Dobrodošli u Kastav! - Akcijski plan razvoja turizma …...Jedna od svjetskih najvećih industrija, koja ima rastući trend u budućnosti je turizam. Vođeni tom definicijom turizma,

Akcijski plan razvoja turizma Grada Kastva

Republika HrvatskaPrimorsko-goranska županija

Grad Kastav

Akcijski plan razvoja turizmaGrada Kastva

Izradili:- Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Koordinator projekta- Članovi projektnog tima

Gradonačelnik Grada Kastva:

Dean Jurčić

Kastav, rujan 2008.

1


Sadržaj

stranica

1. Sažetak 32. Uvod 53. Polazne postavke 7

3.1. Značaj turizma 7 3.2. Izazovi koji proizlaze iz turizma 8 3.3. Turistički trendovi 8 3.4. Strategijski kontekst 9 3.4.1. EU politike 10 3.4.2. Nacionalne politike 10 3.4.3. Regionalne politike 11 3.4.4. Lokalne politike 12 3.5. Postojeće stanje turizma u Gradu Kastvu 12 3.5.1. Opće informacije 13 3.5.2. Položaj i klima 13 3.5.3. Povijest 15 3.5.4. Kulturna baština 16 3.5.5. Prirodna baština 19 3.5.6. Turizam 20 3.5.6.1. Turistički kapaciteti 21

3.5.6.2. Turistički promet i turistička tržišta 22 3.5.6. Manifestacije 23 3.5.7. Postojeće promotivne aktivnosti 25 3.5.8. Poduzetništvo 25 3.6. SWOT analiza 294. Vizija 30 4.1. Marketing vizija 31 4.2. Branding 315. Budući pravci razvoja turizma 32 5.1. Rast turizma 346. Ključne zadaće i ciljevi 357. Program provedbe 38 7.1. Kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere 408. Monitoring i mjerenje rezultata 449. Zaključak 4410. Privici: 45 10.1.stručne podloge 45 10.2. popis sudionika 45 10.3.Izvori informacija 45

2


1. Sažetak

Model razvoja turističke destinacije Kvarner u osnovi je Glavnog plana razvojaturizma Primorsko-goranske županije. Glavni plan razvoja se temelji na IQM -Integralnom menadžmentu kvalitete, te kroz usklađivanje pojedinačnih interesa ihijerarhijskih ciljeva djeluje ka oblikovanju i plasmanu turističkog proizvoda na raziniturističke destinacije kao cjeline. Novi koncept upravljanja turističkom destinacijomzahtjeva uspostavu partnerstva i interaktivnih odnosa javnog i privatnog, i to krozutjecaj kulturne baštine, kvalitete i uređenja prostora, prirodnog okruženja (voda,zrak, buka i sl.), stanovništva, nadležnih tijela vlasti i drugih institucija, turističkihorganizacija i turista, ekonomskog okruženja i drugog. Pri tome, važno je zadovoljitituriste, cjelokupnu lokalnu ponudu, kvalitetu života lokalnog stanovništva, te kvalitetuokoliša. Pri tome se, dodatno vodi računa o načelima održivog razvoja, konkretno,veće kvalitete turističkog proizvoda, pozitivnog odnosa prema okolišu, praćenju iusklađivanju svjetskih trendova, zadovoljavanju potražnje ciljnih tržišta, te ulaganju unove sadržaje, podržavanju eko-pristupa i doprinosa stvaranju novih vrijednosti.

Cilj navedenog je ostvarenje određene vizije turističke destinacije. Koja god se vizijaodabere, potrebno je, kroz doživljaj, emociju, dobar osjećaj postići raznolikostturističke ponude. Za realizaciju takve ponude, potrebno je investirati za povećanjekonkurentne sposobnosti regije. To se ponajprije mora izraziti kroz inovativneprocese za područja: atrakcije, usluge, smještajne kapacitete i prateću infrastrukturu.Jedinstvo tih procesa daje sadržajniju ponudu i kvalitetu turističkih proizvoda.

U Glavnom planu razrađeno je osam destinacija i to: Cres, Crikveničko-vinodolskarivijera, Gorski kotar, Krk, Lošinj, Opatijska rivijera, Rab i Rijeka i riječki prsten te suza svaku određene lokacije, prioriteti, koncepcije i vrijednosti po projektima.Destinacija Kastav nalazi se u sklopu Rijeke i riječkog prstena.

Osobna karta Grada Kastva i osnovne premise akcijskog plana razvoja turizma

Područje za koje se izrađuje: Grad Kastav

Nositelj izrade: Grad Kastav i Regionalna razvojna agencija PORIN

Vremensko razdoblje obuhvata: 2008.-2012.

Osnovni podaci: broj stranovnika: 8.891 (popis od 2001.); 10.500 prema procjeni 2008. broj noćenja: 3.562 (2007.) postojeći turistički kapaciteti: 15 apartmana; 14 soba ; 3 turističke agencije

Izvor: TZ Grada Kastva 2008.

Osnovne atrakcije jezgra grada Kastva – registrirana i zaštićena 1966. godine Žudika – ostaci srednjovjekovnih kastavskih bedema crkve i crkvice, trgovi Gradska Loža, Voltica, Crekvina, Kaštel kastavske šume Loza i Lužina

3


Način pristupa i izrade Akcijskog plana razvoja turizma Grada Kastva

Plan postati prepoznatljiva izletnička i boravišna destinacija na Kvarneru,

orijentirana ka intenzivnom doživljaju kulture, tradicije, običaja, te bogatoj enološkoj i gastronomskoj ponudi

produžetak turističke sezone na cijelu godinu, povećati broj kvalitetnih smještajnih sadržaja i usluga, osmisliti prepoznatljive turističke doživljaje, razvijanje novih turističkih proizvoda.

Strategija i politike marketinški se bolje pozicionirati unutar destinacije Kvarner postati konkurentna destinacija Kvarnera snažnije razviti komunalnu i turističku infrastrukturu razviti nove poduzetničke incijative obrazovati osoblje zaposleno u turizmu iznalaziti nove izvore financiranja za nove inicijative.

Akcije

Kratkoročne: - formiranje radne grupe za upravljanje destinacijom i praćenje realizacije

akcijskog plana- izgradnja hotela - komunalna infrastruktura - sportsko rekreativni sadržaji - promotivne aktivnosti- izrada Marketing plana- vizualni identitet - tradicija u funkciji turizma - valorizacija i zaštita stare gradske jezgre- razvoj izletničkog i seoskog turizma- razvoj eko staza

Srednjoročne i dugoročne:

- izgradnja hotela- izgradnja trgovačko-uslužnog, te zabavno-rekreacijskog objekta- daljnji razvoj rurala i komunalne infrastrukture

Monitoring

vršiti svake godine radi praćenje provedbe akcijskog plana tijekom planiranog razdoblja, u skladu s promjena i trendovima, moguće će biti

revidirati mjere.

Rezultati Praćenje pokazatelja po mjerama, razvoj poduzetništva, osposobljavanje

turističkih djelatnika, zadovoljstvo gostiju, konkurencija, kroz nove turističke

4


proizvode dobiveni putem dostupnih podataka te, ako je moguće provođenjemanketa i istraživanja.

2. Uvod

Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije prvi je strateški dokumentkoji se odnosi na sektor turizma i daje za pojedina područja županije odrednicenjegova razvoja. Time ovaj dokument postavlja zadaću određivanja budućeg razvojaturizma, koji se u Primorsko-goranskoj županiji smatra jednom od važnijih djelatnostigospodarskog razvoja.

Nositelji izrade Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije suPrimorsko-goranska županija i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, anjegova izrada povjerena je Sveučilištu u Rijeci. U skladu s tim, kao i zaključcimaPrimorsko-goranske županije, svaka jedinica lokalne samouprave dužna je Glavniplan prihvatiti, odnosno prema vlastitoj viziji razvoja turizma na svojem područjusačiniti izmjene ili dopune.

Dakle, jedinice lokalne samouprave su se obvezale izraditi svoje akcijske planovetemeljem predmetnog dokumenta kako bi utrle nove smjernice razvoja turizma navlastitom području. Time akcijski planovi za turizam, postaju strateški dokumentirazvoja turizma jedinica lokalnih samouprava.

Sukladno zaključcima 1. sastanka Koordinacijskog odbora za praćenje provedbeGlavnog plana razvoja turizma PGŽ, a u cilju olakšanja njihove izrade, zadužila seRegionalna razvojna agencija Porin d.o.o. da dostavi metodologiju izrade Akcijskogplana provedbe Glavnog plana razvoja turizma PGŽ, i to prema svim jedinicamalokalne samouprave. Grad Kastav je izradu svojeg Akcijskog plana razvoja turizmapovjerio Regionalnoj razvojnoj agenciji PORIN .

Dokumenti na kojima se temelji Akcijski plan razvoja turizma Grada Kastva suslijedeći:

- Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine- Glavni plan razvoja Primorsko-goranske županije- Prostorni plan Primorsko-goranske županije- Prostorni plan Grada Kastva- Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009- Ostali dokumenti Grada Kastva.

Svi navedeni dokumenti djeluju u međusobnoj sinergiji, odnosno jedan se temelji nadrugome i poštuje ciljeve zadane u onom koji se smatra nadležnim. Drugim riječima,postavljeni ciljevi na nacionalnoj razini, poštuju se i na županijskoj i lokalnoj razini, pričemu se na svakoj slijedećoj produbljuju, sve dok se ne dođe do cilja nanajosnovnijoj razini.

Vizija hrvatskog turizma sadržana u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010.godine glasi: „Turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske iblagostanju njenih građana, bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujući u njihovom razvoju, stvarajući okruženje

5


privlačno za investitore. Dakle, i Grad Kastav ima za zadatak doprinijeti ostvarivanjuove vizije koja je zamišljena na nacionalnoj razini.

Potreba donošenja prostornog plana razvoja hrvatskog turizma proizlazi iz postavkiprema kojima bi se postojeći krajolik trebao razvijati prema načelima održivograzvoja, a izgradnja novih ili obnova postojećih objekata odgovarala arhitekturi ikrajoliku uz poseban osvrt na očuvanje prirodne baštine.

Edukacija kadrova je prisutna kao iznimno važan čimbenik, kroz dodatnu edukacijupostojećih kadrova (s naglaskom na suradnju između lokalne samouprave isubjekata koja djeluju u turizmu) te edukaciju budućih kadrova u srednjim i višimškolama, na fakultetima i kroz turizam kao obavezan predmet u višim razredimaosnovne škole.

Na županijskoj razini postoje tri dokumenta (Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Prostorni plan Primorsko-goranske županije i Strateške smjernicerada Primorsko-goranske županije 2005-2009) koji, prihvaćajući ciljeve planova nanacionalnoj razini i zakona koji vrijede na području Republike Hrvatske, pobližedefiniraju ciljeve koji se odnose na područje Primorsko-goranske županije.

Grad Kastav, stoga, u određivanju željenog pravca razvoja turizma treba imati naumu sveukupno okruženje sa tradicijom, okolišem, bioraznolikošću, poviješću, itd. Uvremenskom razdoblju od četiri godine raznim akcijama u planiranju, razvoju imarketingu planirat će ukupan turizam i to u suradnji s lokalnim partnerima kako biostvarili željeni cilj.

Grad Kastav će putem ovog dokumenta, a na zadovoljstvo svojeg stanovništva lakšeostvariti prepoznatljivost za svoje goste. Turizam kroz ljudsku aktivnost poduzetništvanudi brojne pogodnosti, među kojima su poboljšanje sadašnjeg nivoa razvijenosti,povećanje zaposlenosti, pokretanje novih turističkih sadržaja, produživanje turističkesezone.

Strateški cilj razvoja turizma je povećanje ekonomskih koristi odnosno održivi razvojkoji će ravnomjerno osigurati da prirodno, kulturno i povijesno okruženje budenetaknuto i povećano. Akcijski plan razvoja turizma Grada Kastva ima za cilj:

- dati jasne smjernice svih radnji,- voditi do veće suradnje između raznih lokalnih sudionika,- usmjeriti se na prioritete,- biti alatom za privlačenje raznih izvora financiranja,- osigurati osnove za bolje rezultate partnerstva (javnog, privatnog, civilnog),- promovirati širu identifikaciju uloge Grada Kastva, Turističke zajednice Grada

Kastva te drugih subjekata kao značajnih nositelja razvoja turizma,- osigurati veću potporu i obveze za planirane radnje.

Akcijski plan turizma definira tko, gdje, kada i kako napraviti vlastiti turistički razvoj.Za izradu ovog dokumenta korištena je opća metodologija izrade akcijskog planakoju je izradila Regionalna razvojna agencija PORIN, a suglasna je s Glavnimplanom razvoja turizma Primorsko-goranske županije.

