diplomski studij fizika i informatika

DIPLOMSKI STUDIJ

FIZIKA I INFORMATIKA

Osijek, svibanj 2005.

(zadnje izmjene, rujan 2014.)

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Osnovni razlog pokretanja predloženog studijskog programa je izučavanje fizike kao

temeljne znanosti u sprezi s modernim informatičkim tehnologijama za potrebe njihova

poučavanja, kao i permanentna potreba za profesorima (nastavnicima) fizike i informatike u

osnovnim i srednjim školama te u različitim privatnim informatičkim školama i tvrtkama.

Valja naglasiti da sve burniji razvitak informatičkih tehnologija i novih tehnika na

osnovama fizike stvara potrebu za što fleksibilnijim obrazovanjem zasnovanom na temeljnim,

fizikalnim znanjima koja sporije zastarijevaju. Objašnjavanje i proučavanje modernih

tehnologija i komunikacijskih tehnika tumačenjem njihovih fizikalnih osnova, kao i

poučavanje u korištenju modernih informatičkih tehnologija u fizici ima za potrebu

obrazovanje takvog profila stručnjaka koji se mogu nositi s tehnologijskim razvojem kao i

izazovima i zahtjevima tržišta rada.

Na predloženom nastavničkom diplomskom studiju fizike i informatike, temeljna znanja

se, osim u specijalističkim područjima fizike i informatike, stječu i iz tzv. pedagoško-

psihološke grupe predmeta koja budućim nastavnicima omogućava kvalitetno pripremanje za

nastavni rad i cjeloživotno obrazovanje. Dosadašnja iskustva pokazuju da se

visokoobrazovani kadrovi sa znanjem fizike i informatike vrlo brzo zapošljavaju i to ne samo

u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.

Predloženi studijski program usporediv je sa svim Sveučilištima u Europi gdje se studiraju

temeljne znanosti i usporediv je s načinima dobivanja licence za nastavni rad u većini zemalja

EU iako se u nekim zemljama obrazovanje iz pedagoško-psihološke grupe predmeta stječe

posebno nakon studija struke (npr. Italija, Velika Britanija).

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Predloženi studijski program temelji se na postojećem studijskom programu za profesore

fizike i tehničke kulture s informatikom i profesore matematike i fizike, a dosadašnje

višegodišnje iskustvo u organizaciji i provođenju navedenih studijskih programa pokazalo je

da postoji stalan interes za ovakav studijski program. Tijekom studija prema predloženom

studijskom programu, permanentno će se provoditi mjere osiguranja kvalitete studiranje

(uvođenje mentorskog praćenja studenata, uvođenje većeg broja kolokvija tijekom akademske

godine, individualno i institucionalno anketiranje studenata s ciljem dobivanja povratne

informacije o (ne)zadovoljstvu uvjetima studiranja, ...).

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Predloženi diplomski studijski program Fizike i informatike prvenstveno je usklađen sa

srodnim studijskim programima u Republici Hrvatskoj (Sveučilišta u Rijeci

(http://www.phy.uniri.hr), Splitu (http://fizika.pmfst.hr) i Zagrebu (http://www.phy.hr) kao i u

Europskoj uniji (Sveučilišta u Uppsali (www.physics.uu.se/en), Lilleu (http://physique.univ-

lille1.fr), Mariboru (http://www.fizika.uni-mb.si), Grazu (http://physik.uni-

graz.at/index_englisch.html). Organizacija studija je kroz isključivo jednosemestralne

kolegije što teoretski olakšava studentsku pokretljivost uključivanjem u programe mobilnosti

studenata.

Predloženi diplomski studij Fizike i informatike izravno mogu upisati studenti sa

završenim preddiplomskim studijem Fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku, kao i

studenti sa završenim preddiplomskim studijem Fizike s ostalih hrvatskih sveučilišta uz

polaganje razredbenog ispita i eventualnu razliku ispita. Magistri struke mogu nastaviti

obrazovanje na odgovarajućim specijalističkim i znanstvenim doktorskim studijima u

Hrvatskoj ili u inozemstvu uz uvjete koje propisuju pojedine visokoobrazovne ustanove.

1.4. Ostali elementi

Predloženi diplomski studij Fizike i informatike omogućuje obrazovanje dovoljnog broja

nastavnika fizike i informatike u osnovnim i srednjim školama Osječko-baranjske županije,

ali i u ostalim županijama istočne Hrvatske. Završetak dvopredmetnog studija omogućuje

budućim nastavnicima održavanje nastave iz dva predmeta čime se nastavnicima olakšava

ostvarivanje zakonom propisane satnice. Osim toga, neupitni tehnološki razvoj inducirat će

sve veći nedostatak informatičkih stručnjaka čime se otvara prostor završenim studentima

fizike i informatike za rada u IT tvrtkama.

Valja napomenuti da na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku postoji odgovarajuća

materijalno-tehnička oprema (laboratoriji i praktikumi) i ljudski resursi potrebni za realizaciju

predloženog studijskog programa.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija Diplomski studij FIZIKA I INFORMATIKA

2.2. Nositelj studija Sveučilište "J. J. Strossmayera" u Osijeku

2.3. Izvođač studija: Odjel za fiziku Sveučilišta "J. J. Strossmayera" u Osijeku

2.4. Trajanje studija Dvije godine (4 semestra)

2.5. ECTS bodovi Predloženi diplomski studij predviđa minimalno 120 ECTS bodova

2.5. Uvjeti upisa na studij Predloženi diplomski studij Fizike i informatike izravno mogu upisati studenti sa

završenim preddiplomskim studijem Fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku, kao i

studenti sa završenim preddiplomskim studijem Fizike s ostalih hrvatskih sveučilišta uz

polaganje razredbenog ispita i eventualnu razliku ispita.

