BRC.! 36 • LIPAN.! 2000

SadrzajMorski mekusci

Dragi Citatelji,

stigli smo zajedno i do broja nakon kojega se nakratko rastajemo. Vi cete

zavrsiti jos jedan razred, poCi cete na zasluzeni odmor ivratiti se neSto visi.

vitalniji i osuncaniji. Mi cemo za to vrijeme napraviti rujanski braj, pripremi .

novi krug nagradne igre, dogovoriti se 0 daljnjim tekstovima, posterima i

nekim drugim stvarima kojima bismo vas zeljeli ugodno iznenaditi.

Zahvaljujemo yam za vjernost, podrsku i pohvale. Smnogima od vas smo se

i osobno upoznali tijekom susreta u knjiznicama i skolama. Ponosni smo !ito

imamo takve Citatelje.

Do ponovnog susreta u rujnu, zelimo yam puno uspjeha, Ijubavi i razloga za

dobra raspolozenje.

Zmije otrovnice HrvatskeLjutice ne treba ljutiti

Predvidanje buduCih zbivanja

Filozojija i prehrana

Prognoziranje vremena

Makrobiotika

Plodovi koje uglavnom uvozimo

Tropsko voce

Galileo u sustavu Jupitera (1. dio)

S ljusturom i bez nje

Veliki uspjeh astronautike

Podvodne konstrukcije

Kako se i sto gradi pod vodom

Lebdjelice i hidrogliseriNovi krug krece u rujnu!

Plovidba na zracnom jastuku

Vikinzi"Ljudi sa sjevera"

Nizozemsko zlatno doba

Najveca svjetska trgovacka sila

Pretplatom na casopis ostvarite niz pogodnosti.(Vidi Klub!)

Amsterdam

Grad mostova i gostoprimstva

DRVA ZNANJA

Vasa suradnja nam je dragocjena. Stoga svoje primjedbe,sugestije, kritike i pohvale saljite na nasu

adresu, s naznakom: Za KLUB.

SantanaTrijumfalni povratak

Ted TurnerDrvo znanja mozete naci i na Internetu,

na adresi: http://www.drvo-znanja.hr

Medijski magnat, sportas i jilantrop

Atlas - Jupiter

Kviz1>..........."')•

•MiU<p<dojol<i_pb ....l><Io.l

Drvo znanja - enciklopedijski casopis za mladdNaslov originala: Tree of Knowledge.The comprehensive reference work for all the family; ©Marshall Cavendish Partworks Ltd 1995

Izlazi mjesecno tijekom skolske godine.Naslovnica: Skoljka na plazi; © Horizon International; Foto Spring

Izdavac: SysPrint d.o.o., XIV. trokut 8A, 10020 Zagreb; tel. 01/6558 740, fax 6558 741, e-mail: info@sysprint.hr • Broj ziro-racuna: 30104-601-77360 • Za izdavaca: mr. sc. Ziatko Knezovie• Urednica: Branka Savie • Prijelom: Vesna Olah • Graficko oblikovanje: Marijana Jelie • Redaktori: mr. sc. Davorka Zivny-Maljkovie (Morski mekusci; Tropsko voce; Makrobiotika); prof. dr. sc. Vladis Vujnovic (Atlas -jupiter• Autori: doc. dr. Zoran Tadie (Zmije otrovnice Hevatske); prof. dr. sc. Vladis Vujnovic ("Gali/eo" usustavujupitera;); I1ko Culie (Santana)) • Prevoditelji: Predrag Raos, Davorka Zivny-Maljkovic' Kompjutorski slog: SysPrint d.o.o.•

Tisak: RADIN REPRO I ROTO, Zagrebacka 194, 10000 Zagreb

Rjesenjem Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske od 24. rujna 1998. godine, casopis Devo znonjo odobrava se za uporabu kao pomoeni izvor lOanja u osnovnim i srednjim skolama.ISSN 133 t -2022 • Zagreb, 2000.

L..-----~~e--~--

_ Zmije otrovnice Hrvatske

!,ill/if, lit IrtbG /jufiti

oragi citatelji,

stigli smo zajedno i do broja oakon kojega se nakratko rastajemo. Vi rete

lamiti jos jedan razred. poO cete na mluieni odmor i mtiti se oesto viSi.

vitalniji i osuneaniji. Mi Cemo za to vrijeme napraviti rujanski bmj, pripremiti

novi krug nagradne igrt', dogovoriti se 0 daljnjim tekstovima. posterima i

nekim drugim srvarima Kojima bismo vas teljeli ugodno iznenaditi.

Zahvaljujemo vam za Yjemosl. podrSku i pohvale. Smnogima od vas smo ~

i osohno upoznali tijekom susreta u knjitnicama i Skolama. Ponosni smo Sto

imamo takve otatelje.

Do ponovnog SUSTera urujnu. zelimo yam puna uspjeha, Ijubavi j razloga za

dobro raspoloienje.

IIPI ZORoal

__ Prognoziranje vremena

Prtodfitt4rljt &udriifI zbiwmjtl

_ Galileo U sustavu Jupitera (1. dio)

Vtliki II$fIJth astrooourikt

Tropsko vocePfodDI'i w}t' ugIamom IIl'IlZftO

__ Makrobiotika

FiIozofijfz i prt/rnIl/Q

Sadrzaj._ Morski mekuki

S ljuilurom i btz W)t

.. Podvodne konstrukcije

KDm5( i bo pdi pod ¥Odom

_ Lebdjelice i hidrogliseri

I'1IMdbo IIlI zrotnom jmtllku

Novi krug kn'ce u rujnul

Pretplatom na casopis ostvarite niz pogodno5ti.(Vidi Klub!)

l1li Vikinzi"/judi flI SJtVtfIJ"

l1li Nizozemsko zlatno doba

Nojm:o njdsko l~lMI"ko silo

__ Amsterdam

Groll IIlllStDlV iplOprimshv

DRVA Z .... AN ... A

vaSa suradnja nam je dragocjena. Stoga svoje primjedbto,sugeslije, mtike i pohvale 1aljite na nalu

adresu, 5nalnakom: z.a KWB.

Santana

Trijumfolni povrolok

__ Ted Tumer

Mtdijsti lMI"Of. sporfof j fiIlmtrop

Drvo znanja motete nao i na Intemelu.na adresi: hup:jfwww.drvo·znanja.hr

Atlas - Jupiter

Kviz._-_.-

----_....D",o ZIlOlljO - enriklopedijski casopis za mladei

N"..... o",in.ol~ rm o/KlOQlI'Itdl••nt NiIlIl"<WllSlrt rtf.ItIKt wort/O' oil ill. / ••,Iy; eNonoh.1I ( .....d,d I'lIrrworu Ltd 1995Illni mjtsffilo fijtlmm lkolskt ,odint.

Nulovntro: ~koljk. n. plofi: C Ilorizon fnltfnnion.l; FOIO SpringIzd.vae: SysPrinl d,o.o .. XIV. lrokul 8A. 10020 Z.srtb: ltl. 01/6558 740. ra~ 6558 741, t·mait info@sysprinl.hr • 8roj i:iro·r.Cuna: 30104·601·77360 • Z. izdav.e.: mr. Ie. Zluko Knnovit

• Urtdnlcil: Brank. Savie • Prijelom: Vtsn. Ol.h • Graficko oblikovanjt: Marij.n. Jtlie • Red.klori: mr. sc. DOI'IIlb tivny-M.ijkoW,' Wonk; mtl'uki: Tropsko volt: MolrobOltihrl: prof. dr. sc. Vladis Vuj.......K (.o\lIaJ _jupturl• Aulon: doc. dr. loran Tad" lZmijt otr1InIIrt Hnuukt); prof. dr. ". \Ibdis Vuj.......K rGoWN" uSUif.ImI.Jup/tI'G:~ lI<o CuIiC (Sonr......JI • PTtvadittlji:~ bas. DiIVOfb ttvny.M.Ijkovit • Kompjulorski Ilog: SysPrint d,o.o.

link, RAOIS REPRO I ROTO. Z.,rtb~'k.lo 194. 10000 Zasrtb

DRVO ZNANJA 15

Zmije otrovnice Hrvatske

U Hrvatskoj five tri vrste zmija

otrovnica. 7b su ridovka (Vipera

berus), planinska ridovka (Vipera

ursinii macrops) i poskok (Vipera

ammodytes). Sve nase otrovnice

pripadaju porodici ljutica(Viperidae).

Ljutice zive u Europi, Aziji, Mrici, Sje­vernoj i Juznoj Americi, au Australijiih nema. Nema ih niti na Antarktiku,

gdje je za gmazove prehladno. Porodica ljuti­ca obuhvaca oko 230 vrsta, a dijeli se na dvijepotporodice: prave ljutice (Viperinae) i jami­carke (Crotalinae). U prave ljutice pripadajueuropske, azijske i africke ljutice, a glavni pred­stavnici jamiearki su cegrtuse, kopljoglavke,mokasine te arborealne jamiearke juzne i ju­goistocne Azije te srednje i juzne Amerike.Sve zmije porodice ljutica prilicno su zdepastei kratkoga repa. Glava se jasno izdvaja od osta­log dijela tijela i srcolikog je ili ttokutastogoblika. Prekrivena je uglavnom sitnim ljuskica­rna. Oci svih Ijutica imaju okomitu zjenicu, sto

znaci da su prilagodene za gledanje u rami.Gotovo sve zmije ove porodiee radaju zivemlade. Mladunci se radaju u tankoj ptozirnojmembrani, koju odmah po izlijeganju probi­jaju i izlaze iz nje. Otrovni su od rodenja.

