Dnevni staziranja.docx

Datum: 02. 04. 2013

Nastavnica: Arnela ego

Razred: VIII

Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost

Nastavno pdruje: Gramatika

Nastavna jedinica: Glasovni sistem naeg jezika

Tip asa: Obrada novog gradiva

TOK ASA:

U uvodnom dijelu asa nastavnica trai od uenika da joj daju neku definiciju glasa, te da joj kau koliko glasova ima bosanski jezik. Nastavnica kae da e danas nauciti neto vie o glasovnom sistemu naeg jezika.

Nastavnica pita: Kako se dijele glasovi u naem jeziku? (Na samoglasnike i suglasnike)

Samoglasnici se jo zovu vokali a suglasnici kononanti.

Koji su to samoglasnici? (a, e, i, o,u) Za razliku od suglasnika pri izgovoru samoglasnika ne postoji vea prepreka zracnoj struji: usta su otvorena, glasne ice ravnomjerno trepere, stvaraju se isti tonovi, jasni i zvonki, bez umova, pa se svi samoglasnici svrstavaju u zvune glasove, a mogu se izgovarati due, u kontinuitetu (aaaaa.....iiii...). To su zajednike osobine svih vokala.

Vokali se dijele na: vokale prednjeg reda (e, i ) i vokale zadnjeg reda (a,o,u). Vokali se mogu dijeliti i na: niske (a), srednje (e,o), visoke (i,u)

Za razliku od samoglasnika, pri izgovoru ostalih glasova - suglasnika/konsonanata, zrak to izlazi iz plua ne prolazi slobodno, ve u usnoj upljini nailazi na razliite vee ili manje prepreke. Smetnje slobodnom strujanju zraka ine: jezik s mehkim i tvrdim nepcem, usne i zubi. Time se zrana struja prekida, prolazi kroz stvoreni tjesnac i, umjesto zvonkog i jasnog tona, uju se umovi.

Sve nae suglasnike dijelimo na osnovu tri kriterija i to:

a) zavisno od mjesta gdje govorni organi stvaraju prepreku zranoj struji (po mjestu tvorbe / izgovora;)

b) zavisno od naina artikulacije tj. naina na koji zrana struja savladava prepreke u ustima (po nainu tvorbe / izgovora)

c)zavisno od poloaja glasnih ica u momentu izgovora (akustine osobine) (po zvunosti)

IZGLED TABLE :

kolski rad

02. 04. 2013. Glasovni sistem naeg jezika

Glasovi:

vokali (samoglasnici)

konsonanti (suglasnici)

Vokali:

vokali prenjeg reda (e, i)

vokali zadnjeg reda (a, o, u )

Konsonanti se dijele:

prema mjestu tvorbe

prema nainu tvorbe

prema zvunosti

Datum: 03. 04. 2013.


Razred: VII


Nastavno podruje: Gramatika

Nastavna jedinica: Iskljuna reenica


TOK ASA:

U uvodnom dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima pojmove:

sloena reenica

nezavisna reenica

vrste nezavisnih reenica koje su do sada uili (sastavne, suprotne)

Nastavnica pie na table reenicu:

Svi su doli, samo njega nema.

Nastavnica diktira: Iskljuna reenica je nezavisna reenica kojom izdvajamo, iskljuujemo neto iz sadraja prve reenice. Veznici su: samo, jedino, samo to, tek to Zarez je obavezan.

Natavnica trai od uenika da samostalno napiu po pet iskljunih reenica.

Samostalni rad traje 10 minuta. Zatim nastavnica provjerava kako su usvojili gradivo (zajednikom analizom reenica koje su napisali).

Posljednjih pet minuta asa, nastavnica ponavlja sa uenicima ta je naueno i upuuje ih na udzbenik Bosanski jezik za VII razred. Nstavnica zadaje domai zadatak: Napisati 3 iskljune reenice, uklapane razliitim veznicima.

IZGLED TABLE:

kolski rad

03. 04. 2013

Iskljune reenice

Svi su doli, samo njega nema.

Svi smo dobro, jedino Ajla malo kalje.

Svi ue, samo to on zabuava.

Veznici: samo, jedino, samo to, tek to

Datum: 04. 04. 2013.


Razred: VII


Nastavno podruje: Kultura izraavanja

Nastavna jedinica: Ijekavski izgovor


Tok asa:

Nastavnica pita uenike da li je pravilno rei mliko i cvit? (Nije)

Da li je pravilno rei mljeko i cvjet? (Nije)

Nastavnica pita, zato nije pravilno rei cvit, cvjet ili mljeko?

U naem jeziku pravilno je koristiti ijekavsku zamjenu jata. Jat je stari glas koji je zamjenjen sa ije, e, i. Tako imamo: bijelo, belo i bilo. U naem jeziku je pravilna ijekavska zamjena jata, tj. bijelo, snijeg, svijet itd.

Ijekavskom ije odgovara dugo ekavsko e: snijeg-sneg, slijep-slep, ponijeti-poneti.....Od ovog osnovnog pravila odstupa se u onim oblicima i izvedenim rijeima iji osnovni oblik ima kratko je. Pa tako imamo sjenka i vjera umjesto sijenka i vijera. Ova pravila su bitna i u izgovoru ali i u pisanju.

Posljednjih pet minuta asa, nastavnica ponavlja sa uenicima ta je nauen.

IZGLED TABLE:

04. 04. 2013.

kolski rad

Ijekavski izgovor

Snijeg pada, sve se bijeli.

Zelene livade cvijetom miriu.

Prvo je pao jedan crijep a zatim svi crepovi.

