BRC,J 41 • S.,JECAN,J ZOOl

ENClI(LOPEO''''SI(I CASOPI5 ZA MLAOEZ

Sadrzaj DIUI ZDRDJIOrijentacija u iivotinja

Kabl bMOlfl pI'IIRIIiIzu~ cilj

Bogatstva Sunceva sustava

Nacionalni parkovi Azije

Zajlila prirt:Hk 00 najnasdjtmjtm konlintnlu

Azjja danas

Otstlljtia Vl'likih promjma

Tradicionalni Japan

DopolI~ Soguna

Buddha

UlnIplIJU UI .smidln

Dragi Citatelji.ovim brojem DIl'O znonjo uJazi u petu godinu izlaienja. Dosad smoobjavili oko 520 C1anaka s lemama iz raznih znanosti. tehnologije,umjetnosti i spolla. Oni koji nas olaju od prvog broja. imaju 1880stranica bogalo ilustriranog enciklopedijskog sliva. Ako ih ruvaju ukoricama Drvo znonjo. moo ce se njime jos dugo sluiiti. Naime, nisu

sve teme jednako zanimljive i razumljive svim uzrastirna. Stoga jedobro casopis Cuvali. Tko zna. moida ce posluiiti i vasoj

djeci (koliko god 10 bila neobima pornisao varnakoji ste i sami jos djeca).

Dobar dio ovog broja posvecen je jednorn velikom kontinentuna kojern fivi najveci dio svjelskog stanovniscva. tako dugepovijesti da bi se 0 lome moglo pisati godinama. Vjerujemo

da cete biti zadovoljni na5im izborom.Nismo propuslili ni dogadanja usvorn uiem domu. !Cako je doslodo ideje 0 ujedinjenju i kako Sf razvija taj proces Citajle u Clanku

Ftdrrotivno £uropo. Upozoravamo vas i na C1anak BogOt.slVllSunimJ SUstOVll. Unjemu su iznesene pretpostavke 0buduCnosti koja ce moida postari vaSa sadaSnjosl.

ZahvaJjujemo na dosadasnjoj vjemosti iielimo Yam ugodno 6tanje.

Vlast i vtadanje

onIllIIlIl moddimo:I >4osu

Federativna Europa?

ororopskom ZIIjtdnBtw

Pretplatorn na tasopis o5IVarile niz pogodno5li.(Vidi KlublJ

Navodenje projektila

Gasenje poiara

Slo J( timt gasi

Drvo i papir

0I:vadu ijinaW proirYodi

ORVA ZNAN.JA

VaSa suradnja nam je dragoejena. Stoga svoje prirnjedbe,sugestije. kritike i pohvale saljite na nasu

adresu, s naznakom: Za KLUB.

Orvo znanja rnoit'te nad i na Intemetu,na adrui: hltpJ(www.drvo·znania.hr

Glenn Gould

Atlas - Pluton

Kviz ._-------_.-

••••

Vrvo znanja - encikloptdijski ~asopis za mladefNiliav o/;s'n,liI: rift DfKno ..1tlist.Tht (Dmprtl"n"... "fm"lt ..."tfar 011 Ihtfomll,: Ololm~oll Cow"d,sh I'Ilrl..."h tid 1995

Idnl mjtsttna !ij~kom Ikabkt sadint.Nlllcw"lc,: MulkuiI( u umu"jskoj ap'tmi 0 Foto Sp,inS

ItdilYilt: SysPri,,! d.o.a" XIV. froku! SA. 10020 Zilgttb: It I. 01/6558 740. fiX 6558 741. e'milil: info@sysprint.hr • Broj tir(l'ra~unil: 30104·601·77360 • Zil izdavilta: mt. se. ZI'tko Knezovil'• UredniciI: Brilnkil Savie • G'ilfii'kil pripremil: Vtinil Ol,h I TomislilV 5!inojevic' GrafiCko oblikavinje: MarijiniJtlie • Redilkfori: mr. K. DMlrb livny-Maljkovi< lHaciMalniparhM~ijtl:Vtdriln Pr~loaowK. po"of.

(.Vip "''''1; FtdmlNnil E.I'Opl?l: Miln... Kt'ull8uddINl): prof. dr. K. Vlidls Vujnovit Wb$ - ""'10i'I~ •Auto,;: (\0(. dr. K. Zorn> Tildit (()ijmlorip u ti>oI..jOI~ I"rtdrag Rios, dipl. ing. (BogO!JfWI SUll<'tvll SIlstDVIlI• • PrtvtXIi!~lji: PrtdtiiS Raos iOiIV<KU !ivny-l.tilljkowK· I(ompjulorski sloS: SysPrin! d.a.o .

• Tililk: RADIN REPRO 110TO, Zasrtbilekil 194, 10000 Zilg,tb• •• •••••••••••••••••••••••••••••••

Rjdmjem MinistafSM prosvjttt i iporU lttpJblikt HMU1t od 24- I\Ijlli 1998.godine. bsopislho UIllIIjv~ R Ll uponbu bo pomolni iZWlf znanjiI u OltlOI'nim ismln;im Ikobmi.ISSN 1331·2022 Zagreb,2OO1.

•

BRC,J 41 • S.,JECAN,J ZOOl

ENClI(LOPEO''''SI(I CASOPI5 ZA MLAOEZ

Sadrzaj DIUI ZDRDJIOrijentacija u iivotinja

Kabl bMOlfl pI'IIRIIiIzu~ cilj

Bogatstva Sunceva sustava

Nacionalni parkovi Azije

Zajlila prirt:Hk 00 najnasdjtmjtm konlintnlu

Azjja danas

Otstlljtia Vl'likih promjma

Tradicionalni Japan

DopolI~ Soguna

Buddha

UlnIplIJU UI .smidln

Dragi Citatelji.ovim brojem DIl'O znonjo uJazi u petu godinu izlaienja. Dosad smoobjavili oko 520 C1anaka s lemama iz raznih znanosti. tehnologije,umjetnosti i spolla. Oni koji nas olaju od prvog broja. imaju 1880stranica bogalo ilustriranog enciklopedijskog sliva. Ako ih ruvaju ukoricama Drvo znonjo. moo ce se njime jos dugo sluiiti. Naime, nisu

sve teme jednako zanimljive i razumljive svim uzrastirna. Stoga jedobro casopis Cuvali. Tko zna. moida ce posluiiti i vasoj

djeci (koliko god 10 bila neobima pornisao varnakoji ste i sami jos djeca).

Dobar dio ovog broja posvecen je jednorn velikom kontinentuna kojern fivi najveci dio svjelskog stanovniscva. tako dugepovijesti da bi se 0 lome moglo pisati godinama. Vjerujemo

da cete biti zadovoljni na5im izborom.Nismo propuslili ni dogadanja usvorn uiem domu. !Cako je doslodo ideje 0 ujedinjenju i kako Sf razvija taj proces Citajle u Clanku

Ftdrrotivno £uropo. Upozoravamo vas i na C1anak BogOt.slVllSunimJ SUstOVll. Unjemu su iznesene pretpostavke 0buduCnosti koja ce moida postari vaSa sadaSnjosl.

ZahvaJjujemo na dosadasnjoj vjemosti iielimo Yam ugodno 6tanje.

Vlast i vtadanje

onIllIIlIl moddimo:I >4osu

Federativna Europa?

ororopskom ZIIjtdnBtw

Pretplatorn na tasopis o5IVarile niz pogodno5li.(Vidi KlublJ

Navodenje projektila

Gasenje poiara

Slo J( timt gasi

Drvo i papir

0I:vadu ijinaW proirYodi

ORVA ZNAN.JA

VaSa suradnja nam je dragoejena. Stoga svoje prirnjedbe,sugestije. kritike i pohvale saljite na nasu

adresu, s naznakom: Za KLUB.

