenjak razbijen, du. 150 cm, ir.60 cm; 37. ploa du. 140 em, ir. 60 cm, potonula;

38. amorfan kamen ostatak razbijenog spomenika.

Osim ovih spomenika nekropoli pripadaju joetiri: 3 stele i 1 sljemenjak, koji su sada od njeodvojeni seoskim putem a nalaze se u jednoj obraenoj njivi. Nekropola se nalazi na manjem gre benu i ima vidik prema jugu, istoku, zapadu. Ori jentacija spomenika je I-Z, s blagim otklonomprema jugoistoku. Materijal spomenika nije kodsviju jednak. Ima spomenika od tvrdog krenja-ka, ali ima i dosta izraenih od mekog pjeara,koji su obino jako oteeni ili uniteni. Ni spomenici od tvreg materijala nisu bolje proli imnogi su prebijeni, kako izgleda, prilikom ienja ovog zemljita, gdje se sada nalazi vonjak.Ornamentirani spomenici imaju svi gotovo istiukras: stupi sa rozetom na vrhu, sa spiralamasa strane na kojima visi po jedan grozd. Jedanspomenik je, pored toga, ukraen i tordiranim uetom, a u vrhu drvceta, mjesto rozete ima jedanoblik koji najvie lii na obrnuto i dosta rairenolatinsko v. U grupi od 4 spomenika koji su sadaodvojeni od nekropole, nalazi se i najvei spomenik, veliki sljemenjak sa postoljem, ve jako oteen. Nije ukraen po vidljivim stranama, ali, zaudo, ima na donjoj strani ploe koja je, kadaspomenik stoji uspravno okrenuta prema zemlji,uklesanu spiralu. Ne bi se moglo ocijeniti razlogove pojave ukoliko on nije sasvim jednostavan:moda se poelo klesati ukraen spomenik a onda je kasnije promijenjena odluka i zapoeta stranauzeta kao postolje novog spomenika.

Svi spomenici na ovoj nekropoli izraeni sudosta solidno.

Sama nekropola, sa svojim sitnim spomenicima, ostavlja utisak skromnih materijalnih mogunosti onih koji su tu sahranjeni.

BOKOVII. Peine. Na ivici ponora, ispodkoga tee rijeka Sapna, na jednoj blagoj padinisa irokim vidicima, nekada je bila ovea nekropola. Danas nekropole vie nema. Ostali su samorazbijeni spomenici baeni u ponor. Bilo je meunjima i stela i sljemenjaka. Poto je do spomenika teko bilo doi, moglo se samo povrnoutvrditi da, kako izgleda, nisu bili ukraeni.

BOKOVII. Polje. Ova nekropola se nalazina junoj strani sela, na jednoj maloj uzvisini.Sastoji se od 39 spomenika od kojih ima: niskihsljemenjaka 24, ploa 13 i 2 stele. Sedam spomenika orijentirano je SIJZ, a ostali IZ, s malim otklonom prema jugoistoku. Izgleda da suovako i bili postavljeni, jer se ne vide tragovipomicanja, ali, svakako, to bi se sigurno mogloutvrditi samo otkopavanjem grobova. Veina spomenika teko je oteena, tim vie to su najee od mekog kamena. Spomenici su jako sitni

i daju utisak neeg siromanog. Ornamenata nema.

224


5/18

KLISA. Lokalitet se nalazi na jednom jakostrmom vrhuncu vie doline rijeke Sapne, kodsela Donje Baljkovice. Smjetena je neto ispodsamog vrha brijega, na kome se vide ostaci mal-tera i tragovi graevina. Danas se u jednom trnja-ku, pokraj obraenog polja, moe vidjeti jo samo

jedan razbijen sljemenjak i jedna stela vrlo skromnih razmjera, oboje bez ukrasa.Na seoskoj esmi ispod spomenutog visa, oko

1000 m u sjeverozapadnom pravcu, nalazi se jedan oboren steak od tvrdog krenjaka sjajnoouvan, te izgleda kao da je proteklo samo nekoliko dana otkad je izraen. Mogue je da je spomenik proveo due vrijeme u zemlji. Srednjih jedimenzija: du 160 cm, vis. 70 cm, irina pri dnu,do postolja, 58 cm, (gornja irina, koja je neto vea od donje, nije se mogla tano odrediti, jer je spomenik dijelom potonuo). Ploa, koja je isklesana zajedno sa spomenikom, nejednake je de bljine, prosjeno oko 28 cm. Spomenik je ukraensa oba ela (ue strane) i to vrlo solidno, te pret-stavlja vjerovatno najljepi spomenik ovoga kra ja (sl. 7a i 7b).

SETII. Pravoslavno groblje. Meu spomenicima novijeg datuma ovdje se nalazi i jedna stela vrlo slina nianu, ukraena s obje strane. Ori

jentirana je u pravcu IZ. S istone strane orna-menat je uobiajeno drvce sa spiralama i grozdovima. Vrh drvceta se ne zavrava rozetom,nego trokutas tim motivom. S druge strane naistom spomeniku nalazi se ornamenat sastavljenod dvije spirale, sa solarnim krugom odozgo (sl.21). Pored ovog spomenika, na istom groblju senalaze jo dvije upola potonule stele i mali sljemenjak.

ETII. Muslimansko groblje. Uvrh groblja naobraenom zemljitu nalaze se dva niska sljeme-njaka, oba jae oteena pokuajima vlasnika daih ukloni s njive. Jedan je ukraen spiralnimornamentom bez grozdova, sa rozetom u vrhu, vrlo nevjeto izraenom. Po svome ornamentu vie potsjea na steke olovskog kraja nego naspomenike uobiajene u zvornikoj okolici.

