23
ELEKTRIČNI UREDJAI NA KRANOVIMA I DIZALICAMA 1. Električno napajanje U gradnji dizalice normirani su danas sljedeće vrste struja i napona: A) Trofazna naizmjenična struja Trofazna naizmjenična struja 50 Hz 380 V, 500 V za napajanje kranova i motora; 3 kV, 6 kV, 10kV za napajanje utovarnih mostova i kranova. Trofazna naizmjenična struja 60 Hz 440V na brodovima i zemljama engleskog govornog područja. Monofazna naizmjenična struja 110 V, 220 V za osvjetljenje i upravljanje. 60 Hz i 50 Hz B) Istosmjerna struja 24 V, 42 V za ručne lampe kao zaštitni niski napon 110 V, za osvjetljenje i upravljanja, 220 V za osvjetljenje, motore, elektromagnete za dizanje 440 V- 600 V za motore. Prednosti i nedostatke i jedne i druge vrste struje nije lako jednoznačno vrednovati , pa ocjenu treba formirati na osnovu radnih uslova i mogućnosti opskrbljavanja energijom . Npr : Naizmjenična struja – transformiše se na visoki napon koji zahtijeva manji presijek kablova , te se ti kablovi vode do mjesta korištenja na kranu , tu se transformiše na radni napon .

Elektrouredaji Na Dizalicama

Embed Size (px)

DESCRIPTION

587

Citation preview

ELEKTRINI UREDJAI NA KRANOVIMA I DIZALICAMA

ELEKTRINI UREDJAI NA KRANOVIMA I DIZALICAMA

1. Elektrino napajanje

U gradnji dizalice normirani su danas sljedee vrste struja i napona:

A) Trofazna naizmjenina struja

Trofazna naizmjenina struja 50 Hz 380 V, 500 V za napajanje kranova i motora;

3 kV, 6 kV, 10kV za napajanje utovarnih mostova i kranova.

Trofazna naizmjenina struja 60 Hz 440V na brodovima i zemljama engleskog govornog podruja.

Monofazna naizmjenina struja 110 V, 220 V za osvjetljenje i upravljanje.

60 Hz i 50 Hz

B) Istosmjerna struja 24 V, 42 V za rune lampe kao zatitni niski napon 110 V, za osvjetljenje i upravljanja, 220 V za osvjetljenje, motore, elektromagnete za dizanje 440 V- 600 V za motore.

Prednosti i nedostatke i jedne i druge vrste struje nije lako jednoznano vrednovati , pa ocjenu treba formirati na osnovu radnih uslova i mogunosti opskrbljavanja energijom .

Npr :

Naizmjenina struja transformie se na visoki napon koji zahtijeva manji presijek kablova , te se ti kablovi vode do mjesta koritenja na kranu , tu se transformie na radni napon .

Istosmjerna struja - istosmjerni motori se bolje i lake upravljaju iznad i ispod nazivnog broja obrtaja , ali su skuplji i komplikovaniji i zahtijevaju zbog svog kolektora i troenja etkica vie panje i odravanja . U novije vrijeme primjenom savremenih elektrinih (elektonskih) komutiranih motora poboljava se upravljanje naizmjeninim motorima .

U Evropi preovlauju motori naizmjenine struje

U SAD preovlauje napajanje istosmjernom strujom

Najvaniji elektro uredjaji su : elektromotori, uravljaki uredjaji, releji, elektrokontaktni ili kontaktni prekidai, pomoni i krajnji prekidai, kranski prekidai , otpornici , otkoni uredjaji.

MOTORI

Motori za dizalice mogu biti:

1. Motori na istosmjernu struju (DC)

2. Motori na naizmjeniu struju (AC)

1) trofazni (monofazni) asinhroni (sinhroni)

2) upravljani (servo AC)

3. Motori sa elektrinom konicom na vrtlone struje

U Evropi su prihvaeni trofazni asinhroni motori. Razlikuju se:

kavezni motori,

kliznokolutni motori.

Kavezni motori sa direktnim uklapanjem se koriste za snage do 2.2 kW. Za snage iznad 3 kW se koriste putem ukljuivanja sistemom zvijezda trougao. To podrazumijeva da je motor predvien za stalni rad u spoju trougao, pri emu se radi zaleta motor prvo prikljui na zvijezdu, a nakon zavrenog zaleta vrati na trougao .