Orvo znanja rnoit'te nad i na Intemetu,na adrui: hltpJ(www.drvo·znania.hr

Glenn Gould

Atlas - Pluton

Kviz ._-------_.-

••••

Vrvo znanja - encikloptdijski ~asopis za mladefNiliav o/;s'n,liI: rift DfKno ..1tlist.Tht (Dmprtl"n"... "fm"lt ..."tfar 011 Ihtfomll,: Ololm~oll Cow"d,sh I'Ilrl..."h tid 1995

Idnl mjtsttna !ij~kom Ikabkt sadint.Nlllcw"lc,: MulkuiI( u umu"jskoj ap'tmi 0 Foto Sp,inS

ItdilYilt: SysPri,,! d.o.a" XIV. froku! SA. 10020 Zilgttb: It I. 01/6558 740. fiX 6558 741. e'milil: info@sysprint.hr • Broj tir(l'ra~unil: 30104·601·77360 • Zil izdavilta: mt. se. ZI'tko Knezovil'• UredniciI: Brilnkil Savie • G'ilfii'kil pripremil: Vtinil Ol,h I TomislilV 5!inojevic' GrafiCko oblikavinje: MarijiniJtlie • Redilkfori: mr. K. DMlrb livny-Maljkovi< lHaciMalniparhM~ijtl:Vtdriln Pr~loaowK. po"of.

(.Vip "''''1; FtdmlNnil E.I'Opl?l: Miln... Kt'ull8uddINl): prof. dr. K. Vlidls Vujnovit Wb$ - ""'10i'I~ •Auto,;: (\0(. dr. K. Zorn> Tildit (()ijmlorip u ti>oI..jOI~ I"rtdrag Rios, dipl. ing. (BogO!JfWI SUll<'tvll SIlstDVIlI• • PrtvtXIi!~lji: PrtdtiiS Raos iOiIV<KU !ivny-l.tilljkowK· I(ompjulorski sloS: SysPrin! d.a.o .

• Tililk: RADIN REPRO 110TO, Zasrtbilekil 194, 10000 Zilg,tb• •• •••••••••••••••••••••••••••••••

Rjdmjem MinistafSM prosvjttt i iporU lttpJblikt HMU1t od 24- I\Ijlli 1998.godine. bsopislho UIllIIjv~ R Ll uponbu bo pomolni iZWlf znanjiI u OltlOI'nim ismln;im Ikobmi.ISSN 1331·2022 Zagreb,2OO1.

•

DRVO ZNANJA

Orijentacija u zivotinja

Zivotinje tijekom migracija

koriste razlilite metode za

pronalaienje puta do cilja. One

se koriste svojim specijatiziranim

osjetilima, ali i orijetltirima iz

prirode.

Mnoge ~ivotinje tijekom fivota sele sjednog mjcsra na drugo. Neke toline povremeno (npr. price selice),

a neke su u ncprestanom kretanju (npr. nekev[Sre albalrosa). Cesta se promatrajuCi fivori­nje divimo njihovoj sposobllOSci pronalaska pu­ta do odrcdenog mjesra. Da bi ro posrigle, onekoriste raz.litire mcrode i osjetila kojih covjeknema. laka u,iesen najlakk uobvartlO soobu pri­ca, one nisu ted;ni lercCi selci. ad leteeih fivo­rinja, sele neke vrsle JiJmib i kukaca. Posebi­ce su po rome poznati skakavci i neki leptiri.I u vodama iive iivorinje kaje sele (migriraju).Poznare su migracije lososa, tuna i jegulja, as1icno jeguljama moida sele i ugori. eke V[S­te rakova tak<:xler migriraju, ali najpoznacije ii­vorinje koje sele u morn su kirovi. Sele i mno­gi kopneni sisavci.

Sve iivotinje koje migriraju korisrr posebnemehaname orijemacije u prosroru. PoSto osje-

tila iivorinja, posebice ona ukljucena u naviga­(iju, cesw funkdoniraju <lrugacijc i daju dru­gaCiju sliku svijcta od slicnih osjctila IJ ljudi,ne cudi da orijcntacija zivorinja II prQstoru pri­viae! veliku painju znanstvcnika i tini poseb­nu ,granu wanosti 0 pona~anju iivotinja. Prviozbiljni znannvcni radovi 0 orijCnt3ciji iivoti­nja pojavili su se poCcrkom 20-;h godina ov08stoljeea (1918. 800ine), a i danas u svijctu po­stoje mnoge znanstveno-jstra~ivalkcskupinckojc sc bavc ovim podruljcm.

U isuwvanjima orijenraeijc iivotinja u priro­di prcdnjalc istraiivanja na pricama. U zadnjih

... 5 rCisponom krila ad aka 3,5 m albatrollutalica (Diomedea exu/ans) laka jedri "adoceanom i neprekidno kruii aka Zemlje usmjeru zapad-istok. na podruljima izmedu40· i SO· juine geografske iirine.

... U kiinoj sezoni u Serengetiju, gnuovi(Connochaetes taurinus) pasu na jugoisto·ku b1izu kratera Ngorongoro. U travnju isvibnju polinje suina se:lona i gnuovi odl..­ze na sjever i zapad. na podutja oko jezeraVictoria gdje je ispab bogatija. Krajemrujna iii potetkom listopada, gnuovi sevracaju na jug.

DRVO ZNANJA

Orijentacija u zivotinja

Zivotinje tijekom migracija

koriste razlilite metode za

pronalaienje puta do cilja. One

se koriste svojim specijatiziranim

osjetilima, ali i orijetltirima iz

prirode.

Mnoge ~ivotinje tijekom fivota sele sjednog mjcsra na drugo. Neke toline povremeno (npr. price selice),

a neke su u ncprestanom kretanju (npr. nekev[Sre albalrosa). Cesta se promatrajuCi fivori­nje divimo njihovoj sposobllOSci pronalaska pu­ta do odrcdenog mjesra. Da bi ro posrigle, onekoriste raz.litire mcrode i osjetila kojih covjeknema. laka u,iesen najlakk uobvartlO soobu pri­ca, one nisu ted;ni lercCi selci. ad leteeih fivo­rinja, sele neke vrsle JiJmib i kukaca. Posebi­ce su po rome poznati skakavci i neki leptiri.I u vodama iive iivorinje kaje sele (migriraju).Poznare su migracije lososa, tuna i jegulja, as1icno jeguljama moida sele i ugori. eke V[S­te rakova tak<:xler migriraju, ali najpoznacije ii­vorinje koje sele u morn su kirovi. Sele i mno­gi kopneni sisavci.

Sve iivotinje koje migriraju korisrr posebnemehaname orijemacije u prosroru. PoSto osje-

tila iivorinja, posebice ona ukljucena u naviga­(iju, cesw funkdoniraju <lrugacijc i daju dru­gaCiju sliku svijcta od slicnih osjctila IJ ljudi,ne cudi da orijcntacija zivorinja II prQstoru pri­viae! veliku painju znanstvcnika i tini poseb­nu ,granu wanosti 0 pona~anju iivotinja. Prviozbiljni znannvcni radovi 0 orijCnt3ciji iivoti­nja pojavili su se poCcrkom 20-;h godina ov08stoljeea (1918. 800ine), a i danas u svijctu po­stoje mnoge znanstveno-jstra~ivalkcskupinckojc sc bavc ovim podruljcm.

U isuwvanjima orijenraeijc iivotinja u priro­di prcdnjalc istraiivanja na pricama. U zadnjih

... 5 rCisponom krila ad aka 3,5 m albatrollutalica (Diomedea exu/ans) laka jedri "adoceanom i neprekidno kruii aka Zemlje usmjeru zapad-istok. na podruljima izmedu40· i SO· juine geografske iirine.

... U kiinoj sezoni u Serengetiju, gnuovi(Connochaetes taurinus) pasu na jugoisto·ku b1izu kratera Ngorongoro. U travnju isvibnju polinje suina se:lona i gnuovi odl..­ze na sjever i zapad. na podutja oko jezeraVictoria gdje je ispab bogatija. Krajemrujna iii potetkom listopada, gnuovi sevracaju na jug.

ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA

tridesetak godina saznaJi sma mnogo 0 migra­cijama peica, a rnnoga Sf stecena saznanja mo­gu primijenici j na kukce i sisuvce. Covjeka jeod davnina zanimaJo kako price prevaljuju [i­suce kilomcrara prcko nepoznatog podrucja isrizu na [ocno odredcni cilj. Ta je sposobnoscposljedica poscojanja vrlo sloienih fizioloskihmchanizama koji ni do danas nisu porpunopoznati, ali price nam ipak polako otkrivaju(ajnu svojih seoba.

U ptica su poznara dva naCina migracijc.Prvi je nalin jednosravniji: iivotinja [eti taCnaodredeno vrijeme u jcdnom smjcru, a zatim co­cno odredeno vrijeme u drugom smjeru i teKnastize na cilj. Taka, primjerice, seli siva grmusa(SJ"via br;rin), koja iivi i u nas. Aka prije migra­cije zarvorimo ove ptice u veei (tzv. orijcntacij­ski) kavez i prarimo u kojem smjeru pokusa­vaju let jeri, primijetir cemo da prvih nekolikoriedana pokuSavaju odlerjeti u smjeru jugoza­pada, a potom nekoliko tjedana u smjeru ju­goistoka. U prirodi ih ovakav smjer lcrenja vo­di iz Europe preko $panjolske i Gibraltara donjihovih zimovalista u sredisnjoj Africi. Na sli-

• qe1no J)Od",lje hran~nja

• Zimsko p<>d"'lje pa,enja

... Grbavi kitovi{Megapteranovaeangliaelhrane 5e usjevernim ijuznim hladnimmorima gdjeima punaplanktonskihratica, njihoveglavne hrane.Mladunci sekote u toplimmorima u kojekitovi migriraju,ali se u timpodrutjimane hrane.

can naCin puwju i nekc ptice s americkog sred­njeg :wpada u centralnu i/ili juinu Ameriku.Zanimljivo je da se price koie korisre ovakavnacin migracije radaju s vee programiranimplanom migracije. One vee pri rodenju "zna­ju" koliko dugo u kojem smjeru treba let jeri,to ne trcbaju uciti. Medurim, ovakav naeinmigracije ima i velikih nedostataka. On je do­bar ako jc cilj neki kontinent. Ako krenete izEurope prema jugu tcSko cete promasitiAfriku! Problemi se javljaju ako treba pronaCimali owk usred mora i na njega sletjeti. Tomoie predstavljati problem morskim pticamakoje Citavo vrijeme provode na otvorenommoru, a gnijezde se uvijek na iscom malomotoku usred oceana. law je nnstao drugi, punosavrseniji naein orijentacije u prosroru - ori­jentacija pornoeu osjeriJa geografske karte.

... Svakegodine odraslipacifitki lososi(Oncorhynchussp.) sele iz:mora namrijelcenjeu rijeke ukojima su seizlegli. Nakonmrijelcenja,svi ugibaju ivise se nevracaju umore.

... leptirimonarsi(Dannausplexippus) nazimovalistujuino odglavnoggradaMeksika.

Osjetilo geografske karteProucavajuCi albatrose kako nepogrdiyo pro­nalaze svoj otok za gnijddenjc, znanstvenicisu uotili da se oni ponasaju kao da u svakomtrenutku znaju gdje se nalaze, cak i kada suna nekom podrucju pryi put u iivotll. Oni po­sjeduju osjetilo geografske karte. To je poseb­no osjetilo, a iivotinja koja ga posjeduje ponasase kao cia u svakom trenutku zna geografskuduiinu i sirinu na kojoj se nalazi. Ovo osjeriloj05 uyijek predstavlja jednu od najveCih zago­netki biologije, ali je pomato da ono iXlStoji umnogih ptica koje tijekom godine stalno sele.Dcraljnije istraiivanje ovog osjetila oteiayaeinjenica cia je ptice koje migriraju yrlo tdkoprouCavari u prirodi. Zoog toga znanstyenlcinajecSce proueavaju pticu koja jc puno priklad­nija za uzgoj u blizini eovjeka - goluba pismo­noSu. Njega mozemo odnijeti IZ njcgova matlc­nog golubinjaka stotine kilomerara u potpunoncpoznatom smjeru, u zarvorenoj kutiji, I tadaga pustiti. Kada ga pustimo, on ce nckolikoputa napraviti krug imad nas I krenuti u smje­ru svojc kuce. Golubovi pismonoSe kao I mnoge

ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA

tridesetak godina saznaJi sma mnogo 0 migra­cijama peica, a rnnoga Sf stecena saznanja mo­gu primijenici j na kukce i sisuvce. Covjeka jeod davnina zanimaJo kako price prevaljuju [i­suce kilomcrara prcko nepoznatog podrucja isrizu na [ocno odredcni cilj. Ta je sposobnoscposljedica poscojanja vrlo sloienih fizioloskihmchanizama koji ni do danas nisu porpunopoznati, ali price nam ipak polako otkrivaju(ajnu svojih seoba.

U ptica su poznara dva naCina migracijc.Prvi je nalin jednosravniji: iivotinja [eti taCnaodredeno vrijeme u jcdnom smjcru, a zatim co­cno odredeno vrijeme u drugom smjeru i teKnastize na cilj. Taka, primjerice, seli siva grmusa(SJ"via br;rin), koja iivi i u nas. Aka prije migra­cije zarvorimo ove ptice u veei (tzv. orijcntacij­ski) kavez i prarimo u kojem smjeru pokusa­vaju let jeri, primijetir cemo da prvih nekolikoriedana pokuSavaju odlerjeti u smjeru jugoza­pada, a potom nekoliko tjedana u smjeru ju­goistoka. U prirodi ih ovakav smjer lcrenja vo­di iz Europe preko $panjolske i Gibraltara donjihovih zimovalista u sredisnjoj Africi. Na sli-

• qe1no J)Od",lje hran~nja

• Zimsko p<>d"'lje pa,enja

... Grbavi kitovi{Megapteranovaeangliaelhrane 5e usjevernim ijuznim hladnimmorima gdjeima punaplanktonskihratica, njihoveglavne hrane.Mladunci sekote u toplimmorima u kojekitovi migriraju,ali se u timpodrutjimane hrane.

can naCin puwju i nekc ptice s americkog sred­njeg :wpada u centralnu i/ili juinu Ameriku.Zanimljivo je da se price koie korisre ovakavnacin migracije radaju s vee programiranimplanom migracije. One vee pri rodenju "zna­ju" koliko dugo u kojem smjeru treba let jeri,to ne trcbaju uciti. Medurim, ovakav naeinmigracije ima i velikih nedostataka. On je do­bar ako jc cilj neki kontinent. Ako krenete izEurope prema jugu tcSko cete promasitiAfriku! Problemi se javljaju ako treba pronaCimali owk usred mora i na njega sletjeti. Tomoie predstavljati problem morskim pticamakoje Citavo vrijeme provode na otvorenommoru, a gnijezde se uvijek na iscom malomotoku usred oceana. law je nnstao drugi, punosavrseniji naein orijentacije u prosroru - ori­jentacija pornoeu osjeriJa geografske karte.

... Svakegodine odraslipacifitki lososi(Oncorhynchussp.) sele iz:mora namrijelcenjeu rijeke ukojima su seizlegli. Nakonmrijelcenja,svi ugibaju ivise se nevracaju umore.

... leptirimonarsi(Dannausplexippus) nazimovalistujuino odglavnoggradaMeksika.