Datum: 04. 04. 2013


Razred: VI


Nastavno pdruje: Knjievnost

Nastavna jedinica: erzelez Alija


TOK ASA:

Nastavnica govori uenicima da e se danas upoznati sa jednom epskom narodnom pjesmom.

ta je to epska narodna pjesma?(Epske narodne pjesme su pjesme koje je smislio narod i u kojima je opjevan neki dogaaj ili neki junak.)

Natavnica ita epsku narodnu pjesmu erzelez Alija.

Nastavnica pita ko je erzelez Alija? (Mitski junak).

Kakav je erzelez Alija? Koje su njegove osobine?

O emu se govori u ovoj narodnoj epskoj pjesmi? Koje jo narodne epske pjesme poznajete? Kakvi su junaci u tim epskim pjesmam? Da li se razlikuju od erzelez Alije?

IZGLED TABLE:

22.04. 2013.

kolski rad

erzelez Alija

Kundak- drveni dio puke

jazuk- grehota, sramota

buzdovan- vrsta oruja

dizgin- povodac, uzda

Datum: 22. 04. 2013


Razred: VI


Nastavno pdruje: Knjievnost

Nastavna jedinica: Druba Sinjeg Galeba


TOK ASA:

Nastavnica govori uenicima da e danas raditi lektiru Druba Sinjeg Galeba.

Ko nije proitao? ( Svi su proitali)

Ko je napisao knjigu Druba Sinjeg Galeba? Gdje je roen Tone Selikar i ta je jo napisao?

Tone Selikar je roen 1900. godine u Ljubljani. Objavio je knjige pjesama: Trbovlje, Pjesme oekivanja, te prozna djela: Druba Sinjeg Galeba, Drugovi, Jedra na kraju svijeta, Nasukani brod, Mazge itd.

IZGLED TABLE:

30. 04. 2013.

kolski rad

Druba Sinjeg Galeba- Tone Selikar

Mjesto radnje: Galebov otok i more

Vrijeme radnje: Ljeto

Tema:

Fabula:

Ideja:

Likovi: Ive, Mileva, Nikola

Nastavnica zadaje domai zadatak: Analiza likova

Datum: 30. 04. 2013


Razred: V



Nastavna jedinica: Brojevi


TOK ASA:

Nastavnica u uvodnom dijelu asa ponavlja sa uenicima prethodno gradivo. Koje vrste rijei poznaju? Kako se dijele? Zato se zovu promjenljive, odnosno nepromjenljive?

Nastavnica govori uenicima da e danas nauiti neto novo o jednoj promjenljivoj vrsti rijei, a to su brojevi.

Brojevi su promjenljiva vrsta rijei kojima se izraava koliko ima neega ili koje je neto po redu. Brojevi se jo svrstavaju u polupromjenljive zato to se neki mogu mijenjati kroz padee a neki ne mogu.

IZGLED TABLE

06. 05. 2013.

kolski rad

Brojevi

Brojevi se dijele na glavne i redne.

Glavni brojevi su brojevi kojima se izraava koliko neega ima na broju.

Redni brojevi oznaavaju koje je neto po redu. Mijenjaju se po rodu, po broju i po padeu.

Datum: 06. 05. 2013


Razred: V



Nastavna jedinica: Zamjenice


Tok as:

Nastavnica govori reenicu: Tko je razbio prozor?- On!

Da li iz ove reenice saznajemo ko je razbio prozor? Rije On zamjenjuje imenicu, odnosno ime onog ko je razbio prozor. Takve rijei se nazivaju zamjenice.

Rijei koje zamjenjuju druge rijei zovu se zamjenice. Zamjenice dijelimo po funkciji:

- Imenike zamjenice (rijei koje zamjenjuju imenice, u reenici su samostalne)

- Pridjevske zamjenice (rijei koje zamjenjuju pridjeve, u reenici dolaze kao dodatak imenicama)

IZGLED TABLE

06. 05. 2013.

kolski rad

Zamjenice

Po znaenju zamjenice dijelimo na:

line (ja, ti, on, ona ono, mi, vi, oni, ona)

povratna zamjenica sebe/se

posvojne zamjenice (moj, tvoj, njegov, njen, na, va, njihov

pokazne zamjenice (ovaj, onaj)

upitne (ko, ta)

odnosne (koji, iji)

neodreene zamjenice (neko, neto)

Datum: 08. 05. 2013.


Razred: V



Nastavna jedinica: Izraajno itanje pjesme


TOK ASA:

Nastavnica ita pjesmu Gle snijeg pada, Musa azim ati.

ta je bitno kada itamo neku pjesmu? Na ta moramo paziti?

Pravila za izraajno itanje i recitovanje:

Dok ita ili recituje pjesmu trebalo bi da se uivi u sadraj teksta, odnosno da zamisli ono o emu se u tekstu govori.

Trudi se da jasno izgovara svaku rije i da se svi glasovi u svakoj rijei dobro uju.

itanje i recitovanje ne treba da bude jednolino i dosadno, ve neke dijelove treba da izgovara tie, a neke glasnije, neke bre, a neke sporije, u zavisnosti od sadraja teksta i osjeanja koja tekst u tebi pobuuje.

Vano je da potuje take, zareze, uzvinike, upitnike i druge pravopisne znakove. Kod svakog znaka treba zastati, napraviti krau ili duu pauzu. Pauze su veoma vane, jer daju mo rijeima.

Nastavnica je rekla da uenik u prvoj klupi pone itati pjesmu, pridravajui se ovih pravila, a da ga ostali prate. Nastavnica je, zatim raspravljala sa uenicima gdje je uenik pogrijeio prilikom itanja a ta je dobro proitao i zato?