ZASEOK. Ovdje je naen poznati spomenik sanatpisom Braje Tvrdojevia, upotrebljen kao propust na seoskom putu. Na nesreu, slova natpisa bila su okrenuta nagore te su tokovi kola jakootetili natpis (sl. 20). Sada je spomenik opet podignut i postavljen ukraj puta. Dimenzije su mu: vis. 157 cm, ir. 72 cm, deb. 30 cm. Odmah doovog spomenika na istom putu lei jo jedan istogoblika, jako oteen, kome je sa lene strane isklesan po cijeloj duini jedan stupi, koji, moda,treba da pretstavlja koplje.

ZASEOK. Mamor. Na junoj strani kose nalaze se 3 jako oteena spomenika, ostaci jedne vee nekropole. Spomenici su jako oteeni, jer su izraeni od mekog kamena. Dimenzije stele su:

7a. Spomenik u Klisi, kod esme.

7b. Spomeniik u Klisi, kod esme.

vis: 110 cm, ir. 60 cm, deb. 40 cm, a sljemenjaka:du. 175 cm, ir. 75 cm, visina nepoznata zbogoteenja.

DONJA BALJKOVICA. Na pravoslavnom groblju nalaze se dva manja neukraena sljemenjaka, ve potonula u zemlju i dvije stele sa kvadra-tinom osnovom. Na jo nekoliko mjesta iz zemljeproviruju ostaci spomenika ili potonuli spomenici.

SAPNA. Zagrobnica. Na lokalitetu koji nosiovo ime morala je u svoje vrijeme biti velika nekropola iji se ostaci nalaze nairoko rasut i po

15 N a e s t a r i n e I I I . 225


6/18

obraenom zemljitu. U kukuruznom polju moglose pronai: tri ploe, osam sljemenjaka i dvijestele. Svi su spomenici orijentirani u pravcu IZ,Nijedan nije ukraen. Materijal od koga su izraeni dosta je mek, te su spomenici prilino slabo

ouvani. Tri najvea spomenika nalaze se na vrhupadine i izraeni su od vrlo tvrdog krenjaka sapostoljem u jednom komadu. Dimenzije najveegmeu njima su: du. 182 cm, ir. 87 cm, visina bez postolja 73 cm. Ostali su jae oteeni prilikom pokuaja da se uklone s njive, a bili su uglavnom iste veliine. Sva tri su vrlo solidno izraena. Na ovoj nekropoli nalaze se i tri visoke stele od kojih jedna ima ove dimenzije: vis. 182 cm,ir. 77 cm, deb. 37 cm. Ona se nalazi na istonojgranici nekropole. Najvea stela se nalazi neto vie ovih spomenika, na putu prema centru bivenekropole i njezine su dimenzije: vis. 224 cm, ir.75 cm, deb. 41 cm. Od mekog je materijala i vrlo

slabo je ouvana. Na mnogim mjestima vide seostaci razbijenih spomenika. Od ove nekropoleoko 100 metara istono, kraj seoskog puta nalazise jedan prevrnut sljemenjak s postoljem i jednapotonula ploa ili stela. Moda su i ovi spomenicipripadali istoj nekropoli kao i prethodni. U tomsluaju ovdje je postojala zaista ogromna nekropola, s kojom bi se mogla porediti samo ona veopisana, kod Jusia.

GAJ. Jedna ogromna stela lei na seoskom putu.Dimenzije: vis. 270 cm, ir. 85 cm, deb. 55 cm. Vrlo je slabo obraena i nije ukraena.

DONJA BALJKOVICA. Mamori. U umi senalazi lokalitet navedenog imena i sastoji se od 3niska sljemenjaka, ploe i 1 stele. Spomenici suslabo obraeni, osim stele, i nisu ukraeni. Potosu veinom od mekog pjeara, jako su istroeni.Orijentirani su IZ. Stela je malo neobina jer ima osnovu u obliku nepravilnog petougla, a vrhpiramidalan. Ona je jedina od tvrdog kamena,lijepo obraena i odlino ouvana. Visoka je 122cm, iroka 103 cm, debela na krajevima 34 cm, au sredini 50 cm.

Na ovom mjestu zatekli smo jednog seljaka izgrupe koja je prije godinu dana otkopala jedangrob. Kopali su, po njegovim rijeima, oko 150 cm

duboko kad su naili na plou od tri dijela i ispodnje kosti. Sada je grob otvoren i ne vidi se da li je i sa strane ljea bilo postavljeno kamenje, dok jedna od gornjih horizontalnih ploa jo stoji nasvome mjestu, na oko 40 cm dubine. Kopa mi jerekao da su traili blago i jako se zaudio kad jeuo da su spomenici pod zatitom drave i da sene smiju dirati. Pomalo mu je izgledalo kao da mihoemo da to sprijeimo da bismo za sebe iskoristili blago ispod steaka.

Dimenzije ostalih spomenika su: prvi, s jugadu. 182 cm, ir. 70 cm, visina nepoznata, jer jeutonuo; drugi, du. 188 cm, ir. 76 cm, vis. 63 cm;trei, du. 179 cm, ir. 63 cm, vis, 62 cm; etvrti

8a. Kitovnica, Mramorje, Mali sljemenjak

8b. Kitovnica, Mramorje, Mali sljemenjak

8c. Kitovnica. Mramorje, Mali sljemenjak

226


7/18

du. 178 cm, ir. 64 cm, visina nepoznata zbog uto-nulosti spomenika. Svi, osim drugog, su sljeme-njaci, dok je ovaj jedna ploa.