Za sve je ljutiee znacajan njihov sustav otrov­nih zlijezda i zubi. Zubi im izgledaju kao injek­cijske igle. U njihovoj se unutrasnjosti nalazikanal, a na vrhu je mali proejep kroz koji izlaziotrov. Smjdteni su na prednjem dijelu gornjeceljusti. Kada nisu u upotrebi, savinuti su pre­rna natrag i smjdteni u speeijalnom naboru

T Grada otrovnog aparata u zmija

~ru..._-otrovni kanal

.A Poskok (Vipera ammodytes) je najvecazmija otrovnica u Hrvatskoj. Ponekadnaraste i do jedan metar.

sluzniee. Kada zmija napada, zubi se uspravlja­ju, zabadaju u tijelo Zrtve i iz njih tada poreceotrov. Otrovni zubi se trose, pa ih zmija povre­menD odbacuje i odmah ih zamjenjuje novimotfovnim zubima. To znaci da se ljutiee ne mozetrajno onesposobiti vadenjem otrovnih zubi:VeliCina tih zubi ovisi 0 veliCini zmije odnosnoo velicini njezine glave. Najveee otrovne zubeima gabonska Ijutiea (Bitis gabonica) koja ziviu Mriei. Zubi velikih primjeraka ove zmijemogu biri i do pet eentimetara dugi.

Ridovka (Vipera berus)Ridovka je najrasprostranjenija od svih zrnija. Zi­vi u vecem dijelu Europe i rasprostranjena je pre­ko Citave juzne Rusije sve do Dalekog istoka.Nema je u Irskoj, juznim dijelovima Italije, Spa­njolskoj, juznim dijelovima Balkanskog poluotO­ka, te na nekim otoeima Sredozemnog mora. Toje jedina zmija koja se rasprosrire daleko na sje­ver i na Skandinavskom poluotoku prelazi u po­lamo podrucje.

Prosjecna je ridovka duga od 50 do 60 em.Zenke su vece od muzjaka i ponegdje moguizrasti do 90 em. Rep joj je kratak - iznosi 1/5

DRVD ZNANJA 15

Zmije otrovnice Hrvatske

U H,'wltskoj live tri vnte zl1lJja

otrotmica. To 511 ridovka (Viperaberus), planimka ridovktl (Viperaursinii macrops) i poskok (Viperaammodytes). Sve uafe olrovuice

pripat/aju porodici Ijl/tica

(Viperidae).

L jutic~. i.ive u E,uropi, ~~iji, Mrid, S~:vernOI' Juino/ AmerlO. a u Austrahl'ih nema. Lema ih oici na Antarktiku,

gdje jt: za gmazovc prehladno. Porodica Ijuti­ea obuhvaca aka 230 vesta, a dijeli se na clvijep()[porodice: prave Ijutiet: (Vi/Jtrinllt) i jami­larkc (Croltllinut). U peave Ijmice pripadajucuropskc, azijskc i africkc limice, a glavni pred­st:l\'nici jamiearki su ccgnuSc, kopljogJavkc,mokasinc rc arborealnc jamicarkc jUillC i ju­gOiStOCllC Azijc te srcdnje i juine Amcrikc.Sve zmije porodice ljutiea prililno Sll zdepastei krarkoga repa. Glava se jasno izdvaja od osta­log dijela rijcla i srcolikog je iii tTokurastOgoblika. Prekri\'ena;e uglavoom sicnim ljuskica.rna. 06 svih ljulica imaju okomitu zjenicu. JtO

znali da su prilagoocnc za gledanjc u tami.GOtOvO sve zmije ove porodiee radaju zivemlade. Mladunci sc radaju u tankoj prozirnojmcmbrani, koju odmah po izlijeganju probi­jaju i izlaze iz nie, Otrovni su od rodenja.

Za s...e je Ijutiee znabjan njihov sustav otrov­nih Z1ijezda i zubi. Zubi im izgledaju kao iniek­eijske igle. U njihovoj se unutraSnjosri nalazikanal, a na vmu ;e mali procjep kroz koji izlaziOttOV. SmjeSreni su na pl'ednjem dijelu gomjeceljusti. Kada nisu u upouebi, saviouri su pre­ma nat rag i smjdreni u spccijalnom naboru

". Grada otrovnog aparata 1.1 zmija

ot.ovni k......1

... Poskok (Vipera ammodytes) je najvecazmija otl'ovnica u Hrvatskoj, Ponekadnal'aste i do jedan metal'.

sluzniet'. Kada zmija napada, zubi se uspravlja.ju, zabadaju u rijelo il'we i iz njih {ada pou~ce

ouov. Ou'Ovru zubi se HOSe, pa ih zmija povre­mcllO odbacuje i odmah ih zamjenjujc IlOvimOHO\'nim zubuna. To znaei da se Ijuliet' ne mozerrajno oncsposobiti \'Oldenjem otrovnih zubi.VdiCina tih zubi ovisi '0 vditini zmije odnosnoo vcliCini njezine glave. NajveCc 'Ouovne zubeima gabonska Ijurica (Biri; gabtmifa) koja ziviu Africi. Zubi vdikih prim;eraka ove zmijemogu bili i do pet cemimetara dugi.

Ridovka (Vipera berus)Ridovka je najmsprosuanjenija od svih zmija. Zi­vi u \'CCem dijelu Europe i rasprostranjena je pre­ko citave jufne Rusije sve do Dalekog istoka.NeOla jc u lrskoj, juinim dijelovima Italije, Spa­njolskoj, jllinim dijclovima Balkanskog pollloto-­ka, tC na nekim orOtima Srcdozcmnog morn. Tojc jcdilla zmija koja se rasprostire daleko na sie­ver i na Skandinavskom poluoroku prelazi u po­larno podrueje.

Prosjelna je ridovka duga od 50 do 60 em.Zcnke su vcCe od muijaka i ponegdje OlOguizrasti do 90 em. Rep joj je kralak - iznosi 1/5

6 ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

do 1/6 ukupne duljine. Glava se jasno izdvajaod tijela i najsira je neSto malo iza oCiju, odak­Ie se polako SUlava u zaobljenu njusku. Gor­nji rub njuske je Iagano izdignut u mali greben.Zjeniee su okomite. Boja ric10vke vdo je prom­jenjiva. Temeljna boja moze biti bilo koja nijan­sa sive, tamnosrebrne, maslinaste, ervene, svje­dosmec1e, ervenosmec1e iIi tamnosive. Na ovojtemeljnoj boji nalaze se brojne erne oznake imdje. Na glavi su najuocljivije oznaka u obli­ku slova "V", vrha okrenuta prema njuski, itamne erte preko oCiju. Duz Iec1a prula se eik­-eak pruga, koja teee sve do vrha repa. Na bo-

RASPROSTRANJENOST RIDOVKE U EUROPI

kovima joj se nalaze brojne mdje erne, keste­njaste iIi zlltosmec1e boje. Muzjaei su kontrast­nije obojeni od zenki i u njih se erne mrlje ilioznake jace isticu na svjetlosivoj temeljnojboji. Zenke imaju bljec1e mrlje na smec10j iIizuekastoj temeljnoj boji. Tjeme izmec1u oeiju jenajeesee erno, a "V" oznaka se ponekad spaja sasusjednim mdjama i pretvara u "X". Trbuh ri­c10vke je tamnosive iIi erne boje. Cesto se nac1ei potpuno ernih, tzv. melanistiekih ric1ovki. Za­nimljiva je rasprostranjenost ernih ric1ovki; eeS­ee su na planinama i na sjeveru Europe. POStoerna boja dobro upija topIinu, erna kola pred­stavlja prilagodbu na podrucja gdje je maloizravne Sunceve svjetlosti. Ipak, treba napo­menuti da iako navedeni opis predstavlja tzv.

.... Glava rfdovke(Vipera berus).Zmije Ijutice imajuvertikalnu zjenicu.

T Ledna cik-cakpruga moze se vidjetiu vecine nasih zmijaotrovnica. Na slicije ridovka.

tipienu boju ric1ovke, relativno su eeste i onekoje potpuno odudaraju od tipienog obojenja.Tako se, primjeriee, moze nac'i ervenih riaov­ki bez eik-eak pruge, zelenkastih ric1ovki, itd.