Osjetilo geografske karteProucavajuCi albatrose kako nepogrdiyo pro­nalaze svoj otok za gnijddenjc, znanstvenicisu uotili da se oni ponasaju kao da u svakomtrenutku znaju gdje se nalaze, cak i kada suna nekom podrucju pryi put u iivotll. Oni po­sjeduju osjetilo geografske karte. To je poseb­no osjetilo, a iivotinja koja ga posjeduje ponasase kao cia u svakom trenutku zna geografskuduiinu i sirinu na kojoj se nalazi. Ovo osjeriloj05 uyijek predstavlja jednu od najveCih zago­netki biologije, ali je pomato da ono iXlStoji umnogih ptica koje tijekom godine stalno sele.Dcraljnije istraiivanje ovog osjetila oteiayaeinjenica cia je ptice koje migriraju yrlo tdkoprouCavari u prirodi. Zoog toga znanstyenlcinajecSce proueavaju pticu koja jc puno priklad­nija za uzgoj u blizini eovjeka - goluba pismo­noSu. Njega mozemo odnijeti IZ njcgova matlc­nog golubinjaka stotine kilomerara u potpunoncpoznatom smjeru, u zarvorenoj kutiji, I tadaga pustiti. Kada ga pustimo, on ce nckolikoputa napraviti krug imad nas I krenuti u smje­ru svojc kuce. Golubovi pismonoSe kao I mnoge

•

-Smjer migracije

Podrutje gnijei!:denja

Podrutje zimovanja

....... Sive grmuse (Sylvia borin)iz zapadne Europe sele na jugtako sto prvo nekoliko tjedanalete na jugozapad, a zatimnekoliko tjedana otprilike najugoistok. Tako dospijevaju nazimovalista u Africi.

... Ptice kojima je pomaknut bioloskisat ne mogu pravilno protumatiti ipodesiti suncev kompas.

'\z/:::i-",,:T Koristeti suncev kompas ptica -' g.oo :

uvijek tocno odreduje smjer puta, /:pravilno kompenzirajuCi pomak "

Suncev kompasGolubove moiemo {ak i uspavati i odnijeridaleko ad kuce, a oni cc je sa vclikom tocno­seu uvijek pronati. Danas mamo da se golu­bovi i mnoge drugc dncvnc price ugJavnomkorisre Sunecm kao kompasom za navigaciju.Pur koji Sunee opisuje po nebu ovisi 0 geo­grafskai sirini i godisnjem dobu. Medurim, rajje pur na nekoj toeki na Zemlji uvijek sralanpa sc Sunec, ako sc zna njcgov pur i doba da­na, maic korisriri bo kornpas. Zivorinjc kojckoristc suncev kompas moraju imati maguo:'­nosr kompcnzacijc Sunceva kretanja. Narav­no, Zcmlja se krete, sro ostavlja dojam da seSunce kreee po ncbu, od istoka prcma zapa­du, a svakog se sata pomakne za orprilike J5°.Ako iivorinje ncmaju mogucnosr kompenza­cije Sun~cva kretanja, one cc svaki sar skrerarisa svoga pura za pribliino 15°. Za iivorinjckojc sc krecu na krace udaljenosri, kompenza-

druge price posjeduju osjcrilo gcografskc kar­l{, i osj{'rilo kornpasa. Da bi sc uspjdno ori­;etJriraJi u prosroru potrebna su irn oba osjeri­la. ZaSro? Reeimo da Sll vas zatvorili u aurabn prozora i advczli 100 km ad kllce na jug,l{' pusrili iz auta da sc vrarite kuCi. Da posje­duj{'re sarno kompas mali bisre gdje je kojaSlrana svijcra, ali je ta informacija porpuno bes­korisna aka ne ;mare iz kojeg sre smjera dosli.Dil imatc kartu adnosno osjerilo kane, malibiste da sc nalazite juino od kuce, ali je bezkompasa nernoguce upuriri sc u pravom smje­ro. Zapravo, posroji mogucnosr orijenraeijeako imate sarno kompas iii sarno kareu. Akoimate sarno osjcrilo kompasa, moguce je pro­matrati pur kojim vas advoze ad kute te kas­nije, uz pomot kompasa, rekonstruirati ~irav

pur i njime se vraciri kuCi. Ovu metadu ko­risre p~cle kada se vtacaju u ko~nieu. Akoimate osjetilo karee, moiete krenuti u jednomsmjeru nekoliko minura, zaustaviti sc, "proei­tari"' karru i vidjeti pribliiavate Ii se kuCi iii seudaljujete ad nje. Zarim opet moiere ici u no­vorn smjeru nckoliko minuta i ponoviri liravposrupak. Takvom merodom "hladno-raplo­vruce" dati cCtC do kuce.

y

15 sat.

Uvjeti: prirodno nebo i bioloskisat pomaknut 6 sati unatrag

Uvjeti: prirodno nebo i neometan bioloski sat

15 sati

, ,, ,45' " ,

/:",<1(---- "

9 sati

-',,'45'

-',,"~'-...

, ," ', ,

" ,/

'••cija sunccva kompasa nije vaina, ali iivorinjckoje prevaljuju ...elike udaljenosti rnoraju kom­penzirari krctanje Sunea po nebu. Da bi tomogla, iivarinja mora imari osjecaj za vrijemei, koristcci tu informaciju, ispravljati v[astirakrccanje u odnosu na krcranje Sunca. Na pri­mjcr, u 9 sari ujuno iivorinja koja zc!i oriti najug mora driari Suncc pod kuram od 45° s li­jevc strane. Do 15 sari, Sunec se pomake 0[­

prilike 90° (I5°/sar). Da bi i dalje odriavalasmjer prema jugu, iivorinja sada mora imariSunee pod kutom od 45°, ali s desne stranc.Kako to iivO[inje posriiu? Odgovor leii tl bio­lo~kom saru. Mnnge zivorinjc posjeduju unu­ramje biolo~kc satove koji regu[iraju njihove

•

-Smjer migracije

Podrutje gnijei!:denja

Podrutje zimovanja

....... Sive grmuse (Sylvia borin)iz zapadne Europe sele na jugtako sto prvo nekoliko tjedanalete na jugozapad, a zatimnekoliko tjedana otprilike najugoistok. Tako dospijevaju nazimovalista u Africi.

... Ptice kojima je pomaknut bioloskisat ne mogu pravilno protumatiti ipodesiti suncev kompas.

'\z/:::i-",,:T Koristeti suncev kompas ptica -' g.oo :

uvijek tocno odreduje smjer puta, /:pravilno kompenzirajuCi pomak "

Suncev kompasGolubove moiemo {ak i uspavati i odnijeridaleko ad kuce, a oni cc je sa vclikom tocno­seu uvijek pronati. Danas mamo da se golu­bovi i mnoge drugc dncvnc price ugJavnomkorisre Sunecm kao kompasom za navigaciju.Pur koji Sunee opisuje po nebu ovisi 0 geo­grafskai sirini i godisnjem dobu. Medurim, rajje pur na nekoj toeki na Zemlji uvijek sralanpa sc Sunec, ako sc zna njcgov pur i doba da­na, maic korisriri bo kornpas. Zivorinjc kojckoristc suncev kompas moraju imati maguo:'­nosr kompcnzacijc Sunceva kretanja. Narav­no, Zcmlja se krete, sro ostavlja dojam da seSunce kreee po ncbu, od istoka prcma zapa­du, a svakog se sata pomakne za orprilike J5°.Ako iivorinje ncmaju mogucnosr kompenza­cije Sun~cva kretanja, one cc svaki sar skrerarisa svoga pura za pribliino 15°. Za iivorinjckojc sc krecu na krace udaljenosri, kompenza-

druge price posjeduju osjcrilo gcografskc kar­l{, i osj{'rilo kornpasa. Da bi sc uspjdno ori­;etJriraJi u prosroru potrebna su irn oba osjeri­la. ZaSro? Reeimo da Sll vas zatvorili u aurabn prozora i advczli 100 km ad kllce na jug,l{' pusrili iz auta da sc vrarite kuCi. Da posje­duj{'re sarno kompas mali bisre gdje je kojaSlrana svijcra, ali je ta informacija porpuno bes­korisna aka ne ;mare iz kojeg sre smjera dosli.Dil imatc kartu adnosno osjerilo kane, malibiste da sc nalazite juino od kuce, ali je bezkompasa nernoguce upuriri sc u pravom smje­ro. Zapravo, posroji mogucnosr orijenraeijeako imate sarno kompas iii sarno kareu. Akoimate sarno osjcrilo kompasa, moguce je pro­matrati pur kojim vas advoze ad kute te kas­nije, uz pomot kompasa, rekonstruirati ~irav

pur i njime se vraciri kuCi. Ovu metadu ko­risre p~cle kada se vtacaju u ko~nieu. Akoimate osjetilo karee, moiete krenuti u jednomsmjeru nekoliko minura, zaustaviti sc, "proei­tari"' karru i vidjeti pribliiavate Ii se kuCi iii seudaljujete ad nje. Zarim opet moiere ici u no­vorn smjeru nckoliko minuta i ponoviri liravposrupak. Takvom merodom "hladno-raplo­vruce" dati cCtC do kuce.

y

15 sat.