6


U cilju realizacije izrade ovog akcijskog plana, obuhvaćen je proces:

1. Definiranja izrade Akcijskog plana: - nositelj izrade- područje za koje se izrađuje- koje vremensko razdoblje obuhvaća- način pristupa i izrade 2. Analize stanja turizma na području JLS

- identifikacija sadašnjeg turističkog tržišta- lista turističkih potencijala

o atrakcije iz povijesne, kulturne i prirodne baštineo način promocijeo postojeća infrastruktura /prometna, cestovna, turistička,.../o gostoprimstvo gostiju kroz turističke paketeo usluge

3. Određivanja potencijala turističkog tržišta- zadaće i ciljevi za turističke atrakcije, promociju, turističku infrastrukturu,

gostoprimstvo i usluge u turizmu- razvoj turističkih ciljeva- aktivnosti po koracima- uključivanje lokalnih partnera i način dobivanja informacija i njihove povratne

informacije4. Izrade prijedloga akcijskog plana /sadržaj/ i njegovo prihvaćanje5. Implementacije akcijskog plana6. Monitoringa rezultata

Pri izradi ovog dokumenta sudjelovali su važni lokalni partneri Grada Kastvaodnosno, privatni, civilni i javni sektor. Koordinator izrade Akcijskog plana razvojaturizma Grada Kastva je Regionalna razvojna agnecija PORIN, a u izradi jesudjelovao projektni tim u koji su uključeni predstavnici Grada Kastva, Turističkezajednice Grada Kastva, privatnih iznajmljivača, vlasnika hotela, turističke agencije,udruženja obrtnika, udruga i ostalih organizacija.

Cjeloviti pregled učinjenog za izradu ovog važnog dokumenta Grada Kastva koji seplanira za četverogodišnje razdoblje te se prihvaća na njihovim predstavničkimtijelima, daje se na uvid u nastavku. Napominje se kako će se sukladno provedenimmjerama te promjenama u vlastitoj sredini i okruženju isti mijenjati putem praćenjanjegove provedbe.

3. Polazne postavke

3.1. Značaj turizma

7


Jedna od svjetskih najvećih industrija, koja ima rastući trend u budućnosti je turizam.Vođeni tom definicijom turizma, jedinice lokalnih i područnih samouprava smatraju danjegova uloga u budućnosti ima veliki značaj za povećanje kvalitete života posjetiteljai njihovih stanovnika. Neke koristi od turizma su:

- brzi ekonomski razvoj jer dovodi novi kapital u lokalnu ekonomiju, - novo zapošljavanje,- stvaranje pozitivnog imidža,- poticanje razvoja lokalne infrastrukture,- poticanje stvaranja boljeg okruženja.

3.2. Izazovi koji proizlaze iz turizma

Turizam treba pravilno razvijati i upravljati na održivi način kako bi se izbjegliproblemi s prometom, očuvanim područjima i otežavanjem lokalnog života. No,turizam daje mnogobrojne mogućnosti kao što su:

- produženje turističke sezone,- postojanje što više specifičnih vidova turizma, primjerice eko turizam koji se

ogleda postojanjem bicklističkih i pješačkih staza ili u poboljšanju proizvoda iusluga koje omogućuju da prolaskom kroz vlastito područje «zaustavimo»gosta da nas posjeti i bolje upozna te ostaje duže vrijeme kako bi se osjetileekonomske koristi.

- smanjenje potrošnje vode, količine otpada, prometa u okolini na kojem senalaze poučne staze i druge značajni biljni uzgoji i drugo, općenito zaintegrirani održivi razvoj,

- potporu lokalnoj ekonomiji putem promocije loklanih proizvoda,- smanjenje negativnih utjecaja na okoliš,- briga lokalne smouprave oko negativnih utjecaja na stanovništvo kao što su

onečišćenja, prometne gužve i sl.

3.3. Turistički trendovi i buduća predviđanja

Globalni gospodarski napredak potiče na povećanje turističkih kretanja. No, u Europise u posljednje vrijeme bilježi niža stopa turističkog prometa nego što je to nasvjetskom nivou. Činjenica je da je Europa receptivna regija u kojoj se odvija gotovo55 % ukupnih putovanja na svjetskoj razini. Prosječni europski rast je 5,8 % radirastućeg prometa u segmentu 'lowe cost' zrakoplovnih prijevoznika i pozitivnihgospodarskih kretanja u zemljama Europske unije. Takva se putovanja koriste zaposjete prijateljima i rodbini, te sve više i za poslovna putovanja. Osnaženjem EUR-apovećala su se putovanja u zone vezane za valute kao što je dolar, a snažan EURreducirao je putovanja gostiju iz tih zemalja u EU. Stoga svjetski trendovi do 2020.godine će i nadalje biti značajniji za azijske, afričke, srednjoistočne, pacifičke iameričke zemlje nego za Europu. U tom smislu se ukazuje prilika za pozicioniranjeHrvatske, kao jedne od vodećih destinacija na Mediteranu i Europi.

Izazovi u predviđanju budućih trendova u turizmu posljedica je činjenice da jeturizam podložan kompleksnim vanjskim utjecajima i željama gostiju. To uključuje:

8


- potrebe za povećanjem kvalitete jer su gosti sofisticiraniji i većeg znanja,- više pojedinačnih gostiju i više gostiju treće dobi, a manje obitelji, - više neformalnog i spontanog ponašanja turističkih djelatnika prema upitima

gostiju za fleksibilniji odmor i bukiranje s kraćim rokovima,- povećanje promjenjivog i segmentiranog tržišta, niša interesa postaje

značajnija,- povećan interes za kvalitetom okoliša,- informacijske tehnologije (IT) postaju dominantniji u informiranju i bukingu, što

vodi k većem izboru potrošača i većoj konkurentnosti destinacija.

Navedenim se utjecajima potrebno prilagoditi ukoliko se želi zadržati postojećupoziciju i postići željenu poziciju vodeće distinacije.

Dostatna ekonomska stabilnost i umjeren rast posljednjih godina Hrvatskojomogućuje kontinuitet za budućnost razvoja turizma. Povećanje blagostanjapodrazumijeva i povećanje slobodnog vremena i aktivnosti za odmor i za strane i zadomaće goste što vodi do većeg izražaja turizma. To implicira osiguranje dobrekvalitete usluga i dodanu vrijednost.

3.4. Strategijski kontekst

Navedene politike i planovi utjecat će na razvoj turizma u Primorsko-goranskojžupaniji pa tako i na Grad Kastav. U nastavku se daju takvi smjerovi na nivouEuropske unije, Hrvatske i Primorsko-goranske županije.

Prije nego što navedemo značajne politike važne za turizam općenito, ističemoznačaj dokumenta Local Agenda 21 u kojem je sadržan dio posvećen načelimaodrživog razvoja i u njima utjelovljeni naglasci ruralnog razvoja. Navodimo načelaodrživosti sadržanih u Agendi 21:

Integracija - učinkovita integracija ekoloških, socijalnih i ekonomskih pitanja uprocesu odlučivanja. Drugim riječima, potrebno je uzeti u obzir cjelokupnostekoloških, socijalnih i ekonomskih utjecaja predmetnog područja. Sudjelovanje cijele zajednice – prepoznavanje važnosti podrške i sudjelovanjačitave zajednice u procesu ostvarivanja održivosti. Učinkovitost takvog djelovanja seočituje u činjenici da se najčešće rješenje problema zajednice nalazi u samojzajednici. Mjere predostrožnosti – kada postoje prijetnje ozbiljnog i nepovratnog onečišćenjaokoliša, nedostatak stručnih podloga nikada ne smije biti opravdanje zanepoduzimanje mjera u sprečavanju degradacije okoliša. Mjere predostrožnostiimpliciraju očuvanje etičnosti postupaka u planiranju okolišom, kao i poduzetničkiokvir za sprečavanje degradacije okoliša. Jednakost unutar i između generacija – pravednost i jednakost pristupa svimmogućnostima kako za sadašnje tako i za buduće generacije, što implicira važnostočuvanja ekološkog integriteta i prirodnih resursa. Kontinuirani napredak – održivost je proces koji zahtjeva kontinuirane aktivnosti zanjegovo postizanje, kako kroz tehnološki napredak, tako i kroz osvještenostzajednice o pitanjima održivosti.

9


Ekološki integritet – očuvanje ekološke raznolikosti i temeljnih ekoloških procesa iživotnih sustava. Kako svako područje ima jedinstvena prirodna obilježja, tako će ipristup u očuvanju ekološkog integriteta biti jedinstven za svako područje.

3.4.1. EU politike

Odrednice Europske unije pod Directorate General Enterprise, a vezane na turizam,bazirane su na ciljevima kojima se poboljšava kvaliteta, konkurencija i održivost teinterese turista što je sadržano u 'Framing the Future od European Toruism' iz 2001.godine i ključnim akcijama za sve dionike:

- promocija dijaloga s turističkom industrijom i ostalim zainteresiranimpartnerima,

- podupiranje mreže usluga i funkcionalnim potporama,- osiguravanje dobre uporabe EU financijskih i nefinancijskih instrumenata,- promocija održivog razvoja i implementaciju načela Agenda 21,- podijeliti pokazatelje i bench-marking za monitoring turističkih destinacija i

usluga.

3.4.2. Nacionalne politike

Ciljevi zadani u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, inzistiraju nacjelovitoj ponudi turističke destinacije, uz poseban naglasak na razvoj dopunskihsadržaja“ koji kvalitetom i raznovrsnošću odgovaraju kvaliteti osnovnih smještajnihkapaciteta“, a u cilju: stvaranja novih vrijednosti za turista, smanjenja ponudetemeljene na ograničenim resursima poput „sunca i mora“, stvaranje novih radnihmjesta, povećanja broja noćenja, povećanja prihoda od turizma, itd. Stvaranjedodatnih sadržaja, ovisiti će o raspoloživim resursima pojedine destinacije. Najvećinaglasak je na podizanju kvalitete osnovnih i dopunskih smještajnih kapaciteta u ciljuproduljenja sezone i povećanja potrošnje turista. Korištenjem suvremenekomunikacije, razvojem partnerstva sa velikim touroperatorima i povećanjemučinkovitosti izravne prodaje, povećao bi se udio organiziranih dolazaka, a time iutjecalo na produljenje sezone. Isto tako, potrebno je težiti zadržavanju što većegbroja individualnih gostiju i to putem odgovarajuće kombinacije kanala za izravnuprodaju, kako bi se što bolje iskoristili kapaciteti i financijski učinci.

Slično se navodi i u Ciljevima marketinške politike za 2008. godinu Hrvatsketurističke zajednice, da je „limitirajući čimbenik struktura smještajnih kapaciteta uHrvatskoj, ali i druge objektivne činjenice kao što su: nedovoljna i nedovoljnoraznovrsna ukupna ponuda turističkih destinacija (poglavito van razdoblja glavnesezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura te nedovoljnorazvijena ponuda selektivnih oblika turizma“. Pri tome naglašavaju, da se željenirezultati od turizma u Hrvatskoj trebaju staviti u kontekst proteklih zbivanja i aktualnihevolucijskih procesa na ovom području, ali i konkurencije kako bi se na turističkomtržištu moglo opstati. Također, daje se Strateški marketinški plan 2008.-2012. radiboljeg razumijevanja položaja Hrvatske na turističkom tržištu, a koji istovremeno daje

10


smjernice potrebne za bolju promociju hrvatskog turizma, u cilju zadržavanja pozicijejedne od vodećih turističkih destinacija u Europi i na Mediteranu.

U važnim strateškim dokumentima pod nazivom Strateški okvir razvoja 2006.-2013.Vlade RH te Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine Ministarstvaturizma iz 2003. daje se veliki značaj ruralnom razvoju i u njemu razvoju turizma.

Bogatstvo ruralnog područja u Hrvatskoj potvrđuje podatak da čak 92 % njezinogteritorija čine ruralna područja. Udio ruralnog turizma u ukupnom turizmu Hrvatsketek čini 5 %, a godišnji njegov rast u svjetskim razmjerima iznosi 11 %. Stoga postojiveliki prostor za razvoj ruralnog turizma i unutar njega opet mogućnost za razvojraznih vidova turizma. Važnost ruralnog turizma ogleda se, primjerice, u snažnojinterakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda,prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, odnosno korištenjuveć postojećih resursa.

Istraživanje TOMAS potvrđuje kako je najvažniji turistički potencijal HrvatskeJadransko more. Isto istraživanje je pokazalo da čak 90% gostiju dolazi u Hrvatskuzbog doživljaja sunca i mora.

Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena, iako nenedostaje potencijalnih turističkih atrakcija. U prvom redu to su gradovi vrlozanimljive i bogate povijesti i arhitekture, svetišta, stare spomeničke i panoramskeceste, vinske ceste, zatim prirodnih bogatstava, kao što su izvori termalne vodeljekovitih svojstava, rijeke, nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja, te raznaskijališta. Za dinamičniji razvoj turizma, kojemu se teži na tim područjima, u prvomredu kontinentalnim, potrebna je izgradnja adekvatne turističke infrastrukture.Turizam može postati osnovni pokretač razvoja i u područjima u kojima je biomarginaliziran, ukoliko postoji turistički potencijal. Pri tome, svaka regija se trebausredotočiti na razvoj takve turističke ponude koja će imati najveći utjecaj na rastbruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, koje su atraktivne investitorima, te kojeiskorištavaju neki jedinstveni lokalni potencijal.

Najčešće spominjan suvremeni oblik turizma je ekoturizam. Ekoturizam se odbeznačajnih početaka “ekološki i socijalno odgovornog načina putovanja” razvio ugospodarski bitan proizvod “putovanja s prirodnom komponentom”. Ekoturizamstvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo razvijenih regija, te zaodržavanje i financiranje zaštićenih područja.