KITOVNICA. Mramorje. Groblje je smjeteno na blago nagnutoj padini, okrenutoj prema istoku, a na njemu se nalaze 22 spomenika, i to: 6sanduka, 9 sljemenjaka, 6 stela i jedan amorfnikamen. Veina stela je oborena, a nekoliko ih jei prelomljeno. Neki dijelovi prelomljenih stela suodneseni i ostao je samo dio koji je bio u zemlji.Svi spomenici su orijentirani prema IZ, sa malim skretanjem prema jugoistoku. Svi su srednjihdimenzija, a najvei se nalazi u sredini nekropolei dug je 190 cm, irok 74 cm, dok je visina nepoznata, zbog toga to je postolje utonulo. Jedanniski sljemenjak najvie je ukraen, i to s bonestrane spiralnom lozicom, a sa oba ela spiralnim ornamentom, ve uobiajenim u ovom kraju,samo to s jedne strane ima malo neuobiajenima mjesto stupia drvceta (sl. 8 a, b, c). Zanimljiv je ukras i na jednoj maloj oborenoj ploi(sl. 9). Bilo je vie ukraenih spomenika, ali su sesamo ovi sauvali. To se vidi po ostacima ornamenta na osnovama nekih nestalih stela.

PARGANI. Mramorje u Gaju. Nekropola jesmjetena na istonoj padini brijega. Najveimdijelom zarasla je u bunje. Na njoj se nalazi 41stela, 17 sljemenjaka (od kojih su dva postavljenana odvojene ploe, a sedam isklesano zajedno sploom). Mnoge su stele oborene, a unaokolo senalazi dosta odlomaka kamena, od ve unitenihspomenika. Zanimljiva je pojava da je, dok je vei dio nekropole orijentiran u pravcu IZ, nekoliko spomenika orijentirano SJ. Neke steleimaju ve spomenuti leni ukras u obliku koplja.Spomenici su srednje veliine. Evo nekoliko podataka o dimenzijama, karakteristinim za ovu nekropolu. Najvea ploa: du. 200 cm, ir. 138 cm

9. Kitovnica, Mramorje, ukraena stela.

i 94 cm, deb. 30 cm. Jedan sljemenjak: du 160cm, ir. gore 70 cm, dolje 84 cm, vis. 70 cm.

Tek bi se otkopavanjem moglo utvrditi da li je ova orijentacija SJ kod nekih spomenikaprimarna. Na ovoj nekropoli ukraena su 4 spomenika, a na jednom je i poznati natpis MilcaCrnia (sl. 10 a, b). Spomenik je davno pao, ali jenatpis potpuno sauvan. Dimenzije spomenika su: visina 140 cm, ir. gore 70 cm, dolje 63 cm, debljina 40 cm. Ispod obraenog dijela nalazi se jo

60 cm neobraenog dijela, koji je neto iri i de blji nego sam spomenik. Treba napomenuti dase na 23 km od ove nekropole i danas nalazi zaselak Crnici u kome ive muslimani-starosjedioci.Na gornjem, zapadnom kraju nekropole nalazi senajljepe ornamentiran steak (sl. 11). Pored ovog

10a. Natpis na spomeniku Milca Crnia. 10b. Natpis na spomeniku Milca Crnia. 11. Spomenik na nekropoliGaj u Parganima, lok. Mramorje.

227


8/18

12. Spomenik na nekropoli Gaj u Parganima, lok.Mramorje.

13. Spomenik na nekropoli Gaj u Parganima, lok.Mramorjie.

sljemenjaka ukraen je jo jedan spomenik istogoblika, orijentiran SJ (sl. 12), te dvije stele (sl.13), i to s uobiajenim spiralnim i grozdastimornamentom. Spomenici su solidno obraeni, aklesani su od dosta tvrdog krenjaka, neto crvenkastog, kakav se i danas vadi na oblinjem kamenolomu Mrevac.

GLUMINA. Mramorje. Ovaj lokalitet se nalazi na vrhuncu visoke i usamljene glavice s kojese na kilometre daljine prostire iroki vidik (sl.14). Spomenici su gotovo same stele, iji oblici variraju. Od 38 spomenika 35 su stele, dva sljeme-

njaci, a svega jedan je ploa. Nekropola je dobroouvana, jer se nalazi van sela i na zemljitu kojenije pogodno ni za kakvu upotrebu. Zbog velikog broja stela, nekropole na Kozjaku iz daljine liina muslimansko groblje. Spomenici su svi orijentirani IZ , s normalnim otklonom, a samo je jedan od njih ukraen, i to jedna ploa, koja je,moda, i naknadno oborena stela, jer se vidi da je pomicana. Spomenici su gotovo svi od tvrdogcrvenkastog krenjaka, sa dobro obraenim povrinama, ali esto i dosta nepravilnih oblika. Materijal je isti crvenkasti krenjak kao i na prethodnoj nekropoli, koga u ovim krajevima ima vie

14. Pogled na nekropolu Mramorje, na Kozjaku.

228


9/18

15. etiri spomenika sa nekropole na Kozjaku.

vrsta, a moda potie i sa istog kamenoloma kaoi spomenici u Gaju, jer je udaljenost vrlo mala.Meu spomenicima se naroito istiu etiri velikestele (sl. 15). Radi orijentacije o veliini spomenika dajemo nekoliko podataka o karakteristinimspomenicima. Sljemenjak s postoljem: duina 157cm, irina 57 cm, visina 47 cm, debljina postolja19 cm. Jedna stela etvrtaste osnove: visina 101cm, irina gore 62 cm, dolje 57 cm, debljina 48cm. esterostrana stela: visina 144 cm, irina gore80 cm, dolje 73 cm, visina strane na piramida-stom vrhu 48 cm. Kao to se vidi, stele su obinoire s gornje strane nego s donje.

GUTERI. Glavica. Na lijepom, neto uzdignutom mjestu nalaze se 3 stele orijentiraneSJ, jedan sanduk iste orijentacije i jedan manjisanduk, obraen i orijentiran IZ. I ovdje, koliko se bez prekopavanja grobova moe ustvrditi,izgleda da su spomenici ovako i prvobitno bilipostavljeni, da nisu pomicani. Ukrasa nema, amaterijal spomenika je ve spomenuti crvenkastikrenjak.