IZGLED TABLE:

08. 05. 2013.

kolski rad

Izraajno itanje pjesme

Prilikom izraajnog itanja moramo paziti na:

artikulaciju, intonaciju, dikciju, jainu, visinu, boju glasa, akcenat, interpukcije, tempo, ritam

Datum: 14. 05. 2013


Razred: VI


Nastavno podruje: Knjievnost

Nastavna jedinica: Da sam ja uiteljica, Dragutin Tadijanovi


Tok as:

Nastavnica ita pjesmu Da sam ja uiteljica.

Nastavnica razgovara sa uenicima o pjesmi. Kako se u pjesmi ponaa uitelj? Kako biste se vi ponaali da ste uitelj? Kako doivljavate svoje uitelje?

Nastavnica sa uenicima radi tematsku i sadrajnu analizu pjesme (tema, motivi, ta djeak eli, kako se ponaa uiteljica, ta bi on uinio da je uiteljica)

Zatim, nastavnica sa uenicima radi stilsku analizu pjesama( pronai stilska sredstva, zato nema mnogo stilskih sredstava)

IZGLED TABLE:

14.05. 2013.

kloski rad

Da sam ja uiteljica- Dragutin Tadijanovi

Biljeka o piscu:

Dragutin Tadijanovi roen je u 1905. godine u selu Rastuje kod Slavonskog Broda.

Jedan od najistaknutijih savremenih hrvatskih pjesnika. Objavio je dvanaest knjiga pjesama: Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme itd.

Tema: Mata jednog djeaka da je uiteljica

Forma pjesme: slobodan stih

Datum: 16. 05. 2013


Razred: VII



Nastavna jedinica: Izvjetaj

Tip asa: Usmena vjeba

Tok as:

U uvodnom djelu asa nastavnica ita uenicima jedan novinski izvjetaj, nakon toga vijesti o vremenskoj prognozi, a zatim dio pripovijetke. Nastavnica trai od uenika da razmisle i kau u emu je razlika izmeu ova tri teksta.

Zatim nastavnica, najavljuje nastavnu jedinicu, ispisuje njen naslov na table i najavljuje pismenu vjebu za sljedei as.

ta mislite ta je to izvjetaj? (To je usmeno ili pismeno prenoenje informacija sluaocima ili itaocima o nekom dogaaju) Posebno vano za izvjetaj je da u njemu nema linog stave, tj. da je objektivan, nema emocionalnog prianja ve se samo iznose injenice.

U posljednjem dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima najvanije o izvjetaju.

IZGLED TABLE:

16. 05. 2013.

kolski rad

Izvjetaj

Bitne osobine izvjetaja su: tanost, jasnost, saetost(kratkoa)

Izvjetaj mora odgovoriti na pitanja: KO? TA? KADA? GDJE? KAKO? ZATO?

VANO: Izvjetaj nema emocionalnog stave, nema slikovitosti, nema pjesnikih elemenata ni izraza

Datum: 17.05. 2013.


Razred: VIII



Nastavna jedinica: Putopisi, Zuko Dumhur


Tok asa:

Nastavnica najavljuje dananju nastavnu jedinicu, zatim pita djecu ta je to putopis?

Putopis je prozna knjievna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetniko oblikovanje zapaanja, dojmova i razmiljanja o svemu to je putopisca zaokupilo na putovanju.

Nastavnica trai od djece da joj kau neto o Zuki Dumhuru. Nakon biljeke o piscu, nastavnica razgovara sa uenicima o djelu Putopisi Zuke Dumhura. Kakvo je to djelo? Kakav je dojam ostavilo na vas?

IZGLED TABLE:

17. 05. 2013.

kolski rad

Putopisi, Zuko Dumhur

Biljeka o piscu:

Zulfikar Zuko Dumhur je roen je 1920 u Konjicu, a umro je 1981.

putpisac, slikar, karikaturist

djela: Nekrolog jednoj ariji, Pisma iz Azije, Hodoljublja itd.

Datum: 03. 06. 2013.


Razred: VII


Nastavno podruje: Knjievnost??

Nastavna jedinica: Ponona ogrlica, Vesna Parun


Tok asa:

Datum: 05. 06. 2013.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Nezavisnosloene reenice

Tip asa: Ponavljanje gradiva

Tok asa:

Nastavnica pita uenike kako se dijele reenice po sastavu? (Proste, proirene i sloene reenice)

Kako se dijele sloene reenice? (zavisnosloene i nezavisnosloene)

Kakve su to nezavisnosloene reenice? (Nezavisnosloene reenice nastaju nizanjem sureenica i njihovim povezivanjem) Kako dijelimo nezavisnosloene reenice? (Sastavne, rastavne, suprotne, iskljune, zakljune)

Nastavnica zatim pie reenice na tabli i proziva uenike da odrede vrste reenica. Na kraju asa nastavnica nagrauje najaktivnije uenike.

IZGLED TABLE:

05. 06. 2013.

kolski rad

Nezavisnosloene reenice

Odredi vrstu nezavisnosloenih reenica:

Neki uenici marljivo ue a neki nee ni na nastavu da dolaze. suprotna

Svi su doli na roendan, samo Amir nije imao vremena. - iskljuna

Kri je sruen, ali nije pao. suprotna

Neki kralj je imao sina i volio ga kao oi svoje. sastavna

Datum: 10. 06. 2013.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Ruka, Mehmedalija Mak Dizdar


Tok asa:

Nastavnica najavljuje dananju nastavnu jedinicu, zatim ispisuje naslov na tabli.

