DOBROBIT ŽIVOTINJA KAO OSNOV ZA EUTANAZIJU PASA I MAČAKA I RAZVOJ STRATEŠKIH DOKUMENATA O EUTANAZIJIMeđunarodna koalicija za menadžment kućnih životinja

3

Uvod 5

Međunarodna koalicija za menadžment kućnih životinja 5Kome su ove smjernice namijenjene? 5Šta je eutanazija ? 5Zašto da razmatramo eutanaziju? 6Eutanazija kao alatka za dobrobit 6Pet potreba dobrobiti 6

Zašto je bitno imati strategiju upravljanja eutanazijom? 7

Zašto je korisna strategija upravljanja eutanazijom 7

Kako razviti strategiju upravljanja eutanazijom? 8

Formiranje mješovite komisije 8Razvoj vaše strategije 9 Početno istraživanje – razumijevanje situacije i potrebe za eutanazijom Razvoj sveobuhvatne strategije o eutanaziji Razvoj detaljne alatke za procjenu eutanazije za pojedine životinje

Kako da implementirate i komunicirate svoju strategiju 21

Odabir osoblja i trening 21 Trening Operateri za eutanaziju Komuniciranje vaše strategije 22Monitoring i provjera 22

Dodatak 23

Algoritmi za donošenje odluke o eutanaziji i bilješke za korištenje od Međunarodnog fonda za dobrobit životinja 23

Sadržaj

4

5

Međunarodna koalicija za menadžment kućnih životinja

Međunarodnu koaliciju za menadžment kućnih životinja (ICAM) čine predstavnici Svjetskog udruženja za zaštitu životinja (WSPA), Međunarodnog humanog udruženja (HSI), Međunarodnog fonda za dobrobit životinja (IFAW), Međunarodnog odjela kraljevskog udruženja za prevenciju okrutnosti nad životinjama (RSPCA International), Svjetskog veterinarskog udruženja za male životinje (WSAVA) i Alijanse za kontrolu bjesnila (ARC).

Ova grupa je uspostavljena kako bi ispunila nekoliko ciljeva, uključujući širenje informacija i ideja o tretiranju životinja lutalica, s namjerom da se koordinišu i poboljšaju smjernice i preporuke organizacija članica. Svaka organizacija se složila da je bitno težiti saradnji i unapređenju zajedničkog razumijevanja problema. Kao osnivačka i savjetodavna tijela, imamo odgovornost ponuditi najpreciznije smjernice, zasnovane na najnovijim dostupnim podacima i konceptima, koji se bave tretiranjem pasa i mačaka. Također, vjerujemo da je bitno težiti ka transparentnosti i dokumentovati naša mišljenja i �lozo�ju kada god je to moguće. S tom namjenom nastaje i ovaj dokument – on predstavlja naše preporuke u vrijeme njegovog nastanka, bazirane na dosadašnjem znanju i iskustvu, te će biti ažuriran u skladu sa mogućnostima.

Ako imate komentare ili prijedloge za ove smjernice molimo vas kontaktirajte ICAM na info@icam-coalition.org.

Kome su ove smjernice namijenjene?

Ove smjernice su razvijene kako bi ih koristile javne, privatne ili dobrotvorne organizacije, agencije ili individue odgovorne za program rada sa psima ili mačkama, uključujući:

� prihvatilišta za životinje � centre za udomljavanje � veterinarske klinike � programe životinjskog zdravlja

Sve ove ustanove su odgovorne za brigu o životinjama i kao takve će morati donijeti teške odluke o budućnosti pojedinih životinja. Ove smjernice su izrađene u konsultaciji sa velikim brojem stručnjaka iz oblasti veterinarstva, menadžmenta dobrobiti životinja, kao i stručnjaka za tretiranje životinja iz čitavog svijeta1. Nadamo se da će kao takve biti značajne i primjenjive u bilo kojoj zemlji. U ostatku dokumenta koristit ćemo pojam „organizacija“ kako bi obuhvatili sve ljude koji bi mogli koristiti ove smjernice.

Šta je eutanazija?

Pojam eutanazija potiče od grčke rječi ‘eu’ koja znači „dobro“ i ‘thanatos’ koja znači „smrt“. Prema tome, trebamo težiti da pružimo što humaniju smrt određenoj životinji, u slučajevima kada se eutanazija smatra najboljim rješenjem, na osnovu nekoliko kriterija. Ovi kriteriji bi primarno trebali biti vezani za trenutnu i buduću dobrobit životinje.

Postoje četiri primarna kriterija koji osiguravaju da je smrt prouzrokovana eutanazijom humana2. Metoda nužno:1. smanjuje bol i nelagodnost2. postiže brz3 gubitak svijesti, praćen smrću3. smanjuje strah i muke životinje4. pouzdana je i nepovratna.

Uvod

1. Informacije dobivene od državnih tijela, nevladinih organizacija i individualnih eksperata iz sljedećih država: Brazil, Kosta Rika, Hrvatska, Kipar, Indija, Italija, Nepal, Filipini, Srbija, Tajland, Velika Britanija, Amerika i Zambija.2. Beaver, BV, et al, 2001. Izvještaj AVMA panel-diskusije o eutanaziji J. Am. Vet. Med. Assoc. 218:6883. Brzo može biti de�nisano kao ne više od pet do sedam sekundi do gubitka svijesti.

6

Zašto da razmatramo eutanaziju?

Odluka o eutanaziji je samo jedno moguće rješenje za dobrobit životinje. Organizacija ne donosi odluku da li treba izvršiti eutanaziju, nego procjenjuje da li postoje problemi i šta se po tom pitanju može učiniti za životinju. Ako životinja, za koju ste vi odgovorni (tj. životinja koja je pod direktnim uticajem vašeg programa, ili unutar potencijalnog djelokruga vašeg programa) pati od �zičkih, bihevioralnih i/ili psiholoških problema, ili će neizbježno patiti od takvih problema ako se ništa ne poduzme, onda ste vi odgovorni za donošenje odluke o tome šta uraditi, kako bi se pomoglo toj životinji.

Smrt je neizbježna za sve životinje. Međutim, patnja prije smrti nije uvijek neizbježna i može se izbjeći ljudskom intervencijom. Iz perspektive dobrobiti životinja, kada se ne može e�kasno spriječiti ili umanjiti patnja, humano prekraćivanje patnje smrću se može smatrati kao najbolje rješenje. Ta odluka nije jednostavna i ako će se eutanazija koristiti e�kasno, mora postojati jasna strategija bazirana na dokazima, kao i procesima koji će osigurati prikladan odabir i humano izvršenje.

Eutanazija kao izbor za dobrobit

Odlučiti se za eutanaziju može biti jako teško. U nekim situacijama, odluka je jasna, na primjer kada zakon nalaže da životinja sa bjesnilom mora biti eutanizirana kako bi se spriječilo širenje oboljenja. Međutim, u većini situacija odluka neće biti tako jasna. Svaka organizacija funkcioniše pod drugačijim setom okolnosti pa je prema tome na njima da pomno razmotre pod kojim oklonostima je eutanazija prikladna.

Vaša odluka o eutanaziji će zavisiti od velikog broja faktora, naročito od toga da li vaša organizacija ima dovoljno �nansijskih, ljudskih resursa i veterinara eksperata kako bi se održao prihvatljiv kvalitet života za određenu životinju. Kvalitet života je subjektivan pojam, pa prema tome može biti korisno razmišljati o potrebama životinja uz pomoć pravila ‘pet uslova dobrobiti’4.

Pet uslova dobrobiti

� Odgovarajući smještaj � Odgovarajuća prehrana � Mogućnost ispoljavanja ponašanja u skladu sa njihovom

prirodom � Smještajem sa drugim životinjama ili odvojeno. � Zaštita od bola, patnje, povrede i bolesti.

Treba napomenuti da samo omogućavanje ‘pristupa’ ovim principima neće osigurati dobru brigu o životinjama. Ovo je isključivo okosnica za razmatranje potreba dobrobiti. Međutim, ako se minimum potreba ne može ispuniti, trebate razmotriti kako se standardi mogu poboljšati da bi se ispunile te potrebe. Ako to nije moguće, onda će se možda morati razmatrati eutanazija kao izbor za osiguranje dobrobiti. Ovih pet potreba dobrobiti mogu biti značajnoo ugrožene, a eutanazija bi bila opravdana pod velikim brojem okolnosti. Na primjer:

U zajednici: životinje mogu patiti ako nisu odgovorno zbrinute, na primjer ako su povrijeđene dok lutaju ulicama, ili ako su neuhranjene uslijed neprikladne ishrane. U nekim zajednicama možda nema pristupačne i povoljne veterinarske brige, što znači da oboljenja i povrede neće biti tretirane, što može uzrokovati ogromnu patnju.

U prihvatilištima: životinje koje se dugo drže u prihvatilištima mogu patiti od oboljenja i nekada od zapuštenosti, te ih može biti jako teško udomiti jer se njihovo ponašanje vremenom pogoršava kao posljedica držanja u nepogodnim uslovima5.

Koji god da je vaš stav o eutanaziji, bitno je da propitujete vašu odluku na informativan i savjetodavan način. Također, bitno je da možete opravdati i objasniti svoju odluku sa stanovišta dosljednog držanja vaših strategijama i mandata, kao organizacije koja je zadužena za program rada koji uključuje pse i mačke. Ako eutanazija nije najbolja opcija za određenu životinju, trebat ćete poduzeti alternativne postupke kako bi zaštitili životinju.

4. Pet potreba dobrobiti su propisane u zakonu o dobrobiti životinja (2006) za Englesku i Vels. One su posebno razvijene za životinje ljubimce uz pomoć opće poznatih „pet sloboda“. Za više detalja o pet sloboda pogledajte www.fawc.org.uk5. Arluke, A. (2003) Stanje životinja II, p77

7

ICAM vjeruje da je bitno da organizacije koje radesa životinjama razmotre i de�nišu strategiju za eutanaziju životinja koje su pod njihovim nadzorom, kako bi se u slučaju potrebe mogla donijeti informisana i činjenicama potkrijepljena odluka. Mi razumijemo da briga o životinjama, programi spašavanja i upravljanja podrazumijevaju širok kontekst, te da nije moguće pružiti set kriterija za eutanaziju, koji bi mogli važiti za sve situacije. Prema tome, ove smjernice vam ne mogu reći šta bi tačno vaša strategija o eutanaziji trebala sadržavati, ali će vam pomoći da razvijete strategiju zasnovanu na principima dobrobiti životinja.

Zašto je korisna strategija upravljanja eutanazijom

� Omogućava da sve zainteresovane strane uključene u razvoj strategije razumiju i slažu se sa razlozima za eutanaziju. Prema tome, u stanju su da kontinuirano pružaju najbolje usluge životinjama za koje se brinu.

� Osigurava da se odluka o eutanaziji primjenjuje u pravoj situaciji, u pravo vrijeme koristeći ispravne metode, omogućavajući najbolju dostupnu njegu.

� Smanjuje potrebu za subjektivnim donošenjem odluka i, prema tome, smanjuje stres za one koji donose odluke, kao i mogućnost kon�ikta između uposlenika.

� Može biti dostupna u pisanoj formi tako da se rukovodstvo, uposlenici i javnost uvijek mogu pozvati na nju.

� Pruža standard na osnovu kojeg se uposlenici mogu obučiti. � Pruža standard koji se uvijek može pregledati i ažurirati

– strategija bi trebala biti ‘živi’ dokument na čiji bi razvoj uposlenici bili poticani, a po potrebi se treba tražiti i njihova uključenost u praćenje i implementaciju.

Zašto je bitno imati strategiju upravljanja eutanazijom?

Analiza slučaja

HrvatskaPrihvatilište za životinje je dojavilo da ima poteškoće uslijed neslaganja uposlenika sa veterinarom oko odluke o izvršenju eutanazije. Veterinar je tvrdio da je okrutno držati psa na životu ako se on pati, ali uposlenici su mislili ‘da ljudi ne bi trebali odlučivati da li će životinja živjeti ili umrijeti’. Ovaj kon�ikt se mogao izbjeći da je organizacija razvila jasnu strategiju za eutanaziju, koju su svi pročitali i razumjeli.