Nacin zivota i stanisteRiaovka je najbolje praucena zmija na svijetu, Stomozemo zahvaIiti engleskim i svedskim znan­stvenieima. Dobro je proucen njezin naCin zi­vota, ekologija i ponasanje. Riaovke na vec'inimjesta zive u kolonijama i sve zivotinje jednekolonije spavaju zimski san (hiberniraju) za­jedno na jednom mjestu. Mjesto koje odabiruza hibernaeiju mora biti suho i zastieeno odnaglih padova temperature. U proljeee izlazeiz mjesta na kojem su hibernirale. Muzjaei uvi-

T Muzjaci ridovke se u proljece, tijekomsezone parenja, cesto medusobno bore.Pritom ne koriste zube, nego se uvijajujedan oko drugoga i pokusavajuprotivnikovu glavu pritisnuti uz tlo.

jek izlaze prije zenki i imenzivno se suneaju naposebnim mjestima izlozenim suneu, obicnou bIizini mjesta hibernaeije. Dva do tri tjednanakon muzjaka izlaze zenke te tada zapoCinjeparenje. To se dogac1a kada temperatura zrakadovoljno naraste, najceSee krajem ozujka iIipoeetkom travnja, ali moze zapoceti i u svib­nju. Muzjaei se tijekom sezone parenja cestomec1usobno bore. Pritom ne kariste zube, negose uvijaju jedan oko drugoga i pokusavaju pro­tivnikovu glavu i prednji dio tijela pritisnuti uzdo. Ovakve se ritualne borbe ponekad moguvidjeti u proljeee na mjestima gdje zivi vec'ibraj ric1ovki. Pobjec1eni muzjak pobjegne s mje­sta barbe, a pobjednik prilazi zenkama, zadrla­va se s njima dva do eetiri dana i tijekom togavremena se s njima pari. Nakon toga se muz­jaei, negravidne zenke i manji dio gravidnihzenki preseli na mjesta gdje provode Ijeto. Tamjesta mogu biti udaljena i nekoliko kilo­metara od mjesta hibernaeije. Vec'i dio gravid­nih zenki zaddava se tijekom Ijeta u blizinimjesta hibernaeije, gdje u jesen rac1aju mladun­ee. Potom se zajedno s muzjaeima povlace nahibernaeiju, sve do praljeca. Na sjeveru Europe,gdje nema dovoljno sunea, zenke ne Iegu mla­dunee u istoj sezoni (izmec1u proljeca i jeseni),nego tek sIjedece sezone, kada se mladuneidovoljno razviju. Nosenje i razvoj mladunaeau vlastitom tijelu veoma je zahtjevno za zen­ku tako da ona tijekom tog perioda izgubidosta na teZini. Nairne, poSto tijekom razvojamladunei zauzmu veIik dio zenkine trbusnesupljine, u njoj nema mjesta za hranu, pa sezenke tijekom graviditeta ne hrane. Zbog to­ga se zenke ric10vke pare svake druge godine:jedne se godine pare i mladunee (najeeSce)donesu na svijet u jesen, a sIjedece se sezone upraljece ne pare, nego se tijekom Citave sezo­ne sarno hrane kako bi stvorile energetske za­Iihe za parenje i nosenje mladunaea sIjedecesezone. Zato je svake sezone braj zenki spre­mnih za parenje telativno malen.

Ric10vke zive na razIiCitim stanistima. Mozeih se nac'i na moevarnom i pjeSeanom terenu, naIivadama, uz rubove suma, na suneanim planin­skim praplaneima, na eistinama u sumama i uz

6 ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

do 1/6 ukupnc duljine. Glava 51.' jasno izdvajaod rijela i najsira je ndto malo iza o6ju. odak~Ie 51.' polako suiava u zaobljenu njuJku. Gor­nji rub njliSke je lagano izdignur u mali greben.Zjenice su okomjrl.'. Boja ridovke vrlo ~ prom­ienjiva. Tcmeljna boja moie biti bilo koja nijan+sa si\'t', ramnosrebme, maslinasre, (1"','1.'0(', svje­dosmedc, crvenosmede iii ramnosive. Na ovo;lemeljnoj boji nalaze ~ braine erne oznake imdj!.'. Na glavi su najuocljivije oznaka U obli­ku slova "V", vrha okrenuta prcma njuski, itaffine cne prcko ociju. Duzleda pruZa 51.' cik­-(uk prug2, koja tell.' sve do vflla Tepa. Na 00-

RASPR05TRANJENOST RIOOVKE U EUROPI

kovima joi se nalazc brajne rorlje erne. kesre­[ljasre iii iUfOSmede boje. Muijaci su komrast­nije orojeni od ienki i u njih se erne mrlje ilioznake jace isricu na svjedosivoj temdjnojboji. Zenke imaju bljcde mrl;e na smedoj iliiu&asloj remeljooj boji. Tjeme izmcdu ociju ;enajtdCe erno, a ~v~ oznaka se ponckad spaja sasusjednim meljama i prctvara u MX". Trbuh ri­dovke je ramnosiv!' iIi erne boje. Cesro se nadei porpuno crnih, rzv. meJanisrickih ridovki. Za­nimljiva je raspromanjcnost crnih ridovki; ceil·ce su na planinama i na sjeveru Europe. PoSroerna boja dobro upija roplinu, una koia pred­stavlja prilagodbu na podrucja gdje je maloizt2vne Suncl"'e svjedosti. Ipak, treba napo­menuti da iako navedeni opis predsn.vlja rzv.

... Glava ridovke(Viper. berus).Zmije Ijutice imajuvertikalnu zjenicu.

... ledna dk-cakpruga moze se vidjetiu ve<.ine nali'" zmijaotrovnica, Na slidje ridovka.

ripitnu boju ridovke, rclarivno su teste i onekoje potpuno odudaraju od tipitnog obojenja.Tako se, primjericc, moze naCi crvenih ridov­ki bez cik-cak pruge, zelenkasrih ridovki, itd.

Nacin zivota i stanisteRidovk:J. je najbolje proutena zmija na svijetu, Stornoie:mo zahvaJjti engkskim i ?h'edskim znan­stvenicima. Dobro ;e prouten njez.in nacin ii­vota, ekologija i ponaSanje. Rido\'kt' na vetinimjcsta iive u kolonijama i sve iivotinjt' jednekolonije spavaju zimski san (hiherniraju) za­jed no na jednom mjcstu..Mjesto koje odabiruza hibernaciju mora biri suho i zasticeno odna,gJih padova temperature. U proljcCe izlazeiz mjesta na kojcm su hibcmirale. J\Iuijaci uvi-

... Muijaci ridovke se u proljece, tijekomsezone parenja, testo medusobno bore.Pritom ne koriste zube, nego se uvijajujedan oko drugoga i pokuSavajuprotivnikovu glavu pritisnuti uz tlo,

jek izIaze prije ienki i intenz.ivno se suntaju naposebnim mjcsrima izloienim suncu, obitnou blizini mjcs~ hibernacije. Ova do tTi tjednanakon muijaka izlaze ienke re rada zapotinjeparenje. To se dogada kada temperarura zrakadovoljno naraste, najceSte krajcm ozujka iIipoeetkom rravnja, ali moie zapoleti i II svib­nju. Muijaci se djekom scwne parenja tesromedusobno bore. Pritom llC koriste zube, nego~ uvijaju jedan oko drugoga i pokulavaju pro­fivnikovu glavu i prednji dio tijela pritisnuli uztlo. Ovakve se ritualne borhe ponekad moguvidjeti u proljeCe na mjestima gdje iivi vetibroj ridovki. Pobjedeni muijak pobjegne s mje­sta borbe, a pob)ednik prilazi ienkama, zadria­va Sf s njima dva do ceriri dana i tijekom togavremena se s njima pari. Nakon roga se mui­jaci, negravidne ienke i manji clio gravidnihienki preseli na mjesta gdje provedI' Ijero. Tamjcsra mogu biri udaljena i nekoliko kilo­merara ed mjesta hibernacije. \'eCi dio g~vid­

nih ienki zadriava se tijekom Ijera u blizinimjcsta hibemacije. gdje u jesen radaju mladun­ceo Pol:om se zajedno s muijacima povlate nahibemaciju, s\'e do prolje6l. Na sjeveru Europe,gdje nema dovoljno sunca, ienke ne legu mla­dunce u istoj sezoni (izmedu proljeea i jeseni),nego tek sljeclece sczonc, kada se mladuncidovoljno razviju. Nosenje i razvoj mlaclunacau vlastirom tijelu veoma je zahtjevno za ien­ku tako da ona rijekom tog perioda izgubidosta na teiini. Nairne, poJro tijekom razvojamladunci Zlluzmu ve1ik dio ienkine rrbusnesupljine, u ntoj nema mjesra Z2 hranu, pa seienke titekom gt2viditela ne hrane. Zbog to­ga se ienke ridovke pare svake druge godine:jedne se godine pare i mladunee (najcdc.'e)donesu na svijet u jesen, a sljcdeee se sezone uproljcce ne pare, nego se fijckom litave sezo­ne sarno fHane kako hi stvorile encrgetske za­lihc za parenje i nosenje mhldunaca sljedef:esezone. Zato je svake sezone broj ienki spre­mnih za parenjc relalivno malen.

Ridovke ii\'e na razliCirim SlaniStima. Moil'ih se nm na moevamom i pjdtanom [ereou, nalivadama, uz rubo\'e surna, na suneanirn planin­skim proplancima, na Cisrinama u $umama i U2.

17

~ Muzjak ridovke (Iijevo) po boji se raz­likuje od zenke (desno).

rubove cesta uz koje raste grmlje. Moze ih senaCi i na rubovima poljoprivrednih povrSina,blizu kamenoloma iIi i'ak blizu odlagalista otpa­da. Ne izbjegavaju ni obale rijeka i potoka, akouz njih mogu na6 relativno suhe povrsine. U jllZ­nijim podrui'jima (naprimjer u podrui'ju Sredo­zemlja) zive iskljui'ivo u moi'varnim podrui'jimaiIi u visim planinama, i do 3000 metara nad­morske visine.