Nastavnica sa uenicima razgovara o Mehmedaliji Maku Dizdaru. (Gdje je roen? Kada? ta je napisao?) Zatim, nastavnica ita pjesmu Ruka. Da li vas se svia pjesma? Nastavnica analizu pjesme poinje od naslova. Naziv pjesme nam neto govori. ta? Koju simboliku nosi pojam ruka? ( Rad, stvaralatvo)

Nastavnica, zatim analizira stih po stih pjesme zajedno sa uenicima. Nakon uraene interpretacije pjesme, nastavnica pita uenike koju poruku prenosi ova pjesma? (Rukama stvaraj i dijeli dobro. Ne uini nita da bi se stidio svojih ruku, odnosno svojih dijela.)

IZGLED TABLE:

10. 06. 2013.

kolski rad

Ruka, Mehmedalija Mak Dizdar

Biljeka o piscu:

Roen je 1917. u Stocu, a umro, 1971. u Sarajevu.

Djela: Modra rijeka, Kameni spava, Ostrva ...

Tema pjesme:

Motivi:

Datum: 12. 06. 2013.


Razred: VI



Nastavna jedinica: Dramatizacija teksta

Tip asa: vjeba

Tok asa:

Datum: 17. 06. 2013.


Razred: V


Nastavno podruje: Jezik

Nastavna jedinica: Reenica

Tip asa: Ponavljanje

Tok asa:

Nastavnica najavljuje uenicima da e danas ponoviti ta su nauili o reenicama. Nastavnica ponavlja gradivo kroz razgovor sa uenicima.

Kako se sporazumjevamo u svakodnevnoj komunikaciji? ( Reenicama)

Da li je bilo koji skup rijei reenica (Bilo koji skup rijei nije reenica.)

Reenica je skup rijei kojim prenosimo neku obavjest, informaciju.

Od ega se sastoje reenice? Kako ih dijelimo po sastavu? (Proste, proste proirene i sloene)

Od ega se sastoje proste reenice? (Od subjekta i predikata.)

Od ega se sastoje proste proirene reenice?(od subjekta, predikata i nekog dodatka)

Nastavnica zatim zadaje uenicima vjebu. Na kraju asa, nastavnica ocjenjuje najaktivnije uenike. Uenici su bili aktivni i dobro su savladali gradivo.

IZGLED TABLE:

17. 06. 2013.

kolski rad

Reenica

Napii prostu reenicu:

Amir spava.

Napii proirenu reenicu:

Amir spava cijeli dan.

Datum: 16. 09. 2013.


Razred: V



Nastavna jedinica: Laarski put, Alija Hasagi Duboanin


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica pita: Kako sve moemo podijeliti knjievna djela? (Epska, lirska i dramska) . Zatim, nastavnica najavljuje da e se danas upoznati sa jo jednim bosanskohercegovakim piscem. Nastavnica izraajno ita kratku pievu biografiju. Zatim, nastavnica ita pripovjetku Laarski put

Nastavnica pita: O emu govori ova pripovijetka?

ta je to motiv? (Motiv je najmanji dio knjivnog djela koji zadrava neko samostalno znaenje u okviru same teme.) Kakvi mogu biti motivi? (Dinamiki i statiki.) Kakvi su to dinamiki a kakvi statiki motivi? Odredi dinamike i statike motive u ovoj prii. Uenici pronalaze dinamike i statike motive u prii. Zatim, uenici odreuju fabulu prie.

Nastavnica zadaje domau zadau: Napisati samostalan rad: Moje prvo putovanje brodom.

IZGLED TABLE:

16. 09. 2013.

kolski rad

Laarski put, Alija Hasagi Duboanin

Tema: Jedan radni dan oca i njegovog sina na brodu.

Motivi: statiki i dinamiki

Fabula:

Mjesto radnje:

Datum: 20. 09. 2013.


Razred: VI



Nastavna jedinica: Prepriavanje po samostalnom planu

Tip asa: Vjeba

Tok asa:

Nastavnica ita narodnu basnu avka i tue perije, zatim razgovara sa uenicima o tekstu.

Nastavnica zatim najavljuje nastavnu jedinicu. ta je prepriavanje? (Prepriavanje je jedan od oblika pripovijedanja). Razlikujemo vie vrsta prepriavanja:1. prepriavanje saimanjem fabule 2. stvaralako prepriavanje 3. detaljno prepriavanje

Nastavnica govori uenicima da svako u svoje sveske prepria basnu avka i tue perije. Nakon 15 minuta, nastavnica proziva uenike da proitaju ta su napisali.

Pred kraj asa nastavnica ponavlja sa uenicima ta su nauili o prepriavanju.

Nastavnica zadaje domai zadatak: Prepriati neki tekst iz itanke 6 koji si proitao.

IZGLED TABLE:

20. 09. 2013.

kolski rad

Prepriavanje po samostalnom planu

Vrste prepriavanja:

prepriavanje saimanjem fabule

stvaralako prepriavanje

detaljno prepriavanje

prepriavanje- rezime

Datum: 23. 09. 2013.


Razred: VI



Nastavna jedinica: Preko Save, Alija Hasagi Duboanin


Tok asa:

Nastavnica je na prethodnom asu najavila interpretaciju pripovijetke za ovaj as te rekla djeci da pripreme biljeke o piscu i da proitaju pripovijetku Preko Save.

Jedan uenik iznosi najbitnije biografske podatke: Alija Hasagi Duboanin je roen u Bosanskom Dubocu 1949. godine. Djela: Brod na vidiku, Vatre na rijeci, Lae na daljine...

Zatim nastavnica sa uenicima razgovara o pripovijetci Preko Save.

Nastavnica zadaje domai zadatak: Opis likova

IZGLED TABLE:

23. 09. 2013.

kolski rad

Preko Save, Alija Hasagi Duboanin

Mjesto radnje: Lijeva obala rijeke Save

Vrijeme radnje: Ljeto

Kompozicija pripovijetke:

Uvod: Nevenov povratak u Bosnu

Zaplet: Neeljeni saputnik

Vrhunac: Djeak osveuje oca

Rasplet: Karaman priznaje da je poraen

Kraj: Gomila naroda se razilazi

Likovi: Karaman i Neven

Datum: 27. 09. 2013.