KiparOrganizacija za dobrobit životinja je ustanovila da ‘mnogi ljudi vjeruju da donošenje životinje u centar za spašavanje njoj garantuje dom zauvijek. Međutim, uzimajući u obzir broj primljenih životinja, ne bi bilo moguće pružiti doživotno utočište za sve. Ovaj nesporazum je rezultirao negativnim medijskim pokrićem, verbalnim i �zičkim zlostavljanjem i žalbama da smo ubili sve životinje koje su nam donesene’. Organizacija je ustanovila da su kritike smanjene objašnjenjem njihovih odluka i razloga za eutanaziju.

BrazilOsoblje jednog prihvatilišta je ustanovilo da im je strategija za eutanaziju omogućila da rade ‘razumno, a ne samo emocionalno.’

8

Formiranje mješovite komisije

Neke individue ili organizacije mogu biti zainteresovane da se uključe u razvoj strategije vaše organizacije za upravljanje eutanazijom. Poželjno je da budu uključeni od samog početka kreiranja strategije. Naposlijetku, na ovaj način osigurava se i njihova podrška u prihvatanju završne strategije. Ovo može uključivati (*ukazuje na ključne):

� povjerenik organizacije* � vodstvo organizacije* � uposlenici organizacije*- oni koji su direktno uključeni

u donošenje odluka vezanih za eutanaziju i praksu, ali i ostali uposlenici koje će interesovati strategija (važno je da su uključeni oni koji vrše izbor životinja za eutanaziju – tehničari, nadzornici, njegovatelji, terenski radnici, veterinari, uposlenici zaduženi za usvajanje i komunikaciju)

� veterinari* - će moći dati savjete o praktičnim i bitnim naučnim apektima

� savjetnici za dobrobit* - to može biti veterinar, ali i stručnjak obrazovan u polju dobrobiti životinja

� vlasti – obično lokalne, ali biste se mogli konsultovati i sa predstavnicima izvršne vlasti ako je uključena u vaš program rada, kako bi se mogle tematizovati i sporne situacije

� nevladine organizacije – druge organizacije koje rade na sličnim problemima ili programima rada; ako možete postići konsenzus to vam može olakšati zajednički rad i možete razmjenjivati dobra iskustva

� pravni savjetnici* - ključno je osigurati da se vaša strategija drži zakona te države

� vođe/predstavnici lokalne zajednice – javnost će biti zainteresovana za vaše aktivnosti i najbolje bi bilo i njih uključiti u proces kako bi razumjeli donesene odluke

� vjerske vođe/predstavnici – naročito ako je eutanazija vjerski problem u vašoj zajednici.

Î Slijedeći početni izvještaj ova radna grupa se može razviti u formalni odbor sa predstavnicima svih bitnih zainteresovanih strana. Ovaj odbor bi trebao imati makar ‘opis posla’, listu članova i opis uloga članova, opredjeljenje za regularne sastanke, ažuriranje akcionih planova i jasan cilj. Moguće je bazirati ovaj odbor na sličnim modelima unutar države, na primjer onima koji su dizajnirani za poboljšanje ljudskog zdravlja.

Î Svaki član unutar odbora je odgovoran da predstavlja potrebe svojih zainteresovanih strana u vezi sa dobrobiti životinja i korištenjem eutanazije (npr. veterinarsko osoblje će potaknuti medicinska razmatranja, menadžment �nansijska i organizacijska razmatranja, uposlenici operaciona razmatranja itd.) ÎNa osnovu postavljenih pitanja tokom početnog izvještaja može se razviti zajedničko razumijevanje problema njege, a dodatne potrebe svih zainteresovanih strana bi se trebale razjasniti. Iz ovoga se već može skicirati prijedlog strategije i mjere implementacije. ÎNeophodne aktivnosti koje moraju poduzeti sve zainteresovane strane, kratkoročno i dugoročno, bi trebale biti raspravljane i dogovorene od strane odbora. Ovo bi trebalo uključiti mjere za daljnje istraživanje i konsultacije ako je neophodno, pisanje strategije, obučavanje osoblja imajući na umu strategiju, razjašnjavanje strategije široj javosti ako ima potrebe, te kontinuirani monitoring, procjenu i preispitivanje strategije. ÎMožda će prilikom implementacije nove strategije biti neophodni kontinuirani sastanci, kako bi se ažurirao napredak, raspravili rezultati monitoringa i procjene, te potrebne promjene.

Slijedi par prijedloga za poboljšanje rada odbora.

� Tokom faze planiranja mogu se koristiti seminari ili radionice, kako bi ohrabrili komunikaciju i dijeljenje ideja. Ovakav događaj, također, može potaći stručnost koja inače možda nije prisutna u odboru.

� Određivanje jasnih uloga, uključujući detalje kao što su administrativni zadaci (npr. zapisnik, dogovaranje sastanaka itd.) će pomoći da se stvore realna očekivanja. Uloge bi se trebale često preispitivati i rotirati ako je pogodno.

� Odbor bi trebao biti transparentan koliko god je to moguće kako bi ohrabrili šire povjerenje u razvoj strategije.

� Odbor će neizbježno naići na razlike u mišljenju; jasne smjernice i znanje kako da se rukovodi takvim situacijama mogu pomoći da se održi kohezija.

Kako razviti strategiju upravljanja eutanazijom?

9

1 Početni pregled – razumijevanje vaše situacije i potrebe za eutanazijom

Jedna od prvih uloga mješovitog odbora će biti da sagledaju trenutnu situaciju, kako bi došli do zajedničkog razumijevanja šta je to što pokušavate postići, kao i izazova koji vas čekaju. Da biste to postigli, može vam pomoći zajednički rad na ovom procesu.

Participativne rasprave o brizi o životinjama u okviru vašeg programa

Bitno je započeti sa općim raspravama, tako da sve zainteresovane strane počinju sa zajedničkim razumijevanjem ciljeva vašeg radnog programa i konteksta u kojem djelujete.

Pitanja koja možete razmotriti

� Koji su to etički principi vaše organizacije? � Šta „dobrobit“ za vas znači? � Koja je uloga vašeg radnog programa? Koje probleme

dobrobiti vi želite adresirati? � Kako vaše aktivnosti utiču na živote životinja? � Koje odgovornosti vaša organizacija ima prema životinjama

koje su pod vašom brigom? � Koji je obim izazova vezanih za dobrobit, sa kojima se

susrećete? Promislite o broju životinja koje trebaju pomoć godišnje i o koliko tih životinja se brine vaša organizacija tokom jedne godine.

� Šta dugoročno želite postići?

Participativne tehnike

Eutanazija je osjetljiva tema i ponekad osoblje zainteresovanih strana neće biti saglasno o tome kada bi se ona trebala koristiti. Iako će uvijek biti potrebno razmotriti slučaj na individualnoj osnovi, struktura donošenja odluka može pomoći osoblju u objektivnoj analizi situacije. Kako bi se osigurala maksimalna podrška za rezultirajuće odluke, pristup za kreiranje strukture za donošenje odluka bi trebao biti participativan. Participativne tehnike mogu pomoći da diskusije budu objektivne i da mišljenje svih bude uključeno, kako bi svi bili upoznati sa preporukama i procedurama.

Primjeri takvih tehnika i vježbi su navedeni u sljedećem odjeljku. Korisno je da ove vježbe izvede vješt voditelj, po mogućnosti neko ko je nepristrasan u pogledu ishoda.

Razvoj vaše strategije

Postoje tri etape pri razvoju sveobuhvatne strategije za eutanaziju.

1 Početni pregled – razumijevanje vaše situacije i potrebe za eutanazijom. 2 Razvoj sveobuhvatne strategije za eutanaziju. 3 Razvoj detaljne alatke za procjenu pojedinačnih životinja za eutanaziju.

10

Participatorna vježba 1

‘Obogaćivanje misli’ je tehnika koja se obično koristi uradu u grupama, kako bi se stvorio veliki broj ideja o speci�čnom problemu ili temi. Može vam pomoći da:

� ohrabrite kreativno razmišljanje i stvorite entuzijazam � ohrabrite učešće i razvoj ideja svih prisutnih � izbjegnete suvišne analize tako što nećete procjenjivati ideje.

Može vam biti od pomoći da koristite nepristrasnog moderatora.

Metoda: Zapišite pitanja za raspravu na vidljivo mjesto, npr. pokretna tabla

� Strukturisano obogaćivanje misli – učesnici se ohrabruju da doprinesu raspravi jedan po jedan i njihove povratne informacije se bilježe na tablu bez dorade. Ako im ponestane ideja, mogu tražiti da se ide „dalje“. Kada ponestane ideja, povratne informacije se pregledaju zajedno. Postavljanje pitanja se ohrabruje, a kritiziranje ne ohrabruje. Prednosti– svi imaju jednaku šansu da doprinesu raspravi. Mane – može biti rigidno i ograničavajuće.

� Nestrukturisano obogaćivanje misli – učesnici iznose ideje koje im padnu na pamet. Prednosti – učesnici mogu dopunjavati ideje jedni drugima. Opuštena atmosfera. Mane – manje deklarativni učesnici možda neće dati doprinos.

� Anonimno obogaćivanje misli – učesnici individualno pišu ideje na samoljepljive papiriće. Prikupite papiriće i izložite ih tako da ih svi vide. Prednosti – pruža povjerljivost pa se učesnici mogu osjećati lagodnije pri dijeljenju ideja. Izbjegava razorne analize od strane drugih članova tokom procesa. Može spriječiti da grupa bude pod neopravdanim uticajem jednog od članova ili zajedničkog niza ideja. Mane – grupa može izgubiti sinergiju koja dolazi od otvorenih diskusija.

Najbolje rješenje je korištenje kombinacije metoda. Jednom kada se ideje pripreme:

� reducirajte listu na najbitnije stavke � kombinujte stavke koje su slične � raspravite svaku stavku, ponaosob, o njenim vrlinama � dajte svakoj osobi dodatnu šansu da doda stavku.

Izlazni podaci: Ova vježba će vam pomoći da dođete do zajedničkog razumijevanja o ulozi vaše organizacije, njenog uticaja na životinje i odgovora šta to dobrobit predstavlja za vaše zainteresovane strane. Ovo će biti početna tačka pri razmatranju, kada i kako koristiti eutanaziju.

Identi�ciranje kapaciteta vašeg programa

Odbor treba de�nisati ograničenja usluga koje vi realno i e�kasno možete pružiti, kao i identi�kovati gdje može doći do slabosti pri pružanju usluga. Fokus bi trebao biti na izvodljivosti; mnoge stvari su moguće u teoriji, ali ne i u praksi, tako da će biti potrebno odrediti prioritet za iskorištenje resursa. Razmotrite pitanja ispod.

a) Koje su potrebe dobrobiti životinja u vašem programu?

� Koje potrebe imaju životinje sa kojima se suočavate? Na primjer, prikladna ishrana, smještaj, voda, vježba, ponašanje ljudi, zdravstvena zaštita, higijena, socijalizacija.

� Koje standarde želite ispuniti? Da li ispunjavate te standarde?

11

b) Koji su znakovi i razlozi za lošu brigu o životinjama sa kojima radite?

Kao grupa možete razmotriti pomoću kojih pokazatelja se može odrediti stanje njege životinja u vašem radnom programu - da li je to životinja na ulici, u nečijem domu ili prihvatilištu. Postoje različiti pristupi za određivanje njege životinja. Jednostavno, možete procijeniti nivo dobrobiti tako što ćete pratiti pokazatelje kao što su: nivo dostupne hrane i vode, povrede, oboljenje i smrtnost, te bihevioralni pokazatelji patnje.

