Radionica „Zeleni i održivi razvoj turizma”Ministarstvo turizma, Zagreb, 9. svibanj 2018.

Strategija upravljanja morskim okolišemi obalnim područjem

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

EU politke za more i obalno područje

• Zaštita morskog okoliša je od ranije djelomično implementirana kroz Zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP) i kroz ODV, ali ovi instrumenti, iako ključni u svom djelokrugu, doprinose zaštiti mora samo u određenim segmentima, odnosno od određenih pritisaka

• Zato je EU usvojila dva instrumenta koja daju integriran i sveobuhvatan pristup zaštiti europskih obala i morskih voda:

- 2002. Integralno upravljanje obalnim područjem (ICZM Protokol) i

- 2008. Okvirnu direktivu o morskom strategiji (ODMS)

Okvirna direktiva o morskoj strategiji

• EU uspostavlja pravni okvir za zaštitu i očuvanje morskog okoliša i obalnog područja kao dio integralne strategije koja će omogućiti njihovo održivo korištenje

• Okvirna direktiva o morskoj strategiji (Direktiva 2008/56/EC, MSFD ili ODMS) – traži od DČ da razviju strategije za postizanje dobrog stanja okoliša u svojim morskim vodama do 2020.

• Cilj: čista, zdrava i produktivna mora u Europi

• ODMS – ekosustavni pristup u upravljanju ljudskim aktivnostima koje utječu na morski okoliš,integrirajući koncepte zaštite okoliša i održivog korištenja.

• Veza s drugim EU okolišnim politikama:

• Upravljanje vodama

• Zaštita prirode

• Zajednička ribarstvena politika

• Integrirana pomorska politika

• Prostorno planiranje mora

• Integralno upravljanje obalnim područjem

E

O

P

T

R

A

NJ

E

EĆ

MORSKI

EKOSUSTAV

CJELOVITOST MORSKOG DNA

D6

D4

HRANIDBENE

MREŽE

D1

BIOLOŠKA

RAZNOLIKOST

D2

D8,D9

D11D5

D3

D10

D7

STRANE VRSTEBUKA EUTROFIKACIJA

ONEČIŠĆENJE

RIBARSTVO

OTPAD

HIDROGRAFIJA

Za ostvarivanje DSO i postizanje ciljeva ODMS i ICZM protokol Barcelonske konvencijenalažu primjenu ekosustavnog pristupa u upravljanju ljudskim aktivnostima

To podrazumijeva: upravljanje ljudskim djelatnostima utemeljeno na najboljimdostupnim spoznajama o ekosustavima i održivom korištenju njihovih dobara i usluga

kako bi se:- opterećenje djelatnostima

zadržalo na razinama koje omogućavanju postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša

- osigurala sposobnost odgovora ekosustava na promjene koje uzrokuje čovjek

- osiguralo održivo gospodarenje resursima.

Ekosustavni pristup

Ekosustavni pristup

Kako ekosustavni pristup može pomoći u postizanju tih ciljeva?

• Izradom integriranih strategija i aktivnosti za morske ekosustave

• Fokusiranjem na funkcionalne odnose u ekosustavu

• Procjenama kapaciteta prirodnih resursa

• Korištenjem znanstvenih saznanja

• Uspostavljanjem monitoringa temeljenog na procesima i mehanizmima važnim za funkcioniranje morskog ekosustava

• Uključivanjem svih stakeholdera - korisnika

Provedba ODMS

Prema ODMS – svaka DČ mora izraditi i primijeniti „morsku strategiju” za svoje morske vode, u suradnji s drugim DČ koje dijele istu morsku regiju/podregiju. Strategija se revidira svakih 6 godina, a uključuje:

- finalni korak u tom 6-godišnjem ciklusu je identificirati mjere koje je potrebno poduzeti da se postigne (ili zadrži) dobro stanje okoliša (DSO)

Pravni okvir u RH

Nacionalni pravni okvir• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18)• Uredba o izradi i provedbi dokumenta Strategije upravljanja morskim okolišem i

obalnim područjem (NN 112/14, 39/17; zamijenila Uredbu o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskog okoliša NN 136/11)

Uredba definira okvir i mjerila za izradu, provedbu i praćenje provedbe Strategijeupravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (Strategija).