Ridovka je uglavnom aktivna danju, poseb­no u podrui'jima gdje je hladnije (primjericena sjeveru Europe i u Alpama). Ako je danju pre­toplo, postaje aktivna u sumrak ili i'ak noeu. Uproljeee i jesen najve6 dio dana provede sun­i'aju6 se, ali izbjegava jako, izravno sunce. Ljetije najaktivnija ujutro i u kasno poslijepodne.Najpogodnija mjesta za suni'anje su i'istinekoje nisu daleko od grmlja ili nekog drugogzaklona. Da bi se osuni'ala, ridovka i'esto uspu-

T Poskok guta misa. Zahvaljujuci poseb­noj gradi i rasporedu kostiju glave. zmijemogu progutati velik plijen.

ze na nisko grmlje, na kamenje iIi na panjeve.Izbjegava terene na kojima ima dosta vjetra. Uproljeee izlazi i'im se temperatura zraka pop­ne iznad 10 Dc. Ponekad se II ranD proljeeepopne i na snijeg koji se topi, da bi se osun­i'ala. Dobar je plivai', ali ne ulazi i'esto u vodu.Pliva izvijanjem tijela lijevo-desno, dde6 gla­vu iznad povrsine vode.

Glavna hrana ridovke Sll mali sisavci, uglav­nom glodavci i kukcojedi. ]ede i guStere te vodo­zemce, a negdje i mlade ptice iz gnijezda i ptii'jajaja. Hrana koju ridovke uzimaju mijenja se odpodrui'ja do podrui'ja. Negdje vise jedu gllstere,a negdje glodavce, sto ovisi 0 dosrupnosti pojedi­nih vrsta plijena. Mladunci vjerojatno jedu mladeglodavce i gustere, ali i vodozemce. Neki autoritvrde da mladunci jedu kukce i pauke.

Ridovka plijen ubija otrovnim ugrizom. Pola­ko mu se pribliZi te ga, kada je dovoljno blizu,brzim pokretom glave ugrize. Ugrizena zivoti­nja jos se neko vrijeme kreee i pokusava pobje­6, ali ubrzo podlegne djelovanju otrova. Nakonnekoliko minuta, ridovka se uputi u potragu zaplijenom, neprekidno palucaju6 jezikom da biga pomoeu osjetila mirisa pronaSla, a porom ga

progura odjednom~ VeCinu zivotinja gura odglave prema repu. Zabe i vodenjake i'esto guradok su jos zivi, ali glodavce pusti da dovoljnoonemoeaju kako se ne bi mogli braniti. Ri­dovke piju dosta vode.

Ridovka je ovoviviparna zmija i koti zive mla­de, tj. Ide jaja u kojima su vee potpuno tazvi­jeni mladllnci. Ovisno 0 svojoj velii'ini i starosti,zenka donosi na svijet od tri do 20 mladunaca.Oni su dugi od 14 do 23 em i odmah su sposob­ni brinuti se sami 0 sebi. Od rodenja su oprem­ljeni otrovnim zubima i zlijezdama. S majkomse obii'no zaddavaju oko jedan do dva dananakon sro se izlegu, a onda se razidu svaki nasvoju stranu.

OtrovOtrovni zubi odrasle ridovke dugi su oko i'etirimilimetra. Ugriz izaziva bol, oticanje i razaranjeokolnog tkiva, a u kasnijim fazama moze se ja­viti mui'nina i povraeanje. Zdravim odraslimosobama ugriz ne moze ugroziti zivot, ali jeipak najbolje potraziti lijei'nii'ku pomoc. Nekiaurori tvrde da se pojedine populacijeridovkirazlikuju po otrovnosti.

17

... Muijak ridovke (Iijevo) po boji se raz,likuje od ienke (desno).

rubove (l'Sln uz koje raste grmlje. MOle ih Sf

nnCi i nn rubovima poljoprivrednih povrSina,blizu kamcnoloma iii &k blizu odlagal~ra orpa­da. Ne izbjegavaju ni obale rijcka i PO(()Ka, akouz njib mogu naCi relarivno suhe povdinc. U jui­nijim podruejima (naprimjer u podrulju Sredo­zcmlja) iive iskJjuCivo u rnolvamim podruljimaiii u visim planinama, i do 3000 merua nad­morske visinc.

Ridovka ic uglavnom aktivna danju, JXlseb­no u podrucjirna gdjc jc hladnije (primjericen30 s;everu Europe i u Alpama). Ako je d30nju pre­101'10, postaje akti1lTla u sumrak ili &k noeu. UproljeCe i jescn najveCi dio dana provedc sun­bju6 5<', ali izbjegava jako, izravoo $Once. Ljet:ijc najaktivnija ujutro i u kasoo poslijepodne.Najpogodnija mjesta za suncanje su tistinekoje nisu daleko od grmlja iii nekog drugogzaklona. Oa bi Sf osunlala, ridovka lestO uspu-

... Poskok guta mib. Zahvaljujuti poseb­noj gradi i rasporedu kostiju glave. zmijemogu progutati velik plijen.

k na nisko grmlje, na kamenje iii na panjeo.·e.Izbjegava terene na kojima ima dosta vjetra. Uproljeie izlazi lim se temperatura zraka pop­ne iznad 10 "c. Ponekad se u rano proljecepopne i na snijeg koji Sf topi, da bi se osun­tala. Dobar je plivac, ali ne ulazi testo u vodu.Pliva izvijanjem tijda Ji~'o-desno,drieei gla­vu iznad povriine vode.

Glavna hrana riOOvke 50 mali slsavci, uglav­nom glodavci i kukcojedi. Jede i gu5tCT'C tc vodo­zeroC(', a negdje i mlade price iz gnijeub i ptiCjajaja. Hrana koju ridovke uzimaju mijcnja Sf odpodrulja do podrucja. Negdje viSe jedu guhere,a negdje glodavce,!ito ovisi 0 dosrupnosti lX)jedi­nih v[Sta plijena. Mladunci vjcrojatno jedu mladcglodavce i gu!tCT'C, ali i \Xldozcmce. Neki autoritvrde da mladunci jedu kukce i pauke.

Ridovka plijen ubija ()[rovnim ugrizom. PoI3o­ko mu Sf pribliii re ga, kada je dovoljoo blizu,bnim pokretom glave ugrize. Ugriieoa ziv()[i­nja joii Sf neko vrijeme kreec i poku!ava pobje­Ci, ali llblLO podlegne djelovanjll otrova. Nakonnekoliko Illinuta, ridovka sc uputi u potragu zaplijenom, ncprekidno paJucajuCi jezikom da biga pomoeu osjerila mirisa prona.sla, a potom ga

proguta odjednom. Veeinu iivotinja guta odglave prema repu. Zabe i vodcnjake lesto gUladok su ;05 iivi, ali gJodavce pusti da dovoljnoonelllocaju kako se ne bi mogli branili. Ri·dovke piju dosta vode.

Ridovka it: o\1)viviparn3o zmija i koti five mia­de, rj. Ide jaja u kojima su \"CC porpuno razvi­jeni mladunci. (ft'isoo 0 s...ojoj veliOni i starosti,knbo dono5i na s\'i;er od tri do 20 mladunaca.Onisu dugi ad 14 do 23 em i odmah su sposob­ni brinuci se sami 0 sebi. Od rodcnja su oprem·Ijeni ouovnim zubima i ilijeLdama. S m3ojkomse obii"no zadriavaju oko jedan do dva dananakon sto se izlegu, a onda se razidu svaki nasvoju suanu.

OtrovOUQ\'nj zubi odrasle OOo\'ke dugi su oko tetirimilimerra. Ugriz izazi~ boI, Oticanjc i razaranjeokolnog tkiva, a u kasnijim fazama mole se ja­viIi mucnina i povraCanje. Zdravim oclraslimosobama ugriz ne moie ugroziti fivot, ali jeipak najbolje potraiiti lijecnii"ku pOlTIoc. Ncbau tori rvrde da se pojedine populacije ridovkirazlikuju po OlrovnOSli.

8 ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

... Planinska ridovka (Vipera ursiniimacrops) zivi na nekim planinamajuzne Hrvatske i najmanja je nasazmija otrovniea.

U Hrvatskoj zive dvije podvrste ridovki. Tosu: obiena ridovka (Vipera berus berus) i bosan­ska ridovka (Vipera bertts bosniensis). Bosanskaje ridovka rasprostranjena po nekim planina­rna juzne Hrvatske (primjerice na Dinari), alii neke populacije ridovke smjeStene uz rijekuSavu imaju znaeajke bosanske ridovke. Ne­struenjaci je vrlo teSko mogu razlikovati odobiene ridovke. Najlakse se mogu razlikovatipo tome sto mnogi primjerci bosanske ridovkenemaju na ledima cik-cak liniju, nego je onarazlomljena u popreene crte. Najvaznija zna­eajka po kojoj se bosanska ridovka razlikujeod obiene ridovke je polozaj nekih ljuskica naglavi. Ali, ove je znaeajke jako tesko zamjetiri,osim ako se zmija ne uzme u ruke, sto moze birivrlo opasno. Bosanske su ridovke u prosjeku indro dulje od obienih - dugaeke su oko 70 cm.Tvrdi se da imaju jaCi orrov od obienih.

Planinska ridovka(Vipera ursinii macrops)

Drugo ime za ovu zmiju je zutokrug. To jenajmanja europska Ijurica, vrlo sliena obienojridovki re je sarno srruenjaci mogu od nje raz­likovati. Prosjeena joj je duljina oko 45 cm. Ne­ki je znansrvenici svrsravaju u posebnu vrsru Vi­pera macrops.