GUVNO. Groblje. Ovdje se sada nalaze samo2 stele, gotovo do polovice utonule u zemlju. Materijal je isti kao i na prethodnih nekoliko gro bita. Rekli su nam da se u blizini nalazi jo jedna stela, ali je nismo mogli pronai.

KRIEVII. Seferovii. Vie sela na dostastrmom vrhuncu, na njegovoj istonoj padini, nalazi se razbacano 27 stela, 25 sljemenjaka i mnogo razbijenih spomenika. Nekropola je bila dosta velika, te smo moda i propustili neki spomenik jer se jedan njen dio nalazio pod itom. Svakako je broj spomenika morao biti mnogo vei. Pri samom vrhu brijega, odvojeno od prve grupe, nalazi se jo sedam stela, od kojih su dvije pale, i jedna ploa. Jedna od uspravnih stela je ukraena. Udaljenost od prve grupe iznosi najvie 100metara i vjerovatno su obje grupe dio velike sta

re nekropole. Spomenici su orijentirani IZ.Materijal je raznolik: ima spomenika od vrlo tvrdog krenjaka, koji su odlino ouvani, a ima ihkoji su izraeni od slabijeg kamena i teko oteeni. Razmjeri spomenika su dosta skromni. Moda je tome razlog i vrlo teak transport do vrha brijega gdje je situirana nekropola. Evo nekolikokarakterist inih podataka o dimenzijama ovihspomenika: stela I: visina 94 cm, irina gore 61cm, dolje 48 cm, debljina nepoznata, jer je stela utonula u zemlju; stela II: visina 124 cm, visina postolja 34 cm, irina gore 84 cm, dolje 55 cm, oborena i utonula, te debljina nije izmjerena; stelaIII: visina 83 cm, irina 62 cm, debljina 30 cm;stela IV: visina 110 cm, irina gore 65 cm, dolje50 cm, debljina 30 cm; stela V: visina 104 cm, irina 76 cm.

Ova nekropola sa svojih 6 ukraenih spomenika, od kojih jedan sa sve etiri strane, spadameu ornamentom najbogatije u itavom kraju.Ukrasi na etiri spomenika su sa prednje, istonestrane, jedan ima spiralni ukras i na pobonim povrinama s obje strane, a jedan, ve spomenuti,ukraen je sa sve etiri strane. Svi ukrasi su datiu lijepom plitkom reljefu, solidno i na nain kaoda ih je radio isti majstor; samo je rad na naj-ukraenijem spomeniku dat tehniki siromanije,urezivanjem, i uopte nevjetije. Jedna sada oborena stela ima uobiajeni spiralni ukras sa rozetom na srednjem stupiu i grozdovima s obje strane. Okvir ornamenta ovdje je nazupan. Slianukras ima i stela na istonoj strani nekropole, te jedna oborena stela u sredini nekropole (sl. 16).Na jednoj steli (sl. 17), ima takoer ornamenat sadva para spirala, ali bez grozdova. Ova stela jeukraena i s bone strane (sl. 18) spiralnom lozicom. Spomenik ukraen sa sve etiri strane nalazi se na mjestu gdje je moglo biti sredite nekropole, ako je i onaj odvojeni dio pripadao istomgrobitu. Ovo je jedini spomenik na ovom terenu,

229


10/18

16. Ukra eni spomenik sa Krievia. 17. Ukra ena stel a sa Krievia,

18. Boni ukras na jednoi steli sa Krievia,

230


11/18

19a. Spomenik sa Krievia, istona strana. 19b. Spomenik sa Krievia, zapadna strana .

pored ve spomenutog u Jusiima i onog u etii-ma na kome se nalazi zabiljeen solarni krug, ovdjesa krstom unutra (sl. 19a). Istona strana spomenika ukraena je s dvije samostalne spirale, koje su uovome izgledu rijetke na spomenicima oko Zvorni-ka, ali i na njima vise grozdovi. Umjetnik takorei nije priznavao nikakva ustaljena pravila uizradi ukrasa: jedna strana ukraenog polja data je u obliku tordiranog ueta, a druga i zupasto.Sa gornje, lijeve, strane dat je krst takoer uobliku tordiranih krakova. Uz ove glavne motivenalazi se i par spiralica te jedan nerazumljiv mo-

19c. Spomenik sa Krievia, sjeverna strana, 19d, Spomenik sa Krievia, juna strana.

tiv u sredini polja desno. Gornji dio ukraenihpolja jako je oteen (sl. 19a). Sa zapadne stranespomenika (sl. 19b), nalazi se originalan ukras:drvce sastavljeno od spiralnih dijelova, i od oba veznih grozdova. Sjeverna strana je takoer oiviena djelomino tordiranim uetom, a djelominozupasto (sl. 19c). Neka vrsta tordiranog ukrasanalazi se i s donje strane, a u vrhu plohe nalazise solarni ornamenat u vidu tri koncentrina kru-ga,na kome kao da je objeen grozd. Lijevo odovoga je kruni znak sa krstom unutra, te taki-cama u nastalim poljima. Ispod toga se nalaze

231


12/18

20. Zaseok, Natpis na spomeniku Braje Tvrdojevia.

22. Jedna ukraena stela sa Krievia.

dvije spirale na kojima visi po jedan grozd. Najzanimljivija je juna strana. Tu se mjesto uobiajenog motiva drvceta nalazi pravi krst sastavljen od tordiranih preaga s kuglastim vrhom, simetrino ukraen sa spiralama (sl. 19d). Na spira

lama su objeeni grozdovi. U izradi spomenikakao da se osjea neka nervoza, tenja umjetnikada izvjesna shvatanja da na svoj nain. Zanimljiva je i stela sa gornjeg dijela nekropole zbogsvog ukrasa, na kome se srednji stupi zavravakrstastim izraslinama, a ne jednim od ovdje uobiajenih oblika rozete (sl. 22).