• Okvirna direktiva o morskoj strategiji 2008/56/EC (ODMS)-propisuje donošenje “morske strategije” • Odluka komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog

okoliša (2017 zamijenila ju je nova Odluka) - stručna podloga za izradu dokumenata Strategije• Protokol (Barcelonske konvencije) o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja -

ICZM Protokol (NN-MU 8/12, čl.18.) – obvezuje na donošenje ICZM strategije

Pravni okvir u RH

Izrada objedinjene Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjemInicijativa MZOIP-a (kraj 2012.g.) prema UNEP/MAP-u rezultirala suradnjom s PAP/RAC-om na izradi dokumenata Strategije kroz aktivnosti GEF-MedPartnership Projekta

• Morska strategija (ODMS) + ICZM Strategija (ICZM Protokol)• Koordinacija postojećih politika u morskom i obalnom području• Integrirani pristup razumijevanju obalnog i morskog područja• Racionalizacija sredstava i procesa• Osnova za odgovarajuće korištenje resursa te planiranje i korištenje prostora

Osnovni cilj:Omogućiti održivi razvoj obalnog i morskog područja pod jurisdikcijom Republike Hrvatske kroz sustav integralnog upravljanja obalnim područjem koji vodi ka racionalizaciji i učinkovitosti, korištenjem obalnih i morskih resursa na razinama koje će dugoročno osigurati osnovu za gospodarski razvoj, kako sadašnjih tako i budućih generacija, uz zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti te zdravlja ekosustava u cjelini

Obuhvat Strategije

Uredbom (članak 4.) definiran prostorni obuhvat Strategije:”...morski okoliš i obalno područje...u kojima RH ostvaruje suverena prava i jurisdikciju:”

Regionalni pristup (ODMS čl 4. i 6.)usklađena izrada i provedba morskih strategija u okviru morskih regija odnosno podregija definiranih u ODMS

Zašto? Radi ostvarivanja ujednačenosti,usklađenosti i dosljednosti u provedbi procjena, monitoringa i mjera na različitim razinama te omogućavanja usporedbi do koje je mjere postignuto dobro stanje okoliša

Relevantno za RH: Mediteranska regija i pripadajuća podregija Jadranskog mora (provedba putem UNEP/MAP-a i Barcelonske konvencije)

Regionalni pristup

The OPAR Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic

The Helsinki Convention on the Protection of the Marine Environment of the Baltic Sea

The Bucharest Convention on the Protection of the Black Sea against Pollution

The Barcelona Convention for the Protection of the Marine Environment and the Coastal Region of the Mediterranean

Strategija

Strategija- „alat” za ostvarivanje ciljeva ICZM (održivo upravljanje/korištenje obalnog područja) i ODMS (postizanje i/ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša do 2020.)

Opći ciljevi koje treba postići zaštitom morskog okoliša uključuju ciljeve :

– ODMS

– ICZM Protokola

– Regionalne inicijative provedbe ekosustavnog pristupa na Mediteranu tzv. “Mapa puta” ili “Roadmap” UNEP/MAP-a

– Nacionalnih strateških dokumenata

Uredba-ciljevi

• Ciljevi vezani za morski okoliš (ODMS)– Zaštita, očuvanje, omogućavanje oporavka i obnavljanje morskih i

obalnih ekosustava te zaštita bioraznolikosti i njeno održivo korištenje– Očuvanje zaštićenih područja u moru i ekoloških značajnih područja EU

NATURA 2000– Smanjenje onečišćenja u morskom i obalnom okolišu kako bi se

osiguralo da nema značajnih negativnih utjecaja ili rizika za ljudsko zdravlje i/ili zdravlje ekosustava i/ili korištenja mora i obale

– Uspostavljanje i/ili održavanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i obalnom području

• Ciljevi vezani za ICZM– Očuvanje obalnog područja na korist sadašnjih i budućih generacija