Participatorna vježba 2

Kao odbor, mogli biste napraviti gra�kon u obliku paučine kako bi razmotrili potrebe pasa i mačaka i kako se one mogu ispuniti u vašem programu ili objektu.

Metoda: Pitajte grupu šta je potrebno psima i mačkama. Možete koristiti pet potreba njege (spomenute ranije) kao polaznu tačku. Na karti nacrtajte simbol koji predstavlja tu potrebu i napišite kriterije koji ispunjavaju tu potrebu (npr. Potreba=voda, Kriterij=lako dostupna, čista, u prozirnoj posudi, često mijenjana, teško ju je prosuti). Ponovite za što veći broj potreba. Stavite karte u veliki krug. Nađite oznaku za centar kruga. Potom za svaku potrebu razmotrite koliko to možete ispuniti u speci�čnom kontekstu programa/situacije. Ako se potreba može ispuniti, stavite oznaku prema vanjskom dijelu kruga, ako se ne može ispuniti stavite oznaku prema centru kruga. Bitno je da ne pomiješamo koliko dobro se potreba može ispuniti sa tim koliko dobro je ispunjavamo. Ako potrebe ne ispunjavamo dovoljno dobro, to bi onda trebalo raspraviti i predložiti rješenje.

Moglo bi biti korisno da se vježba ponovi za speci�čne kategorije životinja sa kojima radite, kao što su mladi štenci ili stariji psi.

Izlazni podaci: Ova vježba bi trebala stimulisati raspravu o tome šta je psu i mački potrebno, te dati početnu tačku sa koje se mogu raspravljati potrebe i problemi dobrobiti. Vježba će istaknuti koje potrebe za životinje vaš program ne ispunjava najbolje. Ona se može ponoviti nakon tri mjeseca da se vidi napredak.

Participatorna vježba 3Istraživanje dobrobiti životinja i patnje

Nešto bihevioralnog znanja će biti neophodno za ovu vježbu. Moglo bi biti korisno pozvati bihevioralnog stručnjaka, te se pozvati na postojeće istraživanje na ovu temu6.

Kako izgleda „sretan“ pas i šta on to radi? Nacrtajte obris psa na papir i na svakom dijelu tijela napišite znakove psa koji uživa u dobroj njezi. Raspravite ponašanja koja se mogu pogrešno protumačiti, npr. mahanje repom može ukazivati na stres, a ne na pozdrav.Kako izgleda „nesretan“ pas i šta on radi? Raspravite kako se drugi psi drugačije nose sa stvarima. Neki psi se mogu povući i na stres reagovati tako što većinu vremena provode spavajući i ne reagujući na podražaje. Drugi psi mogu na stres odgovoriti hiperaktivošću. Raspravite ponašanja povezana sa dobrom i lošom njegom. Razmotrite da li je ponašanje normalno, normalno ali izvan konteksta, ili abnormalno. Na primjer, ako pas liže zid, to je abnormalno. Ako pas prekomjerno laje, to može biti normalno, ali izvan konteksta.Raspravite najučestalija klinička stanja životinja pod vašim nadzorom. Postoji li način da nivo patnje podijelimo u kategorije, na primjer na osnovu težine i trajanja? (Napomena: nema lakog odgovora na ovo pitanje, ali ga je korisno raspraviti.). Koja stanja su izlječiva? Od tih, koja su vjerovatno izlječiva? Razmotrite �nansijske implikacije – ako je tretman za kontinuirano, ili komplikovano stanje, skup kako će to uticati na mogućnost tretiranja drugih životinja?

Izlazni podaci: Ova vježba će vam pomoći da napravite zajednički set pokazatelja za brigu o životinjama u vašem radnom programu. Ako pokazatelji ukazuju na to briga nije na zadovoljavajućem nivou, trebat ćete dodatno istražiti kako biste identi�cirali uzroke lošeg tretmana, stepen do kojeg se to dešava (težina i trajanje), te da li se može poboljšati i kako.

Stimulacija Vježba

Voda

Sigurnost Hrana

Utočište

Drugarstvo

Vet. briga

6. Kao referenca pogedajte izvještaj odbora za Dobrobit Životinja Ljubimaca (2009) Procjena brige www.cawc.org.uk/reports

12

Budući da je jako teško razvrstati nivoe patnje kod životinja, organizacije često koriste nejasne pojmove, poput ‘ekstremna patnja’. Ovo može dovesti do zabune prilikom donošenja odluka o brizi, stoga su ti pojmovi često ostavljeni pojedincima na interpretaciju. Bilo bi korisno ako biste grupnom raspravom i de�nisanjem šta taj pojam podrazumijeva mogli eliminisati dio subjektivnosti. Pri tome možete koristiti pokazatelje ili skale sa de�nicijama, kako bi pojasnili šta mislite pod različitim nivoima patnje.

Primjerak 1: Matrica dobrobiti za participatornu vježbu 4

Participatorna vježba 4

Matrica dobrobiti: Napravite matricu poput ove ispod, samo veću. U lijevu kolonu izlistajte probleme dobrobiti koji su bitni za vaš program rada (npr. loša ishrana, nedovoljno vježbe, oboljenja). Pri vrhu napravite kolone za patnju, broj životinja na koje to utiče, trajanje (čitav život, minute ili sati, redovno ili ne), koliko je problem rješiv pomoću postojećih resursa, koje su alternativne opcije. Potom zajednički donesite odluku o ocjeni pojedinačnog problema u svakoj kategoriji, na skali od 1 do 10 (1 je nisko, 10 visoko, a kao grupa ćete morati odlučiti kako ćete dodjeljivati rezultate u odnosu na skalu). Zatim osmislite prijedlog rješenja problema. Ovo možete uraditi kroz rasprave, ili dajući pojedinačne ocjene i izvlačeći prosjek.

Izlazni podaci: Trebali biste zajedno razmisliti o ishodu. Neki problemi mogu podrazumijevati visoke nivoe patnje, koji utiču na mnoge životinje i traju dugo, ali su vrlo jednostavni za riješiti; druge je možda teško riješiti, ali ne utiču na veliki broj životinja. Prilikom rada na ovom procesu, određivanje prioriteta može biti jako korisno za grupu, kako bi se upravo ta polja nastojala poboljšati.

ZdravljeŠugaPovreda (od auta)Povreda (od ljudi)Spolni tumoriTrudnoća i laktacijaBihevioralni izazoviAgresijaDivlji (nema vlasnika/brige?)Vezan cijeli danDruštveno izolovanStalno ganjanje repaDrugo

Patnja Broj Trajanje Mogućnost Alternativne životinja rješenja opcije

13

c) Koliko se životinjâ, pod normalnim okolnostima, u jednom trenutku ili tokom određenog perioda, može e�kasno tretirati vašim programom koristeći postojeće resurse? Kako ćete znati da ste dostigli granice vaših kapaciteta? Koliko često dosežete svoj puni potencijal?

� Koliko resursa je neophodno kako bi održali željeni nivo dobrobiti? Da li su vam ti resursi dostupni? Nabrojte i izmjerite neopodne �zičke, �nansijske i edukativne ljudske resurse.

� Koja oboljenja/povrede/biheviroalne probleme ste u stanju tretirati sa postojećim resursima, a koje niste?

� Koji drugi faktori mogu uticati na kapacitet vašeg rada? Na primjer, iznenadni doliv životinja, širenje bolesti, prirodne katastrofe, promjene osoblja, promjene vaše �nansijske situacije.

� Da li je vaš program rada premašio optimalni operativni kapacitet?

� Koje su implikacije za osoblje i životinje ako se pređe taj kapacitet? Koji aspekti pet uslova dobrobiti su ugroženi?

� Kako ćete znati da ste dostigli granice vaših potencijala? Koje indikatore možete koristiti? Koje bilješke ćete voditi i ko će biti odgovoran za njihov pregled?

Planiranje za ispunjavanje uslova dobrobiti – da li vam je neophodna strategija upravljanja eutanazijom?

Sada kada ste raspravili i dogovorili uslove dobrobiti za životinje pod vašim nadzorom, trebali biste istražiti opcije dostupne tokom rada pod pritiskom. Bitno je unaprijed dogovoriti kako ćete se ophoditi prema životinjama onda kada ne budete mogli udovoljiti osnovnim uslovim dobrobiti, kao i prema onima koje su izvan okvira vašeg kapaciteta. Ovo je prilika za vas kao grupu da revidirate postojeće stanje resursa i opcije, te da prepoznate buduće potrebe. Možete razmotriti sljedeća pitanja:

a) Šta možete uraditi za životinje onda kada radite blizu ili na granici vaših resursa? Na primjer, postoje li druge organizacije koje pomažu ili koje bi mogle pružiti pomoć u tretmanu viška životinja? Možete li iskoristiti usluge njegovatelja? Da li je udomljavanje opcija? Trebate li dati do znanja javnosti/vlastima da ne možete primati više životinja? Da li bi eutanazija životinja sa najlošijim nivoom brige pomogla u poboljšanju brige za preostale životinje, ili bi vam omogućila da dugoročno pružite bolje usluge većem broju životinja?

b) Koji je aktuelni stav o eutanaziji u vašoj organizaciji? Imate li pisanu strategiju? Je li ažurirana i često preispitivana?

c) Ako eutanazirate životinje: � Kako se donosi odluka da se životinja eutanizira? Koji se

kriteriji koriste? � Ko izvodi eutanaziju? � Koje metode se koriste za eutanaziju? � Kako se evidentiraju odluke i postupci? � Kakav trening je dostupan uposlenicima u vezi sa

procesom donošenja odluke i izvođenja eutanazije? � Imate li problema vezanih za eutanaziju u vašoj

organizaciji?

d) Ako se ne izvedi eutanazija, koje se alternativne metode koriste? Kao direkta rezultat toga, postoje li problemi vezani za dobrobit pojedinačnih životinja ili čitave populacije prihvatilišta?

e) Kakve strategije za upravljanje eutanazijom imaju druge organizacije u vašoj regiji?

f ) Koje je pravno stajalište o eutanaziji u vašoj državi?g) Postoje li religiozni probemi povezani sa eutanazijom, kojih

bi trebali biti svjesni?h) Kakvo je mišljenje javnosti o eutanaziji? Probajte prikupiti

različita mišljenja.

Izlazni podaciOvaj početni pregled bi trebao rezultirati:

� zajedničkim shvatanjem potrebe za ovim raspravama i strategijom o eutanaziji

� ‘odobravanjem’ razvojne strategije od svih zainteresovanih strana

� identi�kacijom područja programa gdje bi briga za životinje mogla biti ugrožena i gdje bi se uspostavio prag kada eutanazija postaje neophodno rješenje za dobrobit životinja.

2 Razvoj sveobuhvatne strategije o eutanaziji

Kada odbor razvije zajedničko shvatanje potrebe za strategijom o eutanaziji, biti ćete spremni da formulirate detaljnu strategiju. Sljedeći dio skicira vrstu informacija koje možete uključiti u vašu pisanu strategiju, kao i probleme koje možete razmotriti.

Stav organizacijeVećina strategija o eutanaziji će počinjati sa općim stavom organizacije naspram problema. On bi trebao opisati opću poziciju vaše organizacije i stav o eutanaziji. Napomena, nekada je ovo moguće de�nisati tek nakon što ste prošli kroz ostatak procesa, kako biste precizirali razloge i kriterije za izvršenje eutanazije.

14

2 Developing an overarching euthanasia policy

Once the committee has developed a shared understanding of the need for a euthanasia policy you will be ready to formulate a detailed policy. The following section outlines the type of information that you can include in your written policy and issues to consider.

Position statementMost euthanasia policies will start with an overarching position statement. This should describe your organisation’s general position on euthanasia. Note that it might only be possible to de�ne this overarching position once you have been through the rest of the process to decide your reasons and criteria for euthanasia.

Stavovi organizacija

Organizacije koje su napisale ove smjernice imaju vlastite stajališta o ovom problemu. Smatraju da trebaju biti transparentni u pogledu svoje strategije o eutanaziji, te načinima njene primjene. Treba napomenuti da su sljedeći stavovi rezultat rada na nizu situacija sa varirajućim medicinskim i poljoprivrednim resursima. Različite situacije zahtijevaju različita rješenja.