Razred: VI



Nastavna jedinica: Glagoli

Tip asa: Ponavljanje gradiva

Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica govori uenicima da e danas ponoviti sve to su do sad nauili o glagolima.

ta su to glagoli?(Glagoli su rijei koje odreuju radnju, stanje i zbivanje) Na koja pitanja odgovaraju glagoli? (Glagoli odgovaraju na pitanja: ta neko radi? U kakvom se stanju neko nalazi? ta se dogaa ili zbiva?

Nastavnica zadaje zadatak: U svoje sveske napiite reenicu u kojoj ete upotrijebiti glagole radnje u sva tri lica jednine. Nakon pet minuta, nastavnica proziva dobrovoljca da napie reenicu na tabli.

Koje je osnovno znaenje glagola?(Leksiko znaenje) Koje znaenje glagoli imaju osim leksikog? (Kada se glagoli upotrijebe u reenici onda imaju i gramatiko znaenje) Kojim gramatikim kategorijama se odlikuju glagoli? (Glagoli se odlikuju gramatikim kategorijama: vida, prijelaznosti i stanja)

Uenici su bili aktivni i dobro su savladali gradivo

Nastavnica na kraju asa ocjenjuje najaktivnije uenike.

IZGLED TABLE:

27.09. 2013.

kolski rad

Ja sam igrao lopte, ti si radio zadau a Damir je popravljao auto.

Ja sam sjedila pred kuom, ti si spavao, a Sanja je plakala.

Datum: 30. 09. 2013.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Zapis o zemlji, Mak Dizdar


Tok asa:

Nastavnica u uvodnom dijelu asa razgovara sa uenicima o stecima. (Steci su srednjovjekovni nadgromni spomenici). Zatim nastavnica pita uenike ta znaju o Maku Dizdaru? (Jedan od najveih bosanskohercegovakih pjesnika. Napisao zbirku poezije Kameni spava.)

Nakon toga nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu i interpretivno ita pjesmu Zapis o zemlji.

Nakon itanja nastavnica pristupa interpretaciji pjesme.ta misli pjesnik kada kae da je steak spava koji je naspina? Koja je tema pjesme? U koju vrstu lirske poezije biste svrstali pjesmu Zapis o zemlji? ta pjesnik postie zastarjelim rijeima (arhaizmima) u ovoj pjesmi?

IZGLED TABLE:

30.09.2013.

kolski rad

Zapis o zemlji- Mak Dizdar

rekti- rei

kto ko

pitac onaj koji pita

naspina onaj koji je budan

Datum: 01. 10. 2013.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Suprotne reenice


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa, nastavnica ponavlja sa uenicima prethodno gradivo: ta je sloena reenica? Naini vezivanja prostih reenica u sloenu?

Nastavnica zatim najavljuje nastavnu jedinicu. Nezavisnosloena reenica u kojoj se sadraj jedne sureenice suprotstavlja sadraju druge je suprotna reenica.Veznici: a, ali, nego, no, ve. Sureenice se obavezno odvajaju se zarezom npr. Spremio sam ti ruak, a ti si i dalje ljuta. Zadnjih pet minuta asa nastavnica ponavlja sa uenicima ta su nauili o suprotnim reenicama. Zatim zadaje domai zadatak: Napisati pet suprotnih reenica upotrebljavajui razliite veznike.

IZGLED TABLE:

01. 10. 2013.

kolski rad

Suprotne reenice

Ja radim, a ti ljenari.

Veznici suprotnih reenica: ve, nego, ali, no, a

Nije pokuavala da joj pomogne, ve je gledala da je gurne u propast.

Lijegala je kasno, ali se budila rano.

Voda se nije povukla, nego je nadolazila.

Datum: 03.10.2013.


Razred: VIII



Nastavna jedinica: Poezija Mehmedalije Mak Dizdara


Tok asa:

Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo se ire upoznati sa jednim od najpoznatijih bosanskohercegovackih pjesnika. Taj pjesnik, odnosno njegova poezija vama je ve poznata. Poznata je njegova pjesma Modra rijeka. O kojem pjesniku govorim? (Mehmedaliji Mak Dizdaru) Ko je bio Mak Dizdar? ta znate o njemu? (Roen je u Stocu 1917. godine, a umro 1971. u Sarajevu). Danas emo govoriti o poeziji M. Dizdara. Nastavnica ita pjesmu Zapis o zemlji. Nakon itanja razgovara sa djecom o pjesmi. Kakva je ovo pjesma? Moemo li na osnovu nje dati zakljuak o Dizdarevoj poeziji? Kakva je Dizdareva poezija?

Njegova poezija koristi natpise sa srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika i njihovih natpisa o prolaznosti ivota. Oni izraavaju prepoznatljivu viziju ivota i smrti, oslanjajui se na hrianske i muslimanske gnostike senzibilitete o ivotu kao prelazu izmeu "groba i zvijezda". Cjelokupno pjesnitvo Maka Dizdara, pa i njegov razvojni put, obino se razmatra iz ugla zakljune, krunske zbirke "Kameni spava" iz 1966 godine.

IZGLED TABLE:

03.10.2013.

kolski rad

Poezija Mehmedalije Mak Dizdara

Kameni spava

Modra rijeka

Datum: 07. 10. 2013.