– Održivo korištenje prirodnih resursa, posebice prostora i voda

– Očuvanje cjelovitosti obalnih ekosustava, krajobraza i geomorfologije

– Sprječavanje i/ili ublažavanje utjecaja prirodnih rizika, osobito klimatskih promjena, koji mogu biti prouzročeni prirodnim ili ljudskim aktivnostima

– Usklađenost između javnih i privatnih inicijativa i svih odluka vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a koje utječu na korištenje obalnog područja

Izrada i provedba Strategije

• Važno je podsjetiti se

• Implementacija ODMS je kolektivni proces koji zahtijeva sudjelovanje i vrlo aktivnu ulogu

svih korisnika (stakeholdera), relevantnih ministarstava, županijskih i lokalnih institucija te

civilnog društva

• Znanost je ključ uspjeha:

• Sve akcije politike razvoja na nacionalnoj ili regionalnoj razini moraju se temeljiti na

snažnim znanstvenim spoznajama odnosno u suradnji s akademskom i znanstvenom

zajednicom.

Institucionalni okvir za suradnju

EU razina

dogovor EU DČ u okviru EU CIS MSFD –

Zajedničke strategija EU za provedbu ODMS

Nacionalna razina• MZOE (nositelj izrade Strategije)

• Ostala nadležna tijela

– ministarstva, državni zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima, znanstvene institucije, zavodi za prostorno planiranje i javno zdravstvo obalnih županija (Prilog VII. Uredbe)

• Tijela za provedbu Uredbe/izradu i provedbu Strategije

– Povjerenstvo za koordinaciju (ministri nadležnih ministarstava)

– Nacionalni odbor (stručna platforma za suradnju nadležnih tijela)

• Mogućnost osnivanja radnih grupa

Pripremni dokumenti Akcijski programiStrategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

Nacionalni odbor

Povjerenstvo za koordinaciju

Nacionalni odbor

Povjerenstvo za koordinaciju

MZOE - nositelj izrade/revizije dokumenata Strategije

Nadopunjuje dokument po

potrebi i donosi Mišljenjena dokument

MZOE dostavlja nacrt dokumenta i Mišljenje

Nacionalnog odbora prema Povjerenstvu za koordinaciju

Vlada RH

Ministarstvo financija

Ured za zakonodavstvo Vlade RH

Razmatra dokumente i

donosi Zaključak kojim potvrđuje dokumente

Donosi Akcijske

programe

PROVEDBA UREDBE I STRATEGIJE

MZOE objavljuje usvojene dokumente Strategije na svojim web stranicama

MZOE

Izrada dokumenata Strategije u RH prema obvezi iz ODMS

Pripremni dokumenti:

Rok: 2012Izrađeno: 2012

Akcijski programi:

Rok: 2012Izrađeno: 2014

Rok: 2012Izrađeno: 2015

Rok: 2015Izrađeno: 2017

Rok: 2014Izrađeno: 2014

Strategija – Početna procjena

Dio I – Značajke morskog okoliša

1. FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA:•Topografija i batimetrija morskog dna•Geološke značajke morskog dna•Kretanje vodenih masa•Termohalina svojstva•OSNOVNI KEMIJSKI PARAMETRI (pH, kisik, hranjive tvari)2. STANIŠNI TIPOVI3. BIOLOŠKA SVOJSTVA•KRATKO-ŽIVUĆI JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI (bakterije, fitoplankton, zooplankton)•BENTOSKE ZAJEDNICE (makroalge, cvjetnice, beskralješnjaci)•STRUKTURA RIBLJIH POPULACIJA (pridnene, pelagičke i priobalne zajednice)•MORSKI SISAVCI I GMAZOVI•MORSKE PTICE4. ONEČIŠĆUJUĆE TVARI (ekotoksični metali, organokositreni spojevi, postojana organska zagađivala)