Uvjeti: prirodno nebo i bioloskisat pomaknut 6 sati unatrag

Uvjeti: prirodno nebo i neometan bioloski sat

15 sati

, ,, ,45' " ,

/:",<1(---- "

9 sati

-',,'45'

-',,"~'-...

, ," ', ,

" ,/

'••cija sunccva kompasa nije vaina, ali iivorinjckoje prevaljuju ...elike udaljenosti rnoraju kom­penzirari krctanje Sunea po nebu. Da bi tomogla, iivarinja mora imari osjecaj za vrijemei, koristcci tu informaciju, ispravljati v[astirakrccanje u odnosu na krcranje Sunca. Na pri­mjcr, u 9 sari ujuno iivorinja koja zc!i oriti najug mora driari Suncc pod kuram od 45° s li­jevc strane. Do 15 sari, Sunec se pomake 0[­

prilike 90° (I5°/sar). Da bi i dalje odriavalasmjer prema jugu, iivorinja sada mora imariSunee pod kutom od 45°, ali s desne stranc.Kako to iivO[inje posriiu? Odgovor leii tl bio­lo~kom saru. Mnnge zivorinjc posjeduju unu­ramje biolo~kc satove koji regu[iraju njihove

6 ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA

Zapad

ZalazakSunea

,,,..,

Jug

12.0011.00

Sj.....

"" '.....J .. __ ....-..

•,.,.,

Istok

IzlazakSunca

ZalazakSunea

.-....~~~?!, ,,,,,

••• Zapad

Jug

12.00

~ Sjever

-----·.....lr ._·-·----

11,0010.00 _~;..,--.--,

:Visina:Sunca

9.00

7.00

6.00 ,•

Istok

IzlazakSunca

Lj e t 0 Zim a

Kako pciea lOa da Sunee izlazi na istoku?SIO priea koriSli da bi povl."zala poloiaj SUnGli smjer leta rako da se informaeija moie koris­riti za navigaeiju? Naialost, na ova picanja jolnemamo odgovore, ali poscoje neke naznakekako sc to zbiva. Neki pokusi ukazuju da seza poddavanjc suni:':eva kompasa koristi pola­rizirano svjetlo. Drugi pak pokusi govore uprilo}; tome da Sf' suni:':ev kompas poddavapomocu Zemljina magnerskog polja. Premo.raj hipotezi izgleda da mlade pcice nauce 00­nos Zcmljina magnecskog polja i Sunca re dacako poddavaju svoj suncev kompas. Zanim­Ijivo je da neke VISec ptica koriste sarno zala­z:lk Sunea kao orijenracijsku tocku u prosto­ru. Krajem 80-ih gadina 20. sroljeea FrankMoore napravio je niz pokusa kojima je poka­zao da neke ptice korim," zalazak SUllCa kao na­vigaeijsku tocku. On jc primijcrio da savanskivrapci (POnfr(UllIl JandwichtnJiJ) ne mogu mi­grirari po noei, ako prije toga nisu vidjcii za­lazak Sunca. Na ovaj se natin u prosroru ori­jentira nekoliko vesta ptiea, a jedna 00 njih jei naS crvendac (En/hocul rubtwla).

Zvjezdani kampa.Suoce se maie korisriti kao tocka za orijenta­ciju sarno ako se seli danju. Mooucim, velikibroi iivolinja scli po noei. lako nam se to mo­ie tiniti ~d~i.m, moose ptKe scll." ~ not'i i nemogu konstlU Sunce. $to onda konste la navi·gaciju? Mooge od njih konsre zvjezdano nebo.Jedna ad vainih zvijezda koju konste peKesjeverne Zemljine polutke je Sje...ernjata. Onase nalni nad Sjevernim polom i oko nje kruiesve zvijezdl." sjevernog neba. Price nauce ko­ristiti zvjezdani kompas dok su ;OS u gnijcz-

Veliki medvjed

6 sati za Stvarnim vremenom. Ako re golubo­ve ispustimo u 15 saci posliil." podne (njihovbioloski sac govori im da jl." 9 sari ujucro) do­godi se sljedeee: priea zna do., ako ieli Icrjcl!na jug, u 9 saci ujuno Sunee mora biti podkutom od 45° 5 lijeve srrafi(~. Ona upravo to iuCini ! poCne se krecatl drZeei Sunee pod timkutorn 5 lijeve scrane. Sarno, sada je stvarno15 sati i Sunec se nalazi 90° dalje nego u 9ujucro (6 X 15'1, pa ce i put Zivotinje biti po­maknut 90°, i to u smjeru kaza1jke na saw.To znaCi do. ce pciea zapravo krenuti na zapadmisleti da ide ITa jug. Dve izvanredne pokuscie prvi put na i:':voreima izvCQ Klaus Hoffmann50-ih godina dvadesctog stoljeca.

IstokSjever

Kapela:+-

zapad

dncvne aktivnosti. 1i im sawv!, izmoou osta­log, pomaiu i u korisrenju sunleva kompasa.

Najzanimljiviji pokusi sa suntevim kompa­rom i njcgovom kompenzacijom izvedeni $U

pomicanjcm bioJoskih satava u goJubova. Po­kusni su golubovi izdvojeni i drhni u pros­lOrijarna u kojima im je umjctrJo pooden ri­tam svjcda i [arne. Ritam svjcrla polako jemjenjan taka ria je svjedo svaki dan paljcnoncsm kasnije. Primjerice. svjctlo je svaki danpaJjcno i gaiena raka da su nakon nekeg vrc­mena goJubovi bili vrcmenski pomaknuri Zft 6sati: u podn!: su imn]j osjetaj da je 6 sati ujut­roo Daklc, bioloiki satovi tih golubova kasne

.. Kretanje Suncol po nebu Ijeti i zimi

... Rotacija zvijezda oko Sjevemjaie

6 ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA

Zapad

ZalazakSunea

,,,..,

Jug

12.0011.00

Sj.....

"" '.....J .. __ ....-..

•,.,.,

Istok

IzlazakSunca

ZalazakSunea

.-....~~~?!, ,,,,,

••• Zapad

Jug

12.00

~ Sjever

-----·.....lr ._·-·----

11,0010.00 _~;..,--.--,

:Visina:Sunca

9.00

7.00

6.00 ,•

Istok

IzlazakSunca

Lj e t 0 Zim a

Kako pciea lOa da Sunee izlazi na istoku?SIO priea koriSli da bi povl."zala poloiaj SUnGli smjer leta rako da se informaeija moie koris­riti za navigaeiju? Naialost, na ova picanja jolnemamo odgovore, ali poscoje neke naznakekako sc to zbiva. Neki pokusi ukazuju da seza poddavanjc suni:':eva kompasa koristi pola­rizirano svjetlo. Drugi pak pokusi govore uprilo}; tome da Sf' suni:':ev kompas poddavapomocu Zemljina magnerskog polja. Premo.raj hipotezi izgleda da mlade pcice nauce 00­nos Zcmljina magnecskog polja i Sunca re dacako poddavaju svoj suncev kompas. Zanim­Ijivo je da neke VISec ptica koriste sarno zala­z:lk Sunea kao orijenracijsku tocku u prosto­ru. Krajem 80-ih gadina 20. sroljeea FrankMoore napravio je niz pokusa kojima je poka­zao da neke ptice korim," zalazak SUllCa kao na­vigaeijsku tocku. On jc primijcrio da savanskivrapci (POnfr(UllIl JandwichtnJiJ) ne mogu mi­grirari po noei, ako prije toga nisu vidjcii za­lazak Sunca. Na ovaj se natin u prosroru ori­jentira nekoliko vesta ptiea, a jedna 00 njih jei naS crvendac (En/hocul rubtwla).

