DIZALICAMA TOPLINE - zagrebacka-zupanija.hr · pomoćni sustav. Dizalice topline, pojed-nostavljeno, rade na istom principu kao i klima uređaji. Koriste vodu iz triju bunara. Vodi

Broj 53 • lipanj 2012. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Udruge

Školstvo

Županija nagradila najbolje učenike

str. 20-21

str. 16-17

Crveni križ dobio interventne timove

DIZALICAMA TOPLINE DO MANJIH TROŠKOVA

U Lužnici obilježen Energetski dan str. 2-3Gospodarstvo str. 9

Uspostavljen One stop service centre

2 BROJ 53 | LIPANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA LIPANJ 2012. | BROJ 53

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: V Broj: 53, lipanj 2012.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

nalazimo se u intenzivnom razdoblju prije godišnjih od-mora. Osjeća se to na sva-kom koraku. Zakazuju se sa-stanci, skupštine, nadzorni odbori, upravna vijeća, ali i razne manifestacije, prosla-ve i smotre. Već tradicionalno, održan je prijem za najbolje učenike i mentore s područja županije koji su na državnim natjecanjima ostvarili vrhun-ske rezultate. Gospodarsko vijeće HGK - Komore Zagreb održa-lo je tematsku sjednicu o aktulanom stanju gos-podarstva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Ne-gativan trend realne gospodarske aktivnosti bilježi RH, dok je u Zagrebačkoj županiji situaci-ja nešto povoljnija, posebno u dijelu prerađivač-ke industrije, trgovine i turizma (za sektor turizma Županija je raspisala natječaj za dodjelu subven-cija za unapređenje poslovanja i kvalitete usluga turističkih objekata). Županija i ove godine po-tiče korištenje obnovljivih izvora energije, pa je, između ostalih mjera, osigurano sufinanciranje postave solarnih kolektora. Kako bi što brže i kva-litetnije bili na usluzi potencijalnim investitorima, Županija je u sklopu EU projekta “Razvoj investi-cijskog okruženja” potpisala operativni sporazum za osnivanje One-stop-service-centra (OSSC). Ovim sporazumom Regionalna razvoja agencija postaje središnje koordinativno tijelo centra pre-ma postojećim i potencijalnim investitorima.HGK - Komora Zagreb u Jastrebarskom je organi-zirala tradicionalnu akciju “Kupujmo hrvatsko”, a u Hrvatskom Leskovcu su uručena priznanja najbo-ljim županijskim vinarima. U Svetom Ivanu Zelini održana je 44. izložba vina kontinentalne Hrvat-ske, održan je i Energetski dan županije u organi-zaciji Regionalne energetske agencije sjeveroza-padne Hrvatske, izložba konja u Vrbovcu i Kloštru Ivaniću, otvorena je poučna staza u općini Klinča Sela, upriličena predaja vatrogasnih vozila, odr-žani sportski susreti darivatelja krvi, smotra KUD-ova...

Dragi čitatelji, ugodan godišnji odmor

Vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec

IMPRESSUM

TEMA BROJATEMA BROJA

U PRIGODI EUROPSKOG TJEDNA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE U LUŽNICI ODRŽAN ENERGETSKI DAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Tijekom zime se griju, a ljeti hladegeotermalnim dizalicama topline

Kao preduvjete pokretanja energetskih projekata, Županija je donijela “Strategiju održivog korištenja energije” i “Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije” Duhovno-obrazovni centar Marijin

Dvor - Lužnica (barokni dvorac i dom za umirovljene časne sestre) ljeti

se grije, a zimi hladi geotermalnim dizalicama topline. Postavljene su u sklopu projekta “Ze-leni dvorac Lužnica”, a prema prvim izračunima u prošloj sezoni grijanja su, zamijenivši prirodni plin, donijele uštedu od oko 200.000 kuna, dok je emisija ugljičnoga dioksida, koji nastaje pri sagorijevanju plina, smanjena za oko 50 tona.

U sklopu Europskog tjedna održivog korištenja energije u Lužnici je, u organizaciji Žu-panije i Regionalne energetske agencije sjeve-rozapadne Hrvatske (REGEA), održan Ener-getski dan. Predstavljeni su tom prigodom projekti energetske učinkovitosti koji se reali-ziraju na prostoru županije. Među njima, kao jedan od ambicioznijih, istaknut je “Master

plan javne rasvjete”. Radi se o smjernicama za gradnju, odnosno rekonstrukciju postojeće javne rasvjete u gradovima i općinama župa-nije, odnosno plan će opisati postojeće stanje i dati odgovor na pitanje što učiniti da se smanji

svjetlosno zagađenje. Nakon njegove izrade, projektiranje rasvjete (što obuhvaća rekon-strukciju postojeće i gradnju nove) planira se sufinancirati sredstvima EU fonda “Ele-na”, dok bi se sama gradnja (rekonstrukcija) financirala novcem strukturnih fondova. Uz ovaj, Županija i REGEA zajedno rade i na projektima

“Zelena energija za Zagrebačku županiju”, ko-jim se želi povećati korištenje energije šumske biomase, “Gospodarenje energijom u škola-ma Zagrebačke županije”, kojim se postojeći energenti u kotlovnicama zamjenjuju bioma-som (drvnom sječkom, peletama) te projektu

Kotlovnica na prirodni plin, kojim se Du-hovno-obrazovni centar Marijin Dvor - Lužnica grijao do uvođenja dizalica to-pline, sada služi samo kao (zatreba li) pomoćni sustav. Dizalice topline, pojed-nostavljeno, rade na istom principu kao i klima uređaji. Koriste vodu iz triju bunara. Vodi koja ulazi u dizalice oduzima se to-plina te se pothlađena ponovno vraća u bunare. - Dizalice topline štede energiju te smanju-ju emisiju štetnih plinova - naglašava Ivan Pržulj, voditelj REGEA-inog Odjela za su-stavno gospodarenje energijom. U Lužnici su za njihovo korištenje prenamijenjene dvije kotlovnice. Osim za grijanje, odno-sno hlađenje, služe i za pripremu potrošne tople vode, za koju se koristi i već ranije postavljeni solarni kolektorski sustav. U projekt “Zeleni dvorac Lužnica” utroše-no je 900.000 kuna, od čega su 400.000 za-jedno osigurali Županija i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. - U planu je i ugradnja 30 kilovoltnog fo-to-naponskog sustava, nakon čega će ovaj centar biti potpuno energetski neovisan - kaže Pržulj.

Energetska neovisnost

Inicijatorica postavljanja dizalica topline, časna sestra Miroslava Bradica, do kraja prošle godine upraviteljica Centra, sada vrhovna glavarica Družbe sestara milosrd-nica sv. Vinka Paulskog, kaže da je na ide-ju došla za obilaska samostana u Buškom Blatu (BiH), gdje je takav sustav već bio postavljen. - Park koji okružuje dvorac prirodno je dobro. Mislile smo na njegovu budućnost i ovim smo sustavom smanjile isijavanje stakleničkih plinova. A kako više ne kori-stimo plin, čiju smo potrošnju u sezoni gri-janja plaćale i do 40.000 kuna mjesečno, sada ćemo ostvariti i osjetne financijske uštede - kaže č.s. Miroslava Bradica.

Smanjenje stakleničkih plinova

U prošloj sezoni grijanja dizalice topline su donijele uštedu od oko 200.000 kuna, dok je emisija ugljičnoga dioksida smanjena za oko 50 tona

Jednim od trenutačno

ambicioznijih projekata energetske učinkovitosti istaknut je “Master plan javne

rasvjete”

“I ja mogu imati solarne kolektore”, kojim se kućanstvima sufinancira ugradnja solarnog kolektorskog sustava (vidi str. 4) .

- Među prvima smo donijeli ključne strateš-ke dokumente, “Strategiju održivog korištenja energije” i “Program energetske učinkovi-tosti u neposrednoj potrošnji energije”, kao preduvjete pokretanja energetskih projekata - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da je Županija ključ svog budućega gospodarskog razvoja prepoznala upravo u energetici. Go-voreći o zelenim projektima, najavio je da će se tijekom ove godine izraditi “Program i plan proizvodnje, te korištenja biogoriva za prije-voz”. Posebno je naglasio pristupanje jedinica lokalne samouprave “Sporazumu gradonačel-nika”, inicijativi Europske komisije čiji je cilj

do 2020. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto. Akcijskim planom, koji su usvoji-li potpisnici sporazuma, definirane su mjere za povećano korištenje upravo obnovljivih izvora energije.

Planira se i ugradnja foto-naponskog sustava

Energetske projekte na području županije provodi REGEA

Moramo biti svjesni da se prema energiji više nikada ne smijemo neodgovorno ponašati (dr. sc. Julije Domac, di-rektor Regionalne energetske agencije)

U Lužnici se organiziraju seminari, kulturna događanja, duhovne obnove...


SKUPŠTINA

Nužno je primijeniti modeljavno-privatnog partnerstva

DEN

IS TOVERN

IĆ (HN

S)

Često gledamo oko sebe i nismo zadovoljni onime što vidimo. Želimo pravednije odnose u društvu, želimo prosperitet sredine u kojoj živimo, kvalitetniji život svih nas. Da bi se te pozitivne promjene i dogodile, nije dovoljno samo promatranje i komentiranje. Potrebno je aktivno sudjelovanje u tim procesima i konkretan rad na promjenama. Upravo to omogućuje mi djelovanje u politici.

U politici sam...

profesor fizike sa zvanjem mentorazaposlen kao učitelj fizikerukometni djelatnik, sportašoženjen, otac dvoje djece

ZAGREBAČKA ŽUPANIJARAsPIsUJE

JAVNI NATJEČAJ

I. Predmet natječajaPredmet ovog natječaja je sufinanciranje troškova projekata nabave i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (u tek-stu: OIE) u 50 kućanstava na području Zagrebačke županije u 2012. godini.Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima bit će sufinancirani nepovratnim nov-čanim sredstvima u obliku vrijednosnog kupona u iznosu od 40%, odnosno do najvećeg iznosa od 12.000 kn po kućanstvu, uključujući stopu PDV-a. Nepovratna novčana sredstva u obliku vrijednosnog kupona će se isplaćivati za troškove nabave i ugradnje opreme su-stava za korištenje obnovljivih izvora energije nastalih nakon datu-ma objave zaključka župana o subvenciji nabave i ugradnje solarnih kolektora.Pod sustavom za korištenje obnovljivih izvora energije smatra se so-larni kolektorski sustav za pripremu potrošne tople vode i dogrijava-nje objekta (zgrade, kuće, stambene jedinice i dr.) koji se sastoji od minimalno sljedećih komponenti:• solarnog kolektora;• toplinskog spremnika PTV;• potrebne ugradbene opreme (montažna konstrukcija, pribor, auto-matika, cirkulacijska pumpa, ne uključujući cijevni razvod tople vode do izljevnih mjesta ili potrošača, kao i cijevni razvod grijanja i pripa-dajućih grijaćih tijela unutar objekta).

II. Korisnici sredstava Pravo na korištenje sredstava Zagrebačke županije mogu ostvariti fizičke osobe koje imaju izgrađeni objekt stavljen u funkciju stano-vanja na području Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: korisnici sredstava).

III. Uvjeti kojima podnositelj prijava mora udovoljavatiPodnositelji prijave moraju udovoljavati sljedećim uvjetima:• punoljetna, fizička osoba koja ima prijavljeno prebivalište ili boravi-

šte na adresi objekta na kojem se planira ugradnja sustava za OIE, a koji se nalazi na području Zagrebačke županije;

• posjeduje dokaz o vlasništvu nad izgrađenim objektom na koji pla-nira ugradnju sustava za OIE;

• posjeduje odgovarajući akt kojim se dopušta građenje za izgrađeni objekt na koji se planira ugradnja sustava za OIE;

• da će ugraditi sustav za korištenje OIE koji će biti zasebna funkcijska cjelina i koji će se sastojati iz svih potrebnih tehničkih komponenti navedenih u točki 1. ovog pravilnika. Sustav mora ostati u trajnom vlasništvu prijavitelja minimalno 5 godina.

IV. Potrebna dokumentacija Podnositelji prijava dužni su dostaviti sljedeću dokumentaciju:• potpisan i cjelovito popunjen obrazac za podnošenje zahtjeva za

sufinanciranje nabave i ugradnje sustava za korištenje OIE;• presliku osobne iskaznice prijavitelja (obostrana preslika) ili uvje-

renje o prebivalištu prijavitelja ne starije od 30 dana, kao i presliku osobne iskaznice (obostrana preslika) ili uvjerenje o prebivalištu ne starije od 30 dana za sve ukućane upisanih u obrascu;

• preslika vlasničkog lista za izgrađeni objekt na koji se planira ugrad-nja sustava za korištenje OIE;

• dokaz o posjedovanju legalno izgrađene građevine (zgrade) na koju se planira ugradnja sustava. Kao dokaz o legalno izgrađenoj građevini može se priložiti:

o preslika vlasničkog lista s upisanom građevinom temeljem uporabne dozvole (bez tereta da uporabna dozvola nije prilo-žena), ili

o izvršna dozvola za građenje građevine (građevinska dozvola, potvrda glavnog projekta, rješenje o uvjetima građenja ili rješe-nje o izvedenom stanju), ili

o potvrda da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. go-dine;

• suglasnost suvlasnika (potpisana izjava suglasnika o suglasnosti iz-gradnje sustava na objektu u zajedničkom vlasništvu);

• druga dokumentacija na zahtjev Županije.Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili ovjerenoj preslici ne starija od 30 (slovima: trideset) dana od dana javne objave natječaja (izuze-tak preslika građevinske dozvole i osobne iskaznice).

V. Kriterij za odabir prijava Postupak i način ocjenjivanja propisan je u članku 6. Pravilnika za provedbu projekta “Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba - I ja mogu imati solarne kolektore” u Zagrebačkoj županiji u 2012. godini, koji je objavljen na internetskoj stranici Zagrebačke županije.

VI. Način dostave, datum, vrijeme i mjesto dostave prijavaPrijava se dostavlja u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici s nazi-vom i adresom ponuditelja, na adresu:Zagrebačka županijaVukovarska 72/V.10000 Zagreb uz naznaku: “Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u 2012. godini“ - Ne otvaraj

Natječaj je otvoren od 16. lipnja 2012. do zaključno 20. srpnja 2012.

Nepotpune ponude, ponude dostavljene nakon isteka navedenog roka, kao i ponude koje se ne odnose na predmet natječaja, neće se razmatrati.

VII. Obrada prijavaPregled prijavljenih stambenih objekata/građevina provest će djelat-nici Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, kao i bodovanje prijava. Djelatnici agencije obići će sve prijavljene objekte na natječaju koji zadovoljavaju uvjete iz točke 3. i točke 4. ovog na-tječaja te izraditi zapisnik o provedenom pregledu prijavljenih stam-benih objekata kojim će se utvrditi usklađenost upisanih vrijednosti u Prijavnom obrascu sa zatečenim stanjem. Zapisnik o provedenom pregledu stambenih objekata sadržavat će opis zatečenog stanja, stvarne vrijednosti zatečenog objekta te foto-dokumentaciju objekta, sustava grijanja i sustava pripreme potrošne tople vode. REGEA će na temelju zapisnika i kompletne dostavljene dokumentacije donijeti prijedlog liste prednosti u skladu s kriterijima bodovanja definiranim u članku 6. Pravilnika.Pregled građevine, prijava i sastavljanje zapisnika o provedenom pregledu stambenih objekata bit će dovršeno roku od 30 dana od dana zatvaranja javnog poziva.