Dio II – Opterećenja i utjecaji na morski okoliš

1.FIZIČKI GUBICI I FIZIČKA OŠTEĆENJA (građevinski zahvati, utjecaj ribarstva, marikulture, plovidbe i sl.)2.ONEĆIŠĆENJE OPASNIM TVARIMA (sredstva za zaštitu poljoprivrednih kultura: pesticidi, antivegetativna sredstva; teški metali; radionuklidi)3.OBOGAĆIVANJE HRANJIVIM I ORGANSKIM TVARIMA (unos tvari bogatih dušikom i fosforom, difuzno onečišćenje hranjivim tvarima iz mineralnih gnojiva, unos hranjivih tvari rijekama i otpadnim vodama, eutrofikacija: TRIX indeks)4. BIOLOŠKE SMETNJE (unošenje mikrobnih patogena, unošenje stranih vrsta, uzjecaj slučajnog ulova na velike morske kralješnjake

Strategija – DSO i Ciljevi

DESKRIPTORI DSO

1. Biološka raznolikost uspješno se održava. Kakvoća i pojava staništa te rasprostranjenost i brojnost vrsta u skladu su s prevladavajućim fiziografskim, geografskim i klimatskim uvjetima (Deskriptor 1 ili D1).

Postignuto DSO za određene kriterije za neke nije moguće odrediti postizanje DSO.

2. Strane vrste uvedene u okoliš kao posljedica ljudskih aktivnosti na takvim su razinama da ne štete ekološkim sustavima (Deskriptor 2 ili D2). Postignuto DSO za brojnost invazivnih vrsta, nije postignuto za trend pojavnosti invazivnih vrsta.

3. Populacije svih riba, rakova i mekušaca koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe u okviru su sigurnih bioloških granica, a raspodjela populacije prema dobi i veličini ukazuje na postojanje zdravog stoka (Deskriptor 3 ili D3). Na razini podregije Jadrana (GSA 17) DSO nije postignuto , dok je stanje na razini teritorijalnog mora RH održivo.

4. Svi elementi morskih hranidbenih mreža, u onoj mjeri u kojoj su poznati, javljaju se u uobičajenoj brojnosti i raznovrsnosti te su na razinama koje mogu osigurati dugoročnu brojnost vrsta i očuvanje njihove pune sposobnosti razmnožavanja (Deskriptor 4 ili D4). Postignuto DSO.

5. Eutrofikacija koju uzrokuje čovjek smanjena je na najmanju moguću mjeru, posebno njezini štetni učinci, kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje ekosustava, štetno cvjetanje algi, kao i pomanjkanje kisika u pridnenimvodama (Deskriptor 5 ili D5). DSO postignuto

6. Cjelovitost morskoga dna na razini je koja osigurava da su struktura i funkcije ekosustava zaštićene kao i da bentoski ekosustavi nisu posebno zahvaćeni štetnim učincima (Deskriptor 6 ili D6). DSO postignuto.

7. Trajno mijenjanje hidrografskih i oceanoloških uvjeta ne šteti morskim ekološkim sustavima (Deskriptor 7 ili D7). DSO postignuto (učinci onečišćujućih tvari) , osim za

8. Koncentracije onečišćujućih tvari na razinama su koje ne uzrokuju učinak onečišćenja (Deskriptor 8 ili D8). DSO postignuto, osim za kriterijDSO postignut o, osim za koncentracije onečišćujućih tvari (Hg , Pb i PCB) u sedimentu i bioti. (problematičan odabir

reprezentativnih postaja uzorkovanja-”hot-spot”-ovi iz MED POL programa)

9. Onečišćujuće tvari u ribi i drugim plodovima mora namijenjenima prehrani ljudi ne prelaze razine utvrđene zakonodavstvom Europske unije ili drugim odgovarajućim pravilima (Deskriptor 9 ili D9). DSO postignuto.

10. Svojstva i količine morskog otpada u moru ne štete obalnom i morskom okolišu (Deskriptor 10 ili D10). Nije moguće odrediti status i trendove zbog nedostatka podataka i sustavnog istraživanja.

11. Unos energije, uključujući podvodnu buku, svjetlost i toplinu na razinama je koje ne štete morskom okolišu (Deskriptor 11 ili D11).Nije moguće odrediti status i trendove zbog nedostatka podataka i sustavnog istraživanja.

Ribarske zone na razini Jadrana kao podregije Mediterana

(GFCM - Opća komisija za ribarstvo Mediterana)

Pripremni dokumenti-obalno područje

• Prostorni razvoj obalnog područja Hrvatske (lipanj 2015.)