Planinska ridovka zivi u planinskim pod­ruejima juzne Hrvarske, juznim podruejimaBosne i Hercegovine (zapadna i istoena Her­cegovina), erne Gore i u sjevernoj Albaniji.

... ~ Slikeprikazujuizlijeganjeridovki. ZmijeIjutiee suovoviviparnezivotinje. stoznaci da kotezive mlade.

Glava planinske ridovke je malena i na njus­ki zaobljena, a oCi su relarivno velike. Temelj­na boja veCine primjeraka je siva iii zuekasto­siva. Ljuskice na grlu i na usnama imaju crnerubove. Ledna cik-cak pruga je vrlo varijabilna iu dosra je primjeraka razbijena u nepravilnemrlje i/ili popreene pruge. Trbuh je svjetlosmed,ramnosmed iii siv. Po temeljnoj boji vrlo je slie­na ridovki.

Kao sto je vee spomenuto, planinska ridovkazivi na visokim planinama (iznad 1500 metaran/m). Tu se zadrzava na kdkim planinskim pro-

plancima obraslim rravom i niskim grmljem.Planinska ridovka aktivna je uglavnom da­

nju. Nazalosr, njezina biologija slabo je poz­nara. Vjerojatno u proljeee vrlo kasno izlazi, aujesen se vrlo rano povlaCi na hibernaciju.

Zanimljiva po tome sto se hrani uglavnomkukcima - raznim vrstama skakavaca, zrika­vaca i kornjasa. Plijen grabi usrima i odmahT Prosjecna duljina odraslog poskokaiznosi 60-80 em. Muzjaci (desno) su upravilu veci od zenki (Iijevo). a kao i uridovki razlicito su obojeni.

8 ZMUE OTROVNICE HRVATSKE

.. Planinska ridovka (Viper,) ursiniimacrops) iivj na nekim planinamajuine Hrvatske i najmanja je na~zmi;a otrovnic:a.

U H rvatskoj ii\'c dvijc podvrste ridovki. Tosu: obicna ridO\'ka (Vipe.-a btrllJ btrllJ) i bosan­ska ridovka (Viprm berllJ bomiemis). Bosanskajc ridovka rasprosrranjcna po nckim planina~

rna juin!' Hrvatskc (primjerice na Dinari), alii "eke populacije ridoYke smjdt!'nc uz rijekuSavu imaju znacajke bosanske ridovke. Ne­strutnjaci ;e vrlo cdka mogu razlikovati odobiene rido\·ke. Najlakk se mogu razlikovatipo [Orne sco mnogi primjerci bosanske ridovkenemaju na ledima cik-ak Iiniju, nego ;e onarazlamljena u poprelne cnc. Najvainija zna­cajka po koioj Sf' bosanska ridayka razlikujc<xl obitnc ridovke jc poloiaj nckih ljuskica naglavi. Ali, ave jc znacajke jako tdko 7.3mjetiti,osim ako se zmiia ne uzme u ruke, ~tO moze bitivrlo opasno. Bosanskc su ridovke u prosjeku indto dulje od obi~njh - dugaeke su oko 70 em.Tvrdi se da imaju jaCi Olrov od obilnih.

Planinska ridovka(Vipera ursin;; macrops)

Drugo ime za ovu zmiju je imokrug. To jenajmanja europska ljutiea, vrlo slicna obicnoiridovki te je sarno strulnjaei mogu od nje raz­likovati. Proslcena joj ie dllijina oko 45 em. Ne­ki je znanstvenici svrst3vaju II posehnu vrstu V;­pml nllImJ/IS.

Planinska ridovka iivi u planinskim pod­rucjima juzne Hrvatske, juinim podruljimaBosne i Hercegovine (zapadna i isrocna Her­cegovina), Crne Gore i u sjevernoj Albaniji.

• too Slikeprikazujuizlijeganjeridovki. ZmijeIjutice suovoviviparneiivotinje, itoznaci da koteiive mlade.

Clava planinske ridovke je malena i na njus­ki zaobljena, a oci su relarivno velike. Temelj­na boja \·eiine primjeraka je siva iii iut'kasro­siva. Ljuskiee na grlu i na usnama imaju ernerubovt'. Ledna eik-eak pruga je vrlo varijabilna iu dasta je primjeraka razbijena u ncpravilnemrlje ilili poprcene pruge. Trbuh je svjcrlosmoo,rarnnosmcd iii siv. Po tcmeljnoj hoji vrlo jc slie­na ridovki.

Kao sto je \'eC spomenuto, planinska ridovkazivi na visokim planinama (iznad 1500 meraran/m). Tu Sf zadriava na krlkim planinskim pro-

ptancima obraslim tra\"Offi i niskim grmljcm.Planinska rido\'ka aktivna je uglavnom da­

nju. Naialosl, njezina biologija slabo je poz­nata. Vjcro;amo u proljet:'e vrlo kasno iz[azi, aujesen se vrlo raoo povlaci na hibcrnaeiju.

Zanimljiva po tome StO se hrani uglavnomkukcima - raznim vrstama skakavaca, zrika­vaca i komjah. Plijen grabi ustima i odmah.... Prosjecna duljina odraslog poskokaiznosi 60-80 em. Muijaci (desno) su upravilu veii od ienki (Iijevol. a kao i uridovki razlicito su obojeni.

ga guta. Tvrdi se da povremeno jede i mlademiseve i gustere, ali to su neprovjereni podaei.

Vrijeme parenja planinske riaovke ne zna setocno, ali se vjerojatno pari cim izaae iz hiber­naeije. Ova vrsta Ide izmeau dva i pet Zivihmladunaea, vjerojatno u jesen. Duljina novoro­aenih planinskih riaovki je oko 12 em. Pretpo­stavlja se da se mladunei hrane sitnim kukeima.

Otrov planinske riaovke slabiji je od otrovadrugih europskih Ijutiea. Posto je zmija mala,nevelika je i koliCina ubrizganog otrova. Otrovizaziva lokalnu bol i otieanje. U osjetljivijih oso­ba moze se javiti mucnina i povracanje, ali opora­yak je obicno brz. Nisu zabiljdeni smrtni sluca­jevi. Osim toga, planinska riaovka nije agresivnai relativno se rijetko brani ugrizom.

Posto je vrlo slicna riaovki postoji velika mo­gucnost pogreSne identifikaeije vrste. Na pod­rucjima gdje zivi planinska riaovka zive josposkok i bosanska riaovka. Zamjena s posko­kom je nemoguca, jer on ima karakteristicanrosCic na nosu, ali mogucnost zamjene s ma­njom bosanskom riaovkom (Vipera bems bosnien­sis) vrlo je velika. Posto je bosanska riaovka vrlootrovna, zamjena moze imati opasne posljediee.

Poskok (Vipera ammodytes)Poskok zivi u juznim dijelovima Austrije, sje­veroistocnim podrucjima Italije, na rubovimajuzne Ceske i zapadne Maaarske, u Sioveniji,Hrvatskoj, Bosni i Hereegovini, Jugoslaviji, Ma­kedoniji, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grc­koj, Turskoj i zapadnom Iranu. Ima ga i na po­drucju Kavkaza.

Poskok je najveca europska zmija otrovniea.Prosjecna duljina odraslog poskoka je od 60do 80 em. Muzjaei su u pravilu veCi od zenkii ponekad narasru i do jedan metar. Rep im jevrlo kratak. Duljina mu iznosi 1/6 do 1/9ukupne duljine tijela. Poskok ima karakteris­ticnu trokutastu ili sreoliku glavu koja sejasno izdvaja od ostalog tijela. a vrhu njuskenalazi se mali rosCic po kojemu se poskok moze

RASPROSTRANJENOST POSKOKA U EUROPI

~ Glava poskoka (Vipera ammo­dytes) karakteristicnog je trokutas­tog iIi srcolikog oblika i jasno seizdvaja od ostalog tijela. Na vrhunjuske je mali roscic po kojemu seposkok moze lako prepoznati.

T Otrovni zubi poskoka zasticenisu naborom usne sluznice. amogu biti dugi i do jednogcentimetra.

lako prepoznati. RosCic je mekan i pokriven Iju­skieama. U nekih je podvrsta usmjeren okomi­to, dok je u drugih ukosen prema naprijed. Gla­va poskoka prekrivena je Ijuskieama, a zjenieesu mu okomite.

Temeljna boja poskoka je svjetlosiva u muz­jaka, a sivosmeda iii ervenosmeda u zenki.Boja moze biti promjenjiva, ali ne toliko kaou riaovki. Moze se naCi zuckastih poskoka, pacak i takvih Cija je temeljna boja svjetloruzica­sta. Duz Citave duljine tijela, do vrha repa,protde se eik-eak linija. Ona u nekih posko­ka moze biti valovita, pa cak i isprekidana, temoze tvoriti nepravilne rombove. Ta je linijatamnosive iii erne boje i jako se istice na svjet­losivoj temeljnoj boji muzjaka. Kod zenki jeta linija uglavnom tamnosmeaa ili ervenosme­aa i manje se istice na temeljnoj boji. Na bo­kovima se nalaze blijedosive ili smeae mrlje itockiee. Trbuh je zuckast ili siv. Ponekad su nanjemu prisutne erne ili tamnosive tockiee. Vrhrepa je erven, narancast, zuckast ili zelenkast. Zarazliku od riaovki, erni su poskoei vrlo rijetki.