Pored toga, seoski turizam je koncept koji podrazumijeva jedinstvene standarde zaautentične smještajne kapacitete te ponudu ekološki proizvedene hrane uzsuvremeni komfor te kao takav ima veliku tržišnu vrijednost. Razvoj seoskog turizmaomogućava ekonomski opravdano oživljavanje stare autentične arhitekture, tesjećanja na tradicionalni način života. Ovaj koncept primjenjiv je u svim krajevimaHrvatske, pa tako i u Gradu Kastvu, a osim povećanja blagostanja lokalnogstanovništva, pridonosi očuvanju kulturno-povijesne baštine i prirodnih potencijala.

3.4.3. Regionalne politike

11


Na županijskoj razini postoje već spomenuti dokumenti: Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. i Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, koji prihvaćajućiciljeve planova na nacionalnoj razini i zakona koja vrijede na području RepublikeHrvatske, pobliže definiraju ciljeve koji se odnose na područje Primorsko-goranskežupanije.U Strateškim se smjernicama rada Primorsko-goranske županije 2005.-2009., kroznavođenje ključnih problema županije te ciljeva i prioriteta djelovanja posebannaglasak stavlja na unapređenje turizma.

Ključni problemi koji se navode: rastuća konkurencija, česta neuravnoteženostkvalitete i cijene smještaja, nedovoljna koordinacija svih subjekata/čimbenikastvaranja turističkog proizvoda, privatizacija državnih tvrtki, niski standardi izgradnjeobjekata, niska razina profesionalizma u upravljanju organizacijama te niska razinaulaganja u znanja i vještine. Očita je povezanost ključnih problema navedenih uovom dokumentu i ciljeva navedenih u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010.što dokazuje povezanost problema identificiranih na državnoj i županijskoj razini, tenjihov preobražaj u ciljeve usmjerene ka rješavanju navedenih problema. Unavedenom dokumentu na županijskoj razini, naglašava se važnost ostvarivanjaciljeva iz Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije, koji se opetnadovezuje na Prostorni plan uređenja Primorsko goranske županije.

3.4.4. Lokalne politike

Grad Kastav je već donio zaključak o prihvaćanju Glavnog plana razvoja turizmaPGŽ općenito pa je stoga prihvatio izraditi Akcijski plan razvoja turizma Grada Kastvakako bi definirao postavljanje onih aktivnosti koje će doprinijeti novoj koncepciji zasvoje područje kroz analizu stanja turizma, određivanje potencijala turističkog tržišta,izrade prijedloga samog Akcijskog plana razvoja turizma Grada Kastva, njegovojprovedbi te monitoringu rezultata.

Konačno, na Gradu Kastvu, Turističkoj zajednici Grada Kastva i ostalim sudionicimau razvoju turizma navedenog područja je da pobliže opišu ciljeve koji se odnose napodručje grada Kastva, te iste i ostvare u navedenom razdoblju. Ukratko ih se moženavesti:

- održivi način razvoja turizma štiteći okoliš i vodeći brigu o lokalnoj zajednici,- podizanje kvalitete proizvoda i usluga usmjereno ka potrošaču,- poboljšanje isporuka i koordinacija marketinga,- istraživanje uvođenja IT u isporučivanju informacija i usluga te poboljšanje

marketing informacija,- poboljšanje ulaska turizma u ostale sektore u području,- podizanje imidža poduzetništva.

3.5. Postojeće stanje turizma Grada Kastva

12


Postojeće stanje u turizmu na području Grada Kastva daje se kroz opće informacije opodručju, položaju i klimi, povijest, postojeću baštinu, podacima o broju turista,podacima iz gospodarstva, zadovoljstvu gostiju i domaćeg stanovništva te SWOTanalizom. Za izradu ovog dijela materijala korišteni su dostupni podaci iz statističkihizvješća Grada Kastva i Primorsko-goranske županije, raznih izvješća Turističkezajednice Grada Kastva i Primorsko-goranske županije, Glavnog plana razvojaturizma Primorsko-goranske županije, podataka dostupnih internetom i drugihraspoloživih podloga.

3.5.1. Opće informacije

Područje Grada Kastva nalazi se u sjeverozapadnom dijelu priobalnog prostoraPrimorsko goranske županije. Predmetno područje obuhvaća oko 11 km². Grad Kastav graniči s Općinom Klana na sjeveru, Općinom Matulji na zapadu,Gradom Rijeka na jugu, te Općinom Viškovo na istoku (svi u sastavu mikroregijePriobalje).

Jezgra Kastva je smještena na brdu 365 m iznad mora, 11 km zapadno od Rijeke, uzcestu Rijeka – Trst. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Gradu Kastvu živi8.891 stanovnika.

3.5.2. Položaj i klima

Grad Kastav se nalazi na razmeđi sjeveroistočnog dijela istarskog poluotoka i kopna,u obalnom zaleđu najsjevernijeg dijela Riječkog zaljeva (Preluka). Južna granicaGrada Kastva je udaljena cca. 800-1000 m od morske linije.

13


Takav izuzetni geografski položaj na sjeveru hrvatskog Jadrana, na najsjevernijemdijelu Kvarnerskog zaljeva omogućuje da se kroz kratku razdaljinu od 10 km stignedo Rijeke, te za samo 6 km do Opatije, u jedno od najpoznatijih turističkih središta uHrvatskoj. Granični prelaz prema Sloveniji udaljen je 20-tak kilometara, a cestovnipravci dalje povezuju Italiju te Austriju.

Stoga zahvaljujući dobroj cestovnoj infrastrukturi koje vode do Kastva, ponajviše poluautoputu Rijeka - Zagreb, a uskoro i u njezinom punom profilu, udaljenost odznačajnih europskih gradova nije velika. Tako je Ljubljana udaljena 140 km, Milano480 km, Beč je udaljen 500 km, Budimpešta 550 km, Munchen 570 km, Prag 820 kmitd.

Udaljenost od Zračne luke Rijeka je 45 km, a od Zračne luke Pula 90 km, što takođeromogućuje brzi dolazak gostiju u destinaciju Kastav. Trst u Italiji je udaljen za 70 km.Bitno je još jednom naglasiti blizinu Opatijske rivijere, jedne od najboljih turističkihdestinacija u Hrvatskoj, što doprinosi dodatnoj valorizaciji Kastavskog područja.

Izvor: Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije

U Gradu Kastvu prevladava mediteranska klima s elementima kontinentalne.Obilježja klime su vruća ljeta s mjesečnom temperaturom iznad 22º C, a zimskokišno razdoblje je široko rascijepano u proljetni i jesensko-zimski maksimum. Najsušidio godine pada u toplo godišnje doba (na ovom podrucju ljetne suše nisu rijetkost).

14


Na području Grada Kastva vjetrovi pušu iz različitih smjerova, a najčešći su bura,jugo i tramontana. Nije rijetka pojava da udari bure ponekad dostižu olujnu brzinu isnagu. Tramontana je vjetar sjevernih smjerova, praćen često oborinama (tučom imrazom), dok je jugo topli vjetar koji dolazi s pučine, s jugoistoka.

Područje Grada Kastva pripada zoni submediteranskih listopadnih šuma. Ponikve su,sa svojim specifičnim ekološkim uvjetima, najznačajnije šumsko stanište ovogpodručja, a bogate su i bukovim šumama.

3.5.3. Povijest

Prvi sigurni podaci o postojanju Kastva potječu iz ranog srednjeg vijeka kada jeKastav pripadao puljskim biskupima od 875.godine.Ne kaže se uzalud kako nijedan grad u ovom dijelu Hrvatskoga Primorja nema takvutradiciju i karakterističan identitet poput Kastva. Tijekom svoje povijesti Kastav je bioizuzetno važno upravno, ekonomsko i kulturno središte čitave Istre i Primorja.Kastvom nikada nije uistinu vladala tuđinska ruka, ma pod čijom vlašću bio.

Kastavska povijest seže daleko u prethistorijsko doba, o čemu svjedoče brojniarheološki nalazi, dok o srednjovijekovnoj živosti na području kastavštine svjedočedo danas očuvani vrijedni spomenici - gradski Kaštel, Gradska loža i Volta, Crkva sv.Jelene Križarice, trg Lokvina, ruševna Crekvina, crkvica Sv. Trojice I dr.

Naselje je postojalo i u rimsko doba, a utvrde, bedemi i kaštel, sačuvani su kao znakfeudalnog sustava u Kastvu. Smatra se da je gradnja bedema počela još u 4.stoljeću. Tijekom srednjega vijeka grad je okružen bedemom s devet obrambenihkula na brižljivo odabranim položajima, a danas ih je očuvano šest, među kojima inajpoznatija - kula Žudika na sjevernom rubu. Za kastavsku Crkvu sv. Jelenearheolozi pretpostavljaju da je izvorno građena između 5. i 6. stoljeća, iako je novacrkva sagrađena u 15. stoljeću, a zvonik je zamjenjen 1724. godine.

No, Kastav ne čini samo stara gradina opasana srednjevjekovnim bedemom sadevet kula na brijegu visokom točno 365 metara (koliko i dana u godini) to je čitavaprostrana Kastavština, čiji je centar zauvijek ostao. U davna se vremena Kastavprotezao tamo sve do obronaka Učke, a hrvatskim se identitetom diči još od 7.stoljeća. Ime Grada Kastva po nekima potječe od latinskog imena utvrde "castrum" ili"castellum", no, po drugima, od imena stabla kestena "kostanj" ili talijanski "castano".Ipak, porijeklo naziva Kastav je još znanstveno nedokazano.

Tijekom dugih stoljeća do Kastva su doprli Huni, Goti, Avari, Langobardi i Franci, alise niti jedan od tih naroda ovdje nije nastanio, sve do 7. stoljeća kada u Kastavštinustiži Hrvati. Od dolaska Hrvata pa sve do 1100. godine, kao i veći dio Istre, Kastav jepod vlašću hrvatskih knezova i kraljeva, a od 1102. godine pod vlašću hrvatskih iugarskih vladara. Tada je kastavski posjed darovan pulskom biskupu, a 1139. godinedolazi u posjed knezova Devinskih. U 15. stoljeću Kastav postaje posjedHabsburgovaca, a polovicom 15. stoljeća postaje Kastavska gospoštija, odnosnokapetanija.

15


U 17. stoljeću Kastav postaje posjed Isusovaca, za čije je vladavine započetagradnja Crekvine, izvorno Crkve sv. Marije, impozantno, no, nikada dovršenonajveće sakralno zdanje na ovome području. Prema jednoj legendi u gradnji crkve subili angažirani svi mještani, pa i žene, od kojih je jedna, dan za danom noseći teškekamene gromade uz brijeg dok su joj djeca doma plakala od gladi, bacila kletvu nacrkvu koja zbog toga nikada nije dovršena. Druga pak legenda govori da su vile noćurušile sve ono što bi Kastavci tijekom dana izgradili, dok konačno nisu odustali.Pritom treba uzeti u račun i činjenicu da je u 18. stoljeću Isusovački red ukinut, panije imao tko nastaviti gradnju.

U 18. stoljeću kastavska je gospoštija pripala državnoj komori, a zatim i podfrancusku vlast. Cijelo je područje 1814. godine postalo dijelom riječkog okružja, dabi nešto kasnije čitavo ilirsko Primorje zajedno s Kastvom pripalo u istarsko okružjesa sjedištem u Pazinu.

Kastavski gospodari rijetko su dolazili u Kastav, te su u njihovo ime upravljali kapitani,od kojih je najveći dio bio rođenih Kastavaca. Kapitani su stanovali u Kaštelu,izgrađenom krajem 14. stoljeća. Nažalost, pretposljednji od kastavskih gospodara,uoči revolucionarne 1848., Ivan Thiery dao je spaliti kompletnu gospoštijsku arhivu,tako da su gotovo u potpunosti uništena tisućljetna pismena o bogatoj kastavskojpovijesti.Narodni preporod u 19. stoljeću potvrđuje položaj Kastva na pijedestalu hrvatstva - iznjega su potekli velikani hrvatske povijesti, Laginja, Mandić i Spinčić, braća Baštjan idrugi, u Kastvu je održan Prvi tabor Hrvata Istre, Primorja i kvarnerskih otoka (1871.)te osnovana Prva hrvatska čitalnica u Istri 1866. godine.

3.5.4. Kulturna baština

Povijest u Kastvu živi na svakom koraku, a stari bedemi i kulečuvaju sjećanje na nekadašnji sjaj. Jedan od vrijednih dokumenatane samo kastavske, već i ukupne hrvatske povijesti je "Zakon GradaKastva" iz 1400. godine, u kojem su zapisani svi tadašnji zakoni,"kastavske pravice". Taj gradski statut uređivao je sve odnose svojih

stanovnika, gradsku hijerarhiju, propisivao namete i kazne.

Povijesna jezgra grada Kastva obuhvaća uže područje starog dijela naseljaopkoljeno fortifikacijama i trg ispred gradskih vratiju, kao i šire područje kojeobuhvaća pojas širine do 250 m oko zaštićene jezgre. Urbanistička cjelina gradskognaselja Kastav, registrirana je odnosno zaštićena 1966. godine.