• Zaštita i korištenje ekosustava obalnog i morskog područja Hrvatske (srpanj 2015.)

• Sustav upravljanja obalnim područjem u Republici Hrvatskoj (srpanj 2015.)

• Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja (lipanj 2015.)

• Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe (rujan 2015.)

Potrošnja prostora i racionalnost njegova korištenja

Sustav praćenja i promatranja

• Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora, donijela VRH Odlukom (NN 153/2014)

• Dopisom MZOE iz 2016. – HAOP zadužen za provedbu Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora

• HAOP - Plan provedbe Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora za razdoblje 2014. – 2020.g. (uključujući financijsku projekciju)

• Provedba

– započela 2016. u djelomičnom opsegu (D1, D2, D4, D5 i D7) zbog nedostatka financijskih sredstava (na raspolaganju 1.000.000 kn)

– nastavlja se (uz dodatak D8, D10 i D11) u 2017. (3.000.000 kn) i 2018. (4.000.000 kn), ali ne u potpunosti.

Procjena godišnjih troškova monitoringa po MSFD-u: 15.000.000 kn pod uvjetom da se radi monitoring po:- Okvirnoj direktivi o vodama- Okviru za prikupljanje podataka u ribarstvu- Po direktivama o pticama i staništima

Informacijski sustav more-ISMe

• Uredbom (NN 112/14, 39/17) Agencija (HAOP) razvija Informacijski sustav more (dio ISZO)

• Sadržajne komponente:– bazu podataka iz stručnih podloga i elemenata za izradu Strategije, uključujući izmjene i dopune;– bazu podataka pokazatelja u vezi ciljeva i mjera zaštite morskog okoliša i obalnog područja;– baze podataka iz Sustava praćenja i promatranja;– baze prostornih podataka vezano uz morski okoliš i obalno područje;– baze podataka o prostornim podacima (metadata) prema Direktivi 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) i Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka;– numeričke analize i modele u digitalnom zapisu i bazama podataka;– baze podataka o podacima (metadata) prema standardima direktiva Europske unije;– podatkovne servise za razmjenu s ostalim dionicima sustava;

Informacijski sustav more-ISM

Baza pokazatelja

Baza ciljeva i mjera

IS monitoringa Jadrana

Podaci praćenja stanja Jadrana se obrađuju, validiraju i unose u Izvještajni sustav monitoringa Jadrana, uključujući i metapodatke (usklađenost s INSPIRE direktivom)

http://faust.izor.hr/nmon/pocetna

Prostorni podaci-GIS preglednikhttp://jadran.izor.hr/geo/msfd_mon.html

Portal MORE

http://baltazar.izor.hr/portal/pocetna

Jedinstveno mrežno mjesto za pristup svim podacima i bazama te drugim informacijama vezano uz morski okoliš, zakonske regulative vezane uz morski okoliš, nacionalni monitoring morskog okoliša.

EU WISE – Marine informacijski sustav

- uz WISE sustav (2007.) koji je podrška razmjeni podataka o kopnenim vodama

- uspostavljen je morski pandan: WISE-Marine (2017)

portal i infrastruktura za razmjenu informacija o morskom okolišu na europskoj razini

jenje obveza:Monitoring-daljnje obveze

• OSIGURATI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE CJELOKUPNOG SUSTAVA PRAĆENJA I PROMATRANJA STANJA JADRANA

• PONOVO USPOSTAVITI RC ZA MORE

• POVEĆATI ZNANJE :

- npr. o procesima i funkcioniranju morskog okoliša;

- ulozi, razvoju, zaštiti i korištenju bioraznolikosti

- utjecaju ljudskih aktivnosti (kopnenih i na moru)

na obalni prostor i morski ekosustav,

(uključujući uvođenje održivih tehnologija);

- primjeni ekosustavnog pristupa

u upravljanju resursima i u prostornom

planiranju kako bi se pronašla najbolja

rješenja za zaštitu morskoga okoliša

i za obalno prostorno planiranje.