Rotor asinhronog kaveznog motora

Poto je kod zvijezde manja fazna struja, to je i potezni moment motora smanjen za 1/3 od nominalnih vrijednosti u tablicama motora, to za posljedicu ima mirnije ukljuenje u rad i manje dinamiko optereenje konstrukcije .

Struja i napon kod veze zvijezda i trougao

Karakteristika asinhronog kaveznog motora

Slika xx - Karakteristike kaveznog motora u funkciji od tipa ankera

Klizno kolutni motori se zbog laganijeg startovanja koriste kod mehanizama za dizanje. Pokretanje i podeavanje ugaone brzine se postie putem rotorskih pokretaa, tj. ukljuivanjem otpornika u svaku fazu rotorskog namotaja, ime se potezni momenat postepeno regulie do njegove maksimalne veliine .

Rotor klizno kolutnog asinhronog motora )

Klizno kolutni motor (zvijezda, trokut

Slika xx - Zavisnost karakteristike momenta motora od iznosa u rotor dodanog omskog otpora Rd (1 prirodna karakteristika Rd = 0; 2 dodatni otpor Rd = 2.5R2; 3 dodatni otpor Rd =5R2; 4 dodatni otpor Rd = 9R2)

Karakteristika klizno kolutnogmotora

Zavisnost poteznog momenta od rotorske struje

Slika xx Promjena smjera rotacije kloznokolutnog i kratkospojenog (kaveznog) motora

Rotori asinhronih motora imaju manji broj obrtaja () od statorskog polja (s) , to je dato putem klizanja motora S, pri emu je

S = ( s)/

Brzina obrtaja u % nazivne brzine %10090807060504030

Moment motora u % nazivnog momentaM %

10096918680726247

Snaga motora u % nazivne snage P%10086736048362616

Slika xx Zavisnost momenta i snage motora u funkciji broja obrtaja

Reimi intermitiranih pogona

Prema propisima VDE 0530/1972 internacionalne organizacije IEC reimi rada elektromotora se mogu podijeliti u osam klasa koje oznaavamo sa S1 - S8 .

a) Trajana pogon reim S1

b) Kratkotrajni pogon - reim S2

tR = stvarno radno vrijeme

T = prema standardima =10 , 30 , 60 , 90 min

= vrijeme stabilizacije = (4 5 )

b) Naizmjenino optereenje konstantnim teretom - reim S3

Intermitemcija ED (EinschaltsDauer)

tm vrijeme mirovanja

c) Naizmjenino optereenje sa zaletnim momentom S4

tz = vrijeme zaleta motorad) Naizmjenin optereenje sa zaletnom momentom i koenjem S5

Standardna intermitencija ED 15 % , ED 20 % , ED 25 % , ED 40 % , ED 60 % , ED 100 % .

Provjera motora na zagrijavanje

U katalogu su za svaku standardnu intermitenciju date odgovarajue ekvivalentne snage motra .To je ona snaga sa kojom bi motor sa tim reimom rada mogao da radi neogranieno dugo, a da ne doe do povienja njegove temperature . Poto je po Dulovom zakonu razvijena toplota proporcionalna kvadratu struje (snage) i vremena

Q = RI2t , R=U/I, Q=UIt , Q=Pt,

Qtr = Qisp =>

te se na osnovu stvarne snage motora i stvarne intermitencije dobiva da je:

EDst = stvarna intermitencija

EDkat = usvojna intermitencija iz kataloga

Ako su ciklusi meusobno razliiti po trajanju (t1,t2, t3, t4) i po snazi optereenja motora (P1, P2, P3, Pn)onda je:

srednja kvadratna snaga ili efektna kvadratna snaga .

Klasa zaleta motora kz definie broj zaleta motora na sat uzimajui u obzir termiku ekvivalentnost izmedju zaleta motora i elektrinog koenja motora .

Kz = broj zaleta +0.8 x broj koenja + 0.25 x broj impulsa =

Kataloke klase zaleta mogu bit 150 , 300 , 600 .