Razred: VIII



Nastavna jedinica: Akcenat (vrste i znakovi akcenta)


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o glasovima, slogovima i rijeima: Koja je najmanja jezika jedinica koja nema samostalno znaenje? (Glas)

Koliko bosanski jezik ima glasova? (30) ta dobijemo udruivanjem glasova u vee jezije cjeline? (Rije) Kako se rijei mogu rastaviti? (Na slogove)

U govoru se obino sluimo jainom i visinom glas. Akcenat je isticanje sloga u rijeima jainom i visinom glasa. U naem jeziku postoje etiri akcenta: dugi silazni, dugi uzlazni, kratki silazni i kratki uzlazni.

Nastavnica vjeba sa uenicima akcenat tako to ih izvodi pred tablu da napiu svoje ime i prezime i akcentuju ga.

IZGLED TABLE:

07.10.2013.

kolski rad

Akcenat (vrste i znakovi)

AKCENAT

UZLAZNI

SILAZNI

DUGI

/

^

KRATKI

\

\\

Datum: 11. 10. 2013.


Razred: V



Nastavna jedinica: Prilozi i prijedlozi


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o vrstama rijei: Koje vrste rijei razlikujemo? (Promjenljive i nepromjenljive) Koje promjenljive vrste rijei? (imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli, brojevi) Koje su to nepromjenljive vrste rijei? (prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici)

Danas emo se upoznati sa nekim nepromjenljivim vrstama rijei a to su prilozi i prijedlozi. Prilozi su nepromjenljiva vrsta rijei koja se najee dodaju glagolima da bi oznaili mjesto, vrijeme, nain, uzrok, namjeru, koliinu. Prijedlozi su nepromjenljive rijei koje slue za izricanje odnosa prema drugim rijeima.

IZGLED TABLE:

11.10.2013.

kolski rad

Prilozi i prijedlozi

Prilozi:

mjesni (gdje? kuda? otkuda? dokle?)

vremenski (kada? otkad? dokad?)

nainski (kako?)

uzroni (zato? zbog ega?)

koliinski (koliko? koliko puta?)

Datum: 14. 10. 2013.


Razred: V



Nastavna jedinica: Veznici, uzvici, rijece


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o nepromjenljivim vrstama rijei: Kojes u to nepromjenljive vrste rijei? ta su prilozi? ta su prijedlozi?

Danas emo se bolje upoznati sa veznicima, uzvicima i rjeicama. Ve ste uili da su to nepromjenljive vrste rijei. ta mislite ta si to veznici i zato se tako zovu? ( Samo ime kae, veznici su rijei koje povezuju rijei ili reenice.) ta bi onda bili uzvici, ta mislite? (Uzvici su nepromjenljive rijei kojima dozivamo nekog, izraavamo osjeaje, raspoloenje)

Rjeice su rijei koje slue za oblikovanje reeninog ustrojstva i za isticanje ili davanje drugaijeg znaenja pojedinim rijeima.

Posljednjih 5 minuta asa nastavnica sa uenicima ponavlja preeno gradivo.

IZGLED TABLE:

14.10.2013.

kolski rad

Veznici, uzvici, rijece

Veznici: i, pa, te, ni, niti, ili, ali, nego, ve, da, dok, ako, iako, mada, premda, makar, jer

Uzvici: ah, a, e, eh, ej, jao, joj, oh, uh, uf

Rijece: da, ne, zar, li, god

Datum: 04. 11. 2013.


Razred: VI


Nastavno podruje: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Vrste filma


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica razgvara sa uenicima o filmu: Da li gledate filmove? Koji film vam je najdrai? Kako biste dali definiciju filma? (Film je vizualna projekcija u pokretu) Da li je film umjetnost? (Da, film je vrsta umjetnosti)

Vjerovatno su vam nekad vai roditelji rekli, kako neki film nije za vas i zabranili vam da ga gledate, a oni su ga gledali? ta mislite zato? (Zato to u nekim filmovima ima scena koje mogu loe utjecati na djecu, npr. nasilje). To su dakle filmovi za odrasle. A koji su to onda filmovi za djecu? ( Cratani filmovi, odnosno animirani filmovi) ta nam to govori? (To nam govori da postoji vie vrsta filma) Nastavnica, zatim najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo se upoznati sa vrstama filma. film se moe podijeliti na vie oblasti, ali osnovna podjela je na: igrani film, dokumentarni film i animirani film. Igrani film je izraz koji se u najirem smislu koristi za svaki film u kojem se koristi ljudska gluma. Zbog koritenja ljudskih glumaca umjesto animiniranih likova igrani film se razlikuje od animiranog filma, a od dokumentarnog filma se razlikuje po tome to ne pokuava neposredno zabiljeiti stvarnost.

Zadnjih 5 minuta asa, nastavnica sa uenicima ponavlja dananju nastavnu jedinicu i zadaje domai zadatak: Pogledati animirani film po vlastitom izboru i napisati utiske o njemu.

IZGLED TABLE:

04.11.2013.

kolski rad

Vrste filma

Igrani film

Animirani film

Dokumentarni film

Datum: 18.11.2013.


Razred: VI


Nastavno podruje: Ortografija

Nastavna jedinica: Pisanje ije/je u glagolskom pridjevu radnom


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o glagolskom pridjevu radnom: Kakvu radnju izriemo glagolskim pridjevom radnim? Kako se tvori gl. pridjev radni? Koju slubu moe imati glagolski pridjev radni?

Zatim, nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu:U glagolskim pridjevu radnom vrlo su este neke glasovne promjene, zbog ega pisanje i izgovaranje glagolskog pridjeva radnog moe biti zbunjujue. Sigurno ste se nekad zapitali da li je ispravno voljeo od voljela ili volio? Danas emo ukloniti te nedoumice, naa dananja nastavna jedinica je pisanje ije/je u glagolskom pridjevu radnom.