VLAKI PUT. Na ovoj nekropoli, koja se nalazi koji kilometar juno od sela Krievia, krajputa koji nosi isto ime, u ravnici, ali ipak na malouzdignutom terenu, nalaze se etiri mala sljeme-njaka i jedna ploa. Ukraen je samo jedan malispomenik vrlo oskudnim ornamentom. Visina mu

je jedva 29 cm, bez postolja. Okolo se nalazi dostakamena od razbijenih spomenika, sa oienihnjiva.

KITOVNICA. Okrugli. Ovaj se lokalitet nalazi na vrhu strmog brijega u hrastovoj umi.Tu se nalaze dvije upola unitene ploe, od vrlomekog pjeara. Jedan je grob raskopan i ploaprevrnuta. Orijentacija nepokretane ploe je SJ.Dimenzije ploe su: duina 170 cm, irina 70 cm, visina 36 cm. Ukrasa nema.

GRBAVCI. Mramorje. Ovdje je, kako i samnaziv lokaliteta govori, vjerovatno bila itava ne

kropola. Danas je preostao jo samo jedan sljeme-njak, dosta oteen. Neko je pokuao da ga raz bije po sredini. Takvih sluajeva imamo i po drugim krajevima, kada traioci blaga pokuavaju dau kamenu nau obavezno skriveno bogatstvo. Spomenik je orijentiran IZ.

GRBAVCI. Todorovia Gaj. U gustom i-praju ovdje je jo preostalo osam stela postavljenih u dva reda i orijentiranih IZ. Izrada je jakosiromana. Ukrasa nema, sem to se na lenimstranama dvaju spomenika nalaze uspravna zadebljanja kopljastog izgleda, o kojima je ve bilorijei u vezi s opisivanjem spomenika. Jedna stela

je orijentirana SJ, a izgleda da nije naknadnopomicana. Dimenzije najvee stele su: visina 120cm, irina gore 76 cm, dolje 60 cm, debljina 27cm. Najmanji spomenik ima ove dimenzije: visina85 cm, irina gore 50 cm, dolje 39 cm, debljina28 cm.

GRBAVICA. Na putu kod Niia kua nekada je bila srednjevjekovna nekropola od koje je sadasamo ostalo 3 spomenika sa strana puta: jednaploa i 2 sljemenjaka. Oni su vrlo oteeni nasto janjem vlasnika da ih ukloni sa svog zemljita.Orijentacija im je IZ. Dimenzije najveeg sljemenjaka su: duina 175 cm, visina 85 cm, irina

70 cm.232

21. etii, Spomenik na pravoslavnom groblju.


13/18

GRBAVICA. Na istonoj periferiji sela, kodHodia kua, u dvoritu jedne kue nalazi se vie od pola utonuo sljemenjak, orijentiran IZ.Duina mu je 180 cm, a irina 80 cm. Povrine sumu dosta solidno obraene. irina sa zapadne

strane iznosi svega 60 cm.GRBAVICA. Vidin Jablan. Na ovom loka

litetu, koji se nalazi meu obraenim njivama,kraj seoskog puta, vide se samo osnove prelomljenih stela, koje su ve nestale. U grmlju se nalazeostaci jednog velikog sljemenjaka. Jedna oborenastela, bez ornamenta, lei ukraj puta.

GRBAVICA. Makua. Ovdje se nalazi 6 spomenika, jako oteenih, ali na kojima se vide tragovi solidne izrade. Meu njima je samo jednostela, a ostalo sljemenjaci. Orijentacija IZ.

JARDAN. Na njivi istono od pravoslavnog

seoskog groblja nalazi se jedna utonula stela. irina pri vrhu joj je 62 cm, a debljina 48 cm. Naprednjoj strani vidi se spiralni ornamenat. Poredistone strane, na ovom spomeniku ukraen je ipiramidalni vrh koji je na dvije vode: dva kvadratna polja su podijeljena dijagonalama a u slo bodnim prostorima, tako nastalim, nalaze se rozete (sl. 23). Spomenik je i s boka ukraen spiralnom lozicom. Rad je vrlo solidan. Ovo je, vjerovatno, ostatak jedne nekropole od koje se i sadau bunju, zapadno od ovog spomenika, nalaze jodvije neukraene stele.

KUI KULA. Glavica. Na ovom lokalitetunalazi se 28 stela i 2 sljemenjaka. Nekoliko stela je gotovo sa kvadratinom osnovom i s gornje sestrane zavrava piramidastim oblikom. Ima netoi ostataka od razbijenih spomenika. Orijentacijaspomenika je IZ. Groblje se nalazi vie cesteZvornikKoraj. Ornamenata nema, osim koplja-stog ukrasa na lenoj strani jednog spomenika.

23. Spomenik iz Jardana, ukraene gornje strane. 24, Ukraeni spomenik iz Glumine, lok. Korduni.

Karakteristine dimenzije spomenika mogu seocijeniti prema podacima za jednu stelu: visina112 cm, irina gore 64 cm, dolje 58 cm, debljina37 cm.

GLUMINA. Korduni. Na jednoj niskoj gredinalazi se 13 stela i 2 sljemenjaka, orijentiraniIZ. Ukraena su etiri spomenika. Dva obinimspiralnim ukrasima, jedan maem i jedan polumjesecom s lene strane (sl. 24, 25, 26, 27). Dimenzije stele na sl. 24 su: visina 110 cm, irina gore85 cm, dolje 50 cm, debljina 25 cm; stela na sl. 25: visina 110 cm, irina gore 75 cm, dolje 65 cm, de bljina 25 cm.