WSPA-ina pozicijaWSPA vjeruje da je eutanazija prihvatljiva i neophodna kada se životinja pati uslijed neizlječive bolesti ili povrede, ili kada životinja predstavlja značajan rizik po ljudsko zdravlje i sigurnost, ili sigurnost drugih životinja, zbog oboljenja ili agresivnog ponašanja.

WSPA ne odobrava masovno uništavanje pasa i mačaka kao vid upravljanja populacijom. Uspješna kontrola populacije pasa i mačaka zahtijeva koordiniranu strategiju koja je dogovorena od strane svih zainteresovanih strana.

WSPA nerado prihvata da postoje okolnosti u kojima je eutanazija zdrave životinje neophodna, na primjer u slučaju životinja koje se ne mogu udomiti ili bezbjedno pustiti, ili kako bi se spriječilo gomilanje u prihvatilištima što bi dovelo u opasnost brigu o životinjama koje se tu drže.

Pozicija RSPCARSPCA radi za svijet u kojem se neće uspavati niti jedna životinja koja može biti udomljena. Trenutačno RSPCA prihvata, premda sa velikom dozom nevoljkosti, da eutanazija, u određenim okolnostima, može biti neophodna. To su slučajevi kada se životinja ne može udomiti, jer je bolesna ili povrijeđena, zbog bihevioralnih razloga ili jer nema dostupnih domova, pa bi životinja bila izložena patnji dugi period vremena kroz lišavanje osnovnih životnih potreba. RSPCA će nastaviti raditi ka ostvarenju cilja - kada eutanazija zdravih životinja neće biti potrebna.

RSPCA je prisiljena da provodi eutanaziju uslijed neodgovornog vlasništva, hiperprodukcije, te neadekvatnog sprovođenja zakonskih propisa. Ovo može biti uslijed neselektivnog uzgoja za pro�t, trenutnom trendu marketinga životinja, kao i problema uzrokovanih društvenim okolnostima, uključujući vlasnike koji ne sterilišu/kastriraju svoje ljubimce.

Kada se izvodi, eutanazija mora biti izvedena uz pomoć obučenih operatera koristeći odobrene metode. Odobrene metode u ovom kontekstu se nalaze unutar smjernica RSPCA o eutanaziji.

IFAW-ova pozicijaIFAW-ov stav glasi da sa žaljenjem prihvata eutanaziju kao najbolje rješenje za životinje onda kada je jasno da će se kvalitet života individua neprihvatljivo ugroziti, ili će najvjerovatnije doći do toga, a da se uzroci takvom stanju pri tome ne mogu otkloniti ili preduprijediti.

IFAW je objavio kriterije nužne za izvršenje eutanazije kako bi osigurao da se životinje ne eutaniziraju bez selekcije. To znači da se životinje eutaniziraju samo kada se sve alternative eutanaziji iscrpljene, a radi se o bolesti životinja, poremećaju ponašanja, nedovoljnoj brizi ili neizbježnoj nehumanoj srmti.

HSI-eva pozicijaEutanazija je izazovan problem za organizacije za zaštitu životinja diljem svijeta. Svaka organizacija za zaštitu životinja će se nekada suočiti sa odlukom šta uraditi sa životinjom koja se pati. Važno je ne morati donijeti odluku o izvršenju eutanazije u takvom trenutku. Sve organizacije bi trebale razviti koherentne strategije za eutanaziju i praksu koja ispunjava njihove potrebe i potrebe životinja koje su im povjerene na brigu. Jedna od presudnih okolnosti u polju zbrinjavanja i njege životinja je pružanje najhumanije smrti kada je eutanazija neophodna.

15

Razlozi za eutanaziju

U vašoj strategiji trebaju biti navedeni vaši zajednički razlozi za eutanaziju. Ovi razlozi će zavisiti od funkcije, opsega i kapaciteta vašeg programa. Niz opcija je predstavljeno ispod. Preporučili bismo da sve strategije o eutanaziji, kojima je centralni pristup briga o životinjama, razmotre medicinske i bihevioralne razloge kao apsolutni minimum. Mi, također, predlažemo dodatne kategorije koje mogu indirektno uticati na brigu o životinjama, a koje možete razmotriti.

Medicinski aspekti � Životinja koja pati od akutne ili hronične bolesti, oboljenja,

stanja ili boli koja se ne može umanjiti u zadovoljavajućoj mjeri, uzimajući u obzir praktične i �nansijske resurse. Patnja se može de�nisati kao ograničenje bilo koje, ili svih pet uslova dobrobiti uslijed akutne ili hronične bolesti, oboljenja, ili stanja.

� Životinja koja pati od akutne ili hronične bolesti, oboljenja, stanja ili boli koja može predstavljati rizik drugim životinjama ili ljudima, naročito ako nisu uspostavljene prikladne preventivne mjere.

Bihevioralni � Životinja sa bihevioralnim problemom koji rezultira

patnjom jer životinja doživljava strah i stres, pa ne može biti uspješno tretirana bihevioralnom terapijom, uzimajući u obzir ograničenja dostupnih praktičnih i �nansijskih resursa.

� Životinja sa bihevioralnim problemom koja predstavlja rizik samoj sebi, drugim životinjama, ljudima ili okolini, a koja ne može biti uspješno tretirana uzimajući u obzir ograničenja dostupnih praktičnih i �nansijskih resursa.

� Životinja koja ne može biti udomljena zbog bihevioralnih problema, koji ne mogu biti pravovremeno ispravljeni uzimajući u obzir ograničenja praktičnih i �nansijskih resursa.

Nedostatak resursa � Životinja koja ne može biti zbrinuta, ili liječena zbog

nedostatka �nansija, osoblja, stručnosti, prikladne opreme ili objekata, te će patiti kao rezultat toga.

� Životinja koja zadržava prostor dugo vremena (npr. jer ne može biti udomljena), a koji bi se mogao koristiti za dobrobit velikog broja drugih životinja.

Neadekvatna briga7

� Životinja čije se potrebe (koje su identi�kovane pomoću pet uslova dobrobiti) ne mogu ispuniti uslijed nedostatka vlasnika/adekvtnog skrbništva/brige društva.

Zakonski osnov � Životinja za koju je zakonski naređeno da bude

eutanizirana, npr. zbog kontrole oboljenja.

7. Adekvatna briga je termin razvijen od strane IFAW-a koji opisuje minimalnu neophodnu njegu potrebnu za psa ili mačku, kako bi se održao prihvatljiv nivo brige.

16

IFAW-ovi kriteriji za eutanaziju uslijed medicinskih razloga8

� Životinja koja pati, ili će najvjerovatnije patiti9, od akutnog ili hroničnog oboljenja, bolesti, uvjeta ili boli koja:

a) ne može biti, ili najvjerovatnije neće moći lako biti ublažena (poboljšana),b) jeste, ili će najvjerovatnije biti imuna na tretman, ilic) smetnja će se najvjerovatnije ponovo pojaviti ili recidivirati po završetku tretmanad) zahtijeva kontinuirani intenzivni ili skupi tretman koji vlasnik, ili skrbnik ne može, ili ne želi priuštiti.

� Životinja koja pati od akutne ili hronične bolesti, oboljenja, stanja ili boli, ali ne može biti prikladno procijenjena ili tretirana uslijed:

a) štetnog ponašanja, npr. agresivnost, uključujući agresivnost izazvanu strahom, ilib) nedostatak odgovarajućih pomagala ili stručnjaka.

� Ako prikladna veterinarska i/ili bolničarska njega ne može biti pružena uslijed nedostatka odgovarajućih pomagala, osoblja ili stručnjaka.

� Ako se ne može pružiti prikladno okruženje za tretman i oporavak.

� Ako životinja ima hirurške komplikacije koje se vjerovatno neće moći riješiti,

a) naknadno ne reagira na standardne intervencije, ili b) će vjerovatno biti opasne po život uprkos standardnim intervencijama.

� Životinja koja je testirana pozitivno na endemske ili ne-endemske bolesti, a koje će se najvjerovatnije razviti u oboljenje u budućnosti, ali životinji najvjerovatnije neće biti dostupna institutska intervencija (tretman ili eutanazija) kada to bude neophodno.

� Životinje sa infektivnim (endemskim ili neendemskim) oboljenjima koja:

a) predstavljaju značajan rizik za druge životinjeb) kada nije dostupna karantinska prostorija, ilic) kada karantinska prostorija nije adekvatna da bi spriječila širenje bolesti.

� Kada oboljenje životinje, ili tretman oboljenja, predstavlja sigurnosni rizik za opće zdravlje, ili rizik za ljude.

8. Ovo je jedan odjeljak IFAW-ovih kriterija za eutanaziju, koji se treba koristiti u skladu sa kriterijima za bihevioralne razloge i nedovoljnu brigu, pogledajte IFAW-ov terenski priručnik za životinje ljubimce – standardi za primarnu veterinarsku brigu, dodatak 4, www.ifaw.org/Publications/Program_Publications/Companion_Animals/asset_upload_�le726_61605.pdf9. Na primjer, ako jedno štene u okotu ima Parvovirus, onda možemo pretpostaviti da je većina, ako ne i svi, zaražena.

Kriteriji za izvođenje eutanazije

Kada odredite razloge za eutanaziju, koji su bitni za funkcionisanje vaše organizacije, trebate obezbijediti detaljne kriterije kada i kako donijeti odluku o eutanaziji. Razlog može biti opći, na primjer (uslijed bihevioralnih problema), ali kriterij mora biti speci�čan, na primjer (agresivni bihevioralni problemi, koji se ne mogu lako riješiti bihevioralnim tretmanom, jer nema kadra koji bi problem mogao adekvatno riješiti).

17

Kada pišete kriterije za eutanaziju, bitni su detalji, kao i da svi uključeni imaju zajedničko razumijevanje šta podrazumijeva svaki kriterij. Pri de�nisanju uvjeta, neke organizacije smatraju da je korisno ukloniti emotivne izraze. U SAD-u, na primjer, grupa predvodnika profesije za brigu o životinjama se okupila kako bi našli dodirne tačke i radili zajedno na smanjenju potrebe za eutanazijom zdravih i životinja koje se mogu tretirati. Oni su razvili Asilomarski sporazum10, koji sadrži set smjernica, standardnih de�nicija, statističku tabelu za praćenje populacije u prihvatilištima i formulu za određivanje otpusnih datuma u prihvatilištima.

De�nicije (ispod) su dizajnirane da bi olakšale proces prikupljanja podataka i osigurale dosljedne izvještaje diljem agencija. Kada su pomoću Asilomarskog sporazuma i terminologije eliminisani svi argumenti o tome da li i kada životinja treba biti eutanizirana, to je dovelo do boljeg zajedničkog rada i povećanja razumijevanja između raznih prihvatilišta za životinje i spasioca životinja.

Asilomar de�nicije

Zdrav: Pojam „zdrav“ znači i odnosi se na sve pse i mačke stare osam sedmica ili starije, tokom ili nakon što je životinja uzeta u vlasništvo, a da nije ispoljila znakove bihevioralnih ili temperamentalnih karakteristika koje bi mogle predstavljati zdravstveni ili sigurnosni rizik, što bi životinju učinilo nepogodnom za držanje kao ljubimca, te nije pokazala znakove bolesti, povrede, prirođenog ili naslijednog stanja koje negativno utiče na zdravlje životinje, ili koje će vjerovatno negativno uticati na zdravlje u budućnosti.

Izlječiv: Pojam „izlječiv“ znači i uključuje sve pse i mačke koje je moguće ‘rehabilitovati’ i sve pse i mačke sa kojima se može raditi.

Rehabilitovati: Pojam ‘rehabilitovati’ znači i uključuje sve pse i mačke koji nisu ‘zdravi’, ali koji mogu ozdraviti, ako im se pruži medicinska njega, bihevioralna ili druga briga ekvivalentna brizi koja se obično pruža ljubimcima od strane razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici.