Nacin zivota i stanistePoskok se najceSce moze naCi na suhim kame­nitim podrucjima, obraslim niskim grmljem idrvecem, veCi dio dana izlozenim suneu. Mozega se naCi i u rijetkim sumama, uz obraaenepovrsine, posebiee uz suhozidove u juznoj Hr­vatskoj. Izbjegava vlazna stanista. U juznomdijelu podrucja rasprostranjenosti moze se na­Ci sve do 2500 metara nadmorske visine.

DRVO ZNANJA 19

Kada je sunea manje, u proljeee i jesen, po­skok je uglavnom aktivan danju. Po Ijeti, kadaje danju vrlo vruce, poskoei postaju aktivniji usumrak i po noCi. Poskok je vrlo troma i sporazmija. Uglavnom ga se moze vidjeti kako sesunca ili sporo krece u potrazi za hranom. Akoje potrebno, moze se i vrlo brzo kretati, ali obic­no je to na krace udaljenosti, na primjer od mje­sta suncanja do obliznjeg zaklona. Uglavnom,brzina mu nije vrlina kojom se moze pohvaliti.Kad ga se iznenadi, najceSce pokusava pobjeCi.Ako mu to ne uspije, obicno pocne glasno sik­tati, a moze pokusati i ugristi. Meautim, ugri­zorn se brani puno rjeae nego veCina drugiheuropskih Ijutiea. Posto je spor i trom mozega se relativno lako uloviti, ali nikako ne pre­porucujemo da to radite, osim ako ne zeliteprovesti najmanje tjedan dana u bolniei, s vrloneugodnim simptomima trovanja.

Ljeti se poskok moze popeti na grmlje iii nanize drvece. To radi u potrazi za mladim pti­eama u gnijezdu iIi da bi se suncao. On volisunee puno vise nego riaovka.

Glavna hrana poskoka su mali glodavei,gusteri i ptiee. Ponekad jede druge zmije, pacak i manje primjerke vlastite vrste. Plijen ubi­ja otrovnim ugrizom, na isti naCin kao i riaov­ka. Gustere cesto grabi i odmah guta, dok glo­davee pusta nakon ugriza, pa ih kasnije po­mocu osjeta mirisa pronaae i proguta. Naza­lost, ne zna se tocno sto u prirodi jedu mla­dunei poskoka. Vjerojatno love mlade gustere,a neki autori navode da jedu i kukee.

Poskoei se povlace na hibernaeiju ujesen,obicno krajem rujna iIi u listopadu. U proljece

DRVD ZNANJA 19

Kada je sunen manje, u proljc<r i jescn, po­skok je uglavnom aktivan danju. Po ljeti, kadaIe danju vrlo "fUte, poskoci posraju aktivniji usumrak i po noti. Poskok je vrlo troma i sporazmija. Uglavnom go. sc mOle vi<ljeti kako scsunea iIi sporo krec'e u potrazi za htanom. Akoje potrebno, rooie se i vrlo brzo kretati, ali obie·no je £0 na kra.« udaljenosti, na primjer od. mje­sta sunbnja do obliinjeg zaklona. Uglavnom,b17.ina mu nijc vrlina kojom se moie pohvaliri.Kad go. se iznenadi, najCclCe pokuSava pobjcei.Ako mll to ne uspije. obicno potne glasno sik­tati, a moic pokusati i ugristi. Mooutim, ugri­lorn sc brani puno rjooe nego veeina drugiheuropskih Ijutica. Pal£O je spor i lrom moze8a se rclativno lako uloviti, ali nikako ne pre­porueujemo do. £0 radite, osim ako ne ielitrprovesti najrnanje tjedan dana u bolniei, s vrlonellgodnim simptomima trovanja.

Ljeti se poskok moze papeti na gtmlje iii naniie drvC<e. To tadi u potrazi za mladim pli­cama u gnijezdu iii da bi se suna-o. On volisunee puna \'ik nego ridovk2.

Glavna hrana poskoka su mali glodavci,gulteri i ptiee. Ponekad jede dtuge zmije, pacak i manjc primjetke "Iastite vtste. Plijen ubi­ja otrovnim ugtizom, no. isti naCin kao i ridov­ka. GuStere eesto grabi i odmah gura, dok glo­daver pusta nakon ugriza, pa ih kasnije po­motu osjeta mirisa pronade i progUt2. 1 aia­lost, ne zna se tocno lto u prirodi jedu mla­dunei poskoka. Vjerojatno love mlade guStCte,a neki amori navooe da jedu i kukce.

Poskoci se povlace n2 hibernaeiju ujesen,obic:'no krajem rujna iIi u listopadu. U proljea

Nacin zivota i stanistePoskok sc najecSCe moze naCi na suhim kame­nitim podrucjima, obraslim niskim gtmljem idr'.'CCem, veei dio dana woienim suncu. Molega se nati i u ritctkim sumama, uz obradenepovrSine, posebice uz suhozidove u juinoj Hr­vatskoj. Izbjegava vlaina stanista. U juinomdijelu podfUcja rasprostranjenosti moze se na­ei sve do 2500 metara nadmorske visine.

lako prepoznali. Rolli( je mekan i pokri\'en Iju­skicama. U nekih ;e podvrsra usmjcren okomi­£0. dok je u drugih uko5en premo. naprijed. Gla­va poskoka prekrivena je Ijuskicama. a zjenieesu mu okomite.

Temcljna boja poskoka je svjctlosiva u mui­jaka. a sivosmeda iii ervenosmeda u ienki.Baja mOle biti promjcnjiva, ali ne tQliko kaou ridovki. t.loZe se naCi zuckastih poskoka, po.cak i takvih cija je lemeljna boja svjetlorufiea­sta. Dui C1tave duljine tijela, do vrha repa,ptoteic se eik-eak linija. Qna 1.1 nekih posko­ka moie biti va]ovita, pa eak i isprekidana, temoie tvoriti nepravilne rombo\'e. Ta je linijatamnosive iIi erne boje i jako se istile na svjet­losivoj cemeljnoi boji muzjaka. Kod zenki jeto. linija uglavnom tamnosmcda iIi ervcnosme­do. i manjc se istice nn temcljnoj boji. Na 00­kovima se nalaze blijedosive iii smede mrljc itockice. Trbuh je iuckast iii si\'. Ponekad su nanjemu prisutne eme iii tamnosive uxm. Vrhtepa je erven, nar:lllb.sc, zuc'kast iIi zclenkast. Zarazlilru ad tidovki, crni 51.1 poskoci vrlo tijcth

... Otrovni zubi poskoka za!ticenisu naborom usne sluznice, amogu biti dugi i do jednoge"ntimetr...

Ii> Glava poskoka (Vipera ammo­dytesl karakteristilnog je trokutas­tog iii sl'(:olikog oblika i jasno seizdvaja ad ostalog tijeJa. Hoi vrnunjuSke je mali roUil po kojemu seposkok mOle Iako prepoznati.

Poskok (Vipera ammodytesJPoskok iivi u juinim dijclo"ima Ausrrije, sje­\'eroistocnim podruqima Italije, na rubovimajuine Cclke i zapadne Madarske, u Sloveniji.Hrvarskoj, Bosni i Hercegovini,)ugosla"iji, Ma­koooniji, A1baniji. Rurnunjskoj, Bugarskoj, GeC­koj, Turskoj i zapo.dnom Iranu. Ima go. i no. po­drueju Kavkaza.

Poskok je no.j\'cca europska zmija otrovnica.Prosjeena duljina odraslog poskoka je od 60do 80 em. l\luzjaei su u pravilu veti od zenkii ponekad narnsru i do iedan metar. Rep im jevrlo kratak. Duljina mu iznosi 1/6 do 1/9ukupne duljine tijcla. Poskok ima karaktetis­ticnu trokutasru iii srcoliku glavu koja sejasno izdvaja od osta!og tijcla. Na vrhu njulkenalazi se mali rolOC po kojemu se poskok moie

go. guta, Tvrdi sc do. povtcmeno jcdc i mladcmiseve i gustcre, ali to su neprovjeteni podaei.

Vtijcme parenja planinske tidovke ne zna selO(oo, ali se vjerojamo pari eim izack iz hibcr­nacijc. Ova vrst2 1m izmedu dV2 i pet ii\·ihmladunaca, vjerojatno u jesen. Duljino. novoro­denih planinskih ridovki je oko 12 em. Pretpo­stav!ja se do. sc mladunei luanc sitnim kukeima.

QttOV planinske ridovkc slabiji jc od otrovadrugih curopskih Ijutica. PoSlO jc zmija mala,ne...dika jc i kolil'ina ubrizganog ouova. Quovizaziva Iokainu hoi i (I{icanjc. U osjetljivijih oso­ba moi<: se javiti mucnina i povra6mjc, ali opora­yak je obicno b17.. Nisu zabiljcicni smrtni sluea­jcvi. Osim toga, planinska tidovka nije agtt"Sivnai relativno se rijetko brani ugrizom.

PoStO ;e vrlo sliCna ridovki poslOji velika mo­guCnost pogrdne identifikacije vrste. Na pod­rucjima gdje iivi planinska tidovka five )oSposkok i bosanska ridovka. Zamjena s posko­kom je nemoguca, jet on irna kataktcristieanroscic no. nosu, ali mogutnost zamjcnc s ma­njom bosanskom ridovkom (IIiptro btroJ bOJ1/itn­;n) vrlo jc velika. PoStO jc bosanska ridovka vrlootrovna, zam;ena mole imati opasne posljedice.