Pored klase zaleta uvodi se i pojama faktora zaleta Fz

Fz = Kz

= indukovani moment optereenja

= vrijednost iz kataloga za odgovarajui motor

Ovisnost snage o faktoru zaleta oitava se na osnovu dijagrama (dobiven mjerenjem) . Redukovana snaga

Primjer : = 34 kW snaga u radnom ciklusu

n = 1000 min

ED = 60 %

n =120 / h

n = 100 / k

= 7.5 kg/m

a ) Klasa zaleta

U klasi zaleta do 300, za intermitaciju S4 , S5 sa 60% ED se odabire motor sa sljedeom veom snagom 38 kW to je :

2AK Md 280 (5-6) broj polova

za koga je = 2 kgm

= 4.625 kgm

= 45 kW (za trajni pogon)

Redukovana snaga zadovoljava.

OTKONI UREDJAJI

Za upravljanje mehanikim konicama slue otkoni uredjaji. Istivremeno s ukopavanjem pogonskog motora (serijski, paralelno), otkoni uredjaj dobiva struju i oslobadja konicu. Kada je motor iskopan ili iy drugih razloga nije pod naponom, konica se aktivira djelovanjem opruge ili utega .

Vrste otkonih uredjaja :

a) elektromagnetski otkoni uredjaji

b) elektro dinamiki otkoni uredjaji (ELDRO)

c) centrifugalni otkoni uredjaji

a) ELEKTROMAGNETSKI OTKONI UREDJAJI

Slika xx Fotografija i presjek elektromagnetnog otkonog ureaja

1. podatak o sili u katalogu ukljuuje i silu potrebnu za dizanje jezgra, Za dizanje se koristi 2/3 sile u katalogu .

2. kataloki hod jezgre u radu treba koristiti samo 75 80 %. Ostalo je sigurnost .

3. ED treba birati veu nego kod motora (npr. 60% umjesto 40 %). Poto motor ne radi sa punim optereenjem, on moe izdrati i veu intermitenciju od propisane, a magnet ne moe jer uvjek radi sa punim optereenjem.

4. Serijska veza motor-elektromagnet: Motor ukljuen - otkoni uredjaj ukljuen (prikljuak na glavni vod struje) motor radi na prazno mala potezna struja, pa ne otvara dovoljno konice, klizi po bubnju . (redni prikljak)

5. Paralelna veza motor-elektromagnet: Poseban strujni krug (izbjegavaju se nedostatci iz take 4) trai dodatne upravljake ukljuno iskljune elemente.

Rade Konar otkoni magneti za trofaznu struju :

a) 120 ukopavanja na sat (ED 40 %)

b) 25 ukpoavanja na sat (ED 100%)

c) 300 ukopavanja na sat (ED 40 %), hod 3 cm

b) ELEKTRO DINAMIKI OTKONI UREDJAJI - ELDRO

1. veliki vijek trajanja 20 x106 ukljuivanja

2. veliki hod 5 150 mm

3. veliki broj ukljuivanja na sat 200 4000 / h

4. mala snaga elektromotora 0,1 4 kW

5. bezuslovno iskljuivanje i isljuivanje

6. promjena pritiska proporcionalna kvadratu brzine motora

7. mogunost regulacije sile otkoivanja putem promjene broja obrtaja motora

8. vremena podizanja i sputanja mogu se regulisati putem hidraulinih ventila

9. ako je ugradjena opruga , onda se moe izbjei opruga na konici (nazivna sila opruge u katalogu je odredjena kod 1/3 hoda ).

c) Drol uredjaj

h = 30 300 mm

ED = 60% , 600 ukop./h

d)

ELEKTRO-MAGNETNA LAMELNA KONICA

NA TROFAZNOM ASINHRONOM MOTORU

RADE KONAR (oznaka 5AZK , 4AZK )

U mirovanju motor i konica nisu pod naponom . Opruga konice potiskuje kotvu na disk s tarnim ploama ime je rotor blokiran. U momentu ukljuivanja motora namot konice dobije napon , elektromagnet privue kotvu savlada silu opruge , disk sa tarnim ploama koji je aksijalno pomian se oslobodi trenja i rotor se moe slobodno obrtati. U osnovnoj izvedbi konica je predvidjena za istosmjerni napon .Konica se prikljuuje na napon preko mosnog ispravljaa koji je ugradjen u prikljuni ormari elektromotora.

Uklapanje i isklapanje konice se moe izvesti i naizmjeninom strujom . Isklapanjem u istosmjernom krugu se postiu kraa vremena koenja.