Prihvatljiv: Pojam ‘prihvatljiv’ znači i uključuje sve pse i mačke koji nisu ‘zdravi’, bez obzira na pruženu brigu; ali koji bi najvjerovatnije održali zadovoljavajući kvalitet života, ako im se pruži medicinska njega, briga, bihevioralna ili druga briga, uključujući dugoročnu brigu, ekvivalentnu brizi pruženoj ljubimcima od strane razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici; uzimajući

u obzir da pojam ‘prihvatljiv’ ne uključuje bilo koje pse i mačke za koje je utvrđeno da predstavljaju značajan rizik zdravlju i sigurnosti ljudi, ili drugih životinja.

Nezdrav i neizlječiv: pojmovi ‘nezdrav i neizlječiv’ znači i uključuje sve pse i mačke koji, tokom ili nakon što su uzete u vlasništvo:

� imaju bihevioralne ili temperamentalne karakteristike koje predstavljaju zdravstveni ili sigurnosni rizik, ili na neki drugi način čine tu životinju nepogodnom za držanje kao ljubimca, a pri tome se ni uz brigu koja se tipično pruža ljubimcu od strane razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici, životinja ne može dovesti do stanja „zdrave“ ili „izlječive“, ili

� pate od bolesti, povrede, prirođenog ili nasljednog stanja koje negativno utiče na zdravlje životinje ili će najvjerovatnije negativno uticati na zdravlje životinje, koja neće postati ‘zdrava’ i ‘izlječiva’, iako joj se pruži briga koja se tipično pruža ljubimcima od strane razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici, ili

� su ispod dobi od osam sedmica i najvjerovatnije neće postati ‘zdrave’ i ‘izlječive’ iako im se pruži briga koja se tipično pruža ljubimcima od strane razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici.

10. Za više informcija o Asilomar sporazumu pogledajte http://www.asilomaraccords.org

18

Fleksibilnost prema promjeni uslova

Vaši kriteriji bi trebali biti dovoljno �eksibilni kako bi mogli obuhvatiti promjene u vašem radnom programu i situacijama. Tačka tokom koje eutanazija postaje neophodna može biti pokretna meta, u zavisnosti od faktora koji se vremenom mijenjaju, na primjer:

� vještine veterinara sa kojima radite � prezauzetost � �nansijska situacija � kombinacija potreba životinja sa kojima radite.

Odluka će trebati biti ustanovljena na osnovu potreba individualne životinje i vaše mogućnosti u određenom periodu. Može biti korisno da se pozovete na stvarne situacije sa kojima se vaša organizacija susrela u prošlosti ili da razmislite o potencijalnim scenarijima, kako biste testirali i razjasnili vaše kriterije. Na primjer, sljedeće analize slučajeva su dostavljene od strane organizacija za dobrobit životinja diljem svijeta.

� Životinji je neophodna operacija da ne umre, ali je vaš veterinar zauzet tokom čitave sedmice.

� Nemate uslove da držite životinje, ali ako pustite tog psa na ulicu postoji velika šansa da ga udari auto, ili da ga napadnu

Analiza slučaja

TajlandDruga organizacija za dobrobit životinja je saopćila: „Iako svjestan da je izvođenje ovog zadatka (eutanazija) dio opisa posla, naš uposlenik, veterinar, je nekada bio spreman da pusti psa da umre bijednom, sporom smrću, umjesto da izvede humanu eutanaziju. Ovo je jedan od faktora koji nas je doveo do toga da tražimo vanjsku pomoć oko eutanazije životinja“.

BrazilVeterinar je objasnio da je on stručan za izvođenje komplikovanih operacija, ali da trenutno nema dovoljno �nansijskih resursa da izvede određene vrste operacija. Prema tome, u ovo vrijeme, životinje kojima su potrebne te vrste operacija, a nisu mogle biti tretirane, najbolja opcija je eutaniziranje.

Analiza slučaja

IndijaOrganizacija za dobrobit životinja ima ‘standardne operativne procedure za opravdavanje eutanazije’. Ta procedura objašnjava kako da se donese odluka o eutaniziranju životinje, ali je dovoljno �eksibilna da uzme u obzir faktore kao što su dostupnost objekata u bilo kojem trenutku. Na primjer, moguće je nastaviti tretirati pse sa većim stepenom šuge ako su kavezi dostupni, za razliku od vremena kada su puni ili pretrpani.

TajlandOrganizacija za dobrobit životinja na Tajlandu ima zajednički proces za donošenje odluka o eutanaziji. Šablon za procjenu koji koriste navodi probleme koje treba razmotriti kako bi odluke bile �eksibilne i donesene u zavisnosti od uvjeta. Prilikom razmatranja potrebe za eutanazijom, procjenjuju se dostupni pogodni tretmani i stručnost, te ljudski, �nansijski resursi, okolišni uticaji i očekivani problemi povezani sa kvalitetom života nakon tretmana.

ljudi koji ga ne žele na tom mjestu. � Primili ste grupu pasa koji su otrovani i male su šanse da će

preživjeti, a oni strašno pate. � Imate dosta starijih pasa koji su u vašem objektu preko

godinu dana i ne odabiru ih potencijalni udomitelji. Pod pritiskom ste od općine da napravite prostor za nove, mlađe pse koji imaju veće šanse da budu udomljeni.

� Izvodite mobilnu kampanju sterilizacije i član javnosti vam donese psa koji boluje od smrtnog oboljenja koje se ne može izliječiti.

� Vaš lokalni veterinar odbija da vam pomogne oko eutanazije. � Nemate dovoljno novca za prikladne lijekove za eutanaziju.

Grupni razgovor o analizi slučaja će vam pomoći da de�nišete kada je prikladno eutanizirati životinju.

Dogovorene metode za eutanazijuVaša strategija bi trebala de�nisati metode za eutanaziju koje prihvata vaša organizacija. One bi se trebale uklapati u pravni okvir vaše države i trebale bi biti odobrene od strane veterinara koji su dio zainteresovanih strana. Kao osnovna potreba, eutanazija mora:

� umanjiti bol i neugodnost � postići brz gubitak svijesti praćen smrću � smanjiti strah i patnju životinje � biti pouzdana i nepovratna.

Za dodatne savjete o metodama eutanazije molimo vas da pogledate WSPA smjernice, Metode za eutanaziju pasa i mačaka: usporedba i preporuke (dostupno nawww.icam-coalition.org/resources.html).

19

3 Razvoj detaljne metode za procjenu eutanazije za pojedine životinje

Donošenje odluke o eutanaziji može biti jako stresan i težak proces. Kako bi uklonili subjektivnost i ohrabrili dosljednost, možete uzeti u obzir razvoj metode koja bi olakšala proces odlučivanja. Na primjer, mogli biste koristiti detaljan kontrolni popis, stablo/algoritam za odluku, ili matricu za odluku. Koju god metodu odabrali, bitno je da podržava vašu zajedničku strategiju i da je lako razumljiva svima koji su uključeni u proces donošenja odluka. Slijedi par primjera koje biste mogli prilagoditi vlastitim potrebama.

Primjerak 2: IFAW-ov algoritam odluke za eutanaziju(pogledajte dodatak za cijeli algoritam)

IFAW-ov algoritam odluke

IFAW-ov ured u Kini (glavni autor: Dr K Loe�er) je dizajnirao algoritam za donošenje odluka speci�čno za lokalne kineske veterinare i prihvatilišta za pse/mačke. Algoritam je nastao kao odgovor na potrebu identi�kovanu od strane lokalnih veterinara i upravitelja prihvatilištima, koji su primjetili da je uposlenicima problem donijeti odluku kada i da li je eutanazija prikladna opcija za određenu životinju.

Algoritam sadrži dio o �zičkom zdravlju, psihološkom zdravlju i ponašanju, a možete ga pogledati u dodatku (dio je prikazan ispod). Prateće bilješke za korištenje su, također, u dodatku. Algoritam je namijenjen da pruži strukturu uposlenicima koja će im pomoći u razmatranju teške odluke. Ne uklapa se u svaku situaciju, ali se može prilagoditi i za druge upotrebe.

23

Pitanje 1: Da li je životinja u takvom zdravstvenom stanju koje uzrokuje patnju?

Da Ne Neizvjesno

Da li stanje ima lošu prognozu?Da li zdravstveno stanje životinje predstavlja opasnost drugim životinjama ili ljudima?

Da li imate dostupne resurse da obuzdate i tretirate oboljenje?

Da li oboljenje predstavlja opasno-nost za druge životinje ili ljude

Razmotriteeutanaziju

Idite na pitanje 2i 3 (slijedeća str.).

Imate li neophodne resurse da bi olakšali patnju i tretirali stanje na odgovarajući način?

Izolirajte životinju i pružite medicinski tretman.

Da li se situacijapoboljšava?

Razmotrite eutanaziju,naročito ako će oboljenje biti opasno, npr., bjesnilo.

Da li će patnja biti kratka i da li će životinja imati dobar kvalitet života nakon oporavka?

Tretirajte stanje. Procjenjujte situa-ciju svakodnevno i kada god se promi-jene re- sursi ili stanje životinje.

Imate li neophodne resurse da bi nastavili tretman, osigurali sigurnost životinja i ljudi, osigurali njegu bolesnih životinja?

Razmotriteeutanaziju

Tretirajte stanje i neka životinji bude što udobnije. Procjenjujte situaciju svako- dnevno i kada god se promijene resursi ili stanje životinje.

Nastavite tretman i upravljanje.Ponovo procijenite sigurnost i status brige o životinji kako se mijenja stanje oboljenja, ili kako se resursi mijenjaju.

20

Matrica odluke za pojedinačne životinje

Matrica se može koristiti za vođenje rasprave o speci�čnim potrebama. Nije namijenjena rangiranju životinje, kako bi se određivao prioritet za tretman, nego bi trebala pomoći da se struktuiraju rasprave o vjerovatnoći ispunjavanja potreba i brige o pojedinim životinjama. Ovaj primjer navodi opcije dostupne organizacijama koje razmatraju zbrinjavanje psa lutalice. U lijevoj koloni izlistani su mogući tretmani koji psu mogu biti potrebni. Za svaku opciju daje se ocjena od 1 do 10, u odnosu na pitanja u gornjem redu (primijetite da vrijednosti rezultata variraju za svako pitanje). Nakon ocjenjivanja životinja, raspravit ćete individualne i opće zbirove, kako biste razmotrili da li su ovi tretmani najbolja opcija za tu životinju. Visok rezultat ukazuje na velike potrebe i troškove, ali i malu šansu za uspjehom. Možete prilagoditi matricu tako da uključuje opcije koje su raspoložive životinjama u vašem programu rada, te možete promijeniti pitanja tako da re�ektuju stavove koji su bitni za vašu organizaciju.

Izlazni podaci: Ove alatke, kada se prilagode speci�čnostima vašeg radnog programa, mogu pomoći u raspravama i procesu donošenja odluka za pronalaženje najboljih opcija za brigu o životinjama. Svaka odluka je bazirana na setu dogovorenih i testiranih kriterija, tako da postoji dosljednost u donošenju odluka, a ishodi su jasni svima koji su trenirani za njegovu upotrebu.

Tretman �zičkog zdravlja(npr. lijekovi za šugu)

Modi�kacija ponašanja(npr. socijalizacija)

Psihološki tretman(npr. zbog alergija)

Speci�čna prehrana(npr. zbog alergija)

Posebni objekti(npr. treba biti izoliran/a)

Ukupno

8

4

4

9

2

27

2

1

1

2

1

7

7

3

3

5

5

23

17

8

8

16

8

57

Koji je nivo potrebe za ovaj tretman/brigu?1 = nisko10 = visoko

Koja je vjerovatnoća uspjeha(tj. da će rezultirati zdravom i udomljivom životinjom?)1 = visoko10 = nisko

Koji su troškovi za ovu opciju (razmotrite resurse osoblja,�nansijske troškove, smještaj/troškove objekta)?1 = jeftino10 = skupo Ukupno

Primjerak 3: Matrica odluke za pojedinačnu životinju

21

Kako da implementirate i komunicirate svoju strategiju

Odabir osoblja i odabir treninga

Primjereno educirano osoblje će biti ključno za uspjeh implementacije strategije.