Kastav spada u mediteranske gradove. Uske i krivudave uličice od gradskih vrata,Voltice, vode preko središnjeg trga, Lokvine, uz gradski Kaštel prema župnoj Crkvisv. Jelene i utvrdi Žudika.

Danas sačuvani ostaci kastavskih bedema susrednjovjekovni. Zidine su vjerojatno širene urazdoblju između 7. i 11. stoljeća, kada je Kastav biožupnko središte. Bedemi povezuju devet kastavskih

16


kula od kojih je svaka bila razmještena na strateški vrlo pomno odabranoj poziciji. Dodanas je dosta dobro očuvano šest kula, od kojih je najpoznatija Žudika nasjevernom rubu. Naziv je izveden od talijanske riječi “giudicare” – “suditi”, jer je tonekada bilo mjesto izvršavanja presuda donesenih u gradskom sudu.

Neposredno ispred gradskih vrata, izvan starih zidina, stojikastavska Gradska Loža, izgrađena 1571. godine. Radi seo građevini opasanoj dužim bočnim stranama sa po sedamarkada koje pridržavaju okrugli stupovi, a ima sva obilježjastila predalpskih arkadnih dvorišta u dvorcima po Kranjskoj,ujedno je najveća građevina ovog tipa u Hrvatskom primorju. Prvobitno izgrađenakao mjesto za održavanje zborova, rješavanje sporova i suđenja, a povremeno ipučkih fešti, Loža je do danas ostala mjesto okupljanja Kastavaca.

Voltica, koja danas predstavlja gradska vrata i prolaz kroz drevnebedeme, nije postojala sve do 18. stoljeća. Naime, arheološki nalazipovrđuju da se u grad ulazilo kroz desna, bočna vrata čiji je otvorotkriven prilikom obnove jednog objekta 1978. godine. Danas se iznadgradskih vrata nalazi vrijedna muzejska zbirka Kastavštine, u kojoj je,zahvaljujući angažmanu i predanosti stanovnika kastavštine prikupljenooko tisuću i petsto predmeta, arheološka, etnografska,

kulturnopovijesna građa, te predmeti vezani uz Narodnooslobodilačku borbu.

Trg Lokvina dobio je ime po lokvi koja se ovdje nalazila i koristila zaopskrbu vodom, a koja je zatrpana u prošlom stoljeću. Na tom mjestuizgrađene su dvije presvođene cisterne - "šterne"s dva bunarska grlaod kojih je samo jedno sačuvano. Trg je pravokutnog oblika. Za lokvuna trgu vezana je i priča da je 1666. godine u Kastvu bio kapetanFranjo Morelli, Riječanin. Prema predaji, on je htio ubirati desetinu odpoljoprivrednih proizvoda, što se protivilo zakonu. NezadovoljniKastavci se pobuniše, uhvatiše kapetana i utopiše ga u lokvi. Nakontoga, kada se o tome vodila rasprava, svi su bili složni i zajednički prihvatili krivicu:"Si smo ga, i ja i moj brat i mojga brata brat i sudac Kinkela i si do vragu tega. Jošga je i stara Mare preslicun v rit badnula."

Kastavski Kaštel, izgrađen u 15. st., nekada je bio kapetanskarezidencija, a djeluje kao relativno vrlo moderna građevina. Kaštelje nekada služio za stanovanje gradskih kapetana, koji su uvrijeme Walseea upravljali Kastvom umjesto stvarnih vlasnika.Sadašnji izgled Kaštela rezultat je brojnih pregradnji i adaptacija.

Kaštel je ostao u funkciji "Kapitanata kastavskih" do ukidanja Isusovačkog reda 1773.kada je kastavska gospoštija prelaskom u ruke državne komore prodana 1784.francuskom vitezu Thierry-u, a ovaj 1843. posljednjem vlasniku Jurju Vranycanyiju -Dobrinoviću.

Crkva sv. Jelene najstariji je sakralni objekt u Gradu Kastvu.Pretpostavlja se da je izvorna, prvobitno jednobrodna crkva izgrađenaizmeđu 5. i 7. stoljeća. Sadašnja Crkva sv. Jelene spominje se u 1473.godini. Posebnost crkvi daje arkadno prizemlje križno-bačvastih svodovaispod istočnog broda, svojevrsni mauzolej kastavskih uglednika čije su

17


grobne ploče na ovome mjestu ukopane u živoj stijeni. Uz sjeverni prolaz pod arkadeuređena je kapela Svih Svetih u kojoj počivaju kastavski kapetani i članovi njihovihobitelji, pa tako i prvi isusovački kapetan, Benedikt Sabatini, koji je kapeIu i uredio1634. godine.

Mala jednobrodna Crkva sv. Trojice na Lokvini pripadala je nekada,kao “dvorska crkvica”, kastavskome Kaštelu. Trojstvo kojemu jeposvećena predstavljeno je istostraničnim trokutom s tri kruga kojioznačavaju tri božanske osobe – Oca, Sina i Duha svetoga. Svojim jepoložajem crkvica igrala važnu ulogu u životu kastavskog kapetanata.Crkva sv. Trojice izgrađena je vjerojatno oko 1440. godine.

Kastavska Crekvina, koja čak i danas, u ruševinama,svjedoči o impozantnim dimenzijama jedinstven je primjerranobarokne crkvene gradnje na ovim prostorima.Građena je po zamisli judenburških Isusovaca, početkom17. stoljeća. Crkva je, tvrdi se, već bila podignuta 1641.

godine. Uz legende koje su se sprele oko njenih ruševina obraslih bršljanom, zapisiarhiđakona Svilokosog iz toga vremena, koji je dobio zaduženje da blagoslovitemeljni kamen, tek potvrđuju da se crkva srušila prije no što je dovršena. Crekvinadanas ima status službene galerije.

Crkvica Sv. Lucije, grobljanska je crkvica sagrađena u XV. stoljeću. Zanimljiva je potome što joj je u XIX. st. promijenjena orijentacija istok-zapad, pa je danas jedinacrkva u Kastvu i okolici kojoj je orijentacija sjever-jug.

U Aleji velikana, posjetitelje Kastva pozdravljaju poprsja Vladimira Nazora, velikoghrvatskog književnika, zatim poprsje Ivana Matetića Ronjgova, muzikologa iskladatelja, koji je postavio teorijske temelje tzv. istarske ljestvice.Slijede poprsja "istarskoga trolista" - Vjekoslava Spinčića, Matka Laginje i MatkaMandića – boraca za nacionalna, ekonomska i politička prava, žitelja ovoga krajapoznatih po prosvjetiteljskomu radu tijekom druge polovice XIX. stoljeća.

Čitalnica u Kastvu je prva hrvatska čitaonica u Istri, osnovana već spomenute 1866.godine.

Crkvica sv. Sebastijana i Fabijana datira od XVI. Stoljeća, te stanovnike Kastvačuva od bolesti. Crkvica je potkraj XIX. st. dijelom obnovljena.

Tragovi kotlarskog zanata, koji je u prošlosti bio razvijen u Kastvu, danas se mogupogledati u izložbenom prostoru kotlarske radionice. Prikupljeni eksponati ilustrirajuoblikovanje bakrenih predmeta davno minulog zanata.

Bačvarska zbirka je sačuvana u prizemlju jedne od starih kuća u kojoj je nekoć bilabačvarija. Tamo su izloženi bačvarski alati i raznovrsni proizvodi od drva koji sedanas malo gdje mogu vidjeti.

Za spomenuti je kako su na kastavskom groblju, kroz stoljeća, pokapani posmrtniostaci mnogih poznatih osoba pa tako i u najnovije vrijeme poznatog američkog

18


blues glazbenika Jerrya Ricksa «Philadelphie» kojem je Kastav postao «baza» ukoju se vraćao nakon svojih putovanja po Europi.

Najznačajnije kulturno povijesne građevine su:

- jezgra grada Kastva (zaštićena povijesna cjelina) sa bedemima- Kaštel- Gradska loža- Crkva Sv. Jelene- Crkva Sv. Trojstva- Crkvica Sv. Lucije- Crkvica Sv. Sebastijana i Fabijana- Kalvarija u Jurčićima- Spomenici grčkih bunara u Jurčićima i Ćikovićima- Crkvica Sv. Antona

3.5.5. Prirodna baština

Čitav je Kastav okružen i prekrasnom, brižljivo očuvanom prirodom, prvenstveno kastavskim šumama Lozom i Lužinom. Šume se prostiru u zaleđu Kastva, te su zbogsvoje ljepote, proglašene zaštićenim krajolikom.

Šuma Lužina je prostrano, više ili manje zaravnjeno šumsko područje s brojnim ponikvama i vrlo bogatim šumskim svijetom mediteransko-montanskog pojasa. Ponikve su, sa svojim specifičnim ekološkim uvjetima, najznačajnije šumsko stanište ovog podrucja. U njima, osim bogatih submediteranskih šuma s neobičnim obiljemdrvenastih i zeljastih vrsta biljaka te bogatom faunom, prisutne su čak i manje enklave bukovih šuma na manjoj nadmorskoj visini, točnije u dubokoj ponikvi Kneždol u predjelu Loza.Danas je veći broj ponikva uglavnom zapušten, ali u blizini naselja još se mogu naći pokoje s vrtovima i vinogradima, koje daju specifičnu strukturu krajoliku. Zbog toga ponikve možemo smatrati najvećom prirodnom vrijednošću na području Kastva jer, s jedne strane, čuvaju bogate šumske zajednice velike biološke raznolikosti, a s druge,najznačajniji su element krajolika.

Posebnost ovog kraja su i niz speleoloških objekata koji se nalaze na području Kastva, a neki od njih su tek nedavno otkriveni:

Jama Help, Loza; 4 bunkera u Brninima; špilja iznad sela Jelovičani; jama u rovu kod karaule, Brnini; jama pul Obadoveh umejki, Brnini; jama blizu stražarnice na Brninima; Babićeva jama, Jurjenići; jama pul sela Bani, Bani; Ždabova jama, Škrlji; Prkaćinska jama, Lazi na Brnini.

19


Bogatstvo speleoloških objekata na području Kastva kroz slike, prikazano je u Speleogaleriji. Nalazi se u kuli uz Sv. Jelene i zvonik. Speleogalerija je galerijsko/muzejski prostor na temu speleologije, jedinstven u Republici Hrvatskoj, a ilustrira geološke osobitosti kraškoga reljefa Kastavštine i zanimljivosti o flori i fauni toga područja.

3.5.6. Turizam

Kastav je od davnina izletište Riječana, što je ostao do danas. Već 1898. jeosnovano Društvo za poljepšavanje Kastva.

Grad Kastav danas uspješno sjedinjuje svoje povijesne vrednote sa suvremenimživljenjem. Nositelji napretka grada postaju malo i srednje poduzetništvo, za čiji surazvoj osigurani povoljni uvjeti, posebno s obzirom na blizinu Rijeke i Opatije,gospodarskog odnosno turističkog središta regije. Takav napredak, s obzirom nakulturno-povijesnu baštinu, te položaj samog Kastva u regiji poznatih turističkihdestinacija, očekuje se i u turizmu.

Turiste najviše privlači položaj grada s kojeg puca pogled na cijeli Kvarner, šumaLužina s krškom pećinom Sparožnom jamom, raznolika ponuda hrane i kvalitetnihvina, pa tako i kastavske belice.

Prirodne ljepote Kastavštine se također promoviraju u svrhu turizma, a međunajatraktivnijim odredištima turista su tri šetnice šumama Loze i Lužine.

Šetnice Loze i Lužine prostiru se u zaleđu Kastva, na nadmorskoj visini od cca 320do 504 m i obuhvaćaju površinu od cca 33 km2. Zanimljive su i lako dostupne svimljubiteljima prirode, te omogućavaju uživanje u ljepotama šumskog drveća, bilja icvijeća, stijenama kraških oblika, dolcima i vrtačama.Posebnosti staza simboliziraju životinje koje žive u Lozi i Lužini, pa je za najkraćustazu izabran puž, za srednju zec, te za najdužu srna.

Prikaz šetnica dat je na sljedećoj karti:

20


Izvor: www.kastav.hr

3.5.6.1. Turistički kapaciteti

U Gradu Kastvu izletnički turizam je oduvijek važan u njegovu prepoznavanjuprvenstveno radi kulture i tradicije obrtništva koji je posto osnova njegovog razvoja.No, radi blizine Opatije, nisu se razvili smještajni kapacitete za potrebe daljnjegrazvoja turizma.Na području Grada Kastva u pogledu turističkih kapaciteta za smještaj, zasada,postoji samo privatan smještaj, gdje veliki broj smještajnih jedinica ima kategoriju 3 ili4 zvijezdice.

U cilju sagledavanja potrebe razvoja turizma na drugačiji način, započinju aktivnostikojima će se ubrzo dobiti potrebni i značajniji turistički kapaciteti za kastavštinu.Stoga, najnovijim naporima u izgradnji novih i raznovrsnih smještajnih kapaciteta, teostalih sadržaja u gradu Kastvu, turistički aspekt sve više dobiva na svom značaju.