PROSTRANJENOST POSKOKA U EUROPI

NEKOLIKO SAVJETA 0 PRVOJ POMOCI KOD UGRIZA ZMIJE OTROVNICE

o ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

izlaze kada se dnevna temperatura digne iznad15°C. Kao i ridovke, poskoei ponekad uspu­zu na snijeg koji se topi, da bi se suncali. Pa­renje se odvija krajem travnja iii u svibnju itraje od 20 do 30 dana. I muzjaei poskokaznaju se medusobno boriti na isti nacin kao iridovke. Zenke radaju zive mlade krajem ko­lovoza iii u rujnu. Netom izlezeni mladuneidugi su od 15 do 18 em. Odmah su opremlje­ni otrovom i otrovnim zubima te mogu zadatiozbiljan ugriz.

OtroyPoskok je jako otrovan. Otrov mu je jaci od otro­va ridovke i drugih europskih Ijuriea. To je najve­ca zmija otrovniea Europe, pa ima najveee otro­vne zlijezde i zube. Zubi vrlo velikih primjerakamogu biti dugi i do 1 em. To omogucuje ubriz­gavanje otrova duboko u tkiva, sto znatno po­gorsava simptome trovanja. Oni su slicni kao i uridovke, sarno Sto su izraZeniji i bue se razvijaju.Nakon ugriza poskoka, bez obzira koliko je ve­lik, potrebno je sto bue potraziti lijecnicku po­moc. Napominjemo da ugriz velikog, odraslogposkoka moze biti opasan po zivot i, ako se nelijeci, moze ostaviti trajne posljediee!

U nas Zivi sarno jedna podvrsta poskoka - Vi­pera ammodytes ammodytes. U nje je roscic ukosenprema naprijed, a rep joj je erven ili zut. Najugu Hrvatske (oko Dubrovnika i u Konavlima)mozda Zivi i druga podvrsta, Vipera ammodytesmeridionalis. U nje je roscic najceSce postavljenokomito, a rep joj je zelenkast iIi zutozelen.Ova podvrsta neSto je kontrastnije obojena ne­go Vipera ammodytes ammodytes. Postoje jos dvijepodvrste poskoka: Vipera ammodytes montadoni,koja zivi u Bugarskoj i dijelu Rumunjske, i Vi­pera ammodytes transcaucasiana, koja zivi u pod­rucju Zakavkazja, u Turskoj i u Iranu. Nekiaurori tvrde da postoje jos i Vipera ammodytesrttffoi (sjeverna Italija) i Vipera ammodytes gregor­Ulallneri (juzna Austrija), ali ove dvije podvrstenisu znanstveno priznate.

Zmijski ugriznjegOYO Iijecenje

Zmijski su otrovi mjeSavine bioloski aktivnihrvari koje zrrvu trebaju onesposobiti da jezmija lakse progura. Iako su nastali da bi sekoristili u lovu, zmije ih mogu koristiti i u sa­moobrani. Otrove vrlo grubo mozemo podi-

..... Na jugu Hrvatske(oko Dubrovnika i uKonavlima) mozdazivi podvrsta poskoka(Vipera ammodytesmeridionalis).Ova podvrsta nestoje kontrastnijeobojena negoVipera ammodytesammodytes.

jeliti na hemotoksicne i neurotoksicne otrove.Hemotoksicni otrovi djeluju na krv, ubrzava­ju iIi sprjecavaju grusanje krvi i/ili izravnorazaraju razliCita tkiva. Neurotoksicni otroviuglavnom ne razaraju tkiva, ali djeluju na ziv­cani sustav i zaustavljaju gutanje, disanje ikueanje srea. Nema zmije koja ima samo he­motoksine iii neurotoksine u otrovu. Ipak, unekih prevladavaju hemotoksini, a u nekih ne­urotoksini. Ljutiee imaju orrove u kojima pre­vladavaju hemotoksicne tvari.

1. Ne lovite zmiju koja vas je ugrizla! Lovnajcesce zavrsava dodatnim ugrizima.

2. Ako ste zmiju ipak ulovili i ubili, trebaje spremiti u neku posudu i ponijeti je sasobom lijecniku.

3. Sjednite i pricekajte nekoliko minuta davidite sto ce se dogoditi. Ako u roku od 30minuta ne dode do oticanja, zmija nije priugrizu ubrizgala otrov iii vas je ugrizla ne­otrovna zmija. Statisticki promatrano, oko30% svih ugriza su tzv. suhi ugrizi, tj. ugrizipri kojima zmija nije ubrizgala otrov. I ugrizinekih neotrovnih zmija znaju biti vrlo neu­godni i bolni, ali mjesto ugriza nikada jakone otekne.

4. Ako se javi oticanje, ugrizeno mjesto(najcesce je to ruka iii noga) treba odmahzavezati zavojem iii maramom i sto manjepomicati.

5. Ugrizenu osobu treba sto prije odvestilijecniku, po mogucnosti u bolnicu.

6. Mnogi protokoli za pruzanje prve pomoCinavode da ranu treba zarezati sterilnim no­zem iii skalpelom. Posto noz nije nikada ste­rilan, opasno je njime rezati ranu, jer se ti­me uranu mogu unijeti bakterije. Ne pre­porucuje se noz sterilizirati na plamenu, jerto najcesce nije dovoljno za dobru steriliza­ciju. Osim toga, ranu treba zarezati strucno;nestrucnim rezanjem samo se pojacava kr­varenje i pogorsava stanje mjesta ugriza.Najbolje ju je stoga zavezati zavojem i stoprije otici u bolnicu.

7. Dobro postavljen podvez moze dosta us­poriti sirenje otrova. Podvez mora biti steg-

Glavni simptom trovanja otrovom Ijuriea jeoticanje koje se brzo siri od mjesta ugriza. Kadaje ubrizgana veca koliCina otrova, otok moze za­hvatiti vece dijelove tijela. Pritom se magu javitii drugi simptomi, kao sto su mucnina, povraca­nje, grcevi, proljev i nesvjestiea. Moze doci i dodjelomicnog iii potpunog otkazivanja rada bu­brega. Krv se moze prestati grusati. Za razvojsimptoma vrlo je vazno i mjesto ugriza. NajceSCisu ugrizi u nogu iii ruku. Najopasniji su ugrizi uglavu i vrat, te ako je zrnija ubrizgala otrov iz­ravno u krvnu zilu.

Jedini pravi lijek protiv trovanja zrnijskim otro­yom je posebni protuotrov koji zovemo i zrnijskiantiserum. On se dobija tako da se konjima, tije­kom nekog perioda, ubrizgava odredena koliCinazmijskog otrova. N akon nekog vremena, u krvikonja razvit ce se posebni proteini, tzv. antitijela,koja ga stite od djelovanja otrova. Nakon Sto serazvije dovoljna kaliCina antitijela, krv se vadi tese iz nje posebnim biokemijskim postupeima taantitijela izoliraju. Potom se proCiscavaju, pakira­ju i salju na tuiste kao zrnijski antiserum. U nasvrlo kvalitetan antiserum za lijecenje ugriza naSihzmija otfovniea proizvodi Imunoloski zavod uZagrebu.

nut toliko da sprijeci sirenje otrova, ali nesmije ometati krvotok. Posto je nestrucnja­ku to vrIo tesko odrediti, ne preporucujemostavljanje podveza. Prejako stegnut podvezsamo pogorSava stanje ugrizenog mjestaispod podveza i moze dovesti do odumiranjatkiva odnosno do gangrene.

8. Mnogi Ijudi na izlete u prirodu nosezmijski antiserum kako bi ga, u slucaju dasu ugrizeni, mogli dati sami sebi. TO NIKA­KO NEMOJTE CINITI!! Mozda ste alergicni nazmijski antiserum. Ako je tako, nakon nje­gova ubrizgavanja javit ce se citav niz aler­gijskih simptoma (na primjer gusenje, ne­svjestica) koji mogu biti smrtonosni.Zmijski je antiserum posebni lijek koji tre­ba davati samo u medicinskim ustanova­ma, a najbolje je ako se to obavi u bolnici.Ako se pri davanju antiseruma i pojave zna­ci alergije, lijecnik ce ih znati suzbiti ispri­jeciti nastanak tzv. anafilaktickog soka. Aliako si sami ubrizgate antiserum, a alergicniste na njega i nalazite se daleko od lijecnika,onda vas simptomi preosjetljivosti na anti­serum mogu usmrtiti brze nego zmijskiotrov.

9. Ne bojte se zmija i njihova ugriza! Odotrova nasih otrovnica ne umire se cestoi brzo. Ako se i nekoliko sati nakon ugrizaridovke iii poskoka dode do lijecnika, vje­rojatnost da cete ozbiljno stradati je ma­la. Osim toga, zmijski su ugrizi vrlo rijetki.U krajevima gdje je poskok cesta zivotinjavise Ijudi pogine od elementarnih nepogo­da (pozara, poplava, potresa) nego od zmij­skog ugriza.