BULATOVICA. Mramorje. Nekropola se nalazi na vrhu brijega, koji je obraen. Bila je jako velika, ali su sada samo ostale dvije grupe, poneto odvojene. U grupi na istonoj strani ima 9,a u zapadnoj 10 steaka. Sve su to sljemenjacirazliitih dimenzija, a etiri meu njima u zapadnoj grupi upravo su ogromni. Jedan je ukraenornamentom tipinim za steke olovskog kraja,spiralama, i nalazi se na samom vrhu brijega,moda u centru nekadanje nekropole (sl. 28). Dimenzije spomenika su: duina 204 cm, irina gore113 cm, dolje 95 cm, visina do postolja 133 cm.Zbog utonulosti spomenika nije se mogla izmjeriti ploa ispod njega, ali jedna ploa na drugom velikom sljemenjaku do njega visoka je 37 cm. Itaj drugi sljemenjak, koji je sada prevrnut, ukraen je istim ornamentom. Izgleda da su kopai blaga i ovdje bili aktivni, jer je trebalo dosta na

pora da se veliki sljemenjak prevrne. Kraj spomenika stoje dvije neobraene kamene ploe, vje-rovatno izvaene iz samog groba, prilikom otko-pavanja.

BULATOVICA. Stanovi. Na ovom skromnomlokalitetu nalazi se pet malih steaka, najvie plo-

233


14/18

25. Spomenik sa Korduna, Glumina, sa pretstavom maa. 26. Polumjesec kao ukras na spomeniku iz Korduna,Glumina.

27. Krstasti ornamenat na jednom spomeniku iz Korduna,Glumina

234


15/18

28. Veliki sljemenjak na Mramorju u Bulatovici

29. Veliki sljemenjak iz Srpskog ehera. 30. Osobena izra da krova na velikom sljemenj aku u Sajtoviu.

235


16/18

a, a za neke je teko utvrditi kojoj vrsti pripadaju, jer su najveim dijelom utonuli. Neto daljenalaze se dva mala sljemenjaka. Neki spomenicisu oteeni razbijanjem. Orijentacija IZ.

BRDO. Mramornica. U gustom iblju nalazi se nekoliko malih spomenika od mekog pje-ara. Vrlo su slabo obraeni, a novost jedino pret-stavlja pokuaj da se krov na jednom malomsljemenjaku da originalno, sa poprenim dubljimusjecima preko svake plohe krova. Jedan krovmajstor je pokuao modelirati na etiri vode: spomenik, u obliku ploe, kao da ima krov na etiri vode, te vie lii na sljemenjak. Uopte, naovoj nekropoli sve je toliko neodreeno i siromano, da se mora pomiljati na vrlo skromnemogunosti ljudi koji su je podigli; smjetena jegotovo u potoku. Orijentirana je IZ. Taan brojspomenika nije se mogao utvrditi jer je nekropola zarasla u vrlo gusto iblje.

JAJII. Pasji Grob. Nekropola se sada nalazi u umi i sastoji se od 20 sljemenjaka i 12ploa. Materijal spomenika je vrlo mek, opet jedna vrsta pjeara. Nema ukraenih spomenika, asvi su orijentirani IZ. Jedna ploa ima ove dimenzije: duina 190 cm, irina 107 cm, visina65 cm.

EHER SRPSKI. U samom selu nalaze se 3spomenika, od kojih je samo jedan ouvan. To je veliki sljemenjak duine 200 cm, irine 120 cm, visine do postolja 110 cm. Spomenik je sa svih vertikalnih strana ukraen spiralnim ornamentom(sl. 29). Priali su nam neki mjetani, koji su setu zatekli, da je prije Prvog svjetskog rata spomenik prevrnut i grob otkopan, te da je naenhrastov sanduk i kosti ija je jedna cjevanica biladua nego itava noga sadanjeg ovjeka. Pra vo je udo da ih ni vlastite oi nisu mogle ubi- jediti u suprotno. Po svom ornamentu, ovaj spomenik stoji na prelazu od srednjebosanskog ornamenta karakteristinog za okolicu Olova do istozvornikog tipa.

SAJTOVII. arkulje. Na ovoj nekropolinabrojili smo 22 sljemenjaka, 11 ploa i 25 stela.Sasvim je vjerovatno da spomenika ima vie, te

Na ovom terenu nalaze se i tri natpisa na spomenicima. Sva tri su ve poznata i objavljena. Tosu natpisi na spomeniku Braje Tvrdojevia u Za-seoku, Boljke u Maleiima i Milca Crnia u Glu-mini-Praganima.

Natpis Milca Crnia objavio je Stojanovi, III5962, ali se mora istai da je itanje bilo nedo voljno tano. Ovo je tim nerazumljivije to spomenik ima moda najitkiji tekst na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slova su lijepo isklesana,

a spomenik uopte nije oteen. To se lijepo vidi

da smo neke propustili u gustom bunju. Poredovih 58 spomenika, na nekropoli se vidi mnogokamenja, koje potie od razbijenih spomenika.Orijentacija spomenika je IZ, ali ima i nekolikospomenika orijentiranih SJ. Tri su sitna spomenika ukraena a jedan mjesto sitnih krovnihukrasa ima samo uzdune pruge, bez njihovepodjele na manje trokute (sl. 30). Majstor, kakoizgleda, nije nastojao da pretstavi ba krov kue, jer ovakvog drvenog krova nije ni mogao vidjeti. Dimenzije ovog sl jemenjaka su: duina200 cm, irina 107 cm, visina 110 cm. Kamen

je vrlo solidno obraen, kao i na nekoliko oblinjih spomenika. Jedna je stela ukraena maem,a druga polumjesecom. To je trei sluaj pojavepolumjeseca na itavom istraenom terenu. Dimenzije stele sa polumjesecom: visina 164 cm, irina 83 cm, debljina 25 cm. Stela s maem imaove dimenzije: visina 97 cm, irina 98 cm, debljina 30 cm. Neke stele na ovoj nekropoli zavra vaju se ravno, a ne piramidalno. Stele su po pra vilu izraene nevjetije i od slabijeg materijala,dok su sljemenjaci raeni vrlo vjeto i od zdra vog krenjaka.