VIII. Odabir korisnika sredstava Obrađene prijave sa zapisnicima i kompletnom dokumentacijom REGEA će dostaviti Povjerenstvu za odabir korisnika projekta u Zagrebačkoj županiji na javnom natječaju “Poticanje korištenja ob-novljivih izvora energije kod fizičkih osoba - I ja mogu imati solar-ne kolektore” u 2012. godini (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), koje će iste razmotriti i utvrditi prijedlog zaključka o subvenciji nabave i ugradnje solarnih kolektora, a koji donosi župan. Povjerenstvo se sastoji od predstavnika Županije i REGEA-e, a ime-nuje ga župan.Na temelju zaključka župana sklapa se ugovor o sufinanciranju izme-đu Zagrebačke županije s jedne strane, te fizičke osobe (korisnika) s druge strane.Ukupan broj korisnika sredstava može se promijeniti sukladno ras-položivim financijskim sredstvima. Sufinancirat će se ona kućanstva koja ostvare veći broj bodova.

IX. Isplata sredstava Nepovratna novčana sredstva/subvencija će se isplaćivati za troško-ve nabave i ugradnje opreme sustava za korištenje obnovljivih izvora energije nastalih nakon datuma javne objave zaključka župana.Nepovratna novčana sredstva/subvencije realiziraju se isključivo pu-tem vrijednosnog kupona kao instrumenta plaćanja pri nabavi su-stava. Nepovratna novčana sredstva se dodjeljuju uz uvjet dostave cjelovitog Zahtjeva za isplatu sredstava. Zahtjev za isplatu sredstava podnosi pravna osoba kod koje su ko-risnici sredstava ostvarili subvenciju putem vrijednosnog kupona. Zahtjev za isplatu sredstava pravne osobe obavezno mora sadržavati sljedeću dokumentaciju:• ispostavljen račun za opremu i ugradnju sustava (original ili ovje-

rena kopija) s jasno naznačenim iznosom subvencije Zagrebačke županije;

• cjelovito popunjen i ovjeren original vrijednosnog kupona;• ovjeren zapisnik ovlaštenog izvođača radova da je sustav ugrađen

prema shemi proizvođača na građevini koja je navedena u prijavi (ovjerava ga i izvođač i naručitelj radova).

Zahtjev za isplatu sredstava dostavlja se u pisanom obliku, u zatvore-noj omotnici s nazivom i adresom pravne osobe, na adresu:Regionalna energetska agencija sjeverozapadne HrvatskeAndrije Žaje 1010000 Zagreb uz naznaku: Zahtjev za isplatu sredstava - Solari 2012.,svakog radnog dana u terminu od 9 do 15 sati.Rok za realizaciju vrijednosnog kupona kao instrumenta plaćanja bit će vidljivo naznačen na vrijednosnom kuponu. Zahtjevi za isplatu

sredstava u kojima se bude nalazio vrijednosni kupon s isteklim ro-kom za realizaciju neće se sufinancirati. Nerealizirani vrijednosni kuponi moraju se, uz pisanu izjavu o odu-stajanju, vratiti Zagrebačkoj županiji kako je navedeno u članku 10. Ukoliko se isti ne vrati Županiji u navedenom roku, korisnik sredsta-va gubi pravo sufinanciranja sustava za korištenje OIE u sljedeće tri godine, ne računajući godinu u kojoj je natječaj raspisan. Vrijednosni kupon neće se priznavati kao instrument plaćanja nakon navede-nog datuma roka valjanosti koji će biti naznačen na vrijednosnom kuponu.Proces ugradnje mogu nadgledati i pratiti stručnjaci iz REGEA-e , kojima je odabrani korisnik sredstava dužan dati na uvid svu doku-mentaciju propisanu natječajem. Djelatnici REGEA-e izvršit će oče-vid instalacije nakon zaprimljenog zahtjeva za povrat sredstava od pravne osobe i izraditi zapisnik o provedenom očevidu kojim će se utvrditi činjenično stanje. Ukoliko se uoči nedostatak u instalaciji ili bilo koja nepravilnost, Županija zadržava pravo neisplate novčanih sredstava. U slučaju nepravilnosti, uputit će dopis na pravnu osobu koja je predala zahtjev za povrat sredstava i na fizičku osobu (kori-snika sredstava) koja je iskoristila vrijednosni kupon kod iste pravne osobe te zatražiti dostavu izjave pravne osobe o uočenim nedosta-cima uz definiranje ograničenog vremenskog perioda za otklanjanje nedostataka sustava.

REGEA je dužna u roku od 20 dana od dana zaprimanja zahtjeva za povrat sredstava obaviti očevid instalacije te izraditi zapisnik o pro-vedenom očevidu. Nakon provedenog očevida i ustanovljavanja činjeničnog stanja REGEA je dužna svu dokumentaciju vezanu uz predmet dostaviti Zagrebačkoj županiji na adresu Upravnog odjela za gospodarstvo. Zagrebačka županija je dužna u roku od 10 dana od dana primitka potpunog predmeta od REGEA-e, a prema izno-sima navedenim u vrijednosnom kuponu, na navedeni žiro račun pravne osobe isplatiti novčana sredstva. Ukoliko odabrani korisnik sredstava ne ugradi sustav za korištenje OIE te ne preda zahtjev za isplatom sredstava sa svom potrebnom dokumentacijom unatoč potpisanom ugovoru o sufinanciranju između Županije i korisnika, a nije dostavio niti izjavu o odustajanju kojom pravda nemogućnost ugradnje, gubi pravo na sudjelovanje u natječajima sufinanciranja sustava OIE Zagrebačke županije u iduće 3 (slovima: tri) godine, ne računajući godinu u kojoj se prijavio.

X. Odustajanje od postupka sufinanciranjaAko korisnik sredstava želi odustati od izgradnje sustava za korište-nje OIE, obavezan je o tome pisano obavijestiti Županiju i vratiti ne-realizirani vrijednosni kupon prije isteka roka za predaju zahtjeva. Županija će takvom prijavitelju omogućiti prijavljivanje na idućim natječajima za sufinanciranje izgradnje sustava OIE bez ograničenja. Izjavu o odustajanju od sudjelovanja u natječaju, zajedno s nereali-ziranim vrijednosnim kuponom, korisnik sredstava dostavlja na slje-deću adresu:Zagrebačka županijaUpravni odjel za gospodarstvoVukovarska 72/V.10000 Zagreb uz naznaku: Izjava o odustajanju od sudjelovanja u natječaju/Povrat vrijednosnog kupona - Solari 2012.,svakog radnog dana u vremenu od 9 do 15 sati.

XI. Ostale informacijeOvaj natječaj će biti objavljen na službenim Internet stranicama Zagrebačke županije (www.zagrebacka-zupanija.hr) i Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (www.regea.org). Dostavljanjem dokumentacije na ovaj natječaj, korisnik sredstava daje odobrenje Zagrebačkoj županiji da osnovne podatke o podno-sitelju prijava i o ponuđenom projektu objavi na službenim Internet stranicama Zagrebačke županije te drugim izvještajima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na sljedećim lokacijama:Internet adresa: www.regea.org/natječaj-ZZ2012,Info telefon: 01/3098 315,e-pošta: [email protected],ili u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, Vukovarska 72/V., 10000 ZagrebInternet adresa: www.zagrebacka-zupanija.hr Info telefon: 01/6009 475

KLASA: 306-02/12-01/08UR.BROJ: 238/1-10-12-06

Zagreb, 15. lipnja 2012.

ZA sUfINANcIRANJE PRoJEKTA “PoTIcANJE KoRIŠTENJA oBNoVLJIVIh IZVoRA ENERGIJE Kod fIZIČKIh osoBA - I JA moGU ImATI soLARNE KoLEKToRE” U ZAGREBAČKoJ ŽUPANIJI U 2012. GodINI

Kao prosvjetnom djelatniku, težište mojih aktivnosti u Županijskoj skupštini je na obrazovanju i soci-

jalnoj politici. No, moje se djelovanje od-nosi na cjelokupnu aktivnost Županije, jer bez pravilnog korištenja svih resursa i ra-zvoja gospodarstva, bez pravednog raspo-laganja zajedničkim dobrima, niti školstvo niti socijalna politika neće zadovoljavati potrebe građana - govori vijećnik Tovernić. Dodaje da mu je obveza ukazivati na sva-ku mjeru i odluku za koju smatra da neće pridonijeti dobrobiti stanovnika županije, odnosno predlagati ideje i poteze koji će dovesti do napretka i pravednijih odnosa u sredini u kojoj živimo.

- Nadam se da tu svoju ulogu i ispunja-vam - naglašava.

U Zagrebačkoj županiji, dodaje vijećnik Tovernić, a prije svega na području na koje-mu i sam živim, nisu zadovoljeni potrebni životni standardi stanovništva. Zbog toga treba poticati javno-privatno partnerstvo pri gradnji škola i dvorana te zadovoljava-nja ostalih javnih potreba. Također, potreb-no je pojednostaviti proceduru te ubrzati moguća ulaganja, odnosno ulagačima koji stvaraju nove vrijednosti, a prije svega i nova radna mjesta, smanjiti troškove.

Rad Skupštine u proteklom trogodišnjem mandatu ocjenjuje na osnovi rezultata cije-le županije, a oni, kaže, nisu najbolji.

- Politika je mjerljiva, a Zagrebačka žu-panija u zadnje tri godine ima drugi naj-veći porast nezaposlenih u RH. Pokazatelj

je to nedovoljnog ili pogrešnog ulaganja u preduvjete za razvoj gospodarstva te iskorištavanja naših potencijala. Previše se daje za subvencije, previše za dona-cije, a nedovoljno ulaže u znanje i investicije. Također, nedovolj-na je iskorištenost EU fondova. Nadalje, ulaganja u školstvo, kojima se često hvalimo kako su velika, nisu transparentna. Često manja sredina i manja potreba s ja-čim političkim zaleđem dobiva investicije, dok ona veća potreba s 'krivom' po-litičkom opcijom na vlasti ostaje praznih rukava, s neizgra-đenim školama i dvoranama - govori vijećnik Denis To-vernić.

Suradnju s dru-gim vijećnicima ocjenjuje korek-tnom.

- Različita sta-jališta dovode do izmjena različi-tih argumenata, što je normalno i ne utječe na odnose među vijećnicima - pojašnjava.

Potrebno je pojednostaviti proceduru te ubrzati moguća ulaganja, odnosno ulagačima koji stvaraju nove vrijednosti, a prije svega i nova radna mjesta, smanjiti troškove - naglašava vijećnik Denis Tovernić


ODLUKE ŽUPANAODLUKE ŽUPANA

KAKO DO NOVCA EU FONDOVA

INVESTIRANJE U RAZVOJ SEOSKOG TURIZMARazmišljajući o svojoj poduzetničkoj budućnosti, investitori se če-

sto odlučuju upravo na ulaganja u gradnju i opremanje prostora za seoski turizam. Zašto? Sredstva EU omogućila su poduzetnicima iz RH da sagrade, urede prostor za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom turizmu s modernom i kvalitetnom opremom i to uz subven-ciju od 50% bespovratnih sredstava do maksimalnih 75.000 eura. Percepcija investitora o EU fondovima je ogromna količina papira i velike administrativne procedure koje je potrebno zadovoljiti, i to je stvarno tako, ali važno je na EU fondove pogledati i s nekog drugog aspekta. Nudi nam se mogućnost da sagradimo i opremimo prostor za seoski turizam do 40 ležajeva sa svom potrebnom opremom za pružanje ugostiteljskih usluga. Nudi nam se da uredimo okoliš i po-pratne sadržaje u svrhu poboljšanja pružanja turističkih i ugostitelj-skih usluga. Dakle, sve što je potrebno kako bi ni iz čega realizirali poduzetničku ideju. Važno je naglasiti da postoje uvjeti koje je potrebno zadovolji-ti, a jedan od njih je da lokacija ulaganja mora biti u C i D razredima razvrstava-nja naselja po turističkoj klasifikaciji. EU fondovi uvijek su vrlo konkretni i točni, sva dokumentacija je dostupna na Internet stranicama, zajedno sa svim procedurama koje se moraju odraditi. Postupak izrade projekta realno traje 4-6 mjeseci, ali sredstva “zarađena” u tom razdoblju fantastičan su ulog za budućnost poslovanja. Često se ljudi pitaju što je s ostalih 50%, kako će to financirati. I tu postoje odlični uvjeti kreditiranja koji nude kredit s 1% kamate, dvije godine počeka i 10 godina otplate. Danas sigurno najpovoljniji uvjeti kreditiranja, ali te uvjete mogu koristiti samo korisnici EU pretpristupnog fonda IPARD. Sve informacije o natječaju javno su objavljene na stranicama www.apprrr.hr te je također danas izuzetno lako doći do edukativnih radio-nica za izradu natječaja za EU fondove. Procedura je teška i dugačka, ali sredstva su veća i bolja od te procedure i ako želimo u budućnosti konkurirati EU tržištu, moramo ih početi koristiti.

Za sve dodatne informacije Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije organizira svaki petak INFO TOČKU na kojoj svaki potencijalni korisnik može dobiti sve potrebne informacije za aplikaciju na natječaj. Najave za INFO TOČKU primaju se na telefon 01/6556-051.

INFO TOČKA Regionalne razvojne

agencije, telefon 01/6556-051

Policijska postaja

Prijavljena kaznena djela Stopa razriješenosti

Broj djela

+-%

Broj djela

+-%2010. 2011. 2010. 2011.

Velika Gorica 677 688 +1,6 64,3 54,7 -9,6Zaprešić 659 720 +9,3 64,6 56,7 -7,9 Dugo Selo 368 475 +29,1 55,2 40,2 -15,0Jastrebarsko 396 346 -12,6 70,5 56,1 -14,4Samobor 439 393 -10,5 67,0 48,3 -18,7Sv. I. Zelina 234 237 +1,3 56,0 40,5 -15,5Vrbovec 294 358 +21,8 67,0 67,0 0,0 Ivanić Grad 346 430 +24,3 58,1 46,7 -11,4UKUPNo 3.413 3.647 +6,9 63,5 52,0 -11,5

Policijska postaja

PROMETNE NESREĆE

Ukupno Ozlijeđeni Poginuli

2010. 2011. +-% 2010. 2011. +-% 2010. 2011. +-%PP Velika Gorica 846 762 -9,9 276 274 -0,7 5 6 +20,0PP Zaprešić 675 587 -13,0 274 229 -16,4 5 7 +40,0PP Dugo Selo 305 300 -1,6 167 154 -7,8 1 3 +200,0PP Jastrebarsko 330 291 -11,8 125 119 -4,8 6 4 -33,3PP Samobor 463 452 -2,4 178 207 +16,3 5 10 +100,0PP Sv. I. Zelina 259 230 -11,2 157 153 -2,5 7 3 -57,1PP Vrbovec 291 265 -8,9 106 147 +38,7 3 4 +33,3PP Ivanić Grad 337 341 +1,2 104 141 +35,6 6 8 +33,3UKUPNo ZGB. ŽUP. 3.506 3.288 -7,9 1.387 1.424 +2,7 38 45 +18,4

55

45

35

25

15

5

Velika Gorica

Zaprešić

Dugo Selo

Jastrebarsk

o

Samobor

Sv. I. Zelina

Vrbovec

Ivanić Grad

PGP Bregana

PAP Pleso

33 34

14 17 1611

17 17

5 6 52 0

126

3

33

21

59

2010.2011.