Ističemo činjenicu da je trenutno u izgradnji jedan hotel u centru mjesta Kastav čimeće se dodatno doprinijeti povećanju smještajnih kapaciteta. Hotel je smješten uobjektu Kaštel iz 15. st., te će nositi naziv Kaštel sa kategorijom od 4 zvijezdice.

Postojeći smještajni kapaciteti u Gradu Kastvu odnose se na broj ležajeva uapartmanima i sobama, te u hotelu koji je u izgradnji kako je prikazano u slijedećojtablici:

Tablica 1: Broj smještajnih jedinica u Gradu Kastvu

Vrsta smještaja Broj smještajnih jedinica Broj ležajevaApartmani 15 49 + 6Sobe 14 29 + 3Hotel u izgradnji 1 60

U slijedećem grafičkom prikazu, prikazane su vrste smještajnih objekata.

Graf 1:

21

http://www.kastav.hr/


Izvor: Turistička zajednica Grada Kastva, 2008.

3.5.6.2. Turistički promet i turistička tržišta

Turistička zajednica Grada Kastva prati podatke o turističkom prometu na područjugrada Kastva i to prema mjesečnim, godišnjim i višegodišnjim razdobljima. Premapodacima o noćenjima turista bilježi se znatan porast od 26% u 2007. godini uodnosu na 2006. godinu. Porast broja noćenja je ostvaren i kod domaćih i kodinozemnih gostiju. Pri tome, bitno je napomenuti kako je ostvaren porast brojanoćenja domaćih turista, od 1% u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu što dajenaslutiti činjenicu da domaći gost je sve prisutniji.

Promatrajući 2006. u odnosu na 2007. godinu, trend broja noćenja gostiju izinozmemstva se kreće od 73% do 72 %, dok su domaća noćenja ostvarila porast od27 do 28%.

U istom vremenskom razdoblju ukupan trend dolazaka inozemnih turista je u porastui to od 69% do 79%, a u padu domaćih gostiju od 31 do 21%.

Graf 2. pokazuje udio noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Kastvu. Od ukupnoostvarenih 2.078 noćenja u 2006. godini, domaćih je bilo 560, dok je istovremenozabilježeno 1.518 dolaska stranih gostiju.

Graf 2.

22



U 2007. godini udio domaćih i inozemnih gostiju se povećava što potvrđujeprethodno navedenu činjenicu o sve bržem razvoju turizma.

Graf 3 pokazuje broj noćenja domaćih i stranih gostiju u gradu Kastvu u 2007. godini,kada je ostvareno 3.562 noćenja, od čega 2.572 stranih, te 990 domaćih gostiju.

Graf 2/1


Svi navedeni podaci u točki 3.3. (o turističkom prometu, postojeći turistički smještajnikapaciteti, turistička ponuda i drugo kao i trendovi u turizmu), mogu predstavljatidobro polazište za bolje određivanje domaćeg i inozemnog tržišta. Tako se možezaključiti da će se povećati turistički promet i dodatnom promocijom utjecati nadolazak gostiju iz raznih zemalja.

Osim smještajnim kapacitetima, Grad Kastav obiluje brojnim ugostiteljskim objektimapoput restorana, konoba, pizzeria, među kojima su i objekti koji njeguju tradicionalnekulinarske užitke, te tako nudi svim svojim posjetiteljima bogatu gastronomskuponudu u kojoj mogu uživati. Iz te činjenice proizlazi da se u njima ostvaruje jedan

23


dio turističke potrošnje. Samo ovaj podatak daje mogućnosti i izazove za izmjenustrukture turističke ponude u Kastvu općenito.

3.5.7. Manifestacije

Kastav nudi mnoštvo doživljaja - od kvalitetnih glazbenih i scenskih uprizorenja dopučkih veselica i karnevalskih fešti, od rekreacije u prirodi do obilaska muzeja iznamenitosti, uvijek uz vrhunske gastronomske i enološke užitke. Značajne kulturno-povijesne građevine mjesto su održavanja značajnih manifestacijau Gradu Kastvu od koji ponovno ističemo:

- Crekvina je danas poznato mjesto održavanja brojnih manifestacija u sklopuKastafskog kulturnog leta.- Crkva Sv. Jelene zbog svojeg izvanredno akustičnog prostora tijekom ljeta čestougošćuje poznate glazbene umjetnike, dok crkva Sv. Trojice po potrebi postajedojmljiv galerijski prostor.

Stoga je, najjači adut da Grad Kastav ima razvijen kulturni turizam, organizacijaKastavskog kulturnog leta koji se organizira od 1992. godine, a to potvrđuju i brojnenagrade:

- u 2005. godini Udruga Kastafsko kulturno leto i Grad Kastav dobili su tri zlatne plakete; za ponudu kulturnih događanja, za najljepše uređenu muzejsku zbirku i za najbolju ponudu suvenira u akciji Korak od mora, dva od gora u organizaciji Turističke zajednice Primorsko-goranske županije u suradnji s Primorskim radiom,- Plaketa “Anton Štifanić” Hrvatske turističke zajednice, dodijeljene u lipnju 2005.

godine za izniman doprinos turizmu Republike Hrvatske, - U akciji Turističke zajednice Primorsko goranske županije i Primorskoga radija,

2007. godine, Kastafsko kulturno leto dobilo je Priznanje za najbolju ponudukulturnih sadržaja.

Kastafsko kulturno leto, najstariji je ljetni festival, po kontinuitetu, na Kvarnerunastao 1992. godine. Tada je grupa entuzijasta, predvođena današnjim počasnimpredsjednikom Udruge, Milivojom Jelovicom, organizirala prvo “leto” kojega suobilježili dramski programi domaćih autora i izvođača. Idućih godina program se širipa do ovogodišnjeg izdanja obuhvaća: dramske, likovne i izložbene sadržaje teprograme ozbiljne i zabavne glazbe. Sudjelovanjem brojnih inozemnih izvođača,festival je saživio kao međunarodni. Vrsni umjetnici stizali su iz: Argentine, Armenije,Austrije, Brazila, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Francuske, Grčke, Hrvatske,Indije, Irske, Italije, Japana, Kanade, Mađerske, Makedonije, Nizozemske, Njemačke,Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švedske, Švicarske, Urugvaja, SAD-a i Velike Britanije.

Međunarodni karakter festivala dobio je 1997. godine, sa organizacijom već sadaprepoznatljivog Festivala gitare. U jedanaest godina njegovog postojanja sudjelovalasu najpoznatija gitaristička imena, sa svih kontinenata: Renato Rožić, Martin Taylor,Neal Stacey, Michael Koschoreck, Antal Pustzai, Bob Brozman, Alvaro Pierri, MonicaSalmaso & Paulo Bellinati, Ratko Zjača kvartet, Duo Kaltchev & Claudia Buder,Augustin de la Fuente & flamenko sastav, Leono Moro, Margarita Escarpa, Martin

24


Gjakonovski, Paul Shigihara, Uwe Kopinski, Michael Sagmeister, Aniello Desiderio ibrojni drugi poznati gitaristi.

U suradnji s bečkom Music&Comedy Company, Udruga Kastafsko kulturno letoorganizirala je 2006. godine Chamber Music&Comedy Festival-Festival komorneglazbe i komedije. Sudjelovali su vrsni glazbenici iz evropskih metropola: AlekseyIgudesman, Richard Hyung-ki Yoo, Rebbecca Carrington, Thomas Caroll te hrvatskaglazbenica Monika Leskovar.

Važnost Kastafskog kulturnog leta za kulturni ali i gospodarski razvoj Kastavštineprepoznalo je i gospodarstvo, što dokazuje činjenica da su pokrovitelji ovemanifestacije Grad Kastav, Primorsko-goranska Županija, Ministarstvo kulture, temnogobrojni gospodarski subjekti.

Nagrada Grada Kastva za 2007. godinu dodijeljenja je Udruzi Kastafsko kulturno letoza doprinos razvoju kulture i promicanje imena Grada Kastva u zemlji i svijetu.

Vrlo poznata i jedna od najstarijih manifestacija na kojoj se okupljaju Kastavci i velikibroj gostiju je Bela nedeja, čija se godina nastajanja ne pamti, ali potvrđeno datiraprije 1400. g.,

Postojeće manifestacije različitog su karaktera, a to su:

Antonja – početak pusnih događanja – 17. siječnja Pusno (karnevalsko) veselje – siječanj Maškarane večernje zabave – siječanj/veljača Pepelnica (Pusna sreda) – ožujak Plesni vikend - travanj Jelenina (Blagdan Sv. Jelene, zaštitnice Kastva) – svibanj Festival kazališnih amatera Hrvatske – svibanj Dan Grada Kastva – lipanj Dječji dan Grada Kastva – lipanj Međunarodni festival puhačkih orkestara – lipanj Kastafsko kulturno leto – međunarodni festival kulture – srpanj/kolovoz Festival gitare – srpanj/kolovoz Spinčići va muzike i domaćoj besede – srpanj Vela umjetnička radionica – kolovoz Kastav blues festival - kolovoz Čansonfest – kolovoz Alpe Adria Mix-Kastav – teniski turnir – rujan Z armunikun va Kastav – rujan Mihoja (blagdan Sv. Mihovila) – rujan Bela nedeja (od 1400. g.) – svečanost mladog vina – listopad

Kroz organizaciju ovih manifestacija otvara se velika mogućnost unapređenjaturističke ponude na području Grada Kastva osmišljavanjem u dopunske turističkeproizvode. Te manifestaciju mogu predstavljati jedan od prepoznatljivih brandovaGrada Kastva.

25


3.5.8. Postojeće promotivne aktivnosti

S ciljem stvaranja bolje pozicije za razvoj turizma u Gradu Kastvu, osnovana jeTuristička zajednica Grada Kastva koja je poduzela niz radnji i aktivnosti za stvaranjepreduvjeta nužnih za potrebe razvoja turizma.

Pored Turističke zajednice, na području Kastva djeluje i nekoliko turističkih agencija:«Kastavea», «Movibon tours» i sl. koje organiziraju dolazak inozemnih i domaćihturista i izletnika u Kastav. Budući da, trenutno, u Gradu Kastvu postoje samo privatnismještajni kapaciteti, turističke agencije svakom gostu nude pomoć u rezervaciji bilokojeg oblika smještaja od privatnih apartmana na području samoga Grada Kastva,sve do hotelskog smještaja u obližnjim turističkim destinacijama - Opatiji, Ičićima, Iki iLovranu, ili u nedalekoj Rijeci.

Sveukupno gledajući, mnoge su aktivnosti u Gradu Kastvu bile bogato medijskipopraćene, što i je jedan od temeljnih zadataka TZO.

3.5.9. Poduzetništvo

Gospodarstvo Kastva je oduvijek u direktnoj povezanosti s gospodarstvom Rijeke. Toproizlazi iz povijesne činjenice da je u ranijem teritorijalnom ustroju Kastav biosastavni dio Općine Rijeka, a danas graniči s Gradom Rijeka. Ta činjenica bitno jeodredila gospodarsku strukturu današnjeg Grada Kastva, pa se za njegovogospodarstvo može reći da je ono spoj pratećih djelatnosti koje se oslanjaju nariječko gospodarstvo i tradicionalnih gospodarskih grana njegovanih kroz desetljeća.Gospodarsku strukturu karakterizira izrazita podjela izmedu proizvodnje i uslužnihdjelatnosti odnosno između sekundarnog i tercijarnog sektora. Takva je strukturaodraz obrtničke i uslužne tradicije ovog kraja.

Prema podacima Fine u 2007. godini u Kastvu je bilo 278 trgovačkih društava sa1.301 zaposlenih osoba, ostvarenim ukupnim prihodima u iznosu od 1.040.368.000kn, ostvarenim ukupnim rashodima u iznosu od 985.320.000 kn te ostvarenom dobitinakon oporezivanja u iznosu od 55.110.000 kn i ostvarenim gubitkom nakonoporezivanja u iznosu od 12.806.000 kn.

U nastavku se daju prikazi raznih podataka o broju aktivnog stanovništva, odnoszaposlenih žena i muškaraca u demografskoj strukuturi stanovništva.

Graf 4. pokazuje da, od aktivnog stanovništva, 44% zaposlenih su žene, dok je 56%zaposlenih muškaraca.

26


Graf 4

Izvor. DZS, 2008.

Graf 5 pokazuje nezaposlenost prema spolu, prema kojem je 67% nezaposlenih ženskog spola, dok je 33% nezaposlenih muškaraca.

Graf 5

Izvor. DZS, 2008.

Graf 6 pokazuje položaj zaposlenih, prema kojem 86% su zaposlenici, 12%samozaposlenih, a 1% imaju individualni poljoprivrednici, te radnici na ugovor odjelu.

Graf 6

27


Izvor. DZS, 2008.

Posljednja tri grafa pokazuju udio zaposlenosti prema područjima djelatnosti, kao iudio u vrsti i djelatnosti registriranih pravnih osoba.

Graf 7 pokazuje zaposlenost prema područjima djelatnosti.