NEKOLIKO SAVJETA 0 PRVOJ POMOCI KOD UGRIZA ZMIJE OTROVNICE

a ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

izIaze kada se dnevna temperatura digne imad15°C. Kao i ridovke, poskoci ponekad uspu­iu na snijeg koji se topi, da bi se 5untali. Pa­fcnjt' se odvija krajem travnja iii u svibnju imic od 20 do 30 dana. I muijaci poskokaznaju se mcdu50bno borici na ist! natill k30 iridovkc. Zenkc radaju live mlade krajem ko­IOVOZ3 iii u rujnu. Nerom izJdcni mladuncidugi su od 15 do 18 em. Odmah su oprcmljc+ni OUQvom i otrovnim zubima tc mogu zadatiozbiljan ugriz.

OtrovPoskok je jako ommn. Otrov mu je jati ad oem­\'lI. ridovke i drugih europskih Ijucica. To;e najve­Ca zmija onamia Europe, pa ima naj"eet' QUO­

me ilijeuk i lUbe. Zubi vrk! \oclikih primjerakamogu biti dugi j do I em. To omogueu;C ubm­gavanje otrova duboko u ,kiva, Jto znamo po­gOrSa\'a simptome U'lwanja. Oni su slimi kao i uridovke, sarno StO su anticniji i brie se razvijaju.Nakan ugriza poskoka, IX:2 obzira koliko je ve­lik, potrebno je !itO brie potrafiti lijecnicku po­moe. Napominjemo da ugriz velikog, odraslogposkoka moie biti opasan po iivOl i, ako se neli;e..'i, moil' (l5taviti trajne posljcdice!

U nas iivi same jcdna podvrsra poskoka - Vr­ptra am_yes amlflOd)les. U nje je roS<'IC ukoknprema naprijcd, a rep ioj je crven iii iut. Najugu Hrvarske (oko Dubrovnilca i u Konavlima)moida iivi i druga podvrsta, Vrptra ammod)ur",niJionalir. U nje je lURK' naj~eUe po5tavljenokomito, a rep joj je zclenkast iii iuwzclen.Ova podvrsra ncilO je kontrastnije obojena f1C­

go lIiptra onmtod]ltj ammotlJtts. ?oswjc joS dvijepodvrste poskoka: Vipn-a ammodJ/tj mOl/ladoni,koja iivi u Bugarskoj i dijelu Rumunjske, i lIi­ptfa tlllllllOd)'1eS IranWUf((lsif/l/tI, koja iivi u pod­ru~ju Zakavkazja, u Turskoj i u Iranu. Nekiaucori tvrde da poswje joJ i Vipera ammod)'ttJruffti (sjcycrna Italija) i Viptra ammodJlts grrgor­ual/"m (juina All5trija), ali ove dvijc podvr5tl'nisu znanstveno priznate.

Zmijski ugrizi njegovo lijecenje

Zmijski su otrovi mjdavinl' bioloSki aktivnih{\~ri koje irrvu trebaju onesposobiti da jezmija lalde proguta. lako su nastali da bi sekoristiJi u lovu, zmije ih mogu koristiti i u sa­moobtani. Ouove vrlo gruba moiemo podi-

... Nil jugu Hrviltske(oko Dubrovnikil i uKonavlima) moidiliivi podvrsta poskokil(Vipera ammodytesmeridiona/is).Ova podvrstiil neUoje kontrastnijeobojena negoVipera ammodytesammodytes.

jeliti na hemotoksitne i nl'urowksiCne Ofrove.Hemotoksicni Otrovi djeluju na krv, ubrzava­ju iii sprjetavaju grubnje krvi Viii izravnorazaraju razlicira tkiva. l eurotoksicni ouoviuglavnom nl' razaraju tkivo, ali djeluju na iiv­cani sustav i zaustavljaju gmanje, disanje ikucanje srca. Ncma zmijl' koja ima sarno he­mowksine iIi neurotoksine u Otfovu. Ipak, unekih prevladavaju hemotoksini, a u nckih ne­urotoksini. Ljmiee imaju otrove u kojima pre­vladavaju hemotoksicnc evari.

t. Ne lovite zmiju koja vas je ugrirliil! Lovn~jlesce zilvriava dodatnim ugrizima.

2. Ako ste zrniju ipak ulovili i ubili, trebilje spremiti u neku posudu i ponijeti je sasobom lijelniku.

3. Sjednite i pricekajte nekoliko minuta davidite Ito ce se dogoditi. Ako u roku od 30minuta ne dode do oticanjiil, zmijiil nije priugrizu ubrizgala otrov iii vas je ugrizla ne-­otrovna zmijiil. Stiiltisticki promatrano, oko30% svih ugriza su tzv. suhi ugrizi, tj. ugriripri kojima zmijil nije Ubrizgilliil otrov. I ugririnekih neotrovnih rmija znaju biti vrlo neu­godni i bolni, illi mjesto ugriza nikada jakone otekne.

4. Ako se javi oticanje, ugriieno mjesto(niiljlesce je to rub iii nogiil) treba odm~h

zaverilti ravojem iii maramom i $10 milnjepomicati.

5. Ugrii:enu osobu treba lto prije odvestilijecniku, po mogucnosti u bolnlcu.

6. Mnogi protokoli za prui:anje prve pomocinavode diil ranu treba rarezati steritnim net­iem iii skalpelom. Posto noi: nije nikadiS ste­rilan, 0pilsno je njime rezati ranu, jer se ti­me uranu mogu unijeti bilkterije. Ne pre­porutuje se noi sterilizirati nil pliiltnenu. jerto naj<eSi.e nije dovoljno za dobru steriliza.c.iju. Osim toga, ranu tTeba zilrezati strucno:nestrulnim rezanjem same se poj.Koitva kr­varenje i pDgorbva stanje mjesta ugriza.Na;bolje ju je stoga ravezati zavojem i itoprije otic u bolnicu.

7. Dobra postavtjen pochfez moie dostiil us­poriti lirenje OtroViil. Pochter mora biti steg-

Glavni simpeom trovanja OtJ'O\"Om ljutica jeOticanje koje ~ brzo Siri ad mje:sta ugriza. Kadaje ubrizgana vc61 koliOna ()[J'O\'a, Otok maZe la­

hvariti yea dijelove tijela. Pritom se mogu javitii drugi simptomi, kao Jto su mucnina, povrata­nje, grlevi, proljev i nesvjestica. Moie dOCi i dodjclomicoog iIi potpunog ockazivanja cada 00­brcga. KN 5C maZe prestaei gruSaei. Za razvojsimpeoma vrlo jc vaino i mjcseo ugriza. Naj~dCisu ugrizi u nogu iIi ruku. Najopasniji su ugrizi uglavu i vrat, te ako jc zmija ubrizgala Otrov iz­ravno u kNnu iilu.

Jcdini pravi lijek pnxiv trovanja unijslclm octO­\'Offi je posebni proruotrov koji ZO\"l'rT'IO i zmijskiantisetum. On se dobija taka da se koojima. [ije­kom nekog perioda, ubrilgava adredena koliCinazmijskog ()(fO\'a. Nakon nekog vrcmena, u krvikooja razvit i.e se posebni pnxcini, nv. antitijcla.,koja ga seire ad djelovanja OtfOva. Nakon stO serazvije dovoIjna kalona amitijela., kN se vadi eese iz nje poscbnim biokemijskim postupcima fa

antieijela izoliraju. Potom se proCiJeavaju, pakira­ju i saiju na tnistc kao zmijski antiserum. U nasvrlo kvaJitetan antiserum za lij&cnje ugrizu naSillzmija oerovnica proizvodi Imunol~ki zavod uZagrebu.

nut toliko diS sprijeti Sirenje ottoVil, ~Ii nesmije ometati krvotok. PoSta Ie nestNtnja­ku to vrlo trillo odredrti, ne~jemostilYljanje podveu.. Prejako stegnut podvez

same pogoriiIVii stanje ugriZenog m;esuispod podveza i moZe dovesti do odumiranjatkiva odnosno do giilngrene.

8. Mnogi Ijudi na irlete u prirodu nosezmijski antiserum kako bi ga, u slulaju dasu ugriieni, mogli dati sami sebi. TO NIKA­KO NEMOJTE (;INITI!! Moidiil ste iillergilni nazmijski iilntiserum. Ako je tako, nakon nje-­goViil ubrirg~vanja javit ce se litav niz. aler­gijslOh simptomiil (nil primjer guioenje, ne­svjestiCiil) koji mogu biti smrtonosni.Zmijski je antiserum posebni lijek koji tre­ba davati samo u rnedicinskim ustanoViil­rna, a niljbolje je ako se to obavi u bolnici.Ako se pri davanju antiseruma i pojave ma­d iillergije, lijeCnik Ce ih mati sumiti i spri­jeCiti nastanak tzv. anafilaktilkog ioU. Aliako si sami ubrirgate ilntiserum, iii iillergicniste niil njega i nalarite se daleko od lijelnika.onda vas simptomi preosjetljivosti na anti­serum mogu usmrtiti brie nego zmijskiotrov.

9. Ne bojte se rmijiil i njihOViil ugriril! Odotrova niilsih otrovnlca ne umire se cestoi brzo. Ako se i nekoliko sati niilkon ugririlridovke iii poskoka dode do lijelnika, vje­rojatnost da cete orbitjno stradati je ma­liiI. Osim toga, zmijski su ugrizi vrlo rijetki.U krajevimiil gdje je poskok lesta iivotinjaviSe Ijudi pogine od e1ementiilmih nepogo­da (poiar~, poplava. potresa) nego od zmij­skog ugriza.