Donošenje odluka o eutanaziji, njeno izvršenje, te savjetovanje vlasnika se smatraju najstresnijim zadacima sa kojima se susreću uposlenici. Kako bi se umanjio stres povezan sa ovim zadacima i rizikom loše prakse, treba izabrati osoblje koje je osjećajno, brižno i koje ima temeljito razumijevanje brige o životinjama, kao i razumijevanje situacija u kojima bi se eutanazija trebala izvršiti. Neke agencije smatraju da je pogodno uspostaviti odbor sačinjen od dvoje ili troje ljudi koji donose odluke o eutanaziji, što skida teret sa pojedinaca. Veći odbori za donošenje odluka mogu smatrati da je teže postići dogovor i da će biti neophodno da se imenuje jedna osoba koja će imati autoritet konačne odluke.

Trening

Svo osoblje koje radi u organizaciji bi trebalo biti svjesno strategije o eutanaziji kao dijelu njihovog rada u organizaciji. Ako se uvede nova revidirana strategija, svo osoblje bi trebalo biti upoznato sa njom i trebalo bi znati kako mogu doći do detaljnih informacija. Čak i osoblje koje nije odgovorno za donošenje odluka ili izvođenje eutanazije, trebalo bi biti svjesno strategije, jer o njoj mogu biti pitani, ili će njihova podrška biti zatražena od osoblja direktno uključenog u ovaj proces.

Trening, baziran na strategiji organizacije, bi trebao biti pružen onom osoblju koje je uključeno u proces donošenja odluka i izvršavanja eutanazije. U mnogim državama veterinarima se pruža trening o medicinskim, ali ne i etičkim aspektima eutanazije. Prema tome, ključno je da budu uključeni u raspravu o vašoj etičkoj strategiji11 i da im pružite podršku, kako bi im omogućili donošenje prikladne odluke. Možete, također, razmotriti pružanje treninga za savjetovanje ožalošćenih vlasnika ako je ovo česta pojava u vašem radnom programu.

Operateri za eutanaziju

Sve metode eutanazije imaju potencijal da se loše izvedu ako operateri nisu obučeni i nemaju podršku. Stoga je bitno da operateri dobiju prikladnu obuku, uključujući period početne obuke sa procjenom spretnosti, praćeno kontinuiranim monitoringom vještina i sposobnosti. Početni period obuke bi trebao, bez iznimke, uključivati trening tehničkih aspekata metode koja će se koristiti kao i prepoznavanja znakova patnje životinje. Slijedeći upute, operateri bi trebali razumjeti mehanizme po kojima ta metoda eutanazije uzrokuje gubljenje svijesti i smrt. Za dodatne informacije pogledajte smjernice WSPA, Metode za eutanaziju pasa i mačaka: usporedba i preporuke (dostupno nawww.icam-coalition.org).

Proces donošenja odluka i stvarna praksa eutanazije su izuzetno stresni za osoblje. Stoga se preporučuje da se osiguraju načini oslobađanja od stresa kao što su potporne grupe ili savjetodavne službe.

Analiza slučaja

NepalOrganizacija za dobrobit životinja je razvila strategiju za eutanaziju u konsultaciji sa osobljem programa. Od međunarodnih organizacija su tražili dodatni trening o toj temi, jer je eutanazija osjetljiva tema u Nepalu. Ustanovili su da je korisno imati vanjskog voditelja.

FilipiniOrganizacija za dobrobit životinja je prijavila da se ‘studenti veterine obučavaju da spašavaju živote životinja, a ne da ih ubijaju’. Ustanovili su da veterinari sa kojima su sarađivali nerado uspavljuju životinje. U ovoj situaciji, ključno je uključenje veterinara u razvoj strategije i njihovo obučavanje za donošenje odluke u skladu sa strategijom.

11. Etička strategija vaše organizacije će biti niz standarda baziranih na moralnim vrijednostima, koji usmjeravaju ponašanje i donošenje odluka vašeg osoblja.

22

Komuniciranje vaše strategije

Jednom kada usaglasite i napišete vašu strategiju bitno je da ona bude dostupna relevantnoj publici - i unutarnjoj (npr. povjerenici, uprava, osoblje) i vanjskoj (npr. vlasti, opća javnost, donatori). Očigledno je da tema eutanazije može biti jako osjetljiv problem, tako da je na odboru da odluči koliko proaktivni žele biti u informisanju ljudi o njihovoj strategiji. Organizacije za dobrobit životinja u mnogim državama tvrde da javnost nije željela razgovarati o eutanaziji, da nisu bili zainteresovani, ili su bili strogo protiv nje. Međutim, vi biste trebali ciljati da budete što transparentniji u pogledu svojih strategija za dobrobit. Sama činjenica da imate napisanu strategiju za upravljanje eutanazijom, dogovorenu od strane velikog broja zainteresovanih, će vam pomoći pri odbrani svog stava, ako to bude potrebno.

Monitoring i provjera

Bitno je dogovorenu strategiju implementirati kontinuirano, a procedure za osoblje bi trebale biti de�nisane kako bi mogli izraziti svoju zabrinutost ako osjete da se strategija ne poštuje, ili ako osjećaju da bi se strategija trebala izmijeniti.

Promjene u funkcionisanju vašeg programa se mogu desiti, kao i potreba za eutanazijom, što može biti, na primjer, uslijed promjena osoblja ili �nansijskog kapaciteta, ili uslijed vanjskih uticaja, kao što je promjena strategije u pogledu brige o životinjama. Prema tome, bitno je da vaša organizacija vodi detaljnu evidenciju o izvršenim eutanazijama (bilježenje kada i zašto se koristi) kao i evidentiranje faktora koji mogu uticati na donošenje odluke i eutanaziju, kao što su: broj životinja, zdravstveni problemi (�zički i psihološki), bihevioralni problemi i ljudski resursi. Ovo će vam omogućiti da pratite šablone vršenja eutanazije i pomoći će pri identi�kaciji uzroka potencijalnih problema, zabrinutosti zbog korištenja ili probleme pojedinačnih slučajeva.

Redovno revidiranje strategije, na primjer svake dvije godine i dodatno po zahtjevu, će omogućiti osoblju i drugim zainteresovanim stranama da postave bilo kakva pitanja ili iznesu brige, kao i da naprave ispravke ako je neophodno.

Analiza slučaja

TajlandOrganizacija za dobrobit životinja je ustanovila da eutanazija često nije prihvatana na Tajlandu i da su se mnogi volonteri u organizaciji protivili eutanaziji životinja. Organizacija je razvila pismenu strategiju kako bi objasnila svoju poziciju i smanjila kon�ikte. Odabrala je da predstavi svoju strategiju putem kratkog obraćanja javnosti, koje je bilo lako dostupno i koje je bilo razumljivo za volontere i javnost.

ItalijaOrganizacija za dobrobit životinja je ustanovila da je ‘u Italiji nelegalno eutanizirati zdrave mačke i pse, ali još uvijek postoji veliki problem sa lutalicama koje završavaju u prihvatilištima, nekada u lošim uvjetima i na duže vrijeme’. Organizacija je provela mnogo vremena lobirajući za humano rješenje problema prenaseljenosti i mogućnosti humanih vrijednosti eutanazije sa volonterima, osobljem, veterinarima, studentima veterine i vlasnicima pasa. Također, sprovela je i trening radionice i sjednice za raspravu, koje su održavane redovno kako bi podstakli rasprave i omogućili razumijevanje ovog bitnog problema.

23

Annex

IFAW algoritam odluke za eutanaziju sa bilješkama za korištenje

Okrenite stranicu 19 za upute o korištenju ovog algoritma.

Da Ne Neizvjesno

PITANJE 1: Da li je životinja u takvom zdravstvenom stanju koje uzrokuje problem?

Da li stanje ima lošu prognozu?

Imate li neophodne resurse kako bi olakšali patnju i i prikladno tretirali stanje?

Da li će patnja biti kratka i da li će životinja imati dobar kvalitet života nakon tretmana?

Tretirajte stanje. Procjenjujte situaciju svakodnevno ikada god se promijene resursi, ili stanje životinje.

Razmotrite eutanaziju.

Razmotrite eutanaziju.

Da li oboljenje pred-stavlja opasnostza druge životinje, ili ljude?

Da li zdravstveno stanje životinje predstavlja problem drugim životinjama, ili ljudima?

Da li imate neophodne resursekontrolu i tretman tog oboljenja?

Izolirajte životinju i pružite tretman.

Da li se situacija poboljšava?

Imate li neophodne resurse da nastavite tretman, osigurate sigurnost životinje i ljudi, osigurate njegu bolesnih životinja?

Tretirajte stanje i omogućite životinji udobnost. Procjenjujte situaciju svako- dnevno i kada god se promijene resursi, ili stanje životinje.

Nastavite tretman. Ponovo procijenite sigurnost i status brige životinje kako se mijenja stanje oboljenja, ili kako se resursi mijenjanju.

Razmotrite eutanaziju, naročito ako je oboljenje opasno, npr. u slučaju bjesnila.

Idite na pitanje 2 i 3 (sljedeća str.).

24

PITANJE 2: Da li životinja ima bihevioralni problem?

Pažljivo procijenite životinju za medicinska stanja koja mogu rezultirati onim što izgleda kao bihevioralni problem, npr. neprikladno uriniranje ili iznenadna agresija.

Da li životinja ima bihevioralni problem koji se može objasniti medicinskim stanjem i koji se može ublažiti tretmanom tog medicinskog stanja?

� Da li će problem najvjerovatnije rezultirati napuštanjem životinje, ili zlostavljanjem od strane vlasnika? i/ili � Da li problem rezultira lošom �zičkom i psihološkom brigom o životinji (npr. hronična anksioznost, sopstveno unakazivanje)? i/ili� Da li ponašanje predstavlja prijetnju drugim životinjama, ljudima (npr. agresija) ili okolini?

Osigurajte da je pitanje 1 odgovoreno.Nastavite do pitanja 3.

Tretirajte medicinsko stanje i ponovo procijenite.

Je li vlasnik voljan i da li je u stanju naučiti kako tretirati životinju kako bi smanjio rizik gore opisanog? ili

Imate li resurse da bi bezbjedno spasili životinju, te sigurno i

Radite sa vlasnikom kako bi upravljali bihevioralnim problemom, ili Radite sa vlasnikom, ili nađite novi dom za životinju gdje će se vlasnik znati nositi sa bihevioralnim problemom.

Nastavite do PITANJA 3.

Radite sa vlasnikom ili spasite životinju, eliminišite izvor bihevioralnih problema, trenirajte/ desenzibilizujte životinju.

Da li je problem i dalje prisutan?

Nastavite procijenite. trening i ponovo

Pratite sa prvobitnim vlasnikom ili nađite novi dom sa ljudima koji su u stanju da njeguju životinju.

Da Ne

25

Da Ne

PITANJE 3: Da li životinja živi pod uvjetima koji ugrožavaju �zičko i/ili psihološko zdravlje?

Procijenite životinju na osnovu medicinskih i bihevioralnih algoritama. Imamo li medicinski ili bihevioralni razlog da eutaniziramo životinju?

Postoji li mogućnost da će V lasnik brinuti o životinji ako se on ili ona poduči kako da to uradi i da mu se po potrebi pruže dodatni resursi, te da li vi imate resurse za pružanje ovakve vrste podrške?

Procijenite životinju na osnovu medicinskih i bihevioralnih razmatranja (pitanja 1 i 2).

Razmotrite eutanaziju.

Razmotrite eutanaziju.

Razmotrite eutanaziju.