• JAČATI KAPACITETE

• JAČATI REGIONALNU SURADNJU

• REVIDIRATI SUSTAV PRAĆENJA I PROMATRANJA 2020.g

Program mjera – prostorni i tematski obuhvat

Morske vode u području pod suverenitetom RepublikeHrvatske, u kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena

prava i jurisdikciju

Dosljednost i usklađenost u izradi ovog Programa Strategijeostvaruje se suradnjom Republike Hrvatske sa susjednim

jadranskim državama (podregija Jadransko more) i zemljamaSredozemlja (regija Sredozemno more)Podregionalna iregionalna suradnja i usuglašavanje provode se putem

postojećih radnih tijela Europske komisije, međunarodnih imeđudržavnih ugovora o suradnji na zaštiti i upravljanju

morskim okolišem:

Tematski obuhvat: ODMS, ICZM, ODV, CFP, BD, HD, MSP…

Na razini regije: Konvencija o zaštiti morskog okoliša iobalnog područja Sredozemlja, Barcelonska konvencija NN-

MU12/93 i 11/2004,

Obuhvaćeni sektori: Zaštita okoliša, zaštita prirode, održivi razvoj, klimatske aktivnosti, vodno gospodarstvo, ribarstvo (uključujući marikulturu), pomorstvo, prostorno

planiranje, morsko prostorno planiranje, turizam, gospodarstvo

Program mjera donesen u rujnu 2017. Odlukom VRH (NN 97/2017)

POSEBNI CILJEVI1.1. Uspostava sustava za koordinirano, participativno i

transparentno dogovaranje i odlučivanje o korištenju obalnih i morskih resursa

1.2. Unaprjeđenje regulatornog okvira i usklađivanje pojmova, koji se tiču upravljanja obalnim i morskim područjem.

Program mjera – strateški prioriteti i posebni ciljevi

1. STRATEŠKI PRIORITET:

UNAPRJEĐENJE OPERATIVNOG

OKVIRA ZA KOORDINIRANO

UPRAVLJANJE MORSKIM OKOLIŠEM

I OBALNIM PODRUČJEM

POSEBNI CILJEVI3.1. Usavršavanje postojećih i uvođenje novih

instrumenata provedbe prostorno-planskih dokumenata u obalnom području

3.2. Unaprjeđenje upravljanja pomorskim dobrom3.3. Unaprjeđenje sustava upravljanja morskim otpadom3.4. Smanjivanje utjecaja ribarstva na morski okoliš3.5. Promicanje marikulture, koja pruža visoku razinu zaštite

morskog okoliša3.6. Smanjivanje rizika unosa stranih/invazivnih vrsta putem

pomorskog prometa (balastne vode i brodski obraštaj)3.7. Smanjivanje unosa energije u morski okoliš (podvodna buka)3.8. Zaštita i očuvanje bioraznolikosti3.9. Osmišljavanje i provođenje metoda i tehnologija prilagodbe

na promjene u morskom i obalnom ekosustavu pod utjecajem klimatskih promjena.

2. STRATEŠKI PRIORITET:

JAČANJE KAPACITETA ZA PROVEDBU INTEGRALNOG UPRAVLJANJA

MORSKIM I OBALNIM

PODRUČJEM

POSEBNI CILJEVI2.1. Uspostava usklađenog sustava praćenja stanja obalnih i

morskih ekosustava i procesa2.2. Učinkovito upravljanje informacijama u funkciji integralnog

upravljanja obalnim i morskim područjem2.3. identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje

bioraznolikosti obalnog i morskog područja2.4. Unaprjeđivanje kvalitete prostornog i razvojnog planiranja

i procjene utjecaja na okoliš i prirodu u funkciji integralnog upravljanja obalnim i morskim područjem