Graf 7

28


Izvor. DZS, 2008.Nazivi područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti:A Poljoprivreda, lov i šumarstvoB RibarstvoC Rudarstvo i vađenjeD Prerađivačka industrijaE Opskrba električnom energijom, plinom i vodomF GrađevinarstvoG Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla...H Hoteli i restoraniI Prijevoz, skladištenje i vezeJ Financijsko posredovanjeK Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeL Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranjeM ObrazovanjeN Zdravstvena zaštita i socijalna skrbO Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

Iz strukture zaposlenih može se vidjeti kako je najveći udio zaposlenih od 20% u prerađivačkoj industriji, označeno u tablici pod slovom D, zatim u trgovini na veliko i malo do17%, označeno u tablici pod slovom G, a slijedi prijevoz, skladištenje i veze sa 10%, označeno u tablici pod slovom I.

Graf 8. pokazuje da 53% registriranih pravnih osoba spada pod trgovačka društva,27% pod poduzeća i zadruge, a 20% pod ustanove, tijela, udruge, fondove iorganizacije.

Graf 8.

29


Graf 9 pokazuje registrirane pravne osobe prema područjima NKD.

Graf 9.

Iz strukture registriranih pravnih osoba prema područjima NKD može se vidjeti kakoje najviše registriranih u trgovini na veliko i malo te raznih popravaka (41%), zatim uposlovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (13%), a slijedigrađevinarstvo (13%).

3.6. SWOT analiza

SWOT analiza je sredstvo koje pomaže prepoznati, otkriti i utvrditi ključne čimbenike razvoja, potencijale za razvoj, no i ograničenja u razvoju turizma. Stoga se u skladu sa SWOT analizom navedenom u Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske županije s naglaskom na identificirane prednosti, nedostaci, mogućnosti i prijetnje turizma na području Grada Kastva:

30


PREDNOSTI

Geoprometni položajPovoljni klimatski uvjetiKulturno-povijesna baštinaTradicija gostoprimstvaVisoka razina sigurnostiTuristički atraktivno okruženjePozitivan stav stanovništva prema turizmuBogatstvo običaja i tradicijeBlizina i spoj urbanog turizma Rijeke i Opatijesa tradicijskim turizmom Kastva

NEDOSTACI

Nedovoljan broj i struktura smještajnih kapaciteta Nedovoljna turistička opremljenostIzražena sezonalnostNedostatak turističkih kapaciteta s naglaskom na hotelski smještajNedostatak poduzetničkih inicijativa u starojgradskoj jezgri Nedovoljno razvijena infrastrukturaNedostatak stvaranja brandovaNedovoljna turistička signalizacijaNedostatak parkinga

MOGUĆNOSTI

Investicije u smještajne kapaciteteNovi turistički proizvodiValorizacija kulturno – povijesne baštine KastvaSelektivni oblici turizmaDiversifikacija područja i proizvodaStalno unapređenje integralne kvalitete za potrebe turizmaMogućnost cjelogodišnjeg poslovanjaNove atrakcijeOdrživi razvojPartnerstvoPromocija lokalnog kulturnog identitetaRazvoj malog i srednjeg poduzetništva koji dodatno upotpunjuju potrebe turizma

PRIJETNJE

Konflikti razvojnih opcija (konflikt: industrija - turizamKonkurencija u bližem okruženjuPotencijalno zagađenjeNepredvidivo okruženje

Temeljem najznačajnije izraženih prednosti i mogućnosti, a uvažavajući nedostatke iprijetnje, izradila se željena vizija razvoja turizma Grada Kastva te sukladno tomeciljevi kako ju primijeniti.

4. Vizija

Vizija se formulira na način da pokriva nekoliko aspekata budućeg stanja u smislukombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. Kroz viziju prikazujemokako bismo željeli da naš grad izgleda za primjerice 10 godina. Gotovo svi uspješnigradovi imaju realnu i koherentnu viziju, kroz koju jasno utvrđuju glavne strategijskeciljeve i očekivane rezultate razvojne strategije.

Istaknuto je već da Primorsko-goranska županija, kao i Grad Kastav, smatrajuturizam jednom od važnijih sektora svojeg razvoja, a koji daje značajan doprinoskvaliteti života. Stoga se vizijom turizma daje naslutiti da se:

31


- generira zapošljavanje i kreiraju poslovne mogućnosti,- stvara raznolika struktura i poticaji za lokalno poduzetništvo,- dodaje raznolikost lokalnom životu i široj mogućnosti za kulturu i rekreaciju,- nudi izuzetna iskustva za posjetitelje i kreira pozitivan imidž za grad,- ocrtava kvalitetu okoliša grada i naglašava njihov izraženi karakter.

Ovakva vizija je prihvatljiva ako se turizmom dobro upravlja i kanalizira. To je zahtjevza aktivnom suradnjom svih agencija, institucija i organizacija uključenih u turizam.Prijedlog za upravljanjem destinacijom Kvarner dat će se na Koordinaciji provedbeGlavnog plana razvoja turizma PGŽ čime se može zadovoljiti upravljanje destinacijeza neko vrijeme. Na glavnim nositeljima turizma Grada Kastva je konačna odluka otome.

4.1. Marketing vizija

Tijekom sastanaka vezanih za izradu akcijskog plana razvoja turizma, svi lokalnidionici su bili potaknuti na razmišljanje za kreiranje vizije te ciljeva, prioriteta i mjeraza njezino ostvarenje.

Temeljem više prijedloga, izrađena je slijedeća vizija:

Na temeljima tradicije i običaja Kastva postati prepoznatljiva kulturna,enogastronomska, izletnička ali i boravišna destinacija jedinstvenih doživljaja

za goste, a u cilju razvoja turizma i cjelokupnog održivog razvoja krajasa visokom kvalitetom života žitelja

4.2. Branding područja

Još jednom se naglašava konačan prijedlog vizije grada Kastva, a koja glasi:

Na temeljima tradicije i običaja kraja postati prepoznatljiva izletnička, boravišna,enogastronomska i kulturna destinacija jedinstvenih doživljaja za goste, a u ciljurazvoja turizma i cjelokupnog održivog razvoja kraja sa visokom kvalitetom životažitelja.

Takva vizija pretpostavlja uključivanje svih karakteristika turističkog proizvoda koji serazvijaju za ovu turističku destinaciju. Svi njezini elementi omogućit će korisnikudodatnu vrijednost budući se kao destinacija izdvaja od ostalih. Konačno, proizlazi iobveza stalnog proširenja turističke usluge i podizanja njezine kvalitete prema svezahtjevnijim potrebama gostiju.

32


Kastav je jedinstvena destinacija Kvarnera, a temeljem prethodnih polazišta, stvarase mogućnosti razvoja prepoznatljivog «imena» (branda) kako za cijelo područje takoi pojedinačno za atrakcije, proizvode i slično:

- Kastav - jezgra hrvatske povijesti i kulture

- Kastavska tradicija: o Čitalnica, o stari zanati: Kotlarija, Bačvarija, Peknjica, Kovačija, Postolarija,

Krojačija

- Kastavsko kulturno leto

- Kastavska enogastronomija

5. Budući pravci razvoja turizma Grada Kastva

Tijekom sastanaka s ciljnim skupinama, a temeljem prikupljenih prijedloga vizija,potrebno je spomenuti i skraćeni prijedlog vizije Grada Kastva, a koji glasi:

Postati prepoznatljiva izletnička, boravišna, enogastronomska i kulturna destinacija na Kvarneru.

Destinacija Rijeka i riječki prsten iz Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije obuhvaća prostor Grada Rijeke, Grada Kastva, Grada Kraljevice,Grada Bakra, Općine Kostrena, Općine Klana, Općine Viškovo, Općine Čavle iOpćine Jelenje.

Grad Rijeka, kao uski lokalitet, ne može sam nositi cjelovitu viziju daljnjeg razvojadestinacije jedinstvenih doživljaja i događaja u spoju urbanog ritma i tradicijskekulture, stoga paralelno po istim kriterijima, kao drugu subregiju, treba razvijatigradove i općine na obalnom i ruralnom dijelu, a to su gradovi Kastav, Kraljevica,Bakar, te općine Kostrena, Klana, Viškovo, Čavle i Jelenje. Cjelovito promatranipredstavljaju kulturološki i etnički iznimno vrijedan lokalitet, osebujan i prepoznatljivpo specifičnostima svoje ponude, dostignutoj kvaliteti usluga i gostoljubivosti kaokulturološkom naslijeđu. Zamjerke se prije svega stavljaju na nedovoljan brojistaknutih vrijednosti važnih za turiste tako da destinacija još uvijek ne funkcioniraoptimalno, pa bi je trebalo prilagoditi zacrtanim pravcima razvoja.

U destinaciji Rijeka i riječki prsten, Grad Kastav ima udio od 2,13 % njezine površine,udio od 4,64% njezinog stanovništva, udio od 1,31 % turističkih noćenja i udio od1,28 % turističkih dolazaka. Ovi podaci potvrđuju ranije navedenu činjenicu o tekzačecima razvoja turizma u ukupnoj destinaciji Kvarner.

No, Kastav ima posebni značaj u navedenoj destinaciji, a spajanjem urbanog turizmaRijeke u kombinaciji sa urbano-ruralnom destinacijom Kastva, daje se posebnostzajedničke i pojedinačne destinacije.

33


Vezano za strategiju pozicioniranja, smatra se da bi se Grad Kastav trebaopozicionirati kao jedinstvena destinacija kvalitetnog turizma okrenutaenogastronomskim i kulturnim atraktivnostima i veličini raspoloživog ekološkiočuvanog prostora, posebno okrenuta “doživljaju tradicije i kulture”.

Ciljna tržišta spomenuta u Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranskežupanije su slijedeća:

Ciljno tržište srednjih i viših platnih mogućnosti Tržišni segmenti motivirani događajima, odmorom, sportom i osobito

doživljajima kulture i tradicije.

Turistički proizvodi koje je potrebno razvijati, navode se: Odmorišni turizam Seoski turizam Događajni turizam Sportsko - rekreativni turizam Gastronomija i enologija Tradicionalno zanatstvo Kulturni turizam, ekoturizam, etnoturizam, priče

Program pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku godinu 2008. godine izdanod strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH, preporuča slijedećemjere na razini županija, lokalne samouprave i turističkih zajednica:

Jačanje suradnje između javnog i privatnog, javnog i javnog te privatnog iprivatnog sektora radi stvaranja preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom(Destination management)

Definiranje/profiliranje turističke ponude pojedinih destinacija Donošenje prostornih planova kojima će se utvrditi turističke zone kako bi se

osigurao dugoročno održivi razvoj, smanjila neplanska izgradnja te smanjio sukobinteresa domaćeg stanovništva i turističkog razvoja

Poboljšati lokalnu i komunalnu infrastrukturu (županijske i lokalne ceste,parkirališta, javna rasvjeta, vodoopskrba, odvodnjavanje, uklanjanje otpada i dr.)

Poboljšati lokalni javni prijevoz Osigurati komunikaciju i koordinaciju županijskih uprava za ceste sa ostalim

odgovornim subjektima prilikom preusmjeravanja prometa alternativnim pravcima,kao i kod ostalih poteškoća u odvijanju prometa

Pojačati ulogu autoklubova na županijskoj i lokalnoj razini u procesu informiranja iprihvata motoriziranih turista

Uskladiti dinamiku izvođenja građevinskih i komunalnih radova u turističkimmjestima vodeći računa o potrebama gostiju na način da svi radovi završenajkasnije do 01. lipnja

Uskladiti radno vrijeme i osigurati kontinuirano funkcioniranje različitih uslužnih i dr.djelatnosti s potrebama gostiju, posebice u vrijeme državnih i dr. praznika, tetrajanja turističke sezone

Poboljšati preventivnu i protupožarnu zaštitu Intenzivnije uključiti komunalne redare u aktivnosti osiguranja komunalnog reda i

mira

34


Poduzeti mjere i aktivnosti u sprječavanju stvaranja buke u turističkim odredištima(pojačani nadzor nad radnim vremenom ugostiteljskih objekata, posebice onih naotvorenom), poštivanjem odluke lokalne uprave o vremenu zabrane građevinskihradova i dr.

Poduzeti mjere pripreme i poboljšati kvalitetu i sigurnost turističke ponude naprostorima izvan naselja i javnih prometnica na kojima se odvijaju pustolovni idrugi turistički sadržaji

Preurediti turistička mjesta i javne sadržaje te osigurati javne usluge namijenjeneturistima (javne plaže, šetnice, parkirališta, hitna medicinska pomoć i dr.)

Poticati razvoj i unapređenje dodatne ponude i sadržaja namijenjenih turistimakroz sustav turističkih zajednica kao aktivnih nositelja upravljanja destinacijom(zabavne, kulturne, športske i dr. manifestacije i sadržaji)

Na lokalnoj razini formirati Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i praćenjepripreme turističke godine

Istraživanje Tomas tranzit 2005. je vrijedno spomenuti jer govori o stavovima ipotrošnji turista u cestovnim vozilima na putovanju do primorskih odredišta uHrvatskoj (naručeno od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH).Ono što je to istraživanje pokazalo je da neki od elemenata turističke ponude uzautoceste i poluautoceste kojima gosti nisu bili zadovoljni se odnose na signalizaciju,prometnu i turističku, te mogućnost dobivanja informacija o usputnim turističkimatrakcijama.