U gl. pridjevu random imamo glas.promjenu koju nazivamo promjena l u o, pa tako imamo htjela ali muki rod glasi htio, smjela- smio. Tako imamo kod glagola ija se osnova zavrava na je, nastalo od jata (ivjeti, htjeti), u mukom rodu jednine ispred samoglasnika o, umjesto oekivanog je, javlja se samoglasnik i (htjeti- htio, ivjeti- ivio

IZGLED TABLE:

18.11.2013.

kolski rad

Pisanje ije/je u glagolskom pridjevu random

STANDARDNO: NESTANDARDNO

htio htjeo

elio eljeo

pocrvenio pocrvenjeo

volio voljeo

Datum: 02.12.2013.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Vanjka Antun Pavlovi ehov


Tok asa:

Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu, zatim interpretativno ita priu. Nakon itanja nastavnica u najkraim crtama iznosi biografske podatke o A. P. ehovu.(Roen je 1860. a umro 1904. Ruski novelista i dramatiar. Djela: arene prie, ovjek u futroli, O ljubavi, Tri sestre, Ujka Vanja, Galeb. Nastavnica, zatim razgovara sa uenicima o tekstu: esta tema ehovljevih pria je nesreno djetinjstvi, ta od ovoga moemo prepoznati u njegovoj prii Vanjka? Ima li u prii lirskih raspoloenja? Zaim ezne Vanjka? Zatim nastavnica razgovara sa uenicima o brizi drutva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se brinu sami o sebi?

Nastavnica zadaje domai zadatak: Saznajte gdje i kako danas ive djeca bez roditeljskog staranja i napiite sastav na tu temu.

IZGLED TABLE:

02. 12. 2013.

kolski rad

Vanjka, A. P. ehov

Nepoznate rijei:

ikona- slika sveca

kalfa- zanatski pomonik

kadril- vrsta plesa

pud- mjera za teinu

filc- presovani material od vlakana za izradu cipela, eira i sl.

Datum: 16. 12. 2013.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Objekatska reenica


Tok asa:

Nastavnica u uvodnom dijelu asa ponavlja sa uenicima ve usvojeno znanje o sloenim reenicama: Kako dijelimo sloene reenice? (Na zavisnosloene i nezavisnosloene) Koje su to nezavisnosloene reenice? (Sastavne, rastavne, suprotne, iskljune, zakljune) Koje su to zavisnosloene reenice?(Subjekatske, predikatske, objekatske, atributske, prilokoodredbene)

Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu. Danas emo obraditi objekatske reenice. Objekatske reenice su zavisne reenice koje vre funkciju objekta (pravog) u sloenoj reenici. Dijele se na: izrine i zavisnoupitne. Izrine reenice iziu ili iskazuju sadraj glagola miljenja, opaanja, govorenja i osjeanja iz glavne reenice. Veznici izrinih reenica su: da i kako. Zavisnoupitne reenice nastaju pretvaranjem upravnog u neupravni govor. Veznici ovih reenica su: da li, kuda, kada, zato, gdje, kako, ta itd.

Zadnjih 5 minuta asa, nastavnica sa uenicima ponavlja dananju nastavnu jedinicu i zadaje domai zadatak: Napisati deset objekatskih reenica sa razliitim veznicima.

IZGLED TABLE:

16.12.2013.

kolski rad

Objekatska reenica

On misli | da e upisati medicinsku kolu.

Milan me upitao kako sam uradila test.

Milica me upitala da li u ii u bioskop.

Datum: 11.02. 2014.


Razred: VII


Nastavno podruje: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Novine ili tisak - historijski razvoj u BiH


Tok asa:

Nastavnica u uvodnom dijelu asa ponavlja sa uenicima ve usvojeno znanje o medijima i vrstama medija: ta su mediji? Koje vrste medija poznajete? ta su tiskani mediji i koje vrste tiskanog medija poznajete? Vrste novine? (dnevne novine, sedmine novine, asopisi...)

Nastavnica najavljuje nastavnu jedinici: Danas emo se upoznati sa historijskim razvojem novina u BiH.

Novine su najstariji i najraireniji medij na svijetu. Prve novine u Evropi nastale su 1605. godine u Belgiji. I uprkos tome to je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina komunikacije, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu, u komunikaciji. Iako je jo 1850. godine poeo izlaziti prvi bosansko-hercegovaki knjievni asopis Bosanski prijatelj, poeci tampanog novinarstva u Bosni i Hercegovini vezani su za otvaranje prve moderne tamparije u Sarajevu, Sopronove peatnje (kasnije Vilajetske, prvo peatnje, pa onda tamparije), 1866. godine. Sa otvaranjem te tamparije, 7. aprila 1866. godine, pojavljuje se Bosanski vjestnik, prvi bosansko-hercegovaki list u klasinom smislu rijei. Skoro u isto vrijeme kad i Bosanski vjestnik, 18. maja 1866. godine, poinje izlaziti list Bosna, zvanini list Bosanskog vilajeta. Nastavnica pred kraj asa ponavlja sa uenicima dananju nastavnu jedinicu.

IZGLED TABLE:

11.02.2014.

kolski rad

Novine ili tisak- historijiski razvoj u BiH

Bosanski prijatelj- 1850. godine

Bosanski vijesnik- 1866. godine

Bosna 1866. godine.

Datum: 18.02.2014.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Niko i Nita, Alija Isakovi


Tok asa:

Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo obraditi jednu zanimljivu priu, koju je napisao vama ve poznati bosanskohercegovaki pisac Alija Isakovi. To je pria koja se zove Niko i Nita.