Karakteristino je za svih 45 lokaliteta koji suovdje opisani ili spomenuti da su smjeteni, osim

jednog izuzetka, na mjestima sa kojih se prostirao irok vidik, obino prema istoku. Na pregledanom terenu nalazi se svega 613 spomenika, odkojih je najvie stela: 254, zatim sljemenjaka 204,dok je ploa (36) i sanduka (19) sasvim malo.Ukraeno je svega 38 spomenika, to znai oko6/o. Ukrasi su gotovo na svim spomenicima iste vrste: razni oblici i kombinacije sa spiralama igrozdovima. Samo u tri sluaja javlja se ukras uobliku polumjeseca, u jednom ma, te na dva spomenika kruni solarni simboli. Veina spomenikakoji su ukraeni izraena je vrlo solidno.

Po svome ornamentu ovi spomenici ine posebnu oblast, koja ima samo manje slinosti saolovskim spomenicima, dok su spomenici ovogakraja gotovo identini s nekim spomenicima prekoDrine, u Srbiji. Po svemu izgleda da se ovdje, sobje strane ove rijeke, formirala jedna klesarskakola (v. Arheoloki spomenici i nalazita u Srbijistr. 169219).

i na priloenim fotografijama (sl. 14 a i b). Natpis, koji poinje i zavrava krstom, glasi:

Kod Stojanovia se rijei sinovc' kami

postva (ili postai itaju: sinovci sami postvai

NATPISI

236


17/18

tomu, to je dolo, vjerovatno, od toga jer je k u rijei kami napisano sa dva odvojena dijela, te je prvi dio pogreno pripisan prethodnoj rijei.

I natpis na nadgrobnom spomeniku Boljka (sl.5) objavljen je kod Stojanovia, III, 5963. Onglasi:

Kod Stojanovia se ita zemli iako se e ne vidi nigdje. Dalje, pretpostavlja se da se iza t urijei plemenitoi nalazi i, iako se jasno vidi dadolazi o. Iza te rijei dolazi, izgleda na, zatimnejasan znak, a nekoliko daljih znakova moda bi se mogli proitati i sin (sl. 5).

Natpis na spomeniku Braje Tvrdojevia (sl.10), koji je takoer objavljen kod Stojanovia(4732) i u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sara jevu (1890, str. 297), sada je jako oteen. Od

Kao to se vidi iz opisa pojedinih nekropola,ova oblast nije oskudna u ornamentiranim spomenicima, samo su oni koncentrisani na par lokaliteta. Takve su nekropole Krievii, Pargani i Sko-i-Novo Selo, dok su druge ili bez ukrasa ilimnogo siromanije. Druga karakteristika u ukraavanju spomenika ovoga kraja jeste relativnosiromatvo u ornamentalnim motivima. Ovdje potpuno otsustvuju realistike pretstave, ako se izostavi jedna pretstava maa, koja vjerovatno imasimbolino znaenje. Nema likovnih pretstava,nema scena iz ivota. Posmatraa frapira disciplina klesara i uskoa njihovog izraavanja uornamentima. Solarni simbol pojavljuje se samodva puta, u Jusiima i na Krieviima, a polumjesec tri puta: u Glumini, Jusiima i eheru.

Ostali ornamenti su svi stereotipni. Sve su tomotivi koji u sebi sadre spirale i grozdove. Njihova gotovo jedinstvena pojava na spomenicimaovoga kraja ne e biti puka sluajnost i zato jezanimljivo pozabaviti se razlozima te pojave.

Spirala je stari simbolini motiv (a takoer iornamentalni), i tu njenu stranu ne treba nadu-gako dokazivati. U naem sluaju svakako jepotrebno istai da se tok vremena esto i od najstarijih vremena simbolizirao spiralom-predenjemi tkanjem. Parke, naprimjer, bile su prelje.

to se tie grozda, on ima znaajno mjesto usimbolici ne samo hrianstva, nego i u mitra-istikom kultu, a prije toga u nizu antikih kultova. U svetom pismu Hristos na vie mjestagovori o sebi kao lozi, a o apostolima kao grozdovima, ili o sebi kao lozi ivota. (Evan. po Ivanu, gl. XV, 15).

prethodnih razlikuje se samo po tome to je svakarije od druge odvojena takom. Sada se na njemu vidi ovaj tekst:

Kako sam ve rekao, spomenik je sluio zapropust na seoskom putu i teko je oteen. Svatri natpisa oigledno pripadaju razliitim majstorima. Najslabije je izraen natpis na spomenikuBoljka. Prema Truhelkinoj tabeli (Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1889, IV str. 67, ovi bi natpisi pripadali poetku 15 stoljea.

Nije ovdje cilj dati jednu opu studiju o ulozii mjestu ovih ornamentalnih motiva u hrian-stvu, to je manje-vie ve dobro poznato, negopozabaviti se razlogom pojave ovih i ovakvih motiva na spomenicima oko Zvornika.