Broj zapljena droga

Kaznena djela po policijskim postajama

Prometne nesreće

Na temelju zaključka župana Zagrebačke županije o dodjeli subvencija za unapređenje poslovanja i razvoj kvalitete usluga turističkih objekata u Zagrebačkoj županiji za 2012. godinu, Klasa: 022-01/12-01/27, Ur.br:

238/1-03/12-21, od 21. lipnja 2012. godine Zagrebačka županija raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

1. UVODNE NAPOMENERaspisuje se javni natječaj za dodjelu subvencija za unapređenje poslovanja i kvalitete usluga u turističkim objektima: hotelima, motelima, pansi-onima, prenoćištima i hostelima za 2012. godinu, koji se nalaze na području Zagrebačke županije.

2. KORISNICI SUBVENCIJATrgovačka društva i obrtnici koji se aktivno bave turizmom i imaju sjedište na području Zagrebačke županije.

3. IZNOS I NAMJENA SREDSTAVANamjena: unapređenje poslovanja i kvalitete usluga u turističkim objektima - hotelima, mo-telima, pansionima, prenoćištima i hostelima na području Zagrebačke županije i to kroz sljedeće projekte:a) za uređenje soba može se ostvariti maksima-

lan iznos subvencije do 50.000 kuna, uz uvjet da iznos subvencije pojedinačno po sobi može iznositi do 10.000 kuna;

b) za opremanje kuhinje i restorana može se ostvariti maksimalan iznos subvencije do 50.000 kuna;

c) za promociju turističkog objekta može se ostvariti maksimalan iznos subvencije do 30.000 kuna po pojedinom korisniku.

Sufinancirat će se do 50% prihvatljivih troškova, realiziranih u 2012. godini, za sljedeće namjene: kupnja i postavljanje keramike, stolarije, bravarije, grijanja, klima uređaja, elektro uređaja, sanitarija, rasvjete, tv prijemnika, namještaja i sobnog tek-stila, izrada web stranica, programskih rješenja, tiskani materijali i ostali promotivni kanali.

Po natječaju korisnik može ostvariti samo jed-nu subvenciju.

Pri odluci o odabiru projekta i dodjeli sredstava uzimat će se sljedeći kriteriji:a) dosadašnji doprinos razvoju turizma - broj no-

ćenja gostiju (u zadnje dvije godine),b) sadašnja faza realizacije projekta (vlastiti udio

već uloženih sredstava u ukupno potrebnim sredstvima),

c) sudjelovanje drugih subjekata u sufinanciranju projekta (ministarstva, grada/općine, turističke zajednice),

d) interes tržišta za boravkom u turističkom objektu za koji se podnosi zahtjev (predugovo-ri, ugovori, sporazumi s turističkim agencijama, javnim ustanovama, školama i sl.),

e) broj zaposlenih.

4. POTREBNA DOKUMENTACIJA:a) popunjen obrazac zahtjeva (koji se može do-

biti u Zagrebačkoj županiji ili na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije: www. zagrebacka-zupanija.hr/ natječaji i jav-ni pozivi),

b) troškovnik ili ponuda za nabavu potrebne opreme,

c) dokazi o pravnom statusu podnositelja (regi-stracija),

d) potvrda porezne uprave o nepostojanju duga prema državi i potvrda o nepostojanju duga prema jedinici lokalne samouprave (JLS) izda-na od strane JLS ne starija od 6 mjeseci,

e) podaci o vlasništvu objekta: z.k. izvadak (ne stariji od 30 dana), kopija građevinske i upo-rabne dozvole,

f ) opis dosadašnjeg rada i ulaganja s priloženom dokumentacijom koja ga pojašnjava, kao i fo-to-dokumentacijom te obrazloženje utroška subvencije,

g) dokaz o sufinanciranju projekta od strane dru-gih subjekata (ugovor, odluka),

h) potvrda lokalne turističke zajednice o redovnoj prijavi gostiju, broju noćenja za 2010. i 2011. godinu i plaćenoj boravišnoj pristojbi,

i) dokazi koji služe za ocjenu interesa tržišta za boravkom u turističkom objektu (predugovori, ugovori, sporazumi s turističkim agencijama, javnim ustanovama, školama i sl.),

j) preslika obrasca R - Sm, strana A - za prethodni mjesec (izdaje ga Regos).

Upravni odjel za gospodarstvo može od tražitelja eventualno zatražiti i dodatnu dokumentaciju ili informacije.Natječajna dokumentacija se ne vraća.

5. POSTUPAK DODJELE I ROK KORIŠTENJA SREDSTAVAPrijave za dodjelu razmatra i vrednuje Upravni odjel za gospodarstvo na temelju dostavlje-ne dokumentacije te po potrebi prema očevidu na turističkom objektu. Upravni odjel će izraditi prijedlog zaključka o dodjeli subvencija. Župan Zagrebačke županije na prijedlog Upravnog odjela za gospodarstvo donosi zaključak o dodje-li subvencija.Svi podnositelji zahtjeva o rezultatima natječaja bit će obaviješteni pisanim putem.Dodijeljena sredstva korisnik mora iskoristiti do 15. prosinca 2012. godine.Sredstva se isplaćuju korisnicima po dostavlje-nom izvješću, dokumentaciji kojom se dokazuje namjensko korištenje sredstava u 2012. godini (račun za obavljenu uslugu i/ ili kupljenu robu) is-ključivo sukladno podnesenoj prijavi. Iznos dokumentiranih prihvatljivih troškova mora biti minimalno dvostruko veći od odobrenog iznosa subvencije.

6. KONTROLA NAMJENSKOG TROŠENJA SREDSTAVAUpravni odjel za gospodarstvo će po potrebi izvr-šiti kontrolu namjenskog trošenja sredstava.Korisnici subvencija dužni su omogućiti kontrolu namjenskog trošenja sredstava i očevid na turi-stičkom objektu.

7. NAČIN PODNOŠENJA ZAHTJEVAZahtjev s traženom dokumentacijom podnosi se na adresu:

ZAGREBAČKA ŽUPANIJAUpravni odjel za gospodarstvoUlica grada Vukovara 72/V.p.p. 974, 10 001 Zagreb

Zahtjev se može i osobno predati na navedenoj adresi u pisarnici.Natječaj je otvoren mjesec dana od dana objave.Zahtjevi zaprimljeni nakon navedenog roka neće se razmatrati.

8. INFORMACIJEInformacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 24, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, na tel. 6009-421 radnim danom od 10 do 13 sati, fax 6009-488 ili elektronskom poštom: [email protected]

Klasa: 334-05/12-01/05Ur.br: 238/1-10-12-03

U Zagrebu, 26. lipnja 2012.

ZA dodJELU sUBVENcIJA ZA UNAPREĐENJE PosLoVANJA I KVALITETE UsLUGA TURIsTIČKIh oBJEKATA U ZAGREBAČKoJ ŽUPANIJI ZA 2012. GodINU

IZVJEŠĆE POLICIJE O STANJU I KRETANJU OSNOVNIH S IGURNOSNIH POKAZATELJA

Kriminalitet bilježi porast od 6,9 posto Policija sama ne može značajno promijeniti

trend kretanja kriminaliteta i njegov višegodišnji kontinuirani porast, stoga je nužna suradnja s

drugim službama i zajednicom

U odnosu na prethodnu go-dinu, u 2011. kriminalitet na području Zagrebačke

županije bilježi porast od 6,9 po-sto, a više je prekršaja, za 10,5 po-sto, bilo i u području javnog reda i mira. U porastu su bili imovinski delikti, sve vrste provalnih krađa, razbojstva... Dogodila su se dva ubojstva (oba su razriješena) i 11 pokušaja ubojstva (također su sva razriješena). Prijavljena su i dva silovanja. U prometnim nesreća-ma, a bilo ih je 3228 (10,9 posto manje nego u 2010.), poginulo je 45 osoba, a ozlijeđeno njih 1424. Stoji to u izvješću Policijske upra-ve zagrebačke o stanju i kretanju osnovnih sigurnosnih pokazatelja u 2011., koje je župan proslijedio Županijskoj skupštini na raspravu i prihvaćanje.

“Uzroke porasta kriminalite-ta možemo, prije svega, tražiti u ukupnim socioekonomskim prili-kama, odnosno životnom standar-du, obrazovanju, uvjetima života, činjenici da se u županiju doselja-va novo stanovništvo. Isto tako, sve veći problem predstavlja ne-dostatak opreme i tehničkih sred-stava kojima bi policija mogla još kvalitetnije obavljati svoj posao. Nedostatke u tehničkoj opremlje-

nosti kompenziramo ljudstvom, koje je naša najveća snaga”, stoji u izvješću koje je sastavio Odjel za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Policijske uprave za-grebačke. Nadalje, u izvješću se navodi da policija sama ne može značajno promijeniti trend kreta-nja kriminaliteta i njegov višego-dišnji kontinuirani porast, stoga je nužna suradnja s drugim služba-ma i zajednicom.

“Ono na što možemo izravno djelovati jest prevencija i podiza-nje osjećaja subjektivne sigurno-sti”, navodi se.

Strateške odrednice PUZ-a u 2012. su suzbijanje i razrješavanje kaznenih djela organiziranog kri-minaliteta i korupcije, težih obli-ka gospodarskog kriminaliteta, krijumčarenja opojnih droga, kao i razrješavanje najtežih (neriješe-nih) kaznenih djela iz prethodnog razdoblja.

Smrtno je stradalo 45 osoba

Pomoć u kući starijim osobamaŽupanija i ove godine sudjeluje u provedbi programa međugeneracij-ske solidarnosti “Pomoć u kući starijim osobama” koji se provodi u općinama Žumberak i Pisarovina. Odlukom žu-pana prihvaćen je nastavak suradnje s Općinom Pisarovina te je odobreno sufinanciranje programa s deset posto njegove ukupne vrijednosti, odnosno s 317.400 kuna. Ostatak sredstava osi-gurava Ministarstvo socijalne politike i mladih. Programom je obuhvaćeno stotinu starijih osoba s područja

Pisarovine i susjedne Lasinje kojima potrebnu skrb pružaju medicinska sestra i gerontodomaćice.

Kapitalna pomoć za ruralni razvojGradovima i općinama odobreno je 1,02 milijuna kuna kapitalne pomoći za ruralni razvoj. Najviše, 370.000 kuna, dobio je Sveti Ivan Zelina za dogradnju društvenog doma i održa-vanje nerazvrstane ceste u Gornjoj Drenovi (Ulica Židaki), održavanje nerazvrstane ceste u Bukovcu Zelin-skom (dionica Pivarići - Kranjci) te za

sanaciju krovišta vatrogasnog doma u Paukovcu. Općina Rakovec je do-bila 300.000 kuna, za rekonstrukciju područne škole s uređenjem parka, a Općina Luka 100.000 kuna za asfal-tiranje ceste u Ulici Kozjak. Za rekon-strukciju i dogradnju vatrogasnog doma u Poljanskom Lugu, Vrbovcu je odobreno 70.000 kuna. Općina Bedenica je dobila 180.000 kuna, za uređenje fasade vatrogasnog doma u Bosni i sanaciju nerazvrstanih cesta Bedenica - Medveščak, Cuhin, Bedenica - Fruki, Bosna, Omamno, Turkovčina - Vinogradec i Vinska cesta.

Sredstva za ruralni razvoj, nakon javnog poziva jedinicama lokalne samouprave, namjenski se dodjeljuju za projekte nerazvrstanih cesta, po-dručnih škola i društvenih domova.

Nabava ogrijevaŽupanija će samcu ili obitelji koja se grije na drva, ako ispunjavaju Zakonom o socijalnoj skrbi propisane uvjete, odobriti za nabavu ogrijeva jednokratni novčani iznos od 950 kuna. Zagrebačkoj županiji je za ovu namjenu, odlukom Vlade RH, odobre-no 2,101 milijun kuna, što podrazumi-jeva pomoć za 2212 stanovnika.

Karijerno savjetovanjePUČKA OTVORENA UČILIŠTA

Prihvaćeno je sudjelovanje Žu-panije u IPA projektu “Karijera i obrazovanje u skladu - za sve”, čiji je nositelj Hrvatska zajed-nica pučkih otvorenih učilišta. Dosadašnjom provedbom ovo-ga projekta u pet ustanova za obrazovanje odraslih na područ-ju županije - pučkim otvorenim učilištima Samobor, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Velika Gorica te Centru za kulturu Jastrebar-sko, uvedena je usluga karijer-nog savjetovanja. Uvođenje ove usluge kao sastavnog dijela pro-

cesa obrazovanja odraslih pro-izlazi iz Strategije obrazovanja odraslih Vlade RH te Europskog plana obrazovanja odraslih. Ka-rijerno savjetovanje uključuje informiranje i savjetovanje, a na-mijenjeno je odraslim osobama, neovisno o dobi, s naglaskom na radno-aktivno stanovništvo. Županija će s odobrenih 100.000 kuna osigurati održivost dosad ostvarenih projektnih rezultata. Osnovni cilj projekta je usklađe-nje obrazovne ponude s potre-bama tržišta rada.


ONE STOP SERVICE CENTRE - SREDIŠNJE MJESTO KONTAKATA S INVESTITORIMA

Ukloniti administrativnebarijere koje koče ulaganja

Program certificiranja regija za ulagače na

području naše županije provodi Regionalna

razvojna agencija

U sklopu naprednog Pro-grama certificiranja regija za ulagače (ICPR), što ga

kroz IPA program sufinancira EU, a vodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, Zagrebačka županija uspo-stavila je One stop service centre - središnje mjesto kontakata s in-vestitorima. Osnovna mu je zadaća olakšati izravna ulaganja na prosto-ru županije te pridonijeti pobolj-šanju poslovne i ulagačke klime. Operativni sporazum o sudjelova-nju u radu One stop service centre potpisali su krajem lipnja ministar

Gordan Maras, župan Stjepan Ko-žić, ravnatelj agencije “Hamag in-vest” Darko Liović, direktor RRA Zlatko Herček te predstavnici tride-setak institucija, općina i gradova. Potpisnici sporazuma suglasni su da je Regionalna razvojna agencija (RRA) središnje koordinativno tije-lo Centra, u čiji su rad uključene i institucije koje postojećim i poten-cijalnim investitorima mogu dati informacije o ponudi poslovnih

zona, administrativnim propisima, raspoloživoj radnoj snazi, cijena-ma komunalija, procesu ishođenja dozvola...

- Program certificiranja regija pridonijet će rastu konkurentnosti naše županije u privlačenju ulaga-nja, posebno u ovim recesijskim vremenima sa smanjenom dinami-kom i obujmom investicija - pod-sjetivši na trenutačna ulaganja u žu-paniji, posebno naglasivši gradnju

novog pogona Plive, rekao je župan Stjepan Kožić. Županija je dosad uspješno završila osnovni Program certificiranja regija za ulagače.

Ministar Maras, podsjetivši da je zadnjih godina razina investici-ja u RH drastično pala (lani su one iznosile svega nešto više od milijar-de eura), rekao je da je osnovna za-daća olakšati ulagačima dolazak u Hrvatsku i smanjiti administrativne barijere.

- Hrvatska u ovom trenutku još

nema gospodarskih rezultata kakve bismo željeli. Moramo biti realni, nismo konkurentni poput Slovačke, Mađarske, Slovenije. Moje će mi-nistarstvo predložiti zakon kojim će se više poticati mali poduzetni-ci. Poticat ćemo svako novo radno mjesto te smanjiti doprinose inve-stitorima za priključak na plinsku i elektro mrežu. Ulagačima želimo omogućiti da investicije ostvare uz manje novca i veće poticaje države - rekao je ministar Maras.