2.5. Podizanje učinkovitosti kapaciteta za integralno upravljanje obalnim i morskim područjem.

3. STRATEŠKI PRIORITET:

POBOLJŠANJE PROVEDBE

INSTRUMENATA ZA POSTIZANJE DOBROG

STANJA OBALNOG I MORSKOG OKOLIŠA

1.1.1.Uspostaviti stalni koordinacijski mehanizam1.1.2.Ojačati koordinaciju u izradi normativnih, strateških i planskih dokumenata1.1.3.Jačanje koordinacijske uloge sustava prostornog uređenja1.1.4.Kvalitetnije uključivanje javnosti u procesima zaštite i upravljanja okolišem1.1.5.Formulirati prioritete za međunarodnu suradnju1.2.2.Razraditi dodatne normativne preduvjete za razvoj prostornog planiranja1.2.3.Primjeniti institut „obalnog odmaka”1.2.4. Uskladiti postojeće i izraditi nove planske i provedbene propise za učinkovito upravljanje zaštićenim područjima2.2.1.Dopuniti postojeće baze podataka i baze prostornih podataka u funkciji IUOP i upravljanja morskim okolišem2.2.2.Unaprijediti interoperabilnost različitih baza podataka2.3.4. Izraditi prostornu analizu i kartirati aktivnosti/pritiske na morski okoliš i obalno područje2.4.1.Razviti metode i kriterije prostornog i zaštitnog planiranja2.4.2.Unaprijediti rezultate SPUO postupke2.4.3. Unaprijediti PUO studije2.5.1. Jačati stručne kapacitete koordinacijskog mehanizma

Program mjera – vrste mjera

ZAJEDNIČKE UPRAVLJAČKE MJERE

2.1.1. Usklađeno provoditi Sustav praćenja i promatranja s ostalim nacionalnim programima praćenja2.1.2.Uspostaviti transnacionalni (jadranski) program praćenja morskog okoliša2.3.1.Zaštiti morska staništa smanjenjem pritisaka2.3.2.Kartirati i pratiti naselja posidonije (prema Direktivi o staništima)2.3.3.Zabraniti ribarenje i dr.aktivnosti iznad područja koraligena i unjegovoj blizini2.3.5.Identificirati prioritetna područja za zaštitu obnovljivih resursa3.3.1.Izraditi nac.plan upravljanja morskim otpadom3.3.2.Procjeniti razinu štetnih utjecaja otpada u moru3.3.3.Prikupljati otpad u moru putem ronilačkih akcija i koćarenja3.4.1.Pratiti obnovu živih resursa u kritičnim područjima3.5.1.Uspostaviti monitoring na područjima uzgajališta3.5.2.Promicati uzgoj „novih” autohtonih vrsta3.5.3.Izraditi Pravilnik o reguliranju prijenosa vrsta u uzgoju, uzgojnih alata i kaveza3.6.1.Izraditi i provoditi subregionalni protokol o primjeni IMO Konvencije o balastnim vodama3.6.2.Uspostaviti provedbu pregleda područja luka3.6.3.Uspostaviti sustav upozorenja ranog otkrivanja i uklanjanja invazivnih vrsta3.7.1. Uspostaviti registar podmorske buke3.7.2.Nadzirati trendove kontinuirane podmorske buke3.7.3.Uspostaviti regionalnu suradnju za D11 te jačati znanja o utjecaju buke na morske organizme3.8.1. Analizirati rizike slučajnih ulova kornjača, morskih sisavaca i ptica u različitim ribolovnim alatima3.8.2.Izraditiplan za smanjenje slučajnog ulova zaštićenih kralježnjaka ribolovnim alatima3.8.3.Donijeti ribolovne odredbe kojima bi se utjecalo na smanjenje slučajnog ulova3.9.1.Provoditi biološko-ribarstvena istraživanja vezana uz iskorištavanje nezavičajnih vrsta3.9.2.Provoditi prilagodbe vezanu uz promjene tehnologije ribolova radi izlova nezavičajnih gospdarski potencijalno važnih vrsta3.9.3.Provoditi prilagodbe vezane uz uvođenje novih vrsta u marikulturu i povećanje uzgoja toploljubnih vrsta3.9.4.Provoditi prilagodbe vezane uz promjene tehnologije uzgoja