Nastavnica ponavlja sa uenicima ta znaju o Aliji Isakoviu.( Roen u Stocu, 1932. godine, umro u Sarajevu 1997. Djela: Sunce o desno rame, Semafor)

Zatim, nastavnica interpretativno ita priu Niko i Nita. Nakon itanja nastavnica razgovara sa uenicima o tekst: Zato se pria zove Niko i Nita (Pria se zove tako zbog djeaka koji je ivio u domu i zvao se Niko i Nita) Gdje se odvija radnja ove prie? (U domu) Kos u bili stanari doma? (Djeca koja nisu imala roditelja) Ko je glavni lik ove prie? (Djeak Niko i Nita) Kako je izgledao Niko i Nita? Kako se ponaao? Kakav je bio djeak Krakono? Uporedite ga sa djeakom Niko i Nita!

Nastavnica zadaje domau zadau: Odredite kompoziciju prie!

IZGLED TABLE:

18.02.2014.

kolski rad

Niko i Nita, Alija Isakovi

Tema: ivot djeaka Niko i Nita u domu.

Likovi: Niko i Nita, Krakonoa

Datum: 03.03.2014.


Razred: VIII



Nastavna jedinica: Padei- sistematizacija


Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima ve usvojeno znanje o padeima: Koliko padea ima na jezik?( Na jezik ima sedam padea) Koji su padei u naem jeziki?(nominativ, genitive, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ) Kako dijelimo padee?( zavisni i nezavisni) Koji su zavisni a koji nezavisni? Zato ih zovemo zavisno, odnosno nezavisni? Kakose zove podjela kroz padee? (Deklinacija)

Nominativ je pade imenovanja (tko? to?).U reenici je subjekt (vritelj radnje) ili dio imenskog predikata. Genitiv je zavisan pade koji najee oznaava pripadnost, poreklo ili deo neega, a moe imati i druga znaenja. Dobijamo ga na pitanje koga? ili ega?. Moe se upotrebiti s predlozima ili bez njih. Akuzativ odgovara na pitanje koga? (za ivo) ili to? (za neivo) vidim. Obino izrie predmet glagolske radnje.

Posljednjih 5 minuta asa nastavnica ponavlja sa uenicima dananju nastavnu jedinicu.

IZGLED TABLE:

03.03.2014.

kolski rad

Padei- sistematizacija

N vojnik - vojnici

G vojnika- vojnika

D vojniku- vojnicima

A vojnika- vojnike

L vojniku- vojnicima

I vojnikom- vojnicima

Datum: 10.03.2014.


Razred: VII



Nastavna jedinica: Portet (opis lika)

Tip asa: Usmena vjeba

Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica najavljuje pismenu vjebu za sljedei as ija tema e biti portret, odnosno opis lika. Zatim, nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o portretu, odnosno opisu lika: Kakav moe biti opis lika? (Vanjski i unutranji) ta podrazumjeva vanjski a ta unutranji opis lika? (Vanjski opis lika podrazumijeva opis fizikih osobina, a umutranji opis lika podrazumijeva opis psihikih osobina.)

Nastavnica zatim ita opis majke iz djela Zastidio se majke, Ivana Cankara. Zatim razgovara sa uenicima o tekstu: Kako izgleda majka? Kakve su njene fizike osobine? ta sve spada pod fiziki izgled?( Izgled glave, tijela, ruku, odjee...) ta spada pod unutranji izgled? (osjeanja, karakterne odobine lika, odnos prema drugim likovima, nain govora, boja glasa...) Koje su unutranje osobine majke u ovoj prii?

U opisivanje, pored fizikih osobina, vano je prikazati postupke, ponaanja lika u odreenim situacijama, jer tad prikazujemo i njegove psihike/unutranje osobine.

U zavrnom dijelu asa nastavnica zadaje domai zadatak, kao pripremu za pismenu vjebu: Napisati sastav na temu: Dobroduni susjed.

IZGLED TABLE:

10.03.2014.

kolski rad

Portret(opis lika)

Kakav moe biti?

Hod: brz, siguran, lagan, nervozan, dostojanstven, sitan...

Glava: duguljasta, okrugla, uzdignuta, mudra...

Kosa: crna, plava, bujna, kovrdava, sijeda, kratka, rijetka, gusta...

elo: visoko, vedro, natmureno, nisko, naborano...


Razred: VI



Nastavna jedinica: Pluskvamperfekt

Tip asa: Ponavljanje

Tok asa:

U uvodnom dijelu asa nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo ponoviti ta ste nauili o pluskvamperfektu.

Koje vrijeme iskazujemo pluskvamperfektom? (Pluskvamperfektom iskazujemo pretprolo vrijeme) Kako tvorimo pluskvamperfekt?(Pluskvamperfekt tvorimo od perfekta ili imperfekta pomonog glagola bit ii glagolskog pridjeva radnog. Tvori se obino od svrenih glagola a rjee od nesvrenih.) Kakva radnja se izrie pluskvamperfektom?(Pluskvamperfektom se izrie radnja koja se desila u prolosi prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.

Nastavnica zadaje vjebu: Sljedee reenice napisati u pluskvamperfektu: Prije nego to sam poela uiti, uplaila sam se gradiva. Djed nije imao svesku i olovku, pa nije ni pisao zadau. Dok sam sluala nastavnika, malo sam se opustila. Kad otvorih knjige, nestalo je moga straha od uenja.

Nakon 15 minuta, nastavnica proziva uenike da napiu reenice na table. Na kraju asa, nastavnica ocjenjuje aktivne uenike.

IZGLED TABLE:

27.03.2014.

kolski rad

Pluskvamperfekt

Prije nego to sam poela uiti, bila sam se uplaila gradiva.

Djed ne bijae imao svesku i olovku, pa nije ni pisao zadau.

Dok sam sluala nastavnika, bila sam se malo opustila

Kad otvorih knjige, bijae nestalo moga straha od uenja

Documents

Dnevni staziranja.docx