Temeljem toga da se zaključiti kako je potrebno postaviti dodatnu prometnu iturističku signalizaciju koja usmjerava turiste u Kastav. Osim toga, potrebno jenapraviti više informativnih i promotivnih letaka i prospekata te osigurati njihovudostupnost u turističkim info točkama koje su smeštene duž autoputeva i magistralnihcesta u Hrvatskoj te naročito u Turističkoj info točki na odmorištu Vrata Jadrana i nagraničnim prijelazima u PGŽ tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni.

5.1. Rast turizma

Temeljem ciljeva marketinške politike u turizmu za 2008. godinu Hrvatske turističkezajednice predviđa se porast turističkog prometa za 3 % u dolascima i u 2 % unoćenjima. Najmanje takav se rast turizma može očekivati i za područje Kastva.

Dosadašnji promet u turizmu, od kako se prati posjećenost gostiju na ovom području,rastao je, a može se zaključiti da će uz provedbu ovog akcijskog plana biti mogućeubuduće ostvariti značajniji rast. Dodatni porast turizma će se moći očekivati nakonprovedbi aktivnosti koje doprinose boljoj turističkog ponudi i novim turističkimproizvodima popraćeni unapređenju komunalnog standarda i povećanju broja i višekategorije smještajnih kapaciteta.

Navedena očekivanja doprinijet će isticanju destinacije Kastav odnosno Kvarnera ikroz bolju turističku promociju.

Turizam na području Kastva do sada je bio najviše izražen u ljetnoj sezoni, a uostalim mjesecima baziran je na pojedinačnim posjetama.

35


Kroz postojanje većeg obima turističke ponude odnosno turističkih proizvoda možese kvalitativno i kvantitativno odraziti na turistički promet. Ostaje dio vansezone kojegtreba dodatno još oplemeniti novim sadržajima kako bi se dostigli ciljevi ucjelogodišnjem turizmu na području Grada Kastva.

Rezultat praćenja turističkog prometa po dolascima i noćenjima vodi se i prema vrstismještaja. Dosadašnji trend najvećeg broja noćenja odnosio se na privatni smještaj.No, imajući u vidu da je na području Grada Kastva trenutno u fazi izgradnje jednoghotelskog smještaja, dok su dva u planu, govori nam da prije navedene potrebenovih turističkih sadržaja i povećanje kategorizacije mogu doprinijeti ne samopovećanju obima turističkog prometa u predsezoni, sezoni i posezoni, već ivansezoni i u privatnom smještaju i hotelima. Isto se odnosi i na dane popunjenostismještajnih kapaciteta.

6. Ključne zadaće i ciljevi

Na osnovu održanih sastanaka sa predstavnicima Turističke zajednice grada Kastva,članovima Poglavarstva Grada Kastva, više ciljnih skupina u kojem su sudjelovalipredstavnici privatnih iznajmljivača, vlasnika hotela i turističkih agencija, udruženjaobrtnika, udruga i drugih, predloženi su ciljevi za budući razvoj turizma u GraduKastvu. Navedeni ciljevi se odnose na ključne zadaće koje proizlaze iz ovogakcijskog plana a vezani su na poboljšanje turističkih atrakcija, za poboljšanjeturističke promocije, za poboljšanje turističke infrastrukture, za poboljšanjegostoprimstva u turizmu te za poboljšanje turističkih usluga.

Svaka od navedenih vode u set ciljeva koji se jednostavno, sažeto po koracimamogu prihvatiti kao relevantni ciljevi. Oni trebaju biti mjerljivi i realni.

U Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske županije destinacija Rijeka iriječki prsten, gdje spada Grad Kastav, kao dugoročne ciljeve razvoja turizmanavodi:

• Cjelogodišnje poslovanje• Veća kvaliteta i veći broj raspoloživih smještajnih objekata• Smještajne objekte prilagoditi zahtjevima potražnje (od 5 zvjezdica do hostela)• Razvijanje novih turističkih proizvoda• Povećati turističku potrošnju• Sustavna organiziranost prodaje• Stvoriti jasan i prepoznatljiv imidž i ime destinacije na globalnom tržištu • Turizam kao metoda razvoja (dobro za turizam – dobro za svih)• Inovativni destinacijski menadžment• Integralna kvaliteta destinacije

Za Grad Kastav postavljaju se ciljevi pomoću koji će se razvijati turizam, a od stranesvih dionika izrade ovog Akcijskog plana predloženi su:

36


1. Cjelogodišnje poslovanje2. Veći broj kvalitetnih smještajnih objekata3. Kreirati standarde smještajnih sadržaja i usluga, podignuti kvalitetu postojećih

kapaciteta i potom povećati broj smještajnih kapaciteta4. Smještajne objekte prilagoditi zahtjevima potražnje 5. Razviti nove turističke i kulturno-povijesne proizvode6. Povećati turističku potrošnju putem novih i postojećih sadržaja7. Sustavna organiziranost prodaje8. Stvoriti jasnu i prepoznatljivu destinaciju na globalnom tržištu, razviti «ime»9. Turizam kao temelj razvoja10. Inovativni destinacijski management11. Integralna kvaliteta destinacije12.Poduzimanje promotivnih aktivnosti13.Sustavno povezati postojeću kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu14.Edukacija stanovništva i ciljnih skupina za razvoj poduzetništva i turizma 15.Zaštititi prirodne i krajobrazne elemente prostora, vrijednu prirodnu baštinu, te

kulturno-povijesno nasljeđe16.Trajno čuvati biološku izvornost i raznolikosti te ekološku stabilnost, racionalno

koristeći prirodna dobra i unapređujući stanje okoliša17.Sprječavanje neadekvatne gradnje u cilju očuvanja ruralnih obilježja

Navedeni ciljevi u potpunosti su usklađeni s dugoročnim ciljevima prije navedenim.

Prijedlog konkretnih aktivnosti prema predloženim ciljevima

U cilju lakše provedbe postavljenih ciljeva, postavljaju se slijedeće aktivnosti:

1. Izgradnja hotela sa 4 zvjezdice, sa pratećim sadržajima2. Izgradnja hotela s 3 ili 4 zvjezdice, kapaciteta 30 ležajeva3. Promocija cjelokupne ponude Kastva: hotela i drugih sadržaja i kastavske

starogradske jezgre, u zemlji i inozemstvu4. Izgradnja objekta trgovačko – uslužnog, te zabavno – rekreacijskog sadržaja

na lokaciji iznad Vrata Jadrana5. Obilježavanje i signalizacija kulturnih, prirodnih i sportskih sadržaja6. Izgradnja sportskih objekata na području Sportske zone (SZ)7. Izgradnja županijske ceste Orehovica - Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo

– Kastav – Matulji – Veprinac – Vela Ucka8. Izgradnja županijske ceste Candekova ulica (u Rijeci)-(cesta Diracje-Kastav) –

Belici – Jušici9. Rekonstrukcija županijske ceste Kastav – Belici – Jušici 10.Rekonstrukcija županijske ceste Žegoti -Brnasi-Viškovo11.Rekonstrukcija županijske ceste kroz naselja Jelušici-Brncici-Kosi-Viškovo12. Izgradnja lokalne ceste kroz naselja Škrlji-Tuhtani-Diraki13. Izgradnja javnog WC–a kod Crekvine14.Osiguravanje parkinga za autobuse s izletnicima kod Šporove Jame15.Dodatno valorizirati staru gradsku jezgru Grada Kastva u funkciji izletnickog

turizma i održavanja kulturnih manifestacija16.Razvoj izletničkog i boravišnog turizma

37


17.Razvoj seoskog turizma na širem području Grada – eko turizma18.Razvoj novih eko staza19. Izrada više promotivnih materijala turističke ponude Kastva20. Izraditi Marketing plan aktivnosti za promociju Kastva kao turističke destinacije21.Uređenje i promocija kovačije22.Uređenje i promocija kastavske čitalnice23.Uređenje i promocija peknjice24.Uređenje i promocija krojačije (krojačke radnje)25.Uređenje i promocija bačvarije (bačvarske zbirke)26.Uređenje i promocija kotlarije (kotlarske zbirke)27.Uređenje i promocija postolarije28.Spriječiti uništavanje kulturnih spomenika29.Zaštititi staru gradsku jezgru od posjeta neorganiziranih grupa gostiju bez

odgovarajućeg i stručnog vodiča30.Očuvanje i isticanje kulturnog nasljeđa Grada Kastva31.Definiranje i predstavljanje vizualnog identiteta Kastva32.Poduzimanje aktivnosti za postizanje željenih osobitosti destinacije 33.Veća upotreba IT - a 34.Obilježavanje i zaštita kulturnog, graditeljskog i tradicijskog nasljeđa Kastva35.Osiguravanje dodatnog parkinga36. Izrada elaborata snimanja postojećeg stanja radi identifikacije problema

devastacije, te predlaganja sanacije u staroj jezgri Kastva37.Poticaji Grada Kastva u sanaciji problema u staroj jezgri38.Edukacija vlasnika svih devastiranih objekata kulturne baštine

39. Definirati trasu turističkog obilaska grada

Predloženi ciljevi i prioritetne aktivnosti kao rezultat rada sa radnom skupinompostavljeni su vrlo konkretno i realno te su razvrstani prema glavnim zadaćamakojima pospješujemo razvoj turizma Grada Kastva. Svaki je cilj značajan i vrednujese prema mogućnostima njihove realizacije u predviđenom vremenskom okviru irasvrstava se u četiri osnovna elementa za razvoj turizma i to: poboljšanje turisričkihatrakcija, turisitčke promocije, turistikog gostoprimstva i turističke usluge.

Zadaća Cilj Rang

poboljšanjeturističkeatrakcije

Sustavno povezati postojeću kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu

Zaštititi prirodne i krajobrazne elemente prostora, vrijednu prirodnu baštinu, te kulturno-povijesno nasljeđe

Trajno čuvati biološku izvornost i raznolikosti te ekološku stabilnost, racionalno koristeći prirodna dobra i unapređujući stanje okoliša

Sprečavanje neadekvatne gradnje u cilju očuvanjaruralnih obilježja

1

1

1

1poboljšanjeturističke

Sustavna organiziranost prodaje Inovativni destinacijski management

22

38


promocije Poduzimanje promotivnih aktivnosti Stvoriti jasan i prepoznatljiv imidž destinacije na

županijskom, nacionalnom, te globalnom tržištu,stvoriti «ime»

Integralna kvaliteta destinacije

1

12

poboljšanje turističkog gostoprimstva

Povećati turističku potrošnju putem novih sadržaja Smještajne objekte prilagoditi zahtjevima potražnje Razvijati nove turističke i kulturno-povijesne

proizvode Turizam kao temelj razvoja Sezonu poslovanja proširiti na cijelu godinu Veća kvaliteta i veći broj raspoloživih smještajnih

objekata

11

111

1poboljšanje turističkeusluge

Kreirati standarde smještajnih sadržaja i usluga,podignuti kvalitetu postojećih kapaciteta i potompovećati broj smještajnih kapaciteta

Edukacija stanovništva i ciljnih skupina11

7. Program provedbe

Prihvaćanjem prijedloga akcijskog plana razvoja turizma, koji je niže naveden, krećese prema njegovoj provedbi što je značajan proces. Zbog toga se izrađuje planprovedbe čiji je cilj obuhvatiti sve aktivnosti koje su definirane, a podrazumijevajuslijedeće:

- što se treba učiniti, - tko treba učiniti,- potrebni resursi,- kada se treba učiniti,- razina prioriteta,- povezani rizici.

Budući se akcijski plan razvoja turizma Grada Kastva donosi za četverogodišnjerazdoblje, a kako je već u uvodu naglašeno, revidirat će se sukladno potrebama kojeće biti vezane na eventualne promjene okoline, pravaca razvoja grada, novihtrendova u turizmu i slično.

Osnivanjem novog tijela za upravljanje i praćenje razvoja destinacije Kastav daje sedodatni značaj razvoju turizma i provedbi planiranih mjera za ostvarenje zacrtanihsmjernica za boljitak Kastva.

Stoga će se imenovati Radna grupa za upravljanje destinacijom i praćenjerealizacije akcijskog plana. Glavni zadatak Radne Grupe ili tvrtke će biti uprepoznavanju promjena koje će biti nužno ubaciti u dokument akcijskog planarazvoja turizma Grada Kastva. Članovi radne grupe trebat će pratiti promjene uokruženju važnim za turizam te ih odmah uskladiti sa svim lokalnim partnerima.Prilikom svih budućih sastanaka svih sudionika dat će se izvješća o akcijama,odnosno poduzetim mjerama za realizaciju ciljeva, sučeljavanje s problemima,

39


pregled realizacije financijskog plana naročito kod postojanja raznih izvora sredstavai drugo potrebno. Regionalna razvojna agencija PORIN kao koordinator će unijeti uakcijski plan potrebne izmjene, a nadležna tijela Grada Kastva iste prihvatiti.

Još jednom se ovime naglašava potreba zajedničkog rada svih lokalnih partneraGrada Kastva, a dodatno se omogućuje da ovaj akcijski plan razvoja turizma budesastavni dio općih pravaca razvoja županijskog i nacionalnog turizma.