Potpisnici sporazuma suglasni su da je RRA središnje koordinativno tijelo centra

U županiji je dvadesetak aktivnih poduzetničkih zona

TEMATSKA SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA HGK - KOMORE ZAGREB

sandra Švaljek: Pozitivnestope rasta tek u 2013.

U ime Županije sjednici su prisustvo-vali zamjenik župana Rudolf Vujević i županov savjetnik za gospodarstvo Krunoslav Pilko, koji je ukazao na nužnost sinergije države, regionalne i lokalne samouprave prilikom dono-šenja mjera za poticanje gospodar-stva. Ministar Maras je, uz ostalo, rekao da je Vlada RH detektirala prepreke uspješnijem poslovanju poduzetniš-tva i obrtništva, a kao najizraženije naveo je administrativne prepreke, lošu percepciju poduzetništva, dugo-trajne postupke registracije vlasniš-tva, velike regionalne nejednakosti, neučinkovito pravosuđe... Predstavio je i mjere Vlade za rasterećenje podu-zetništva, istaknuvši pritom kombina-ciju fiskalne konsolidacije i poreznog rasterećenja, uklanjanje administra-tivnih barijera, uvođenje reda u finan-cijsko poslovanje i podizanje porezne discipline radi smanjenja nelikvid-nosti i sive ekonomije te novi Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja.

Sinergija države, regionalne i lokalne samouprave

Tematsku sjednicu, na kojoj se razgovaralo o aktual-nom stanju gospodarstva u

Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te na kojoj je ministar poduzetništva Gordan Maras govorio o trendo-vima u poduzetništvu i obrtu u 2012. održalo je, u proširenom sastavu, Gospodarsko vijeće HGK - Komore Zagreb.

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, re-kla je tom prigodom da se u RH i u prvom tromjesečju ove godine nastavio negativan trend realne gospodarske aktivnosti - bruto domaćeg proizvoda, industrijske proizvodnje, građevinarstva... Pozitivne stope rasta, dodala je, mogu se očekivati tek u 2013. Govoreći o osnovnim ekonom-

skim pokazateljima za grad Za-greb i Zagrebačku županiju, izni-jela je podatak Državnog zavoda za statistiku koji govori da župa-nija bilježi iznadprosječan udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijedno-sti u sektoru rudarstva i vađenja, prerađivačkoj industriji te trgovi-ni i posredovanju nekretninama. Uspoređujući visinu BDP-a po županijama (korišteni su statistič-ki podaci iz 2009.), on je u Za-grebačkoj županiji iznosio 7803 eura po stanovniku, dok je držav-ni prosjek bio 10.111 eura. Pozi-tivnim trendom okarakteriziran je broj noćenja turista, koji je u na-šoj županiji, u usporedbi s drugim područjima RH, u porastu.

- Tu se moraju pronaći poslovni izazovi - poručila je S. Švaljek.

Zagrebačka županija bilježi iznadprosječan udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u sektoru rudarstva i vađenja, prerađivačkoj industriji

te trgovini i posredovanju nekretninama

Administrativne prepreke, loša percepcija poduzetništva, dugotrajni postupci registracije vlasništva, velika

regionalna nejednakost - najveće su prepreke uspješnijem poslovanju poduzetništva i obrtništva

Razgovaralo se o aktualnom stanju gospodarstva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Program vodi Ministarstvo poduzetništva i obrta


GRADOVI I OPĆINE

DAN GRADA, OBRTNIKA, I. OSMOGODIŠNJE ŠKOLE I ŽUPE SV. VIDA PROSLAVIO VRBOVEC

Novcem EU fondova dokvalitetnije vodoopskrbe

Istaknute su za ovaj kraj dvije

značajne investicije - industrijska praonica

rublja i tvornica laboratorijske opreme

Svečanosti su, među ostalima, prisustvovali potpredsjednik Žu-panijske skupštine Josip Sesan i župan Stjepan Kožić, koji je oku-pljene gradonačelnike i načelni-ke pozvao da koriste konzultant-ske usluge Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, rekavši da vanjski izvori (fondo-vi EU, op.a.) postaju sve snažnija komponenta u finaciranju infra-strukture. Istaknuo je i potpore za razvoj ruralnoga prostora, koje je naša Županija počela odo-bravati među prvima u RH.

Nužno je pripremati projekte

Preko stotinu kilometara vo-dovodne mreže planira se sagraditi na području Vr-

bovca u sklopu vodoopskrbe istoč-noga dijela županije. Istovremeno se radi i projektna dokumentacija za odvodnju, s pročistačem, koja predviđa 48 kilometara gravita-cijske i osam kilometara tlačne mreže. Oba su projekta, istaknuo je gradonačelnik Vladimir Brego-vić na svečanosti u prigodi dana Vrbovca, na indikativnoj listi za sufinanciranje sredstvima EU fon-dova. Zadnjih se godina, dodao je, na području Vrbovca radi i nova geodetska izmjera, u što se ulaže preko 3,5 milijuna kuna.

- To je poklon našim građanima kako bi im u budućnosti olakša-li rješavanje imovinsko-pravnih odnosa - rekao je Bregović, doda-jući da se Grad svim silama trudi olakšati poslovanje novim investi-

odbora, dobivanje lokacijske do-zvole za gradnju parkirališta kod željezničke stanice, izradu konač-noga prijedloga Urbanističkog plana uređenja (UPU) gospodarske zone Luka, raspisivanje natječaja za izradu izmjena Prostornog pla-na i UPU grada Vrbovca. Tihomir Antolković, predsjednik Gradskog vijeća, poručio je da među vijećni-cima treba biti puno više međusob-ne tolerancije i uvažavanja, da se trebaju izdići iz prosječnosti i biti afirmativna skupina ljudi koja radi za svoj kraj. Istaknuo je i dvije, za vrbovečki kraj značajne investici-je - industrijsku praonicu rublja i tvornicu laboratorijske opreme s izvoznim programom.

Priprema se projektna dokumentacija za

odvodnju, koja predviđa gradnju 48 kilometara

gravitacijske i osam kilometara tlačne mreže

Grad je osnivač dviju osmogodišnjih škola

koje polazi 1700 đaka, od kojih je 1050

putnika

torima. Osvrnuvši se na učinjeno u proteklome razdoblju (od dana grada do dana grada), istaknuo je gradnju, u suradnji s Hrvatskim vodama, kanalizacijskih kolekto-ra, investiciju od oko 23 milijuna kuna, ulaganja HEP-a u rekon-strukciju niskonaponske mreže, kontinuitet sufinanciranja mjesnih

Nagradu za životno djelo primili su Franjo Koščević i (posthumno) Dragutin Persoli

Oni su dali doprinos razvoju i promociji grada

MEĐUNARODNA SURADNJA

Zanimali se za poticanje ekološke poljoprivrede ŽUPANIJU POSJETILO IZASLANSTVO JUŽNOKOREJSKE POKRAJINE GYEONSANGNAM-DO

Županiju je posjetilo višečlano izaslan-stvo južnokorejske autonomne po-

krajine Gyeonsangnam-do, zanimajući se, prije svega, za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, odnosno poticanje njezina razvoja te za eko-turizam. Domaćin juž-nokorejskom izaslanstvu bila je Regional-na razvojna agencija, čiji su konzultanti upoznali goste s osnovnim značajkama županije te odgovarali na njihove brojne upite. - Čuli smo za vaša ulaganja u poljoprivre-du. Rečeno nam je da kod vas mladi osta-

ju na selu, da se ruralni prostori ne iselja-vaju - rekao je voditelj izaslanstva Kim Ju Meong. Južnokorejska pokrajina Gyeonsangnam-do, s oko 3,3 milijuna stanovnika, jedan je od najvećih svjetskih proizvođača pa-prike. Zbog povoljne klime proizvodi se tijekom cijele godine te izvozi na tržište Japana, Amerike i Rusije. Južnokorejsko izaslanstvo posjetilo je Za-grebačku županiju u sklopu sudjelovanja na Kongresu o zaštiti močvarnih područja što se održavao u Milanu.

SUSRET S IZASLANSTVOM KONGRESA REGIONALNIH I LOKALNIH VLASTI VIJEĆA EUROPE

manjak decentraliziranihsredstava koči lokalni razvojČlanstvo u EU svojevrsni

je ključ koji otključava vrata fondova, no potreb-

no je taj ključ znati i čuvati - za susreta s izaslanstvom Župani-je naglasio je Keith Whitmore, predsjednik Kongresa regional-nih i lokalnih vlasti Vijeća Eu-rope. Sa županom Stjepanom Kožićem, njegovim zamjenikom Damirom Tomljenovićem i nji-hovim suradnicima, razgovarao je o suradnji Hrvatske zajednice županija, te udruga općina i gra-dova u RH, sa središnjom držav-nom vlašću.

- Smatram da ta suradnja, za-sad, i nije dobra, da bi Zajedni-

ca županija trebala kvalitetnije i više sudjelovati u pripremi nacrta određenih zakona, posebno onih koji se odnose na regionalnu sa-moupravu, pa bi onda bilo i ma-nje problema kod njihova provo-đenja - rekao je župan, istaknuvši nužnost decentralizacije poreznih sredstava kako bi općine, gradovi i županije bili sposobniji u obav-ljanju poslova temeljenih na za-konu o regionalnoj i lokalnoj sa-moupravi. Također je kazao da bi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trebalo biti krovna

organizacija koja bi povezivala sve općine, gradove i županije, prije svega kroz edukaciju i pri-premu projekata za EU fondove.

- Ako nećemo biti dovoljno educirani, nećemo moći ni 'po-vući' sredstva strukturnih i kohe-zijskih fondova, a to bi bila šteta - rekao je župan.

Dubravka Šuica, potpredsjed-nica Kongresa i voditeljica hrvat-skoga izaslanstva u ovom savje-todavnom tijelu Vijeća Europe, također je najvećim problemom lokalne i regionalne samoupra-ve istaknula manjak decentrali-ziranih sredstava te rekla da je fiskalna decentralizacija jedini

Razgovaralo se o suradnji lokalnih i regionalnih asocijacija sa središnjom državnom vlašću

U jesen se biraju novi članovi hrvatskog

izaslanstva u Kongresu regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe

način da se ove samouprave osa-mostale.

- Udruge općina i gradova i Hr-vatska zajednica županija moraju jačati svoj utjecaj na središnju vlast. To je ključ uspjeha - dodala je Dubravka Šuica.

Županija, kroz RRA, pomaže općinama i gradovima u pripremi projektne dokumentacije za EU fondove

Izaslanstvo je vodio Keith Whitmore, predsjednik Kongresa regionalnih i lokalnih vlasti


GRADOVI I OPĆINE

NIZOM DOGAĐANJA TIJEKOM LIPNJA IVANIĆ-GRAD PROSLAVIO SVOJ DAN

hvala vama koji stvaratei čuvate radna mjesta

U obnovu prometnice od autoceste do Šumećana, u sklopu programa Betterment II, ulaže se oko 30 milijuna kuna

Nizom događanja te središ-njom svečanošću - sjed-nicom Gradskog vijeća,

svoj dan proslavio je Ivanić-Grad. Gradonačelnik Boris Kovačić, na-glasivši za svečane sjednice da nije bitno ono što će on reći, već ono što misle njegovi sugrađani, zahvalio je svima koji stvaraju i čuvaju rad-na mjesta.

- Krizno razdoblje nas prati od konca 2008., no unatoč teškoćama, nisu zaustavljene naše aktivnosti. Tako smo prošle godine sagradili vodovod i plinovod oko naše obi-laznice, počeli su radovi uređenja niskoenergetskog naselja u Poljani, a dosta smo vremena i novca utro-šili i na projekte te njihova usugla-šavanja s javnim sektorom (mini-starstvima). Nije nam žao, jer ovih su dana počeli radovi na naftnim poljima “Žutica” i “Ivanić”, čime će se, tzv. tercijarnom metodom, produžiti proizvodnja nafte i plina na našem području - rekao je Ko-vačić te istaknuo i početak obnove

Županija je ove godine za unapređenje

“Naftalana” osigurala 4,5 milijuna kuna

Počeli su radovi na naftnim poljima “Žutica” i “Ivanić” čime će se, tzv. tercijarnom metodom, produžiti

proizvodnja nafte i plina na ovome područjuNagradu za životno

djelo primio je Krešimir Škrinjar

Godinama se surađuje s rukometašima iz njemačkog Laimnaua

prometnice od izlaza s autoceste do Šumećana, u što se, u sklopu pro-grama Betterment II, ulaže oko 30 milijuna kuna.

- U sklopu ove obnove uredit će se i semaforizirati i sva raskrižja kojima se ulazi u naše gospodar-ske zone - dodao je gradonačelnik, rekavši da će se Grad i kreditno za-dužiti za gradnju prvih prometnica u Poduzetničkoj zoni 6. Raduje ga i najava gradnje drugog kolosijeka pruge od Zagreba, preko Ivanić-Grada, do Novske, u sklopu čega bi se rekonstruirao i kolodvor u Iva-niću te denivelirali postojeći pružni

prijelazi, a zadovoljan je i što se nastavlja (druga faza) prenamjena učeničkog doma u dom za starije i nemoćne osobe. Svečanoj sjedni-ci, među ostalima, prisustvovali su potpredsjednik Županijske skup-

štine Josip Sesan i župan Stjepan Ko-žić, koji je posebno naglasio zajednički projekt vodoopskr-be istoka županije.

- Radi se o investiciji od preko sto milijuna eura, značajnoj za ra-zvoj županije. Nadam se da će već ove godine početi gradnja magi-stralnog cjevovoda od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada u dužini od 26,5 kilometara - rekao je župan.

GRADOVI I OPĆINE

NA BLAGDAN SVETOG IVANA KRSTITELJA ZELINA PROSLAVILA DAN GRADA

Naš je posao s malo novca pokušati učiniti što više

Uz gospodarstvo koje pokreće razvoj, udruge su te koje nekoj sredini daju dušu - poručio je

gradonačelnik Vlado ŽigrovićKako s malo novca uči-

niti što više?! To je naš posao u ovim vremeni-

ma kada su kapitalne investici-je prorijeđene, skromnije, kada je, za razliku od 'zlatne' 2007., 2008., dijelom i 2009., poslova-nje daleko teže. Stoga, zahvala našim gospodarstvenicima za svakog zaposlenika, za svaku kunu uplaćenu, preko poreza i prireza, u proračun našega grada - za svečane sjednice Gradsko-ga vijeća, u prigodi dana Svetog Ivana Zeline, rekao je gradona-čelnik Vlado Žigrović. Dodao je da se Zona gospodarske na-mjene “Sveta Helena” smatra pokretačem ovoga grada, stoga je većina ulaganja i bila usmje-

Župan Stjepan Kožić najavio je skoru rekonstrukciju ceste Blaževdol - Sveta Helena te naglasio potrebu zajedničke pripreme projekata za EU fon-dove. - Domaći izvori, poput dr-žavnih, županijskih i lokalnih proračuna, više neće biti iz-dašni kao dosad. Samo oni koji će imati projekte moći će u budućnosti razvijati svo-ja područja - rekao je župan, istaknuvši pritom da je Zagre-bačka županija među gospo-darski stabilnijima u državi. - Kod nas ima i novih investi-cija, a proširenje pogona Plive (u općini Brdovec, op.a.) naj-veća je proizvodna investicija ovoga trenutka u RH, vrijedna preko 120 milijuna eura - na-glasio je župan.

Proizvodne investicije

Zelini, za što će se novac tražti i od EU fondova, te rekao da se javno-privatnim partnerstvom planira urediti prostor tržni-ce gdje bi za godinu dana tre-bao biti sagrađen funkcionalan objekt koji će uljepšati središte grada. Najvećim promotorima grada i proizvođačima dobrih vi-bracija istaknuo je udruge.