Zvjezdani kampa.Suoce se maie korisriti kao tocka za orijenta­ciju sarno ako se seli danju. Mooucim, velikibroi iivolinja scli po noei. lako nam se to mo­ie tiniti ~d~i.m, moose ptKe scll." ~ not'i i nemogu konstlU Sunce. $to onda konste la navi·gaciju? Mooge od njih konsre zvjezdano nebo.Jedna ad vainih zvijezda koju konste peKesjeverne Zemljine polutke je Sje...ernjata. Onase nalni nad Sjevernim polom i oko nje kruiesve zvijezdl." sjevernog neba. Price nauce ko­ristiti zvjezdani kompas dok su ;OS u gnijcz-

Veliki medvjed

6 sati za Stvarnim vremenom. Ako re golubo­ve ispustimo u 15 saci posliil." podne (njihovbioloski sac govori im da jl." 9 sari ujucro) do­godi se sljedeee: priea zna do., ako ieli Icrjcl!na jug, u 9 saci ujuno Sunee mora biti podkutom od 45° 5 lijeve srrafi(~. Ona upravo to iuCini ! poCne se krecatl drZeei Sunee pod timkutorn 5 lijeve scrane. Sarno, sada je stvarno15 sati i Sunec se nalazi 90° dalje nego u 9ujucro (6 X 15'1, pa ce i put Zivotinje biti po­maknut 90°, i to u smjeru kaza1jke na saw.To znaCi do. ce pciea zapravo krenuti na zapadmisleti da ide ITa jug. Dve izvanredne pokuscie prvi put na i:':voreima izvCQ Klaus Hoffmann50-ih godina dvadesctog stoljeca.

IstokSjever

Kapela:+-

zapad

dncvne aktivnosti. 1i im sawv!, izmoou osta­log, pomaiu i u korisrenju sunleva kompasa.

Najzanimljiviji pokusi sa suntevim kompa­rom i njcgovom kompenzacijom izvedeni $U

pomicanjcm bioJoskih satava u goJubova. Po­kusni su golubovi izdvojeni i drhni u pros­lOrijarna u kojima im je umjctrJo pooden ri­tam svjcda i [arne. Ritam svjcrla polako jemjenjan taka ria je svjedo svaki dan paljcnoncsm kasnije. Primjerice. svjctlo je svaki danpaJjcno i gaiena raka da su nakon nekeg vrc­mena goJubovi bili vrcmenski pomaknuri Zft 6sati: u podn!: su imn]j osjetaj da je 6 sati ujut­roo Daklc, bioloiki satovi tih golubova kasne

.. Kretanje Suncol po nebu Ijeti i zimi

... Rotacija zvijezda oko Sjevemjaie

It

sjever i fO koriste za odredivanjt' smjera puta.Moogo roga sw znamo 0 zvjezdanom kampa­su u ptica orkrio je Stephen Emlen pokusimau planetariju. On je ptice zatvorio \l plancrariju poscboe kavczc koji su na dou imali iasruci­ce sa tintorn za ligove, a rubovi su im hili ob­loieni bijclim papirom. Pticama je rada na zidplanetarija projicirao lvjezdano nebo i prlltiokama pokubvaju odletjcri. PokulavajuCi 00­letjcti. price bi na zidovima kaveza onavilemrlje od boje za iigave. U jednom ;e pokusuEmlen prilagodio jednu skupinu mladih pricana zvjezdano ncho koje rotira aka Sjevernjace(normalna situacija u prirodi), a drugu skupi­nu prilagodio ie na umjetnu siwaciju u kojojje ncoo rotiralo aka zvijezde Betelgeuze kojase nalazj na zvjezdanom ekvaroru. K3da su pri­ce odraslc. pooovno ih je lestirao u planerarijui usranovio da svaka skupina koristi za orijen­taciju zvijezdu koju jc u mlad05ti zapamtilakao ccntar rotacije svih ostalih zvijezda: jcdnajc skupina za notnu orijentaciju korisdla Sje­vernjalu, a druga Bctclgcuze!

Polarizirana svjetlostZanimljivo je da se mnoge Zivotinje koje ko­nne sunlC\' kompas mogu normalno orijcmi­rau i kada je Sunce zaklonjeno oblacima. Taj­na leii u polariziranom svjerlu.

Normalna svjetl05t su elekrromagnetski va­lovi koji titraju u svim ravninama. Polariziranasvjcdose tiTra sarno u jednoj ravnini. Suncevasvjetlose koja dolazi na Zemlju nije polarizira­oa, ali se polarizira prolazeei hoz zrak. nakapljicama vode i drugim cesticama. Polari­ziranu svjCd05t ne vidimo. ali iivOlinje je ko­rinc za navigaciju.

Srupanj i ravoina polarizacije svjetlosti ovi­se a polobju Sunca na nebu. Da bistc razum­jeli StO je nupanj polarizacijc, zamis[iee da jeneOO kugla sa Suncem na jcdnom kraju i ezv."antisuncern" na drugorn. Svjetlost na polovi­rna je nepolariziraoa, ali iduci od polova pos­taje svc jue polarizirana. Zaro izmedu Suncai "antisunca" posta;i pruga u kojoj je polari­zacija najjaea. To je pruga flV. maksimal~

polarizacije. Vaina je i ravnina polarizacije.Nju zovemo i e vckror, a i ona ovisi 0 poloiajuSunOl.. Ravnina polarizacijc uvijek je okomitana smjer dolaska zraka svjetlosti. Posroje dvana6na na koji se ana moie karistiti za orijen-

-

.. Pokusi·ma u pla­netariju,StephenEmlenpokazaoje posta­janjezvjez·dan..kompa~

u ptica. Umalim,bijelimstoiastimkavezimanalaze septice.

• Magneuko polje nije jednako svugdje naZemlji. Slika pokaZ\lje silnice magnetskogpolja. (nT '" nanotesla; Tesla je jedinicaza gustotu magnetskog polja)

=':=-3.._-<60 000 oT

DRVO ZNANJA 7

taciju. Prvo, ravnina polarizacije moze se ko­ristiti kao orijemacijska os; zivotinje se mogukretati u odnosu na nju pod nekim kutom.Daidevnjad koji iive u blizini vode, koristeodbijcnu polariziranu sv;edost da bi se usmje­rili prema vadi iii ad nje. Drugi nacin koris­tenja polarizirane svjedosti jest njena uporabaza odredivanje poloiaja Sunca kada ana nijevidljivo. To je moguce zatO StO. kao sro smorekli ranije, ravnina polariucije ovisi 0 poloia­ju Sunca. Ow metodu koriste plele i neki pus­dnjski mravi. U njih 5U receptori za polarizira­nu 5vjed05t smjdteni na malom podrucju izoadoka. Srupanj poclrazcnosti pojedinog recepto­ra ovisi 0 poloiaju ravnine polarizacije. Kom­binirano podralivanje svih receprora iznad oba

... PokuHvajuci poletjeti u odredenomsmjeru ptice ostavljaju mrlje od boje zaiigove na bijelom papiru uoutar kaveza.