MJERE ZA OBALNO

PODRUČJE 1.2.1. Integrirati principe IUOP-a u normativni okvir o upravljanju pomorskim dobrom2.1.3. Sistematski pratiti, istraživati i ocjenjivati stanja i procese u prostoru obalnog područja2.5.2. Jačati stručne kapacitete za upravljanje pomorskim dobrom2.5.3. Osnažiti kapacitete za nadzor pomorskog dobra kroz jačanje inspekcijskih službi3.1.1. Poboljšati kvalitetu buduće izgradnje i izgrađenog okoliša te stvarati distribucijsku pravednost 3.1.2.Razraditi modele i instrumente urbane sanacije i urbane preobrazbe3.2.1.Utvrditi granice pomorskog dobra na cijelom Jadranu i osigurati njihovo evidentiranje u zemljišnim knjigama3.2.2.Unaprijediti sustav upravljanja i zaštite pomorskog dobra u općoj upotrebi3.9.5. Jačati otpornost obalnih naselja na pojavu ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda3.9.6. Razvijati prilagodbu obalnog područja na porast razine mora

MJERE ZA MORSKI OKOLIŠ

Proces

ODMS

2008

PROTOKOLO IUOP

2012

UREDBA

2014

POČETNA PROCJENA

DSO - MORE

MONITORING

EKO-SOC ANALIZA

2016

INICIJALNA PROCJENA –

OBALA/MORE

CILJEVI DSO

PROGRAMMJERA

STR

ATE

GIJ

A U

PR

AV

LJA

NJA

M

OR

SKIM

OK

OLI

ŠEM

I O

BA

LNIM

PO

DR

UČ

JEM

RH

2017.

PROSTORNI RAZVOJ

BIORAZNOLIKOST

KLIMATSKE PROMJENE

UPRAVLJANJE

2018.

Objedinjena Strategija – Strateški okvir

Objedinjeni dokument Strategije – u izradi

Svi pojedinačni dijelovi Strategije već su izrađeni i formalno-pravno usvojeni tako da se Strateškim okvirom za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem RH 2017.-2023. omogućuje:• sažeti pregled procjene stanja morskog okoliša i obalnog područja, te se • navode prethodno prepoznati strateški prioriteti i posebni ciljevi s

posebnim naglaskom na očekivanim dugoročnim učincima primjene Strategije i prepoznatim prioritetima do 2020. godine.

Vremenski okvir do 2020. - zadano relevantnim EU aquisom, - potrebno ostvariti uvijete za postizanje/očuvanje dobrog stanja morskog okoliša.

Vremenski okvir do 2023.- prostorno i tematski integrativan karakter Strategije kroz predložene mjere zahtijeva i proširenu vremensku projekciju za postizanje prepoznatih strateških prioriteta i posebnih ciljeva do 2023 godine.

Postupak usvajanja Strateškog okvira

2016/2017

Rad na Nacrtu Strategije u suradnji sa Centrom za regionalne aktivnosti Programa

prioritetnih akcija

UNEP/MAP-a i IOR-om

Studeni 2017. Nacrt Strategije dostavljen svim

članovima NO za raspravu na

9.sastanku NO (24.11.2017.)

Članovi NO pozvani da

dostave neslužbena

očitovanja do 5.12.2017.

Prosinac 2017

Strategija nadopunjena

temeljem primljenih

mišljenja članova NO

Siječanj-Travanj 2018.

Provedba prethodnih

konzultacija s TDU i tijelima

VRH u skladu s Modelom

usuglašavanja nacrta prijedloga zakona ili drugih

akata prije upućivanja u

postupak savjetovanja s

javnošću

Svibanj 2018.

U tijeku aktivnosti

pokretanja postupka e-

savjetovanja za Strateški okvir

Prosinac 2018.

Očekivani krajnji rok za usvajanje

Strateškog okvira od strane

Hrvatskog sabora.

Daljnje obveze

Novi rokovi:

Provedba Sustava praćenja i promatranja i Programa mjera

Revizija dokumenata Strategije u 2. implementacijskom ciklusu

Pravni okvir: 2018 - izrada nove Uredbe temeljem-izmjena i dopuna ODMS-nove Odluke o kriterijima i metodološkim standardima za DSO

HVALA!

www.mzoe.hr

www. azo.hr

http://ec.europa.eu/environment/marine/index_en.htm