- Na njih smo posebno pono-sni. Uz gospodarstvo, koje po-kreće razvoj grada, udruge su te koje nekoj sredini daju dušu - re-kao je gradonačelnik, istaknuvši pritom Udrugu “Srce” koja ove godine (radovi su pred završet-kom) planira otvoriti objekt za boravak djece s teškoćama u ra-zvoju i osoba s invaliditetom.

Mira Čegec, predsjednica Vi-jeća, podsjetivši na osobe koje su pisale povijest zelinskoga kraja, rekla je da sadašnje vod-stvo grada zna i hoće te ima vizi-ju kako doći do bržeg gospodar-skog razvoja.

Nagrade grada primili su: Ivan Antolković, Stjepan Dragija, Damir Đurenac, Vilko Žiljak, Drvna industrija Zelina, OG “Ljubekov gaj”, DVD Paukovec, Udruga “Srce”, HPD Zelina, “Vitezovi zelingradski”,“ZAmKa”, Moto i off road klub i Rukometni klub Zelina

U ime nagrađenih zahvalio je Vilko Žiljak

rena u nju. - Sagrađen je pročistač otpad-

nih voda, čime je kompletirana potrebna infrastruktura. Stvorili smo preduvjete za dolazak novih

investitora - dodao je. Naglasio je da se priprema projektna do-kumentacija za rekonstrukciju ulica kod osnovne i srednje ško-le te uređenje glavnoga trga u

Zona gospodarske namjene “Sveta

Helena” pokretač je razvoja grada


GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

BRDOVEC PROSLAVIO DAN OPĆINE I BLAGDAN ZAŠTITNIKA SVETOG VIDA

Alen Prelec: Iza politikestoje dobre namjere

Planira se oformiti novo općinsko središte s nizom

objekata društvenog i uslužnog sadržaja

Svečanom sjednicom Općin-skoga vijeća, potom i 2. me-

đunarodnim sajmom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obrtništva, svoj dan, ujedno i blagdan zaštitnika Sv. Vida, pro-slavio je Brdovec. Za svečane sjednice Vijeća, kojoj su među ostalima prisustvovali župan Stjepan Kožić i potpredsjednica Županijske skupštine Marija Le-dinski Anić, općinski načelnik Alen Prelec pozvao je stanovnike ove, u županiji najveće općine na zajedničko prevladavanje krize gospodarstva, ali i krize morala.

- Imamo sposobne i vrijedne ljude, želimo biti napredna opći-na, općina koja će zadovoljiti po-trebe naših ljudi za boljim stan-dardom. Želimo biti općina koja će imati razvijenu komunalnu infrastrukturu, uređene škole, do-voljne kapacitete vrtića, kulturne sadržaje, sadržaje za mlade i one starije dobi... - rekao je Prelec.

Posebno je istaknuo gradnju no-vog pogona Plive, značajne gos-podarske investicije.

- Što nas čeka? Čeka nas na-stavak gradnje kanalizacije u naseljima sjeverno od pruge, nastavak aktivnosti oko grad-nje doma umirovljenika i novog stambeno-poslovnog kompleksa na površini od oko 250.000 če-tvornih metara, na kojoj bi se uz 400 stambenih jedinica trebalo oformiti novo općinsko središte s nizom objekata društvenog i uslužnog sadržaja. U planu su i aktivnosti na području energet-ske učinkovitosti - dodao je Pre-lec, naglasivši da će u društvo na-stojati uvoditi drugačija mjerila i vrijednosti kako bi se politika što manje povezivala uz korupciju, nepoštenje, nepotizam.., odnosno udaljiti ovu društveno korisnu djelatnost od toga i dokazati da su iza politike dobre namjere.

Stjepan Esih, predsjednik Op-ćinskoga vijeća, rekao je da je Općina, unatoč padu prihoda proračuna, nastojala nastaviti kontinuitet u izvršavanju obveza prema svim proračunskim kori-snicima.

Gledamo li, po-litički, s lijeva na desno, ili s desna

na lijevo, ovaj naš kraj krasi zajedništvo! Krase ga ljudi koji daju sebe da bi nam bilo bolje (Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića)

U tijeku je proširenje pogona Plive, što je iznimno velika proizvodna investicija u RH. Dakako, treba štititi okoliš da bi mi danas i naša djeca sutra mogli kvalitetno živjeti. Siguran sam da ova investicija to osigurava - rekao je župan Stjepan Kožić

Dobitnici općinskih priznanja

Brdovec je najveća općina

u županiji

U OMAMNU, U OPĆINI BEDENICA, OTVOREN OBNOVLJENI VATROGASNI DOM

Kad je zajedništva općine i mještana ništa nije nemoguće

Otvorenjem obnovljenog va-trogasnog doma u Omamnu,

dan općine proslavila je Bedenica. U obnovu, koja je trajala tri godi-ne, utrošeno je 150.000 kuna.

- Obnove ovog doma ne bi bilo da nije bilo zajedništva. Danas se osjećam ponosnim što sam bio dio njega. U obnovi je sudjelovala

Život je u našim selima, treba doći u njih, pitati za potrebe mještana i pokušati, koliko je god moguće, udovoljiti njihovim željama - rekao je Vlado Žigrović, gradonačel-nik susjednoga Svetog Ivana Zeline, dok je župan Kožić, uz poziv za pripremu projekata za fondove EU, bez kojih više neće biti investicija u infra-strukturi, rekao da tek treba vidjeti je li model javno-pri-vatnog partnerstva za grad-nju nove škole skuplji ili jef-tiniji od klasičnog kreditnog zaduženja.

Model gradnje nove škole

ULAGANJA U DUBRAVU PRELAZE 22 MILIJUNA KUNA

Prioritet je gradnja vodovoda Zagreb-istok

Preko pretpristupnog IPARD programa nastoje se osigurati sredstva za uređenje prometnica u

poljoprivrednim zonama

Dubrava je svečanom sjedni-com Općinskoga vijeća pro-

slavila svoj dan. Općinski načel-nik Josip Burek istaknuo je tom prigodom da je jedan od značajni-jih problema ove općine opskrba pitkom vodom. Iako je magistralni cjevovod sagrađen od Vrbovca do Dubrave, u 22 sela ove općine još uvijek nema javne vodoopskrbe.

- U tijeku je izrada studije opravdanosti ulaganja u vodoop-skrbu istočnoga dijela županije. Ulažu se ogromni napori, te sred-stva Hrvatskih voda, Županije i lokalne samouprave, kako bi se projekt vodoopskrbe pripremio za fondove EU, a sekundarna mreža bila sagrađena do svake kuće - re-kao je Burek. Dodao je da Općina preko pretpristupnog IPARD pro-grama nastoji osigurati sredstva (2,5 milijuna kuna) za uređenje

prometnica u poljoprivrednim zo-nama.

- U prethodnom krugu naš pro-jekt, zbog neusklađenosti propisa, nije prošao. No, uporni smo, pa smo ga na natječaj ponovno prija-vili početkom svibnja te sada oče-kujemo pozitivno rješenje - rekao je načelnik, dodavši da se sred-stvima IPARD programa, nakon dovršetka izvedbenog projekta, planira realizirati i projekt odvod-nje otpadnih voda.

U ime Županije svečanosti je prisustvovao potpredsjednik Skupštine Josip Sesan, rekavši među ostalim da je zadnjih dese-tak godina u gradnju komunalne infrastrukture, školstvo i, posred-stvom ŽUC-a, sanaciju promet-nica, Županija u prostor općine Dubrave uložila preko 22 milijuna kuna.

Općina planira izraditi program ra-zvoja poljoprivrede. Prvi su koraci učinjeni, podsjetio je načelnik Bu-rek, kupnjom zemljišta na kojemu Središnji savez uzgajivača simen-talskoga goveda Zagrebačke župa-nije i grada Zagreba planira graditi aukcijsku dvoranu za izložbe i pro-

daju rasplodnog materijala. - Zahvaljujem Županiji na svim sub-vencijama i poticajima za razvoj stočarstva, koji su pravilno uloženi. Danas s ponosom možemo reći da županija i grad Zagreb imaju najbo-lju genetiku u simentalskom uzgo-ju u Hrvatskoj - naglasio je Burek.

Uzgoj simentalskoga goveda

U 22 općinska naselja još uvijek nema javne vodoopskrbe

Unatoč slabijem punjenju općinskog proračuna, godina je završila s pozitivnim stanjem na računu

kvenoga do Bukovcov (novac je, preko ŽUC-a, osigurala Župani-ja), sanirali smo vlastitim i sred-stvima Županije klizište u Oma-mnu (Svornikov brijeg), obnovili smo i proširili oko 4700 metara poljskih puteva, nastavili smo s programom obnove vatrogasnih domova (Bosna, Omamno, Biča-ki), uredili smo 2,5 kilometara ko-rita potoka Bedenica (od Bosne do Beloslavca)... - pobrojao je Cvrlja. Istaknuo je i završetak prve faze preuređenja mjesnog groblja, in-vesticije vrijedne 250.000 kuna, u sklopu koje je obnovljena mr-tvačnica, popločen trg ispred nje, asfaltirane staze na groblju i ob-novljena stara komorica.

- Imamo potvrdu glavnog pro-jekata za kanalizacijski sustav općine te za novu školu i sportsku dvoranu. Nadam se da će se pošti-vati obećanja i da će pripremljeni projekti s dozvolama imati priori-tet, da će aktualna Vlada imati slu-ha i za našu malu općinu - rekao je Cvrlja.

Općina, Županija te vrijedni ljudi iz Omamna, Otrčkovca i Bedenice - rekao je općinski načelnik Slav-ko Cvrlja. Govoreći o učinjenom u proteklih godinu dana, nagla-sio je da je Općina, unatoč lošim gospodarskim prilikama i slabi-jem punjenju proračuna, godinu završila s pozitivnim stanjem na računu.

- Obnovili smo cestu od Ce-

U obnovu doma utrošeno je 150.000 kuna

Općina ima 1426 stanovnika


ŠKOLSTVOŠKOLSTVO

NA SVEČANOSTI U JASTREBARSKOM ŽUPANIJA NAGRADILA UČENIKE KOJI SU NA DRŽAVNIM NATJECANJIMA OSVOJILI JEDNO OD PRVA TRI MJESTA

'Prekrasno je iskustvo postići uspjeh svojim znanjem'Učenici su nagrađeni poklon bonovima za kupnju sportske opreme, poklon bonovima za nabavu

knjiga i multimedije, te mobitelima (sponzora Hrvatskog telekoma) i eksternim hard diskovima

Nagrađeni su uspjeh polučili na predmetnim natjecanjima učenika osnovnih i srednjih škola, natjecanju učenika strukovnih škola, sportskim natjecanjima, natjecanju mladih tehničara, 49. reviji hrvatskog filmskog i video-stvaralaštva djece, natjecanju učenika osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna, 50. hr-vatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa te natjecanju Crvenog križa i Globe škola.

Natjecanja

Uspjela sam svojim zna-njem i talentom nešto postići. To je prekrasno

iskustvo! - pripovijeda Alma Dizdarević, učenica samoborske Ekonomske, trgovačke i ugosti-teljske škole, najbolja na držav-nom natjecanju učenika srednjih strukovnih škola u kategoriji Tu-rizam i ugostiteljstvo - predstav-ljanje turističkog mjesta.

- Znala sam destinaciju, bio je to Dubrovnik, no nisam znala koji ću od deset oblika turizma u ovom gradu morati predstaviti. Učila sam, noću nisam spava-la, puno sam se pripremala. Na natjecanju sam 'izvukla' vjerski

turizam, a radila sam u paru s kolegom Marijanom Crnjakom iz Splita - govori Alma. Nakon pismenog testa, o osnovama tu-rizma, marketingu u turizmu te Dubrovniku kao turističkoj de-stinaciji, slijedila je prezentacija vjerskog turizma Dubrovnika, na hrvatskom i engleskom jezi-ku.

- Na licu mjesta smo trebali osmisliti prezentaciju, izraditi je i prezentirati komisiji - dodala je maturantica Alma. Željela bi upisati studij kulture i turizma na Sveučilištu u Zadru.

- Privlači me komunikacija

Rukometaši SŠ Ivana Šveara iz Ivanić-Grada, prvaci državnog prvenstva školskih sportskih društava u rukometu

Učenici OŠ Josipa Zorića iz Dugog Sela, najbolji na 49. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece u kategoriji igranog filma

Sedmaši i osmaši samoborske OŠ Bogumila Tonija, prvaci državnog prvenstva školskih sportskih društava u atletici

Jelena Gregorić (8. razred; OŠ Ljube Babića, Jastrebarsko) - najuspješnija na natjecanju Mladi tehničari - elektronika, i Alen Tucman (5. razred; OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić), najuspješniji na natjecanju Mladi tehničari - zrakoplovni modelari

Klara Jelinčić i Franka Čaić, članice plesne skupine velikogoričke Umjetničke škole Franje Lučića, pobjednice natjecanja u suvremenom plesu, II. kategorija, na 50. natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa

Lucija Bošković, polaznica samoborske Glazbene škole Ferde Livadića, najbolja na 50. natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u disciplini klarinet, II. kategorija

Jelena Cerovečki i Antonia Radoš (8. razred; OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić) - najbolje na državnom natjecanju iz fizike, kategorija eksperimentalnih radova, te Fabijan Čakanić (6. razred; OŠ Bogumila Tonija, Samobor) - najbolji iz astronomije i Josip Klepec (6. razred; I. OŠ Vrbovec) - najbolji informatičar (programski jezik BASIC/C/C++/PASCAL)

Alma Dizdarević (prva s lijeva), njezine mentorice Zdenka Paar (prva s desna) i Ksenija Gabriša (druga s desna) sa zamjenikom župana Rudolfom Vujevićem i pročelnikom Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Vjeranom Štublinom

klon bonove za nabavu sportske opreme, odnosno knjiga i mul-timedije, te mobitele (sponzora Hrvatskog telekoma) i eksterne hard diskove. Prijem za najbolje održan je u Jastrebarskom.

- Budućnost je u znanju i uče-nju - poručio je nagrađenima za-mjenik župana Rudolf Vujević, dodavši da su dobivene nagrade poticaj svima da idu dalje.

- Županija puno ulaže u škol-

s ljudima, zanima me kultura, a upravo se ona, zajedno s po-viješću, provlači kroz turizam. Da, željela bih biti i turistički vodič... - otkriva Alma, jedna od 124 učenika, osvajača jednog od prva tri mjesta na državnim na-tjecanjima, koje je, tradicionalno uoči završetka školske godine, nagradila Zagrebačka županija. Ovisno o natjecanju na kojemu su polučili uspjeh, najbolji su, uz 'slatke poklone', primili i po-

stvo, da bi vi bili što uspješniji - rekao je.

Mihael Zmajlović, tada gra-donačelnik Jastrebarskoga, oku-pljenima je poručio da znanje otvara sva vrata.

- To je ono što vam nitko ne može oduzeti - naglasio je.

Osim učenika, nagrađeni su i njihovi mentori, njih 49.

Budućnost je u znanju i učenju - poručio je

zamjenik župana Rudolf Vujević

Nagrađeno je 124 učenika i 49 njihovih

mentora

Županija najbolje osnovnoškolce i srednjoškolce

nagrađuje od 2004.