Doputeni broj koenja na sat zavisi od veliine zamanih masa , momenta tereta za vrijeme zaleta i optereivanja .Moe se odrediti prema formuli :

( h) ; - dopunski broj koenja ;

- dozvoljeni broj uklapanja motora sa konicom prazno 1/h (dato u katalogu)

( kgm ) ; - moment inercije motora

- dodatni moment inercije reducirana brzina motora

(Nm) - nazivni moment motora

- srednji moment tereta za vrijeme zaleta

(kW) - nazivna snaga motora

- snaga optereenja

Vrijeme koenja

n broj obrtaja u minuti

- vrijeme reagiranja ( 60 660 mS ) konice

+ moment tereta doprinosi koenju (min)

moment tereta ne doprinosi koenju ( S )

= moment koenja ; = moment tereta

Uredjaji za aktiviranje i deaktiviranje konice

Aktiviranje (deaktiviranje) konice se moe izvoditi :

a) oprugom

b) utegom

Opruga i uteg zahtijevaju otkoni uredjaj koji moe biti :

1. elekto magnetni

a) za istosmjernu struju

b) za naizmjeninu struju

2. elektrohidraulini

a) eldro uredjaji

b) uljni uredjai

3. centrifugalni uredjaji

4. zavojno kuglasti uredjaji

Svi ovi uredjaji se koriste za zadravajue konice koje su u stanju mirovanja tereta aktivne , a u toku dizanja i sputanja deblokirane . Kod konica za vonju i regulirajuih konica neophodno je aktiviranje konica od strane kraniste nonim ili runim putem . Deblokiranje se izvodi putem opruge ili utega . Prenos sile od kraniste (none ili rune ) moe biti :

1. polunim putem

2. hidraulinom polugom

1. Nepogodne za velika rastojanja , velika vlastita teina ,slabija osjetljivost kraniste zbog uticaja trenja , gybi se univerzalnost elemenata jer poluge moraju po duini biti prilagodjene svakoj novoj konstrukciji krana .

2. Kod velikih konica semoe nona ili runa dejstva kraniste zamjeniti sa servo upravljivom motornim pumpom .

Uredjaji za koenje sa hidraulinom polugom

Ukoliko rade na otvorenom prostoru izloeni su dejstvu vjetra te moraju imati i zadravajuu konicu kada je dizalica izvan pogona . Zbog toga su oni snadbjeveni dodatnom mogunou koenja opruge ili teine kada je dizalica izvan pogona .

Kod diyalica kranova velikih masa postoje pored mehanikih konica sa hidraulinom sa hidraulinom konicom prilagodjene na pogonske motore i elektrine konice koje rade na principu vrtlonih struja. Njihov zadatak je da djeluju na poetku faze koenja , smanjujui brzinu krana , a tano pozicioniranje (zaustavljanje) krana se ostvaruje nono ili runo opsluvanom mehanikom konicom.

M obrtni moment

Mn nazivni moment

MA potezni moment

MS sedlo momenta

MK prevojni moment

n - broj obrtaja

ns sinhroni broj obrtaja

Klizno kolutni motor

Kavezni motor

ts

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

_1007806701.unknown

_1007965717.unknown

_1007967444.unknown

_1007967654.unknown

_1140981938.unknown

_1140983545.unknown

_1140983567.unknown

_1007968010.unknown

_1140980582.unknown

_1140980673.unknown

_1007968092.unknown

_1007967949.unknown

_1007967519.unknown

_1007967592.unknown

_1007966166.unknown

_1007966717.unknown

_1007966782.unknown

_1007967373.unknown

_1007966411.unknown

_1007965909.unknown

_1007965942.unknown

_1007965787.unknown

_1007881866.unknown

_1007893135.unknown

_1007965552.unknown

_1007965698.unknown

_1007893267.unknown

_1007882336.unknown

_1007889404.unknown

_1007881889.unknown

_1007809683.unknown

_1007881788.unknown

_1007881815.unknown

_1007881754.unknown

_1007806781.unknown

_1007809643.unknown

_1007806748.unknown

_1007799490.unknown

_1007805646.unknown

_1007805765.unknown

_1007806640.unknown

_1007805706.unknown

_1007801477.unknown

_1007801845.unknown

_1007801306.unknown

_1007794775.unknown

_1007797280.unknown

_1007799440.unknown

_1007796975.unknown

_1007794607.unknown

_1007794708.unknown

_1007549107.unknown