It

sjever i fO koriste za odredivanjt' smjera puta.Moogo roga sw znamo 0 zvjezdanom kampa­su u ptica orkrio je Stephen Emlen pokusimau planetariju. On je ptice zatvorio \l plancrariju poscboe kavczc koji su na dou imali iasruci­ce sa tintorn za ligove, a rubovi su im hili ob­loieni bijclim papirom. Pticama je rada na zidplanetarija projicirao lvjezdano nebo i prlltiokama pokubvaju odletjcri. PokulavajuCi 00­letjcti. price bi na zidovima kaveza onavilemrlje od boje za iigave. U jednom ;e pokusuEmlen prilagodio jednu skupinu mladih pricana zvjezdano ncho koje rotira aka Sjevernjace(normalna situacija u prirodi), a drugu skupi­nu prilagodio ie na umjetnu siwaciju u kojojje ncoo rotiralo aka zvijezde Betelgeuze kojase nalazj na zvjezdanom ekvaroru. K3da su pri­ce odraslc. pooovno ih je lestirao u planerarijui usranovio da svaka skupina koristi za orijen­taciju zvijezdu koju jc u mlad05ti zapamtilakao ccntar rotacije svih ostalih zvijezda: jcdnajc skupina za notnu orijentaciju korisdla Sje­vernjalu, a druga Bctclgcuze!

Polarizirana svjetlostZanimljivo je da se mnoge Zivotinje koje ko­nne sunlC\' kompas mogu normalno orijcmi­rau i kada je Sunce zaklonjeno oblacima. Taj­na leii u polariziranom svjerlu.

Normalna svjetl05t su elekrromagnetski va­lovi koji titraju u svim ravninama. Polariziranasvjcdose tiTra sarno u jednoj ravnini. Suncevasvjetlose koja dolazi na Zemlju nije polarizira­oa, ali se polarizira prolazeei hoz zrak. nakapljicama vode i drugim cesticama. Polari­ziranu svjCd05t ne vidimo. ali iivOlinje je ko­rinc za navigaciju.

Srupanj i ravoina polarizacije svjetlosti ovi­se a polobju Sunca na nebu. Da bistc razum­jeli StO je nupanj polarizacijc, zamis[iee da jeneOO kugla sa Suncem na jcdnom kraju i ezv."antisuncern" na drugorn. Svjetlost na polovi­rna je nepolariziraoa, ali iduci od polova pos­taje svc jue polarizirana. Zaro izmedu Suncai "antisunca" posta;i pruga u kojoj je polari­zacija najjaea. To je pruga flV. maksimal~

polarizacije. Vaina je i ravnina polarizacije.Nju zovemo i e vckror, a i ona ovisi 0 poloiajuSunOl.. Ravnina polarizacijc uvijek je okomitana smjer dolaska zraka svjetlosti. Posroje dvana6na na koji se ana moie karistiti za orijen-

-

.. Pokusi·ma u pla­netariju,StephenEmlenpokazaoje posta­janjezvjez·dan..kompa~

u ptica. Umalim,bijelimstoiastimkavezimanalaze septice.

• Magneuko polje nije jednako svugdje naZemlji. Slika pokaZ\lje silnice magnetskogpolja. (nT '" nanotesla; Tesla je jedinicaza gustotu magnetskog polja)

=':=-3.._-<60 000 oT

DRVO ZNANJA 7

taciju. Prvo, ravnina polarizacije moze se ko­ristiti kao orijemacijska os; zivotinje se mogukretati u odnosu na nju pod nekim kutom.Daidevnjad koji iive u blizini vode, koristeodbijcnu polariziranu sv;edost da bi se usmje­rili prema vadi iii ad nje. Drugi nacin koris­tenja polarizirane svjedosti jest njena uporabaza odredivanje poloiaja Sunca kada ana nijevidljivo. To je moguce zatO StO. kao sro smorekli ranije, ravnina polariucije ovisi 0 poloia­ju Sunca. Ow metodu koriste plele i neki pus­dnjski mravi. U njih 5U receptori za polarizira­nu 5vjed05t smjdteni na malom podrucju izoadoka. Srupanj poclrazcnosti pojedinog recepto­ra ovisi 0 poloiaju ravnine polarizacije. Kom­binirano podralivanje svih receprora iznad oba

... PokuHvajuci poletjeti u odredenomsmjeru ptice ostavljaju mrlje od boje zaiigove na bijelom papiru uoutar kaveza.

8 ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA

Sunce pod kutom od 45°(ako 9 sati)

koriste zvijezdu Sjevernjaeu da bi pravilno po~

desiJe svoj magnetski kompas. Zanimljiv jcrazvoj i medudjelovanje magnetskog i eelesti­jalnih kompasa tijekom odrastanja ptiea. ZOOgveJike deklinaeije, u ptiea koje se raJaju blizupolova moraju se istovremeno razviti oba kom­pasa. Ne razviju Ii se istodobno, ptiea neee 010­

ei seliti. U mladih ptiea koje se radaju juznije,na primjer u Njemackoj, magnetski se kom­pas podesi bez koristenja eelestijalnih kompa­sa (npt. Sunea iii zvijezda). To je zaw jer je ta­mo inklinaeija magnetskog polja dovoljna zapravilno podduvanje magnetskog kompasa.DrugaCije se razvijaju navigaeijske sposobnos­ri golubova pismonosa. Magnetski se kompasrazvije kada su goluOOvi vrJo mladi. Zapravo,mladi goluOOvi se na svojim prvim Iewvimaorijemiraju gO[Qvo iskljuCivo magnetskim kom­pasom. Meducim, kako odrastaju, polinju ko­ristiri i celcstijalne kompase. Kada su stari orpri­like rri mjeseea, poeinju kotistiti suncev kompasi on do kraja zivota ostaJe njihov glavni kom­pas. Magnetski kompas tada se koristi sarnokao pomocni sustav, za orijenraeiju tijekomoblacnih dana. Meducim, cak niti za najsun­cunijih dana goluOOvi ne iskljui'uju potpunosvoj magnetski kompas. U njih zapravo pos­toji malo medudjeJovanje magnetskog i sun­(eva kompasa. To se najbolje moze vidjcti u po­kusima sa pomicanjem bioloskog sata koje SOlO

prije opisali. Zamijeeeno je da je skretanje pti­ea kojima je pomaknut bioloski sat uvijek pu­no manje od teorcrskog skretanja koje se oce­kuje. To je zOOg toga Sto pticc magnetskimkompasom pokusavaju otkloniti (iako ne pOt­puno uspjdno) pogrdku izazvanu pomakombioloskog sara odnosno pokusavuju ispravitipogrdno tumacenje sunlcvu kompasa.

Geografski julni pol

Sunce na horjzontu (zora)

jemire kao sw su Sunee, zvijezde i polarizi­rana svjetlost u sumrak. lako se ptice tadaju smagnetskim kompasom, njega neba pravilnopodesiti. To Sf postize promatranjem rotacijezvijezda tijekom noCi iii pracenjem pomakaravnine polarizacije eijekom dana. ZaSw je po­trebno pravilno podciavanje magnetskog kom~

pasa celestijalnim orijentirima? Celestijalni ori­jemiri eesto bolje ukazuju na smjer polova, alinisu uvijek dostupni (primjeriee, Sunce i zvi­iezde mogu biti zasmi oblaeima). Magnetskoje polje uvijek doscupno, ali i s njim moze bitiproblema, jer je deklinacija u blizini polova ja­ko velika, a magnetske silniee suvise paralclneda bi se koristile za navigaeiju. Zato iivotinje

Geogrilfski sjeverni pol

~'\\1 -----

---_ ..., I' I.... "'''--_~...._-~,,\lle ..., ...... -

,/' ... II :;:::::::-,::-__...

/ (oJ '\, ,.' ,a!l'n~I'ki ri \r:::+:::::::~'~"~O~' Geog,,,f,ki ek"ator, ,,

\ //

".... S I..._-- .-------,,'/ \ ;: _-_ ........__-'~__..." {II, ', _

" J' ...~ //'\'

Milgnetski jutni pol

Magnetski kampasZemlju mOZemo zamisliti kaoogroman magnet.Zamislimo da je kroz njezine polove provucenvcliki magnet, jedan mu je kraj na sjevernnm,a drugi na juznom polu. Zapravo, gcografski imagnetski polovi ne poklapaju se. Ovaj otklongcografskog i magneeskog pola zovemo dekli­nacijom Zcmljinog magnetskog polia. Dna ienaiveea blizu polova. lnklinaeija magneeskogpolja je kut koji Zemljine magneeske silniee ei~

ne s horizonrom. Jakose Zcmljina magnetskogpolja nije svugdje ista i mijcnja se od mjestado mjesra, pa se moze koristiti za orijcmaeijuu prostOru. NajveCi broj zivocinja koji za ori­jemaeiju koristi magnetsku inklinaeiju prepo­maje smjcr polova, na kojima su magnetskesilniee pod najveCim kutOm, i smjer ckvatOra,gdje su silniee pod najmanjim kutom. Pozna­vanjc inkJinacijc govori ptiei ide Ii prema po­lovima iii prema ehatOru odnosno prema sie­veru iii prema jugu.