VATROGASCIVATROGASCI

PRIMOPREDAJA KLJUČEVA NOVIH VATROGASNIH VOZILA

Županija je uvijek imala sluha za vatrogasce

Tijekom proteklih pet godina trajanja projekta nabavljena su 23 nova vozila

Ključevi novih vatrogasnih vozila, iz petogodišnjeg

programa objedinjene nabave, simbolično su u Gradecu preda-ni vatrogascima JVP-a Zapre-šić, DVD-a Cvetković (grad Ja-strebarsko), DVD-a Dugo Selo, DVD-a Kloštar Ivanić i DVD-a Gradec. Novac za njihovu na-bavu, kao i nabavu već ranije isporučenih vozila, osigurali su Zagrebačka županija, županijska Vatrogasna zajednica, vatroga-sne zajednice općina i gradova te dobrovoljna vatrogasna društva. Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagrebačke županije, podsjetio je da su tijekom proteklih pet godi-na nabavljena 23 vozila te rekao da je u pripremi novi program: objedinjena nabava kombi vozila i vatrogasne opreme.

- Opremljeni smo, sposobni, obučeni... Veliko hvala Županiji! Uvijek je imala sluha za nas - ista-knuo je Ptiček. Primopredaji klju-čeva, među ostalima, prisustvo-vao je i Jadran Perinić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spaša-

Cijena vozila nije mala. Znali smo, bit će teško, no skorim ulaskom u EU doći će do promjene standarda koje moramo zadovoljavati. Naba-vom ovog vozila na vrijeme smo se pripremili - komentirao je Damir Lukačić, načelnik Gradeca, čiji su vatrogasci dobili srednje navalno vozilo, vrijedno 1,15 milijuna kuna.

Na vrijeme se pripremili za ulazak u Europsku uniju

vanje, rekavši da je nabava vozila ulaganje u budućnost.

- Kada trebamo pomoć, vidimo koliko nam vatrogasci znače, oni su jedan od operativnijih dijelova sustava zaštite i spašavanja, na njih se uvijek možemo osloniti - rekao je.

Ključeve novih vozila predao je župan Stjepan Kožić, rekavši da je Županija od 2003. do danas za potrebe vatrogastva izdvojila pre-ko 20 milijuna kuna.

Isporučena vozila zajedno su vrijedna oko 4 milijuna kuna

Primopredaja je obavljena u Gradecu

VATROGASNA ZAJEDNICA ŽUPANIJE U IVANIĆ-GRADU ORGANIZIRALA POKAZNU VJEŽBU “PLAMENI UDAR”

U učeničkom domu došlo do eksplozije plina, unesrećene izvlačili vatrogasci

Zadaća je bila provjeriti usklađeno djelovanje te pripremljenost i osposobljenost snaga zaštite i spašavanja s područja

Ivanić-Grada, Kloštra Ivanića i KrižaUslijed eksplozije plina, u kuhi-

nji učeničkog doma, došlo je do požara te ozljeđivanja učenika

i korisnika susjednoga doma za starije i nemoćne osobe. Gašenje požara, spaša-vanje i zbrinjavanje ozlijeđenih bio je dio terensko-pokazne vježbe “Plameni udar”, održane u Ivanić-Gradu. Istovremeno s požarom, koji je zahtijevao spašavanje iz objekta i s njega (odimljavanjem i pretra-živanjem prostora termo kamerom te ko-rištenjem autoljestava), prikazano je izvla-čenje vozača iz osobnog automobila koji se sudario s cisternom, koja je prevozila opasnu tekućinu, a koja je uslijed oštećenja plašta cisterne počela istjecati, te gašenje požara otvorenog prostora. Naposlijetku, prikazana je simulacija gašenja požara u zatvorenom prostoru - u kontejneru za obuku vatrogasaca od opasnosti plamenog udara. Vježbu je, u koordinaciji sa župa-nijskim i gradskim Stožerom zaštite i spa-šavanja, županijskim i gradskim društvima Crvenoga križa, ivanićgradskom Vatroga-snom zajednicom, policijom, ispostavom Doma zdravlja i Učeničkim domom u Iva-nić-Gradu te područnim uredom Državne

uprave za zaštitu i spašavanje, organizirala županijska Vatrogasna zajednica. Zadaća je bila provjeriti usklađeno djelovanje te pripremljenost i osposobljenost snaga za-štite i spašavanja s područja Ivanić-Grada, Kloštra Ivanića i Križa.

- Pokazali smo da naše snage mogu in-tervenirati u svakoj situaciji. Županija će i dalje, uz potporu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, osiguravati sredstva za opre-manje i edukaciju snaga na terenu kako bi ih digli na razinu profesionalaca - rekao je zamjenik župana Rudolf Vujević, ujedno i načelnik županijskog Stožera zaštite i spa-šavanja.

požar i eksplozija u objektu spašavanje unesrećenih iz

i sa objekta gašenje požara prihvat i zbrinjavanje većeg

broja ugroženih osoba sanacija cisterne s opasnom

kemikalijom spašavanje vozača iz kabine

vozila gašenje požara otvorenog

prostora simulacija gašenja požara u

zatvorenom prostoru

Tema vježbe

Požar otvorenog prostora gasili su vatrogasci Deanovca, Križa i Kloštra Ivanića

Županija će i dalje osigu-ravati sredstva za opre-manje i edukaciju snaga

zaštite i spašavanja (zamjenik župana Rudolf Vujević)

Pred početak vježbe

Združene pokazne vježbe županijske Vatrogasne

zajednice organiziraju se od 2006. godine

Vatrogasci izvode unesrećene iz požarom zahvaćenog objekta

Obuka vatrogasaca u kontejneru za simulaciju plamenog udara


UDRUGEVIJESTI

ZAVRŠILA TROMJESEČNA EDUKACIJA INTERVENTNIH TIMOVA CRVENOG KRIŽA

osposobljeni za pružanjepomoći u katastrofama

Do 2014. planira se osposobiti i opremiti

nekoliko stotina osoba koje će u svakom

trenutku biti spremne djelovati u vlastitoj te po potrebi i u drugim

sredinama

Uvjerenje o osposobljenosti za djelovanje u katastro-fama i izvanrednim situ-

acijama primilo je, na svečanosti u Ivanić-Gradu, 44 volontera Cr-venog križa, podijeljenih u dva intereventna tima - za istočni i zapadni dio županije. Tromjeseč-nu edukaciju, koju je organizira-lo županijsko Društvo Crvenog križa, uspješno je završio i Grad-sko-općinski interventni tim Iva-

od lokalne do nacionalne, pa čak i međunarodne - rekla je Štefica Kamenarić-Filipović, predsjedni-ca ŽD CK Zagrebačke županije. Osim interventnih timova koji se ustrojavaju u prvoj fazi provedbe projekta, kasnije će se ustrojiti i ekipe za prvu pomoć, psihosocijal-nu pomoć, prihvat i organizaciju smještaja, prijem i raspodjelu hu-manitarne pomoći, ekipe za vodu i sanitaciju te službu traženja.

- Imati u izvanrednoj situaciji educirane timove koji znaju što učiniti te koji mogu pomoći ugro-ženima, znači puno! Nadam se da će i država razumjeti u kojim uvijetima djeluje Crveni križ te da će materijalna pomoć biti izdašni-ja. Educirane osobe bez dostatne tehnike neće moći učiniti sve što bi trebale - uručivši uvjerenja čla-novima interventnih timova poru-čio je župan Stjepan Kožić, dok je Vera Pleša Golubović, zamjenica izvršnog predsjednika HCK-a, rekla da su članovi dvaju županij-skih timova među prvima u RH koji su prošli kompletnu obuku.

Društvo Crvenog križa Zagrebač-ke županije djeluje petnaestak godina, koordinira i objedinjuje rad gradskih društava. - Počeli smo vrlo skromno, bez vlastitog prostora i financijskih sredstava. Danas imamo razvije-ne mnoge projekte, te u okviru mogućnosti provodimo različite aktivnosti na planu zdravstvene prevencije i zaštite, socijalne skr-bi, službe traženja, dobrovoljnog darivanja krvi, a posebno mjesto u našem programu zauzima pla-niranje, osposobljavanje i opre-manje za slučaj elementarnih ne-pogoda i drugih katastrofa - kaže Štefica Kamenarić-Filipović.

Planiranje, osposobljavanje, opremanje...

- S ponosom mogu reći da u ovom trenutku zajednica u svom okruženju ima ekipe educiranih ljudi koji su sposobni pravovre-meno i učinkovito reagirati na moguće incidente i katastrofe. Do 2014. namjeravamo osposobiti i opremiti nekoliko stotina osoba koje će u svakom trenutku biti spremne djelovati u vlastitoj sredi-ni, ali će ih biti moguće i mobilizi-rati za pomoć u drugim sredinama,

Županijsko Društvo Crvenog križa ima

oko 30.000 članova, uključujući i dobrovoljne

darivatelje krvi

nić-Grada, Kloštra Ivanića i Križa. Edukacija je provedena u sklopu projekta “Županijski interventni timovi i ekipe za brzi odgovor na katastrofe”, čija je zadaća jača-ti kapacitete lokalne i regionalne samouprave za djelovanje u kata-strofama.

Interventni timovi imaju

koordinatore u Ivanić-Gradu

(istočni dio) i Velikoj Gorici (zapadni dio

županije)

Timovi broje po 22 člana

SPORTSKI SUSRETI DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

Kada zatreba drugima poklanjamo dio sebe!

Anica Sabolčec (62 darivanja)GD CK Dugo Selo

Baš nam je lijepo! Nađemo se, popričamo, družimo... Prvi sam

puta darovala krv davne '73., odmah nakon mature. Trebalo je spasiti dje-vojčicu u Vukovaru. Nisam znala koju krvu grupu imam, no odazvala sam se pozivu. Od tada sam redoviti da-rivatelj.

Suzana Halić (11 darivanja)GD CK Samobor

Kad sam rodila carskim rezom, shvatila sam da krv zlata vrije-

di, dotad sam imala strah od igle. Na prvo darivanje 'natjerao' me suprug. Sportski je fanatik, pa dolazimo i na ovakve susrete. Ugodno je družiti se s ljudima na svježem zraku, susresti prijetelje.

Zdenka Lovrečić (98 darivanja)GD CK Ivanić-Grad

Radila sam u Crvenom križu, pa su mi ovakvi sureti 'pod normal-

no'. Rođena sam 25. listopada '53., istoga dana kada je u RH održano prvo organizirano darivanje krvi. Idu-će godine, u kojoj se slavi 60. obljet-nica davalaštva, planiram darovati krv stoti puta.

REKLE SU

Društvo Crvenoga križa naše županije organiziralo je,

ove godine u Eko parku “Divlje vode”, tradicionalne, 14. sportske susrete dobrovoljnih darivatelja krvi. Okupilo ih se tristotinjak,

a nadmetali su se u graničaru, povlačenju užeta, belotu, šahu, nošenju jaja u žlici i potrazi za izgubljenim blagom. Domaćin susreta bilo je Gradsko društvo Crvenoga križa Samobora.

Najatraktivnija disciplina - povlačenje užeta

Okupilo se tristotinjak darivatelja

Elementarna nepogodaŽupan je proglasio elementarnu nepogodu za dio Jastrebarskoga (k.o. Gornja Kupčina i k.o. Čeglje) te za područje Krašića, nastalu 25. lipnja uslijed olujnog nevremena praćenog tučom. Prema prvim procjenama štete su zabilježene na vinogradima, kukuruzu, strnim usjevima te na gospodarskim i stambenim objektima.

Rano otkrivanje zloćudnog tumora Dermatovenerolozi Specijalne bolnice “Naftalan”, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije, proveli su akciju ranog otkrivanja zloćudnog tumora kože. Potaknuta učestalim otkrivanjem zloćudnih promjena na koži kod pacijenata koji dolaze na preglede u dermatološke ambulante, Speci-jalna bolnica “Naftalan” nabavila je dermatoskop, kojim se mogu snimiti i pratiti madeži kod paci-jenata koji imaju povećan rizik od dobivanja maligne bolesti kože. Kako bi se javnost senzibilizirala s opasnošću od ove opasne bole-sti, Zagrebačka županija financira “Preventivni program ranog ot-

krivanja zloćudnog tumora kože primjenom dermatoskopa”. Nakon besplatnog pregleda, u razgovoru s liječnikom pacijenti mogu dobi-ti savjete kako se zaštititi od ove sve češće bolesti. Akcija, kojoj se dosad odazvalo više od 250 paci-jenata, nastavlja se u rujnu. Inače, Specijalna bolnica “Nafta-lan” razvila je jedinstveni način liječenja kožnih bolesti - psorijaze i neurodermitisa te upalnih reu-matskih bolesti, primjenom ljeko-vite nafte čije se jedino nalazište u Europi nalazi u blizini Ivanić-Gra-da.


VIJESTIVIJESTI

Kupujmo hrvatsko

Žene jugoistočne Europe u mreži za ruralni razvoj

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - KOMORA ZAGREB

POVJERENSTVO ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

HGK - Komora Zagreb organizirala je u Jastrebarskom tradicionalnu akci-ju “Kupujmo hrvatsko”. Akcija se na području cijele Hrvatske provodi već petnaest godina, a osnovna je zamisao ponuditi potrošaču kvalitetno i naše - domaće proizvode koji su prihvatljiviji od onih iz uvoza i kvalitetom i ci-jenom. - Želimo pružiti šansu svima koji proizvode kvalitetne proizvode, bez obzira radi li se o trgovačkim društvima, malim i srednjim obrtnicima ili obitelj-skim poljoprivrednim gospodarstvima - poručio je Zlatan Frölich, predsjed-nik HGK - Komore Zagreb. Župan Stjepan Kožić je naglasio da je vrlo bitno kupovati hrvatske proizvode, jer se tako čuvaju postojeća i otvaraju nova

radna mjesta. Također je rekao da županija bilježi trend otvaranja proizvodnih djelatno-sti, dok je Zvonimir No-vosel, obnašatelj duž-nosti gradonačelnika Jastrebarskoga, ovu godinu okarakterizirao godinom u kojoj se očekuje najveći inve-sticijski ciklus u gradu.

Prezentaciju projekta “Žene jugoistočne Europe u mreži za ruralni razvoj”, čija se jednogodišnja provedba financira sredstvima EU, organizirali su u Samoboru gradsko te Povjerenstvo za ravnoprav-nost spolova Zagrebačke županije. Projekt, u koji je uključeno se-dam zemalja jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija i Bugarska) provodi Regio-nalni centar za jednakost spolova (GTF), a osnovna mu je zadaća osnažiti žene ruralnoga područja, odnosno poduzeti prve korake u uspostavljanju koordinacije na nacionalnoj i regionalnoj razini između žena aktivnih u ruralnom razvoju. Mirela Gajić, predsjed-nica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova, rekla je da se radi o hvale vrijednom projektu, a kako je Zagrebačka županija pretežno ruralna županija, u njege su uključene i žene s njezina područja koje uspješno vode obiteljska poljoprivredna gospodarstva, žene poduzetnice u ruralnom prostoru, te one ak-tivne u društvenom životu.

Učenički servisSrednja škola Dugo Selo obavlja poslove posredovanja pri zapošlja-vanju redovitih učenika srednjih škola s područja županije. Tijekom ljetnog odmora Učenički servis će raditi do 31. kolovoza, radnim da-nom od 8 do 14 sati. Zainteresirani roditelji i učenici više informacija mogu naći na web stranici Srednje škole Dugo Selo, www.ss-dugo-se-lo.skole.hr.