Udomite. Da li se životinja u potpunosti rehabilitirala?

Da li se životinja pati?

Tretirajte medicinsko stanje životinje. Pružite trening i neophodne dodatne resurse vlasniku. Procjenjujte situaciju često dok ne budete zadovoljni činjenicom da će se vlasnik dobro brinuti o životinji.

Imate li resurse da spasite i rehabilitirate životinju i da je udomite nakon oporavka?

Spasite, rehabilitirajte i ponovo procijenite stanje Životinje, te uradite prognozu. Razmotrite medicinske i bihevioralne algoritme.

Da li se stanje životinje popravilo?

26

Bilješke za korištenje smjernicaza algoritam eutanazije Za veterinare za kućne životinje i prihvatilišta za životinje. IFAW, Kina 2009

Glavni autor: Dr Kati Loe�erIFAW radi sa konceptom ‘adekvatne brige’ koji zahtijeva ispunjenje osnovnih potreba životinja. Algoritam je baziran na ovom konceptu i njegovim kriterijima, te pruža pojednostavljenu strukturu koja pomaže lokalnim veterinarima i osoblju prihvatilišta za pse/mačke da promisle odluku o eutanaziji što je objektivnije moguće. Bilješke ispod su namijenjene pojašnjenju terminologije o algoritmu i pružanju stvarnih primjera koji bi ilustrovali implementaciju kriterija za eutanaziju i algoritam.

Algoritam 1: Eutanazija zbog zdravstvenog stanja

� Da li zdravstveno stanje uzrokuje da životinja pati? Životinja pati ako osjeća bolove, ili ako je toliko bolesna da je depresivna, oglašava se uslijed boli ili nelagodnosti, ima rane koje ne zacjeljuju, itd.

� Prognoza se odnosi na sposobnost životinje da se oporavi od bolesti ili povrede i da živi bez pretjerane patnje. Na primjer, pas ili mačka može imati smrvljenu nogu koja se mora amputirati. Ako će nedostatak uda biti jedini problem za životinju, onda je ona u stanju da živi sretan život i prognoza je dobra. Sa druge strane, životinja koja ima rak koji uzrokuje konstantnu patnju i ne može se riješiti, ima lošu prognozu.

� Resursi i vještine za upravljanje zdravstvenim stanjem uključuju: Î kompetentnost osoblja u pogledu znanja i vještina u postavljanju dijagnoze, tretiranju i upravljanju stanjem ÎÎ dostupnost osoblja, npr. vješto osoblje kompetentno za rad sa životinjama 24 sata na dan ako je potrebno Î ÎÎ�nansije Î ÎÎobjekti, npr. lijekovi, dijagnostika kao što je radiogra�ja i laboratorijske analize, kavezi ili područja za izolaciju koja osiguravaju udobnost i sigurnost životinje i osoblja, te odgovarajući hirurški instrumenti.

� Kvalitet života nakon oporavka ili djelomičnog oporavka. Razmotrite �zičku bol i nelagodnost, kao i emotivne patnje. U primjeru (3) ispod, pas mora živjeti u kavezu i izoliran je većinu vremena. Ovo nije prihvatljiv život za psa.

� Koliko dugo bi se životinja trebala patiti u nadi da će se oporaviti? Ovo zavisi od stepena patnje, koliko se može smanjiti, koliko dugo će patnja trajati i od

Primjer 1. Pas ima slomljenu nogu i male rane na licu i bokovima. Noga je bolna, ali su ostale povrede manje i brzo zacjeljuju kada se očiste i tretiraju. Imate objekte i hirurške vještine da reparirate kost, vlasnik je voljan da to plati i možete dati lijekove psu protiv bolova. U ovom slučaju, patnja koju pas trpi je prihvatljiva jer:1. povreda ima dobru prognozu (može se očekivati potpuni oporavak)2. imate resurse da riješite problem3. preiod tokom kojeg pas osjeća bol će biti kratak i može se ublažiti lijekovima4. vlasnik je voljan i u stanju je da se brine Saznajte kako je pas slomio nogu. Je li ga vlasnik tukao? Da li ga vlasnik pušta da trči ulicama i tako ga je udario auto? U tom slučaju, ozljede će se vjerovatno ponoviti. U takvom slučaju, povrede su rezultat zdravstvenog stanja i neuspješne brige (pitanje 3).

Primjer 2.Jazavičar ima paralizovane zadnje noge zbog prolapse (ili djelomične prolapse) diska. Ima pet godina i višak kilograma. Može hodati samo ako vuče stražnje noge po podu. Pas je entuzijastičan, jede dobro i njegova ličnost i energija djeluju normalno. Može kontrolisati uriniranje i pražnjenje crijeva.1. Imate li vještine da procijenite stepen povrede, npr.

radiogra�ja i vještine neurološke dijagnoze? Ako da, možete ustanoviti stepen stanja i odrediti prognozu. Ako ne, morate tretirati stanje simptomatski.

2. Počnite davati psu lijekove protiv bolova, poučite vlasnika kako da se brine o psu i kako da pomogne psu da skine kilograme.

3. Sedmicu dana poslije: Î psu nije bolje, ali ni lošije. Čini se da ne osjeća bolove: ponašanje i apetit su još uvijek dobri i vuče se po kući pokazujući dobru energiju. Čini se da se vlasnik dobro brine o psu. Nastavite tretman, ili Î Îîpas je zadihan, osjeća bol i nije u stanju da kontroliše pražnjenje crijeva. Prognoza je sada mnogo lošija nego na početku. Ako se vlasnik brine o psu i želi nastaviti pokušavati, možete probati sa jačim lijekovima protiv bolova i predložiti operaciju ako imate pouzdanog veterinarskog neurohirurga. Ako je vlasnik frustriran i nema mogućnosti operacije, razmotrite eutanaziju.

4. U slučaju broj 3, provjeravajte stanje psa svaka tri ili četiri dana. Ako je ponašanje još uvijek dobro i ako pas nije razvio rane na udovima koje vuče i ako se vlasnik dobro brine o psu, onda možete nastaviti pokušavati.

27

5. Ako pas osjeća bol ili ako se razviju sekundarni problemi kao infekcije urinarnog trakta i rane na dijelovima tijela koje vuče i ako nema znakova oporavka, kvalitet života psa se smanjuje i trebali bi razmotriti eutanaziju.

6. Vlasniku je dosadilo da se brine o psu i počinje ga zapostavljati. Pas osjeća bol i zapostavljen je. Razmotrite eutanaziju. Napomena: ovo je slučaj lošeg zdravstvenog stanja i neuspješne brige.

7. Pas je izgubio kontrolu nad uriniranjem i pražnjenjem crijeva. Živi u kavezu, jer vlasnik ne želi da mu se uprlja kuća. Rep je konstantno zamazan fekalijama. Vlasnik je odveo psa kod lokalnog veterinara koji je amputirao rep. Rana loše zacjeljuje jer je uvijek prljava. Ponašanje psa je dobro i drago mu je kada god ugleda vlasnika. Ali on provodi 23.5 sata dnevno u kavezu, sam. U ovom slučaju, možete podučiti vlasnika kako da obogati svakodnevnicu psa tako da nije usamljen i da mu nije dosadno. Ali je prognoza za ovaj slučaj loša, kvalitet života psa nije dobar. Razmotrite eutanaziju.

Primjer 3. Petogodišnja mačka sa rakom dojke. 1. Nemate iskustva u operaciji raka i nemate propisne

lijekove za kontrolu bolova. Nema nikoga u vašem gradu ko je vještiji i stručniji od vas. U tom slučaju, razmotrite eutanaziju.

2. Naučili ste kako da uklonite tu vrstu tumora iz knjiga o hirurškim postupcima. Imate lijekove za propisnu anesteziju i lijekove protiv bolova nakon operacije. Vlasnik je spreman da to plati i brinut će se o mački nakon operacije. U ovom slučaju, vrijedi pokušati, ali imajte na umu da prognoza za ovo stanje pretpostavlja samo nekoliko mjeseci života.

3. Mačka se oporavila od operacije i zacjeljue dobro. Šest sedmica poslije, prestala je da jede i provodi dosta vremena ležeći u ćošku, izolira se. Ona osjeća bol i pati se. Možete pokušati kontrolirati bol sa lijekovima, ali objasnite vlasniku da će to potrajati samo neko vrijeme. Razmotrite eutanaziju.

Primjer 4.Pas koji je preživio štenećnjak, sada ima stražnje noge paralizovane, konstantno se trza i jako je mršav. Pas jede dobro, budan je i reagira na ljude. Ne može hodati i razvio je dekubitus čireve. Vlasnik je voljan da ga hrani pažljivo i da čisti urin i fekalije, ali se ne može nositi sa čirevima. Kvalitet života ovog psa je loš i prognoza za oporavak i dobar kvalitet života je loša. Razmotrite eutanaziju.

Primjer 5. Dvogodišnji zlatni ritriver sa displazijom kuka.1. Pas šepa i ne želi da ide u šetnje. Lijekovi protiv bolova

poboljšavaju situaciju, ali jetra psa ne podnosi lijekove. Pokušate drugi lijek, ali ni njega pas ne podnosi. Razmotrite eutanaziju.

2. Lijekovi protiv bolova pomažu i čini se da jetra psa podnosi lijekove. Vlasnik radi dobar posao tako što psa izvodi u šetnju dva puta dnevno što mu održava mišiće jakima. Nastavite sa lijekovima i kontrolisanom vježbom sve dok ne primjetite da pas osjeća jaču bol. Kada se to desi, ponovo procijenite stanje i donesite nove odluke.

3. Lijekovi protiv bolova pomažu i čini se da jetra psa podnosi lijekove. Ali vlasnik ne izvodi psa u šetnje često i zaboravlja davati psu lijekove. Pas osjeća bolove i usamljen je. Opcije: a) ohrabrite vlasnika da uradi bolji posao pri brizi psa; b) nađite novi dom za psa sa boljim vlasnikom; c) eutanazija.

Napomena: ovo je primjer zdravstvenog stanja i neuspješne brige.

Primjer 6.Šestogodišnji pas sa hroničnom bolesti svrabeža kože.1. Pas se konstantno češe, koža mu je sirova i in�cirana.

Pokušali ste niz lijekova, ali ništa nije pomoglo. Vlasnik je frustriran, kvalitet života psa je loš, prognoza je loša: razmotrite eutanaziju.

2. Pokušali ste par dijeta kako bi uvidjeli da li pas pati od alergije na hranu. Ovo je teško uraditi uslijed nedostatka lokalne hipoalergijske dijete. Vlasnik kuha posebnu hranu za psa, ali dijeta nije dobro izbalansirana. Koža psa se malo poboljša, ali još uvijek pas uzima antibiotike i steroide i sada je neuhranjen, mršav i konstantno gladan. Kvalitet života je loš, prognoza je loša: razmotrite eutanaziju.

Primjer 7.Devetogodišnja mačka sa zatajenjem bubrega. Mačka je vrlo mršava, povraća svaki dan i depresivna je uslijed konstantne mučnine i zato što se loše osjeća. Vlasnik mora voditi mačku u veterinarsku kliniku svaki dan na tretman. Ovo uzrokuje veliki stres mački, a od vlasnika zahtijeva dosta vremena i novca. Mački bude bolje nekoliko sati, ali već sljedećeg dana je depresivna i muka joj je. U ovom slučaju, kvalitet života i prognoza za mačku su loše i trebali biste razmotriti eutanaziju.

28

Algoritam 2: Eutanazija uslijedbihevioralnih problema

� Bihevioralni problem je ponašanje koje vlasnika životinje čini frustriranim. Neki ljudi su tolerantni, drugi manje, stoga ‘problematično’ ponašanje u jednom domu možda nije takvo u drugom.

� Frustracija vlasnika može rezultirati napuštanjem ili zlostavljanjem životinje. U tom slučaju, pitanje je ‘bihevioralnog problema’ (pitanje 2) i ‘neuspjele brige’ (pitanje 3).