Veliki broj pokusa pokazao je da ptiee selekoriseeei c1vije vrste navigacijskih pomagala:magnetsko polje Zemlje i ezv. eelesrijalne ori-

aka claje kukcu informaciju 0 smjeru i polof.a­ju Sunea. Polarizirana Sf svjerJost moie koris­titi bo orijcntir U lOru iii u sumrak. Izgledada mnogc price koje selc noeu korisre aveposcbne oblike svjetlosne poJarizacije. Pokusisu pokazali da price, kad im se umjeIno pro­mijeni ra..nina poJarizacije, skrc6J sa zacnanogputa i to onoliko koliko se pokusno zakreneravnina polarizaeije.

.& Zemljini geografski i magnetski polovine poklapaju se. Razlika izmedu geograf·skog i magnetskog pola naziva se magnet­ska deklinacija i najveca je aka polova.

Magnetski sjeverni pol

.. Pruga maksimalne polarizacije svjetlostikreie se po nebu kako se krece Sunce.E-vektori prikazani su kao dvostruke stre­lice. Sunce je prikazano iutim krugom, a"antisunce" se nalazi tocno nasuprot nje­mu (nije prikazano). Slike su radene foto­grafskim filmom osjetljivim na polarizaciju.

8 ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA

Sunce pod kutom od 45°(ako 9 sati)

koriste zvijezdu Sjevernjaeu da bi pravilno po~

desiJe svoj magnetski kompas. Zanimljiv jcrazvoj i medudjelovanje magnetskog i eelesti­jalnih kompasa tijekom odrastanja ptiea. ZOOgveJike deklinaeije, u ptiea koje se raJaju blizupolova moraju se istovremeno razviti oba kom­pasa. Ne razviju Ii se istodobno, ptiea neee 010­

ei seliti. U mladih ptiea koje se radaju juznije,na primjer u Njemackoj, magnetski se kom­pas podesi bez koristenja eelestijalnih kompa­sa (npt. Sunea iii zvijezda). To je zaw jer je ta­mo inklinaeija magnetskog polja dovoljna zapravilno podduvanje magnetskog kompasa.DrugaCije se razvijaju navigaeijske sposobnos­ri golubova pismonosa. Magnetski se kompasrazvije kada su goluOOvi vrJo mladi. Zapravo,mladi goluOOvi se na svojim prvim Iewvimaorijemiraju gO[Qvo iskljuCivo magnetskim kom­pasom. Meducim, kako odrastaju, polinju ko­ristiri i celcstijalne kompase. Kada su stari orpri­like rri mjeseea, poeinju kotistiti suncev kompasi on do kraja zivota ostaJe njihov glavni kom­pas. Magnetski kompas tada se koristi sarnokao pomocni sustav, za orijenraeiju tijekomoblacnih dana. Meducim, cak niti za najsun­cunijih dana goluOOvi ne iskljui'uju potpunosvoj magnetski kompas. U njih zapravo pos­toji malo medudjeJovanje magnetskog i sun­(eva kompasa. To se najbolje moze vidjcti u po­kusima sa pomicanjem bioloskog sata koje SOlO

prije opisali. Zamijeeeno je da je skretanje pti­ea kojima je pomaknut bioloski sat uvijek pu­no manje od teorcrskog skretanja koje se oce­kuje. To je zOOg toga Sto pticc magnetskimkompasom pokusavaju otkloniti (iako ne pOt­puno uspjdno) pogrdku izazvanu pomakombioloskog sara odnosno pokusavuju ispravitipogrdno tumacenje sunlcvu kompasa.

Geografski julni pol

Sunce na horjzontu (zora)

jemire kao sw su Sunee, zvijezde i polarizi­rana svjetlost u sumrak. lako se ptice tadaju smagnetskim kompasom, njega neba pravilnopodesiti. To Sf postize promatranjem rotacijezvijezda tijekom noCi iii pracenjem pomakaravnine polarizacije eijekom dana. ZaSw je po­trebno pravilno podciavanje magnetskog kom~

pasa celestijalnim orijentirima? Celestijalni ori­jemiri eesto bolje ukazuju na smjer polova, alinisu uvijek dostupni (primjeriee, Sunce i zvi­iezde mogu biti zasmi oblaeima). Magnetskoje polje uvijek doscupno, ali i s njim moze bitiproblema, jer je deklinacija u blizini polova ja­ko velika, a magnetske silniee suvise paralclneda bi se koristile za navigaeiju. Zato iivotinje

Geogrilfski sjeverni pol

~'\\1 -----

---_ ..., I' I.... "'''--_~...._-~,,\lle ..., ...... -

,/' ... II :;:::::::-,::-__...

/ (oJ '\, ,.' ,a!l'n~I'ki ri \r:::+:::::::~'~"~O~' Geog,,,f,ki ek"ator, ,,

\ //

".... S I..._-- .-------,,'/ \ ;: _-_ ........__-'~__..." {II, ', _

" J' ...~ //'\'

Milgnetski jutni pol

Magnetski kampasZemlju mOZemo zamisliti kaoogroman magnet.Zamislimo da je kroz njezine polove provucenvcliki magnet, jedan mu je kraj na sjevernnm,a drugi na juznom polu. Zapravo, gcografski imagnetski polovi ne poklapaju se. Ovaj otklongcografskog i magneeskog pola zovemo dekli­nacijom Zcmljinog magnetskog polia. Dna ienaiveea blizu polova. lnklinaeija magneeskogpolja je kut koji Zemljine magneeske silniee ei~

ne s horizonrom. Jakose Zcmljina magnetskogpolja nije svugdje ista i mijcnja se od mjestado mjesra, pa se moze koristiti za orijcmaeijuu prostOru. NajveCi broj zivocinja koji za ori­jemaeiju koristi magnetsku inklinaeiju prepo­maje smjcr polova, na kojima su magnetskesilniee pod najveCim kutOm, i smjer ckvatOra,gdje su silniee pod najmanjim kutom. Pozna­vanjc inkJinacijc govori ptiei ide Ii prema po­lovima iii prema ehatOru odnosno prema sie­veru iii prema jugu.

Veliki broj pokusa pokazao je da ptiee selekoriseeei c1vije vrste navigacijskih pomagala:magnetsko polje Zemlje i ezv. eelesrijalne ori-

aka claje kukcu informaciju 0 smjeru i polof.a­ju Sunea. Polarizirana Sf svjerJost moie koris­titi bo orijcntir U lOru iii u sumrak. Izgledada mnogc price koje selc noeu korisre aveposcbne oblike svjetlosne poJarizacije. Pokusisu pokazali da price, kad im se umjeIno pro­mijeni ra..nina poJarizacije, skrc6J sa zacnanogputa i to onoliko koliko se pokusno zakreneravnina polarizaeije.

.& Zemljini geografski i magnetski polovine poklapaju se. Razlika izmedu geograf·skog i magnetskog pola naziva se magnet­ska deklinacija i najveca je aka polova.

Magnetski sjeverni pol

.. Pruga maksimalne polarizacije svjetlostikreie se po nebu kako se krece Sunce.E-vektori prikazani su kao dvostruke stre­lice. Sunce je prikazano iutim krugom, a"antisunce" se nalazi tocno nasuprot nje­mu (nije prikazano). Slike su radene foto­grafskim filmom osjetljivim na polarizaciju.