Vrbovečka vina

Žuti muškat Damira Juršetića, le-dena berba 2011., najbolje je vino jubilarnog, 10. ocjenjivanja Vrbo-večke udruge vinogradara i vina-ra. Ocijenjena su ukupno 92 vina, najviše graševine, potom mješavi-ne sorata, rajnskog rizlinga, char-donnaya, zelenog silvanca, sivog pinota... Zlato je polučilo devet vina. Priznanja najboljima uručena su u prisustvu zamjenika župana Damira Tomljenovića.

Obrtnička komora Hrvatska obrtnička komora prosla-vila je 160. godišnjicu organizira-nog obrtništva. Svečanoj akademiji prisustvovao je i predsjednik RH Ivo Josipović, naglasivši potrebu stal-nog usavršavanja i obrazovanja, jer razvijaju se novi obrti koji se vežu i uz proizvodnju visoke tehnologije. Također je rekao da se nada da će predstojeća reforma školstva stvo-riti puno veće mogućnosti za obrt-nike. Ministar poduzetništva i obrta Gor-dan Maras istaknuo je pozitivne trendove u obrtništvu - od početka godine otvorena su 4743 obrta te 6324 novih radnih mjesta u obrtniš-tvu. Podsjetio je i na program “Po-duzetnički impuls”, na koji je stiglo gotovo 11 tisuća prijava što, rekao je, govori o obrtničkim idejama i inicijativama.Predsjednik HOK-a Dragutin Rano-gajec naglasio je važnost strukov-nog obrazovanja, a rekao je i kako obrtnike treba potaknuti, educirati i pripremati za poslovanje na tržištu Europske unije. U ime Županije sve-čanosti je prisustvovao zamjenik župana Rudolf Vujević.

NAJEUROSKEPTIČNIJA OPĆINA U RH NA BLAGDAN SVETOG PETRA I PAVLA PROSLAVILA SVOJ DAN

OKRUGLI STOL “AKTIVNO STARENJE I SOLIDARNOST IZMEĐU GENERACIJA”

Vodoopskrba je naš najvažniji, a stanovništvu i najpotrebniji projekt

Osim što na području općine nema

niti metra javne vodoopskrbe, problem su i nerazvrstane ceste

Gradnja vodovoda Zagreb-istok jedan je od naših najvažnijih, ali i najpo-

trebnijih projekata! Pripremamo projektnu dokumentaciju, koja je skupa, ali se mora provesti kako bi za gradnju vodovoda mogli dobi-ti sredstva EU, i do 85 posto - na svečanosti u prigodi dana općine, na blagdan Sv. Petra i Pavla, po-ručio je načelnik Preseke Ivan Pa-

vliček. Uz to što na području ove općine, površinom velike, a sta-novništvom male, nema niti metra javne vodoopskrbe, problem su i

nerazvrstane ceste.- Brdovit smo kraj, pa nam pro-

bleme, uslijed velikih kiša, rade odroni - rekao je Pavliček, dodavši

da je želja Općine do svake kuće položiti asfalt.

Branimir Holjevac, predsjed-nik tamošnje udruge umirovljeni-ka, naglasivši da je Preseka 'oaza mira', poručio je: - Sve nam možete oduzeti, pa i lokalnu samoupravu, ali ne i ljepotu prirode u kojoj živimo.

A ljepotu priro-de, prema riječima zamjenika gradonačelnika susjed-noga Vrbovca Dejana Jajića, spo-znalo je i nekoliko obitelji koje su u ovaj kraj doselile iz Engleske.

Preseka je, prema početkom godine provedenom referendumu,

na što je u šali podsjetio i načel-nik Pavliček, najeuroskeptičnija općina u RH. Župan Stjepan Ko-žić za svečanosti je ponovio svoj stav o malim općinama, rekavši da

su one i potrebne i poželjne.

- Neka se prvo vidi tko je što na-pravio, a tek onda donose odluke o ukidanju - rekao je župan. Također je

rekao da je kapitalističko vrijeme previše uzelo maha.

- Neka bude više ljudskosti, po-štenja i morala! Hajdemo se tako ponašati i bit će nam svima bolje - zaključio je.

Protiv ulaska u EU izjasnilo se 62% stanovništva

Sve nam možete oduzeti, pa i lokalnu samoupravu, ali ne i ljepotu prirode u

kojoj živimo - poručio je Branimir Holjevac

svoju samostalnost žele zadržati na svome ognjištu

Okrugli stol su organizirali Županija, Centar za

socijalnu skrb Samobor i Udruga PRAGMA

Problemi starijih osoba ne mogu se rje-šavati bez pronalitetne politike, koja se ne radi za danas nego za narednih deset

godina (Rudolf Vujević, zamjenik župana) Nedavno provedena anketa socijalne radnice Katarine

Gerbel ukazuje da starije osobe (samci) koje žive u opustjelome Žumberku ne žele napustiti svoje domove i biti smješteni u nekom od staračkih domova.

- Ni za Boga miloga ne žele ići u takve ustanove. Iako su usamljeni, žele zadržati svoju samostalnost na svome ognjištu - za okrugloga sto-la “Aktivno starenje i solidarnost između generacija u Zagrebačkoj županiji” rekla je autorica ankete. To je samo jedan od primjera koji govori da starije osobe žele stariti u vlastitom domu te bi stoga, re-čeno je, značajnije trebalo razvijati

oblike pomoći i njege u kući. Okrugli stol su organizirali Za-

grebačka županija, Centar za so-cijalnu skrb Samobor i Udruga PRAGMA, a osim o skrbi za sta-rije i nemoćne osobe, razgovaralo se i o nužnosti jačanja obiteljske i populacijske politike.

- Ne mogu se rješavati proble-mi starijih osoba bez pronalitetne politike - istaknuo je zamjenik žu-pana Rudolf Vujević, dodavši da je najjeftiniji način skrbi za starije osobe pomoć i njega u vlastitom

domu. Ovakve projekte Županija sufinancira na području Žumberka i Pisarovine.

- Na ovakav smo način uz malo novca napravili veliku stvar: stari-je osobe ostale su u svome domu, na svome području, dobile su kva-litetnu skrb, a zaposlene su i osobe koje o njima brinu - dodao je Vu-jević, rekavši da se takvi programi trebaju provoditi u ruralnim sredi-nama, dok u urbanim, korištenjem poduzetničke inicijative, treba or-ganizirati dnevne boravke.

U provođenje socijalne politike treba uključiti civilno društvoŽupanija sufinancira

projekte njege u kući na području Žumberka i Pisarovine

25ŽUPANIJSKA KRONIKA LIPANJ 2012. | BROJ 53

Obitelj Roberta Braje obra-đuje 3 hektra vinograda na južnim obroncima Plešivice. Najviše vina proda na obitelj-

skom gospodarstvu, u novoizgrađe-noj kušaonici uređenoj u autohtonoj drvenoj kući. Prvi pisani dokument o ovom gospodarstvu datira iz 1929. kada je njihovo vino ocijenjeno na 2. ocjenjivanju vina u Hrvata.

Obiteljsko gospodarstvo Ja-rec-Kure, prema kvaliteti pro-izvedenih vina, nalazi se pri vrhu hrvatske ljestvice, i tako

već godinama. Uz autohtonu kra-ljevinu, koja se prodaje kao bren-dirano vino Zagrebačke županije, obitelj proizvodi chardonnay, bijeli pinot, odnedavno man-zoni bijeli, te syrah i crni pi-not.

Obitelj Župančić proizvodnjom vina bavi se od 1980., od kada je nagrađivana na domaćim i izložbama u susjednoj Slove-

niji. Obiteljski vinogradi smješteni su u Molvicama te u samom Samo-boru. Ukupno obrađuju dva hektara vlastitih i 1,3 hektra nasada u najmu. Posao pokojnoga oca Stjepana nastavljaju sinovi Antun i Stjepan.

POLJOPRIVREDA

DODIJELJENE DIPLOME NAJUSPJEŠNIJIM VINARIMA 9. ŽUPANIJSKE IZLOŽBE VINA

Šampionsko priznanjeobitelji Jarec-Kure

Priznanja zlatnim vinarima uručena su u “Kući hrvatskih vina” u Hrvatskom LeskovcuObiteljsko gospodarstvo

Jarec-Kure iz Biškup-ca Zelinskog proizvodi

najbolje vino u županiji! Nji-hov chardonnay, berbe 2010., ponio je šampionsku titulu 9. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije. U završnici ocjenjiva-nja, održanoj u Ivanić-Gradu, najbolji je bio u konkurenciji

Najbolja vina od sorata chardonnay i rajnski rizling, tradicionalno, birali su novinari koji prate eno-gastronomiju. I dok u kategoriji rajnskih rizlinga, od šest kušanih uzoraka, nisu izabrali šampiona, u kategoriji chardonnaya titulu novinarskog prvaka polučio je po-lusuhi chardonnay, berbe 2011., Obiteljskog poljoprivrednog gos-podarstva Maković iz Zaprešića.

Najbolji chardonnay po izboru novinaraOcjenjivanje je nešto što naše vinare tjera na međusobnu konku-renciju, na proizvodnju vina uz maksimalnu stručnost. Županija ima vina kojima se diči! Vjerujem da će ona biti prepoznata i na europ-skom tržištu. Imamo mlade proizvođače sa završenim fakultetom što je dobra stručna podloga za proizvodnju vina još bolje kakvoće - predajući priznanja najboljima, rekao je župan Stjepan Kožić.

Imamo vina kojima se dičimo!

74 vina koja su na predocje-njivanju po udrugama polučila zlatna, odnosno visoka srebrna odličja. Ocjenjivačka komisija, predvođena Stankom Herjavec, umirovljenom profesoricom kolegija Vinarstvo na zagrebač-

kom Agronomskom fakultetu, u završnici je dodijelila 19 zlatnih priznanja. Uz chardonnay obi-telji Jarec-Kure, koji je šampi-onsku titulu ponio u kategoriji bijelih mirnih suhih vina, šam-pion u kategoriji bijelih mirnih

vina s ostatkom sladora i kate-goriji vina iz posljednje godine berbe (2011.) je rajnski rizling Roberta Braje iz Jastrebarsko-ga, a u kategoriji ružičastih i crnih mirnih vina cabernet sa-uvignon, barrique, berba 2009., Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Župančić iz Sa-mobora.


MANIFESTACIJEMANIFESTACIJE

U sklopu Svetoivanj-skih dana tradicio-nalno se organizira

i smotra izvornih folklor-nih skupina Zagrebačke županije. Ovogodišnja, 15. svetoivanjska smotra folklora okupila je, u na-tjecateljskom dijelu, de-set skupina: 1 Hrvatsko pjevačko društvo Zelina ( “ D o b e r vam večer g o s p o -

dar”), 2 KUD “Stari grad” Lu-kavec (“Odi k meni pajdašica”), 3 KUD “Nova zora” Lomnica (“Jurjevo u Donjoj Lomnici”), 4 Ogranak Seljačke sloge Posavski Bregi (pjesme i ple-sovi Posavskih Brega), 5 KUD

Bistra (“Mi smo lovci izda-leka, vlovili smo torca”), 6 KUD Desinec (pjesme i plesovi desinečkog kraja), 7 Folklorni ansambl Šilja-kovina (“Podaj draga čez se kolo ruku”), 8 Izvorna folklorna skupina Brčevec (“Proljeće dolazi”), 9 KUD Kraluš iz Stupnika (pjesme i plesovi Stupnika) i 10

KUD Str-mec iz Svete Ne-delje (dio svadbenog veselja u Strmcu). Kao gosti nastupili su Društvo prijatelja “Sloga” iz Brezja i KUD Cepelia Willa-mowica iz Poljske. Domaćin smotre bilo je Hrvat-sko pjevačko društvo Zelina.

smotra izvornih folklornih skupina ZAJEDNICA KULTURNO-UMJETNIČKIH UDRUGA ŽUPANIJE

81

2 3

5

94

6

710

U SVETOM IVANU ZELINI U SKLOPU SVETOIVANJSKIH DANA KUŠANA VINA IZ 11 HRVATSKIH ŽUPANIJA

Ledena berba traminca najbolje vino kontinentalne hrvatske

Posebno su oduševile graševine, bile su

užitak za ocjenjivače jer su do izražaja

došle specifičnosti agroekoloških uvjeta pojedinog vinogorja

Traminac, ledena berba 2009., đakovačke tvrtke “Misna vina” (u vlasništvu

Đakovačko-osječke nadbiskupi-je), šampion je 44. izložbe vina kontinentalne Hrvatske održane u Svetom Ivanu Zelini u sklopu “Svetoivanjskih dana”. Najbolja vina (šampioni po kategorijama) odabrana su između 301 uzorka iz 11 županija vinogradarske regije Kontinentalna Hrvatska (brojem uzoraka, njih 134, prednjačili su vinari iz naše županije). Ove su go-dine, kako je pojasnila Stanka Her-

javec, predsjednica ocjenjivačke komisije, uvedene nove kategorije u ocjenjivanje, pa su tako najbolji-ma proglašena vina iz posljednje berbe te vina starijih godišta.

- Iako se u Hr-vatskoj preferiraju vina iz posljednje berbe, zahtjevnije tržište traži dozrela, formirana vina - re-kla je S. Herjavec, dodavši da su na ovogodišnjem ocje-njivanju posebno oduševile graševine.

- Pokazale su ra-znolik utjecaj pod-neblja. Bile su uži-tak za ocjenjivače, jer su do izražaja došle specifično-sti agroekoloških uvjeta pojedinog vinogorja - rekla je. A upravo je graševina Ivana Makovića iz Hre-bine (općina Pušća) proglašena najboljim suhim bijelim mirnim

Posrećilo se! Ovo je već deveta

zlatna medalja ove godine - ponosno

je komentirao Ivan Maković, dobitnik nagrade “Milan

Pažić” za najbolje ocijenjeno bijelo

mirno vino iz prethodne godine

berbe

vinom iz prethodne godine berbe. - Posrećilo se! Ovo je već de-

veta zlatna medalja ove godine - ponosno je komentirao Maković, koji obrađuje 5000 trsova (naj-

više sauvignona, potom graševine, chardonnaya, nešto rajnskog rizlinga, zwaigelta...)

- Lani su tempe-rature bile visoke, grožđe slatko, da u podrumu nisam imao sustav kon-troliranog hlađenja mošta i vina, ne bi bilo ovakvih re-zultata - ispričao je Maković. Pro-

izvodnjom vina intenzivnije se bavi zadnjih dvadesetak godina i s tržištem, kaže, nema problema. Vino plasira, uglavnom u rinfuzi, u rastorane i kafiće u Zaprešiću i njegovoj okolici.

Stanka Herjavec, predsjed-nica ocjenjivačke komisije, posebno vrijednima istaknu-la je 18 uzoraka autohtone kraljevine, od kojih su čak če-tiri osvojile zlatno priznanje. Najboljom je, nagrađenom priznanjem “Ljerka Habuzin”, ocijenjena kraljevina Ivana Sušeca iz Krečavesi. - Za hobi je vina puno, za trži-šte premalo - pripovijeda Su-šec, privatni poduzetnik, koji vino, ono što se ne popije s prijateljima, poklanja poslov-nim partnerima. - Više mi to nosi, nego pro-daja - kaže. Obrađuje 1800 trsova - kraljevine, rajnskog rizlinga, portugisca i sauvi-gnona.

Ivanu Sušecu priznanja za najbolju kraljevinu

Izložbu je otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, rekavši da su izložena vina rapsodija za nepca, dušu i tijelo. Pozvao je vinare da se što više povežu sa znanošću, naglasivši da je budućnost vina u njegovoj kva-liteti. - Siguran sam da ćemo znati iskoristiti raznolikost naših podneblja, da će nas veliko europsko tržište prepoznati po vrhunskim vinima u malim seri-jama - rekao je ministar. Vlado Žigrović, gradonačelnik Zeline, rekao je da prigorski brežuljci zasađeni lozom te marljivi vinari daju za pravo Zelinča-nima da svoj grad nazivaju vinskom metropolom, dok je župan Kožić po-zvao na zajedničku edukaciju i pripremu projekata za europske fondove, odnosno pripremu sela za ulazak u EU.