Nadležna tijela Grada Kastva imaju za zadaću uspostavu kvalitete, kako uekonomskom smislu tako i za okoliš, i to u prvom redu kvalitetu u turizmu odnosnokvalitetu turističkih proizvoda i uspješnu turističku djelatnost na svom području natemeljima održivosti, kako bi polučili koristi za svoju zajednicu. Upotrebom svojihsnaga i resursa, radom u partnerstvu javnog, privatnog i civilnog sektora ovim sedokumentom osigurava okvir takvog djelovanja. Svaka aktivnost može imati višeprojekata koji će se utvrditi naknadno, ovisno od potreba Grada Kastva. Općenito tose može postići na način da se:

- utječe na sve interese u turizmu i da ih se ohrabri za prihvaćanje principa ipolitika postavljenih u ovom akcijskom planu,

- pratiti i koordinirati rad različitih grupa putem Grada Kastva i Turističkezajednice Grada Kastva,

- surađuje s važnim sudionicima u turizmu kao što su Turistička zajednicaGrada Kastva, zatim s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije,Gospodarskom komorom PGŽ, hoteljerima, Udrugama za turizam,ugostiteljima, poduzetnicima i drugima,

- pronalaziti moguće izvore financiranja za turističke aktivnosti, naročito krozkorištenje nacionalnih i regionalnih izvora te EU programa,

- promovirati korištenje novih tehnologija za potporu osiguranja kvalitete,turističke informacije, obogatiti i unaprijediti turističke mogućnosti i tržišta,

- osigurati da je turizam, kao značajan segment, prepoznat u drugim strateškimdokumentima lokalnog i regionalnog značaja.

Pregled svih predloženih mjera /akcija/ razvrstane su prema:- vremenskom okviru na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, - području primjene,- nazivu mjere,- nositelju mjere,- potrebnom vremenu za realizaciju,- izvoru financiranja,- visini potrebnih sredstava (gdje su poznata približna potrebna sredstva) Iz predloženih mjera proizlaze uglavnom potrebe za komunalnom infrastrukturom kaoosnovnom za stvaranje ostalih sadržaja za potrebe turizma. Potrebe za prometnominfrastrukturom povezane su, podjednako, i s novim sadržajima u turizmu. U velikojmjeri su zastupljene i potrebe za oživljavanjem tradicije u turističke svrhe ipoduzetničkim inicijativama. Potrebe po Smještajnim kapacitetima povezane su snovim smještajnim kapacitetima. Raznim poduzetničkim inicijativama također sepridonosi boljoj turističkoj ponudi i novim sadržajima na ruralnom području. Promocijaje vrlo važna budući je potrebno bolje pozicioniranje Kastva u ukupnoj ponudidestinacije Kvarner, a time i Hrvatske. Svim navedenim mjerama doprinosi se

40


dodatno jačanju konkurentne sposobnosti Kastva kao turističke destinacije unutardestinacije Kvarner i Hrvatske.U nastavku se daju mjere prema vremenskom okviru njihove realizacije budući jeocijenjeno da se mogu kasnije najlakše pratiti i mjeriti.

41


7.1. KRATKOROČNE, SREDNJOROČNE, DUGOROČNE MJERE (vrijeme realizacije do 3, od 3-5, više od 5 godina)

Područjeprimjene Mjera

Nositeljmjere

Vrijemerealizacije

Izvor financiranja Potrebnasredstva

Destinacijskimenadžment

1. Imenovanje Radne grupe zaupravljanje destinacijom i praćenjerealizacije akcijskog plana iliosnivanje društva

Grad Kastav do 1 godine

Grad Kastav

15.000,00

Smještajnikapaciteti

1. Izgradnja hotela s 4 zvjezdice, sa pratećim sadržajima

Privatni investitor Grad Kastav 1- 3 godine

Privatni investitori

2. Izgradnja hotela s 3 ili 4 zvjezdice, kapaciteta 30 ležajeva

Privatni investitor Privatni investitor

Komunalna–turističkainfrastruktura

1. Izgradnja županijske ceste Orehovica - Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – Vela Ucka

PGŽ Grad Kastav

3 - 5 godine PGŽGrad Kastav

2. Izgradnja županijske ceste Candekova ulica (u Rijeci)-(cesta Diracje-Kastav) – Belici – Jušici

PGŽ Grad Kastav 3 - 5 godine

Primorsko-goranskažupanija

3. Rekonstrukcija županijske ceste Kastav – Belici – Jušici

PGŽ Grad Kastav 3 - 5 godine


Grad Kastav3.000.000

4.Rekonstrukcija županijske ceste Žegoti -Brnasi-Viškovo

PGŽ Grad Kastav

3 - 5 godine Primorsko-goranska

županija14.5000.000

5.Rekonstrukcija županijske ceste kroz naselja Jelušici-Brncici-Kosi-Viškovo

PGŽ Grad Kastav

3 - 5 godine


Grad Kastav Općina Viškovo

60.000.000

6. Izgradnja lokalne ceste kroz naselja Škrlji-Tuhtani-Diraki

PGŽ Grad Kastav

Više od 5godina

Grad 18.000.000

7. Osiguravanje parkinga za turističke autobuse kod Šporove Jame

TZ Grad Kastav Grad Kastav

3 - 5 godine Grad Kastav

2.500.000

42


8. Izgradnja javnog WC–a kod Crekvine

Grad Kastav 1- 3 godine Grad Kastav 1.500.000

9. Osiguravanje dodatnog parkinga Grad Kastav 1- 3 godine Grad Kastav 2.400.000kuna

MarketingPromocija

1. Izrada više promotivnih materijala turističke ponude Kastva

TZ Grada Kastva do 1 godine

TZ Grada Kastva Grad Kastav

20.000 kuna

2. Izraditi Marketing plan aktivnosti za promociju Kastva kao turističke destinacije

TZ Grada Kastva do 1 godine

TZ Grada Kastva Grad Kastav

3. Promocija cjelokupne ponude Kastva: hotela i drugih sadržaja i kastavske starogradske jezgre

TZ Grada Kastva Privatni investitori

do 1 godine TZ Grada Kastva

4. Promocija Kastva na značajnijim turističkim sajmovima u inozemstvu i putem novih tehnologija

TZ Grada Kastva

do 1 godine TZ Grada Kastva

5. Definiranje i predstavljanje vizualnog identiteta Kastva

Grad Kastav 1 – 3 godine Grad Kastav

6. Poduzimanje aktivnosti za postizanje željenih osobitosti destinacije

Grad Kastav 1 – 3 godine TZ Grada Kastava

Poduzetničkeinicijative

1. Izgradnja objekta trgovačko – uslužnog, te zabavno – rekreacijskog sadržaja na lokaciji iznad Vrata Jadrana

3- 5 godine Privatni investitor

2. Izgradnja sportske dvorane na području Sportske zone (SZ)

Grad Kastav

1 – 4 godine Grad Kastav Primorsko-goranska

županija

40.000.000

3. Obilježavanje i signalizacija kulturnih, prirodnih i sportskih sadržaja

Grad Kastav TZ Grada Kastva 20.000

4. Veća upotreba IT-a Svi SviIzletnički sadržaji 1. Razvoj izletničkog turizma TZ Grada Kastva 1- 3 godine

2. Razvoj seoskog turizma na čitavom području Grada – eko turizma

TZ Grada Kastva 3 - 5- godine

3. Razvoj novih eko staza TZ Grada Kastva 1- 3 godine Kultura 1. Uređenje i promocija

kovačije TZ Grada Kastva Udruga Kastafsko

kulturno leto

Više od 5godina

43


Grad Kastav2. Uređenje i promocija kastavske čitalnice

TZ Grada Kastva Udruga Kastafsko

kulturno leto Grad Kastav

3 - 5 godina Grad Kastav Ministarstvo kulture

3. Uređenje i promocija peknjice TZ Grada Kastva Udruga Kastafsko


1 – 3 godine Grad Kastav Ministarstvo kulture

4. Uređenje i promocija krojačije (krojačke radnje)



3 – 5 godina Grad Kastav Ministarstvo kulture

5. Uređenje i promocija bačvarije (bačvarske zbirke)



1godina Grad Kastav Ministarstvo kulture

6. Uređenje i promocija kotlarije (kotlarske zbirke)



1 godina Grad Kastav Ministarstvo kulture

7. Uređenje i promocija postolarije TZ Grada Kastva Udruga Kastafsko


Više od 5godina

Grad Kastav Ministarstvo kulture

8. Dodatno valorizirati staru gradsku jezgru Grada Kastva u funkciji izletničkog turizma i održavanja kulturnih manifestacija

TZ Grada Kastva Turističke agencije

1 – 3 godine Ministarstvo kulture PGŽ Grad Kastav

9. Zaštititi staru gradsku jezgru od neorganiziranih grupa gostiju bez adekvatnog vodiča

TZ Grada Kastva 1 – 3 godine TZ Grada Kastva Grad Kastav

10. Spriječiti uništavanje kulturnih spomenika


11. Očuvanje i isticanje kulturnog nasljeđa Grada Kastva


44


12. Obilježavanje i zaštita kulturnog, graditeljskog i tradicijskog nasljeđa Kastva


13. Izrada elaborata snimke postojećeg stanja radi identifikacije devastacije spomeničkih i kulturnih objekata, te predlaganja sanacije u staroj jezgri Kastva

Grad Kastav 1 – 3 godine Grad Kastav Ministarstvo kulture

!.000.000

14. Poticaji Grada Kastva u sanaciji devastacije značajnih objekata u staroj jezgri


15. Edukacija vlasnika svih devastiranih objekata kulturne baštine

Grad Kastav 1 – 3 godine Grad Kastav TZ Grada Kastva

45


8. Monitoring i mjerenje rezultata

Na osnovu postavljenog akcijskog plana razvoja turizma, a za praćenje postignutihrezultata, predlaže se vršiti monitoring svakih šest mjeseci. Odbor za turizam imazadaću pratiti realizaciju postavljenih mjera te izmjene i promjene predlagatinadležnim tijelima Grada Kastva za prihvaćanje. Pri tome, treba voditi računa dapromjene koje se predlažu, ostave opseg akcija relevantnim. To nameće kao prvopraćenje realizacije kratkoročnih mjera. Eventualno će se neke mjere radi određenihokolnosti pretvoriti u vremenski drugi okvir.

Kontrola planiranih mjera treba biti usmjerena na definirane ciljeve akcijskog plana teslijedom toga i Glavnog plana razvoja turizma PGŽ, a obuhvaćajući područjaekonomskih i regionalnih koristi, negativnih učinaka na okoliš u općini i regiji,kvalitetu života i mogućnosti za zapošljavanje, unapređenje područja, učinke nakulturno-povijesnu baštinu te praćenje kriminala.

Sukladno tome, kontrola i evaluacija rezultata akcijskog plana za područje Kastva jeizuzetno značajna. Zadovoljstvo gostiju, konkurencija, izvođenje mjera,osposobljavanje turističkih djelatnika, razvoj poduzetništva kroz nove turističkeproizvode i drugo, područja su koja će se neprestano pratiti kroz moguće dostupnepodatke. Budući se u Hrvatskoj, a naročito na lokalnoj razini, malo prate određenipodaci, isti će se dobivati prema njihovoj dostupnosti, provođenjem raznih anketa iistraživanja koje budu proizašle po provedbi Glavnog plana razvoja turizma,anketama turističkih organizacija, hotela, agencija i drugih.

9. Zaključak

Akcijski plan razvoja turizma Grada Kastva je jedan od prvih strateških dokumenataizrađenih za potrebe provedbe Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranskežupanije i ciljeva razvoja Grada Kastva. Može se reći kako ovaj Akcijski plan razvojaturizma Grada Kastva predstavlja temelj za buduće takve dokumente, budući da nisupostojali prethodni slični dokumenti temeljem kojih bi se mogli iz monitoringa dobitipotrebni podaci za izradu ovog dokumenta. Prema tome, sve dok se ne počinjurealizirati mjere po ovom akcijskom planu te vršiti monitoring neće biti opet mogućeizraditi nove odrednice za buduća razdoblja.

Konačno, ovaj Akcijski plan je početna točka od koje počinje drugačiji razvoj turizmaGrada Kastva, a na temeljima kojeg se buduća planiranja mogu lakše predvidjeti iocrtati. Imenovanje nove Radne grupe za upravljanjem destinacije i praćenjerealizacije akcijskog plana daje mogućnost unapređenja daljnjeg razvoja turizma nanovim osnovama. Ističe se još jednom da je partnerstvo lokalnih važnih čimbenikabila okosnica rada ovog značajnog dokumenta za Grad Kastav.

46


10. Privici

10.1. Popis dionika u izradi Akcijskog plana

10.2. Stručne podloge

1. Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranke županije2. Metodologija izrade akcijskih planova razvoja turizma3. Prostorni plan uređenja grada Kastva 4. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine5. Prostorni plan Primorsko-goranske županije6. Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009

10.3. Izvori informacija

Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Prostorni plan uređenja grada Kastva Primorsko-goranska županija Regionalna razvojna agencija PORIN Turistička zajednica Grada Kastva Internet stranice

47

Documents

Dobrodošli u Kastav! - Akcijski plan razvoja turizma …...Jedna od svjetskih najvećih industrija, koja ima rastući trend u budućnosti je turizam. Vođeni tom definicijom turizma,