� Kvalitet života je važan faktor za upravljanje bihevioralnim problemima. Ako je pas zatvoren u kavezu po 23,5 sata dnevno da ne bi nešto u kući uništio, onda je kvalitet života za psa loš i situacija se mora promijeniti. Mačka svezana za zid čitav dan, da ne bi pobjegla, nema prihvatljiv kvalitet života. Agresivan pas koji je lancem vezan za zid 24 sata dnevno i koji je zadavljen skoro do smrti kada dođe neko u posjetu, nema dobar kvalitet života.

� Resursi za upravljanje bihevioralnim problemima u osnovi uključuju regrutovanje osoba sa prikladnim znanjem za upravljanje ponašanja i treningom za pozitivno utvrđivanje kako bi naučili vlasnike pasa kako da upravljaju bihevioralnim problemima na human i e�kasan način. Može biti teško pronaći takvu osobu lokalno. Vlasnik mora biti strpljiv i predan rješenju problema, te će morati i sam pokušati pronaći resurse za trening, npr. inostrane savjete putem knjiga ili savjete od kvali�ciranih ljudi.

� Trening upravljanja ponašanjem (zajedno sa odgovornim vlasnikom životinja) je jedan od najvrijednijih resursa koje mogu pružiti prihvatilišta i organizacije u Kini.

Primjer 1.

Odrasli pas počinje urinirati po čitavoj kući.1. Pregledajte životinju tražeći medicinske uzroke

neprikladnog uriniranja, npr. infekcije urinarnog trakta ili stanje koje uzrokuje inkontinenciju.

2. Ne možete pronaći medicinski razlog za problem, pa stoga radite sa vlasnicima kako bi saznali šta se moglo promijeniti u okolini psa, što rezultira ovakvim ponašanjem. Da li je sezona parenja? Da li se domaćinstvu pridružila druga životinja, pa pas osjeća potrebu da markira teritoriju? Da li se neka osoba pridružila, ili napustila domaćinstvo? Vlasnici su strpljivi i rade na tome da nanovo istreniraju psa, koristeći tehnike pozitivnog utvrđivanja. U tom slučaju, prognoza je dobra: nastavite raditi.

3. Ne možete ustanoviti medicinski razlog za problem i vlasnici su frustrirani, te tuku psa. Pas se šćućuri i živi u konstantnom strahu, što ga tjera da urinira po kući još više. Vlasnici više ne žele da imaju posla sa tim psom. Sada imamo bihevioralni problem i neuspjelu brigu (pitanje 3). Imate opciju da a) spasite životinju, ponovo je istrenirate i udomite drugdje, ili b) eutanazija.

Primjer 2. Mladi pas sa separacijskom tjeskobom koji žvače sve što može dohvatiti u kući kada vlasnik ode. Vlasnik je zatvarao psa u kutiju, gdje je živio čitav dan dok je vlasnik na poslu, te cvilio i uznemiravao komšije. 1. Vlasnik je voljan uložiti vrijeme da pomogne psu, ali ne

zna šta da uradi. U tom slučaju, pomozite vlasniku da razumije separacijsku tjeskobu i naučite vlasnika kako istrenirati psa da prevaziđe problem. Ovo će zahtijevati strpljenje i poznavanje tehnika treniranja.

2. Vlasnik je voljan uložiti vrijeme da pomogne psu, ali ne poznaje nikoga ko bi ga mogao podučiti tehnikama upravljanja bihevioralnim problemima, kako bi se pomoglo psu da prevaziđe problem. Pas živi u kutiji, izoliran je, kvalitet njegovog života je loš i tjeskoba postaje gora uslijed izolacije koju trpi. Komšije se žale i vlasniku prijeti opasnost od napuštanja psa. Možete pokušati priuštiti nešto bolje od kutije u kojoj će pas živjeti ili nastojati da vlasnik, ili neki drugi član domaćinstva, ostane sa psom kod kuće. Kao alternativa, razmotrite opciju udomljavanja psa. Samo ako ove opcije ne uspiju, razmotrite eutanaziju.

3. Vlasnik je frustriran, tuče psa, što psa čini još anksioznijim i uznemirenijim. Sada imamo bihevioralni problem i neuspjelu brigu (pitanje 3). Imate opcije a) da spasite životinju i udomite je kod nekoga ko je u stanju i ko se želi brinuti o psu na prikladan način, ili b) eutanazija.

29

Algoritam 3: Eutanazija uslijed neuspjele brige

� Adekvatna briga je de�nisana kao resursi (npr. hrana. voda, prebivalište i zdravstvena njega) i neophodna društvena interakcija koja će ispuniti psihološke i �ziološke potrebe koje su potrebne za prihvatljiv nivo zdravlja i dobrobiti.

� Da bi osigurali

1. Prikladna hrana i voda kako bi životinja održala dobro zdravlje.2. Stambeni uvjeti kako bi se životinja zaštitila od vremenskih

prilika, da se obezbijedi čisto, mekano područje za spavanje i područje u kojem se životinja može kretati i ispoljavati normalno ponašanje.

3. Bihevioralno upravljanje: Î prikladno društveno okruženje, npr. ljudska obitelj i druge životinje Î dovoljna tjelovježba Î trening kako bi se spriječili bihevioralni problemi, koristeći metode pozitivnog utvrđivanja Î pas koji se loše ponaša ukazuje da nešto nedostaje u brizi životinje ili u njenom okruženju, ili da ima medicinsko stanje koje uzrokuje abnormalno ponašanje –treba nastojati otkriti koji su to nedostaci, te ih pokušati ispraviti na human način.

Î Spriječite oboljenja: vakcinacija, dehelmintizacija, prikladna ishrana, vježba, bihevioralno upravljanje. Î Potražite prikladnu veterinarsku brigu ako je životinja bolesna. ÎU mnogim slučajevima, preporučljivo je sterilizirati ljubimce kako bi spriječili neželjene kučiće i mačiće, spriječili ili upravljali bihevioralniml conditions.

� Resursi za spašavanje, rehabilitaciju i udomljavanje uključuju:1. privremeni dom za životinju–prihvatilište ili volonter skrbnik2. stručnost, vrijeme i novac kako bi se medicinska stanja tretirala

prikladno3. stručnost, vrijeme i novac kako bi se upravljalo bihevioralnim

problemima prikladno4. osoblje, vrijeme i novac kako bi se udomila životinja i kako bi

se pratila u novom domu, kako bi se osigurala prikladna briga.

� Kriterij za prikladnog skrbnika kod kojeg možete udomiti životinju uključuju:

1. sposobnost da se osigura svih pet gore navedenih kriterija2. sterilizacija/kastracija životinje je strogo preporučljiva3. razumijevanje ‘odgovornog vlasništva ljubimaca’

4. nekoga ko ne koristi životinje za borbu/hranu/eksperimente5. prepuštanje životinje prihvatilištu ako se ne može pružiti

prikladna njega6. trajnu identi�kaciju životinje (kao dodatak mikro čipu) npr. na

ogrlici i ušnoj markici7. nekoga ko poštuje lokalne zakone/propise/uredbe, npr.

registraciju i licenciranje8. nekoga ko ne smije imati krivični dosje zlostavljanja životinja ili

ljudi.

� Često procjenjujte situaciju dok ne budete ubijeđeni da će se vlasnik prikladno brinuti o životinji. Ponovna procjena bi se trebala raditi dva puta sedmično, potom jednom sedmično, potom mjesečno dok ne procijenite da je situacija pod kontrolom. Ako postoje pokazatelji koji ukazuju da vlasnik nije u stanju održati prihvatljive uvjete za njegu životinje, ponovo procijenite situaciju koristeći lijevu stranu algoritma, pretpostavljajući da će biti potrebno spasiti ili udomiti životinju.

Primjer 1. Pas konstantno živi svezan kratkim lancem uz zid. Mora spavati i vršiti nužde u istom području i ne izlazi u dnevne šetnje. Za sklonište ima komad drveta naslonjenog uza zid. Nekada ima vodu za piće, ali je ona uglavnom prljava. Jednom dnevno dobija rižinu kašu i ponekad ostatke vlasnikovog jela. Životinja je mršava, prljava i prekrivena krpeljima. Jednom godišnje ostane skotna (dok je vezana za zid) i podiže štence svezana za zid, bez dodatne vode i hrane kako bi održala laktaciju. Ovo je očigledno slučaj neuspješne njege. Ova životinja mora biti spašena, ili vlasnici moraju biti podučeni – i potom promatrani – kako da se pravilno brinu o psu.

Primjer 2.Psa drže zaštitari fabrike radi pomoći oko čuvanja tog područja. Stražari ga ponekad hrane (ne dnevno) ostacima njihovog jela. Pas uglavnom preživljava od hrane koju pronađe na ulicama. Ima jak kašalj, vrlo je mršav i spava u kanti za smeće pokraj vrata tvornice. Kada vidi stražara, naježi se, a stražari ga često šutaju. Ovo je slučaj neuspjele brige i životinja mora biti spašena.

‘Zadružni pas’ kao što je ovaj, je često zapušten, jer niko ne preuzima odgovornost za prikladnu brigu.

Nasta...

30

Primjer 3.Mačku drže svezanom za zid tokom čitavog dana. Hrane jekašom jednom dnevno. Ovo je slučaj neprikladnog starateljstva. Ovu životinju je potrebno spasiti, a vlasnici se moraju podučiti – i potom pratiti – kako da se brinu o mački.

Primjer 4. Mačka počinje urinirati po vlasnikovom krevetu. Vlasnikodvede mačku veterinaru koji ne može pronaći nikakvamedicinska stanja kod mačke. Mačka nastavlja ispoljavati takvo ponašanje. Vlasnik je toliko iznerviran da počinje bacati mačku po sobi. Ovo je slučaj bihevioralnog problema i neuspjele brige. U ovom slučaju, vlasniku trebapomoći da identi�kuje uzrok tog ponašanja i da upravlja problemom. Ako on/ona to ne želi uraditi, mačka treba biti spašena.

31

Reference i resursi

Arluke, A. (2003), The state of the animals II, ISBN 0-9658942-7-4

Asilomar Accords, www.asilomaraccords.org

Beaver, BV., et al (2001), Report of the AVMA panel on euthanasia, J. Am. Vet. Med. Assoc. 218:688. www.avma.org/resources/euthanasia.pdf

Companion Animal Welfare Council (2009), Report on welfare assessment www.cawc.org.uk/reports HSI, Euthanasia, www.hsi.org/about/how_we_work/local_empowerment/training/euthanasia.html

IFAW, Companion animal �eld manual - Primary veterinary health care standardswww.ifaw.org/Publications/Program_Publications/Companion_Animals/asset_upload_�le726_61605.pdf

Loe�er, K., IFAW China (2009), Euthanasia algorithm - Designed for companion animal veterinarians and animal shelters (not published)

Rogers, S., WSPA, Participatory development of euthanasia strategy in shelters (not published)WSPA guidance, Methods for the euthanasia of dogs and cats: comparison and recommendations, www.icam-coalition.org

World Society for the Protection of Animals222 Gray’s Inn RoadLondon WC1X 8HBUnited KingdomT: +44 (0)20 7239 0500E: wspa@wspa-international.orgW: www.wspa-international.org

Humane Society International2100 L Street NWWashington D.C. 20037United States of AmericaT: +1 (202) 452 1100W: www.humanesociety.org

International Fund for Animal Welfare411 Main StreetPO Box 193Yarmouth PortMA 02675United States of AmericaT: +1 (508) 744 2000W: www.ifaw.org

Royal Society for the Prevention of Cruelty to AnimalsWilberforce WaySouthwaterHorshamWest Sussex RH13 9RSUnited KingdomT: +44 300 1234 555W: www.rspca.org.uk

Alliance for Rabies Control54-66 Frederick StreetEdinburgh EH2 1LSUnited KingdomE: info@rabiescontrol.netW: www.rabiescontrol.net

World Small Animal Veterinary AssociationW: www.wsava.org