Vrhunska vina u malim serijama Ivan Maković i Ivan Sušec s vinskom kraljicom Jelenom Rožić

Nagradu za najbolju etiketu dobio je Robert Smrndić (“Ljubekov gaj”) za sauvignon, berba 2011.


DOGAĐAJIDOGAĐAJI

SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA U PRIGODI DANA KLOŠTRA IVANIĆA

smještaj u vrtiću za svu djecu predškolske dobi

SMOTRA KONJA KONJOGOJSKE UDRUGE VRBOVEC

Članovi udruge pokazali ono što drže u stajama

Konjogojska udruga Vr-bovec, udružena u Sre-dišnji savez uzgajivača

hrvatskog hladnokrvnjaka, upri-ličila je, u prigodi dana Vrbovca, 7. smotru konja svojih članova. Udruga broji njih 53, najviše s vrbovečkog područja te susjedne Koprivničko-križevačke i Kra-pinsko-zagorske županije, koji brinu o 180 grla.

- Ljepo je vidjeti da mladi lju-di imaju volju za uzgoj konja. Naš osnovni uzgojni program je hladnokrvnjak, no većina nas ima i druge pasmine. Stoga smo na ovoj izložbi željeli pokazati sve ono što imamo u stajama - komentirao je Krešimir Sesveča-nec, predsjednik udruge.

Smotru je otvorio zamjenik župana Damir Tomljenović poru-čivši da “onaj tko ne čuva svoju tradiciju, neće dobro proći”.

U sklopu smotre održano je ocjenjivanje

grla - konja, kobila, ždrebadi

Planira se gradnja stambenog naselja s gotovo

stotinu obiteljskih kuća

Ako analiziramo prihodovne i rashodovne stavke proračuna u posljednjih pet godina, uvijek smo imali

prijenos financijskih sredstava što pokazuje kvalitetno trošenje novca poreznih obveznika - rekao je načelnik

Zlatko Golubić

'Moslavina može biti biser proizvodnje ljekovitog bilja'ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “UZGOJ I PRERADA LAVANDE”

Znanstveno-stručni skup “Uzgoj i prerada lavande”, u sklopu Dana lavande, organiziran je (u suradnji s

POU Ivanić-Grada) u Križu.- Lavanda je izazovna za poljoprivrednu proizvodnju. Živopisni moslavački kraj može biti 'biser' proizvodnje ljekovitog bilja - poručeno je u uvodu skupa. O osnov-nim smjernicama uzgoja lavande, koja se na kontinen-tu, inicijativom “Ireks arome”, počela saditi prije desetak godina, govorila je dr. sc. Ivanka Žutić sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta. Pojasnila je da se na kontinetu najviše sadi kultivar lavandin (prirodni križanac uskoli-sne i širokolisne vrste lavande) koji u odnosu na 'pravu' lavandu daje višestruko veće prinose eteričnog ulja.

Područje Križa, dodala je, ima umjereno toplu klimu i raspored padalina pogodan za uzgoj lavande, koja se, istaknula je, ne smije saditi na teškim, nepropusnim i hladnim tlima s velikim sadržajem vode. Projekt “Pro-cjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta općine Križ za uzgoj lavande”, koji je dala izraditi PZ “Milka Tr-nina”, predstavio je jedan od troje njegovih izrađivača, prof. dr. sc. Stjepan Husnjak, također s Agronomskog fakulteta, koji je rekao da (prema FAO metodi) na po-dručju Križa za uzgoj ove kulture ima 910 hektara umje-reno pogodnih tala (16,2% ukupnih poljoprivrednih površina), tala bez značajnijih ograničenja nema, dok je najviše tala (1692 ha) ograničeno pogodno za uzgoj. - Jedno od najvažnijih ograničenja je kisela reakcija tla, koju je moguće otkloniti kalcifikacijom, dok je nedosta-tak organske tvari moguće riješiti gnojidbom - pojasnio je Husnjak. O ljekovitom djelovanju lavande i autohtonog hr-vatskog kultivara - lavandina “Budrovka”, prisutne je upoznala dr. sc. Biljana Blažeković s Farmaceutsko-bio-kemijskog fakulteta, a o djelovanju lavande u liječenju kožnih bolesti govorio je prim. dr. Pero Vržogić, derma-tolog u Specijalnoj bolnici “Naftalan”. Predstavljena je i mogućnost korištenja IPARD programa za proizvođače ljekovitog bilja, te poticaji i subvencije koje za uzgoj la-vande odobrava Zagrebačka županija.

Uzgoj iz ljubavi

Zaprega Josipa Humnjana iz Lijevog Dubrovčaka, s pa-stusima Ričkom i Gidranom,

najljepša je zaprega 10. državne i 15. županijske izložbe konja, održa-ne u Kloštru Ivaniću, u konkurenciji hrvatskih posavaca. Najljepšu za-pregu hladnokrvnjaka, sa ždrebadi Rosom i Vrankom, imao je Antun Glavačević iz Strizivojne, a zapre-gu lipicanaca, s pastusima Tantom

Europi ne možemo ponuditi ono što ona

već ima, već ono po čemu smo posebni - poručila je

Martina Glasnović

- Županija smo koja želi oču-vati svoj ruralni prostor i tradi-ciju u njemu, a to možemo samo

uz podršku ljudi koji su u ono što rade spremni uložiti veliku lju-bav i trošiti svoje slobodno vrije-me - poručio je Tomljenović.

U sklopu smotre, čije je sudi-onike pozdravio i gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović, odr-žano je i ocjenjivanje grla - ko-nja, kobila, ždrebadi.

dr. sc. Ivanka Žutić i prof. dr. sc. Stjepan Husnjak

IZLOŽBA AUTOHTONIH HRVATSKIH PASMINA KONJA

Nastavlja se projektiranje komu-nalne infrastrukture za novo stambeno naselje pored no-

gometnog igrališta u Kloštru Ivaniću, u kojemu se planira gradnja gotovo stotinu obiteljskih kuća, a pri kraju je i dogradnja osmogodišnje škole. Ova dva projekta, bitna za razvoj Kloštra Ivanića, posebno su istaknuta za pro-slave njegova dana. Općinski načelnik Zlatko Golubić naglasio je da općinu čine ljudi, a ne samo ceste i infrastruk-turni objekti. - Stoga i osiguravamo velika sredstva za prijevoz učenika i studenata, kao i za njihovo stipendiranje. Također, ima-

Predsjednik Vijeća Željko Filipović i načelnik Zlatko Golubić

Želimo očuvati stare zaprege, staviti ih na popis

naše kulturne baštine - rekao je Branko Borković,

predjsednik SSUHP-a

i Zentom, Marko Sekulić iz Kobaša. Uz zaprege, priznanja su uručena i vlasnicima najljepših kobila i pastu-ha u sve tri kategorije autohtonih hrvatskih pasmina konja. - Nastojimo da grla koja nastupaju na ovakvim izložbama budu radna,

znači grla koja se jašu ili su upregnuta u za-prege - pojasnio je Ivan Šubek, voditelj uzgoja Središnjeg saveza uzga-jivača hrvatskog posav-ca (SSUHP). Vjekoslav Posarić, predsjednik Središnjeg saveza uz-gajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, do-

dao je da se danas uzgojem konja, i to iz ljubavi, uglavnom bave starije osobe, dok mladi dobro računaju hoće li od toga imati kakve koristi. - Nije dobro ni to što nam dr-žava skida premije za uzgoj podmlatka - poručio je. Dije-lovi naše županije prirodno su stanište hrvatskog po-savca. Martina Glasnović, ravnateljica JU “Zeleni prsten” rekla je da Europi ne možemo ponuditi ono što ona već ima, već ono po čemu smo posebni, poput prirodne baštine, nošnji i tradicijskog uzgo-ja konja.

mo raširenu mrežu socijalnih pomoći, a kreditiramo i poljoprivrednike s preko 500.000 kuna godišnje, što nas, s obzi-rom na veličinu općine, svrstava u sam vrh Zagrebačke županije - istaknuo je načelnik. Dodao je da se nada da će državna inspekcija i nadležne službe, u skladu s normama za zaštitu okoliša, konačno donijeti odluku što s kompo-stanom “Eko-flora” iz koje se, naglasio je, širi nesnošljiv miris. Govorio je i o učinjenom tijekom pro-tekle godine dana, posebno istaknuvši gradnju plinovoda u dužini od oko pet kilometara i adaptaciju zgrade Pučkog doma u dječji vrtić. - Jedna smo od rijetkih općina u župa-niji, a i šire, koja je uspjela riješiti pro-blem smještaja djece predškolske dobi u dječji vrtić - rekao je.


TURIZAM

JAVNA USTANOVA “ZELENI PRSTEN” ORGANIZIRALA SUSRET PRIJATELJA PRIRODE

od sela roda do sela rodaUređenje poučne staze

inicirala je Udruga za očuvanje prirodne i kulturno-povijesne

baštine

Poučno-izletnička staza “Od sela roda do sela roda” (njezin prvi dio,

od zavičajnog imanja Udruge za očuvanje prirodne i kultur-no-povijesne baštine “Zdenčina 1562” do ribnjaka Crna Mlaka, u dužini od sedam kilometara) otvorena je u sklopu 4. susreta udruga prijatelja prirode Za-grebačke županije i 2. lipanj-skih susreta Udruge “Zdenči-na 1562”. Duž staze, kojom se može šetati, voziti bicikl ili jahati konjima, postavljene su poučne ploče kojima je, foto-grafijama i riječju, predstavljen biljni i životinjski svijet ovoga područja. Kada do kraja bude uređena (nedostaje još uređe-nje oko tri kilometra šumskoga puta), stazom će biti poveza-

na dva mjesta u dvije općine - Zdenčina u Klinča Selima i Donja Kupčina u Pisarovini, u kojima, na području županije, ima najviše gnijezda roda.

- Cilj nam je educirati djecu i mlade o svom zavičaju, upo-znati ih s prirodnim raznoliko-stima. Staza ide uglavnom šum-skim putevima, čije su uređenje

prije par godina inicirali šumo-posjednici Zdenčine - ispričao je Janko Šimanović, predsjed-nik Udruge “Zdenčina 1562”, koja u svom imenu ima godinu kada su na ovo područje, s po-dručja današnjeg Bihaća, dose-lili prvi stanovnici (plemeniti Šimanovići).

Poučno-izletnička staza ure-đena je podrškom Javne usta-nove “Zeleni prsten Zagrebač-ke županije” i Hrvatskih šuma, i dio je buduće edukativno-tu-rističke staze od staroga grada Okića (grad Samobor) do rije-ke Kupe (općina Pisarovina), a koja će najvećim dijelom pro-laziti Zelenom park općinom Klinča Sela.

- Želja nam je brendirati Klinča Sela kao zelenu općinu. Projekt je nedavno prihvatilo Općinsko vijeće, a za njegovu realizaciju najveći dio sred-

U sklopu Lipanjskih susreta sporazum o suradnji potpisali su Udruga “Zdenčina

1562” i Arhiv Unsko-sanskog kantona

(Bosna i Hercegovina)

Godišnjim susretom članova udruga prijatelja prirode podržavamo njihov rad. Prilika je to da se oni međusobno druže te bolje upoznaju s prirodnim vrijednostima naše

županije - rekla je Martina Glasnović, ravnateljica JU “Zeleni prsten”

stava planiramo osigurati iz europskih fondova - pojasnio je općinski načelnik Miljenko Vučković, koji je s predsjedni-com Upravnog vijeća JU “Ze-leni prsten” Željkom Šabarić simbolično i otvorio stazu.

Duž staze su postavljne

poučne ploče

Prijatelji prirode iz Ivanić-Grada

Članice Udruge “Zdenčina 1562”

ZA POSJETITELJE OTVOREN RUDARSKI MUZEJ SVETA BARBARA

DOGAĐAJI

dobrim projektom iz EU se može 'izvući' dosta novca

Ove je godine KUD “Oštrc” na IPA natječaj prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska prijavio projekt “Sveta Barbara - faza III.”Županija je dobila još jed-

nu turističku atrakciju, otvoren je rudarski mu-

zej Sveta Barbara u Rudama. Ideja o obnovi zapuštenih rovo-va (ruda se davnih godina vadila na dvadesetak lokacija) potekla je 2002., dvije godine kasnije, probijanjem urušenja, članovi KUD-a “Oštrc” dostupnima su učinili oko 400 metara prohod-nih hodnika te projekt “Sveta Barbara”, zajedno sa slovenskim partnerima iz Senova, prijavili 2006. na EU natječaj PHARE 2004-2006/INTERREG III.a. Projekt je dobio 'zeleno svjetlo', a KUD “Oštrc” europski novac za obnovu rovova Kokel i Sve-to Trojstvo, uređenje prilaznih puteva do oba rova, uređenje ru-darsko-botaničke poučne staze, osnivanje mineraloško-petro-grafske zbirke, osposobljavanje lokalnih turističkih vodiča.

- Ideja je potekla od Borisa Šinkovca, geologa koji je, prije

Tijekom druge faze provedbe projekta “Sveta Barbara”, finan-cirane sredstvima Grada Samo-bora, obnovljeno je dodatnih

stotinu metara rova Sveto Troj-stvo, uređen je dio potoka koji prolazi uz rudnike, postavljena je dodatna signalizacija na ru-

darsko-botaničkoj poučnoj stazi, nabavljene su rudarske odore.

- Dobili smo još jednu turi-stičku atrakciju koja je rijetkost u RH i ovom dijelu Europe. Osim toga, ovaj je projekt dokaz da se iz EU dobrim projektom može 'izvući' dosta novca - kaže gradonačelnik Samobora Krešo Beljak.

Na IPA natječaj prekogranič-ne suradnje Slovenija - Hrvatska prijavljen je sredinom travnja ove godine projekt “Sveta Bar-bara - faza III.”, ukupne vrijed-nosti 580.000 eura, kojim će se, bude li prihvaćen, nadograditi postojeća turistička infrastruk-tura te do sredine 2014. obnoviti još 450 metara rudarskih rovo-va.Rudari su kopali bakar, potom željezo i gips

Rov Sveto Trojstvo najljepše je razgranati rov u podzemlju Ruda Rudnici su trajno zatvoreni pedesetih

godina prošloga stoljeća

napuštanja rovova 50-ih godina prošloga stoljeća, provodio u Rudama istražne radove. Pre-poznali smo njezinu vrijednost i krenuli s realizacijom. Naši preliminarni, pripremni radovi - uklanjanje deponije smeća na ulazu u rov Kokel, uklanjanje i probijanje odrona u rovovima, podgrađivanje iskopanih tunela podgradama..., poslužili su kao podloga za prijavu projekta za sredstva EU programa za su-sjedstvo (Slovenija - Hrvatska - Mađarska) - pojašnjava Josip Lebegner, tajnik KUD-a “Oš-trc”.

I JA MOGU IMATI

SOLARNE KOLEKTORE !!!

(do maksimalno 12 000 kn

20. srpnja 2012.

Documents

DIZALICAMA TOPLINE - zagrebacka-zupanija.hr · pomoćni sustav. Dizalice topline, pojed-nostavljeno, rade na istom principu kao i klima uređaji. Koriste vodu iz triju bunara. Vodi