U ovome najvie nam pomau sami majstorikoji su, ipak, na stecima ovog kraja ostavili nekoliko varijacija ovih ukrasa, koje nam pomauda shvatimo njihovo znaenje. Prvo to pada u oi,to je iskljuiva nadmonost ovih ukrasa nad svima drugim. Oni su toliko okupirali majstore-kle-sare i naruioce da se, oigledno, smatralo akose ve ovjek izlae trokovima da ukrasi spomenik, onda to treba da bude samo odreenimornamentom, sastavljenim od spirala i grozdova.Otstupanje nije bilo poeljno, ali nam ba otstu-panja u pretstavama ovog ornamenta pomau, dashvatimo njihovu sutinu. Naroito ono otstupanje na ukraenom spomeniku na nekropoli u Krieviima (sl. 19 a d). Tamo se mjesto srednjegstupia drvceta koje se obino zavrava rozetom, ponekad krstastog izgleda, nalazi pravipravcati krst, dat s preagama u obliku tordira-nog ueta, a oko njega se nalazi isti ukras: spirale ispod kojih su objeeni grozdovi. To navodina pomisao, da se u svim sluajevima, gdje se naspomeniku nalazi uklesan ovaj ornamenat, ustvariradi o krstu. Ovo potvruje i jedan spomenik nadrugoj strani Drine, iz Banje Koviljae, gdje je uornamentu zadran oblik drvceta, ali se u sredini nalazi pravi krst (Arheoloki spomenici u Zapadnoj Srbiji, str. 181, sl. 264, a, c). Dakle, sa dostasigurnosti moe se pretpostaviti da znaci o kojima je ovdje rije znae ustvari pretstavu krsta uodreenoj asocijaciji, osnovanu na bibliskim mo-

ORNAMENTIKA

237


18/18

tivima. Krstast ukras ima i ornamenat na jednomspomeniku iz Glumine-Korduni (sl. 27). Zanimlji vo je ovdje navesti da se na sarkofagu Konstan-cije, keri cara Konstantina, nalazi takoer znak sastavljen od tri spirale i grozdova, vrlo slian

ovima o kojima je ovdje rije (Burckhardt, DieZeit Constantins des Grossen, sl. 11). Moda zapretpostavku da se u svim sluajevima, kada semotiv sa spiralama i grozdovima nalazi na ovimspomenicima, radi o pretstavi krsta govore i svega dvije pojave maa. U jednom sluaju je to vrloneobina pojava gdje ma ustvari zamjenjujesrednji stupi drvceta (sl. 8a). Ma srednjevje-kovnog ritera po svome obliku mogao je da muzamijeni krst, a pogotovo ako su u jabuicu, na vrhu drka, bile stavljene moti i ne bi bilo ni-

DATIRANJE

Za ire datiranje spomenika moe da nam poslui, pored navedenih injenica, i oblik maa naspomeniku u Glumini (sl. 28). To je tipian tekima, karakteristian za 14 i 15 vijek. Na taj nainslae se oblik slova i oblik maa u pogledu vremena njihove upotrebe. Veina spomenika ovogakraja, znai, pripadala bi kraju 14 i poetku 15stoljea.

Kod lokalnog stanovnitva nema nikakvih realnih uspomena o ovim spomenicima. Ono to postoji, to su samo bajke, esto puta kontradiktorne.Tako, naprimjer, lokalitet u Jajiima zovu Pasji

Grob, i kau da se tu radi o svatovima koji su seokamenili, te da su etiri malo izdvojena kamena-svirai. Kada sam pitao zato se onda to mjesto

L'auteur dcrit les monuments funraires datant duMoyen Age qui se trouvent aux environs de Zvornik, aunord-est de la Bosnie. Il rtablit le texte de certainesinscriptions jusqu'alors mal interprtes. Voulant expliquer la prsence dumme motif essentiel sur tous les monumentsdcors d'ornements, l'auteur estime que ces ornements, com-poss de parties sipiraliques et de grappes, avaient pour but

malo udnovato ako bi i ovdje bio dat ma mjestokrsta. Sa neto manje sigurnosti to se moe pretpostaviti i u sluaju iz Glumine-Korduna, gdje naitavom licu uspravnog spomenika, mjesto uobiajenog motiva od spirala i grozdova, dolazi samo

jedan ma (sl. 25). Ovo tim vie, jer je ovo isto vremeno i jedina pojava maa na spomenicimaovoga kraja. Tako bi,moda, zahvaljujui ovimokolnostima, odavde moglo da pone prouavanje onih motiva koji se sastoje od spirale i grozda, koji su u raznim varijacijama, gotovo jedinstveni ukrasi na velikom dijelu bosanskih srednje- vjekovnih nadgrobnih spomenika. Ba zbog njihove slinosti s ovim spomenicima i zbog isteupornosti s kojom se i oni pojavljuju na spomenicima.

SPOMENIKA

naziva pasjim grobom nisu znali odgovoriti. Oigledno, ovdje se sudaraju dva razliita objanjenja. Po drugoj prii, koju sam uo u Donjoj Balj-kovici, tvrdi se da su ljudi u staro doba moraliovako da pokapaju mrtvace, jer su postojale i votinje koje su ih vadile iz grobova. U Sapni, opet,priaju da su ta groblja nastala na mjestu gdjesu izginuli svatovi i da je pod spomenikom ne vjeste zakopano blago. U ovom kraju ima dostakopaa blaga, ali je daleko vie spomenika uniteno ienjem njiva. U Glumini, u zaseoku Panduri, jedan mjetanin priao je da je vrlo opasno

koristiti spomenike prilikom gradnje kue jer porodica u takvoj kui brzo izumire, gasi se.

de reprsenter une croiv travaille, ou un symbole religieux correspondant. La confirmation de cette hypothse signi-fierait que la Dluoart des monuments funraires, orns leplus souvent de ce motif compos de spirales et de grappes,porta ient en ralit un motif en forme de croix dcore.L'auteur fait remonter les monuments de cette rgion lafin du 14me et au dbut du 15me sicle.

RSUM

LES MONUMENTS FUNERAIRES MEDIEVAUX DE ZVORNIK

238

Documents

DRAGO VIDOVIĆ - SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI U OKOLINI ZVORNIKA