2.6. Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Završetkom predloženog studijskog programa pristupnik će razviti kompetencije za:

Stručne

- Analizu i izradu nastavnih planova i programa sukladno zahtjevima obrazovnog

sustava.

- Primjenu didaktičkih teorija i modela poučavanja u planiranju, pripremi i izvedbi

neposredne nastave.

- Primjenu pedagoško-psiholoških vještina za rad s djecom i mladima uključujući

popularizaciju prirodoslovlja i informatike.

- Primjenu osnovnih računarskih metoda programiranja i njihovu primjenu na rješavanje

jednostavnih problema.

- Vještinu prikaza i interpretacije i razmjene eksperimentalnih podataka putem

informacijsko komunikacijske tehnologije.

- Primjenu osnovnih alata za multimedijsko predstavljanje dobivenih rezultata

primjenom aktivnih metoda poučavanja.

Opće

- Aktivno korištenje govornih i pisanih vještina na materinjem i stranom jeziku. - Potrebom za razvijanjem sposobnosti i umijeća organiziranja i uređivanja vlastitog

učenja u različitim kontekstima – kod kuće, na poslu, u obrazovanju i stručnoj izobrazbi.

- Preuzimanje odgovornosti za učinkovito paniranje i vođenje projekta u svrhu razvijanja vještina timskoga rada u obrazovnom procesu.

- Poznavanje i razumijevanje utjecaja fizike i informatike na razvoj znanosti, tehnologije i okoliša.

- Međuljudske i građanske oblike ponašanja za učinkovito i konstruktivno sudjelovanje u društvenom životu i rješavanju problema kada je to potrebno.

- Poznavanje strukture i principa djelovanja različitih fizičkih sustava i primjenu stečenih znanja u analizi i prilagodbi kompleksnih prirodnih i društvenih sustava .

Ishodi učenja

Završetkom predloženog studijskog programa student će moći (biti sposoban):

• Izvoditi poslove nastavnika fizike i informatike u osnovnim i srednjim školama te u

različitim privatnim informatičkim školama i tvrtkama.

• Primijeniti ICT u suvremenim obrazovnim tehnikama poučavanja.

• Analizirati kompleksne prirodne i društvene sustava.

• Stečena znanja o strukturama i principima djelovanja različitih fizičkih sustava

primijeniti u drugim područjima

• Tumačiti osnovnih fizikalnih koncepata

• Razumijevati povezanost fizikalnih sustava s drugim sustavima u prirodi

• Prikazati i interpretirati eksperimentalne podatke putem ICT

2.7. Mogućnost nastavka studija

Završetkom predloženog studija, magistri struke mogu nastaviti doktorske studije iz fizike

ili informatike/računarstva u Hrvatskoj ili inozemstvu uz uvjete propisane odgovarajućim

visokoobrazovnim institucijama.

2.8. Stručni ili akademski naziv koji se stječe završetkom studija.

Magistar/magistra edukacije fizike i informatike

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obaveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

1. GODINA

I. semestar

Kod Naziv predmeta NASTAVA* EC

TS P S V L Z109 Psihologija odgoja i obrazovanja 1 15 15 15 0 3

Z111 Pedagogija 1 15 15 15 0 3

F116 Kvantna mehanika mnoštva čestica 30 15 15 0 5

F117 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 0 0 0 60 5

I125 Statistička obrada podataka pomoću računala 30 0 0 30 5

Izborni: Studenti biraju najmanje 8 ECTS kredita

F130 Uvod u spektroskopiju 30 15 0 15 5

I113 Konstruiranje pomoću računala 0 0 0 30 3

F119 Osnove fizičke elektronike 30 15 15 0 5

UKUPNO SATI I ECTS BODOVA 29

* P = predavanja, S = seminar, V = vježbe, L = laboratorijske vježbe.

II. semestar


TS P S V L Z110 Psihologija odgoja i obrazovanja 2 15 15 15 0 3

Z117 Pedagogija 2 15 15 15 0 3

Z112 Didaktika 1 15 15 15 0 3

F122 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 0 0 0 60 5

I114 Teorija informacija 30 0 15 0 4

Izborni: Studenti biraju najmanje 14 ECTS

I115 Modeliranje informacijskog sustava 30 0 0 30 5

F125 Praktikum iz osnova elektronike 0 0 0 45 4

F118 Viši fizikalni praktikum 0 0 0 60 5

F132 Odabrana poglavlja fizike 30 15 0 0 5



2. GODINA

III. semestar

Kod Naziv predmeta SATI TJEDNO EC

TS P S V L F127 Metodika nastave fizike 1 30 30 0 30 7

I117 Metodika nastave informatike 30 30 0 15 5

Z118 Didaktika II 15 15 15 0 3

I126 Projektni menadžment 30 15 0 15 5

Izborni: Studenti biraju najmanje 13 ECTS

I119 Menadžment znanja 30 0 0 30 5

I120 Rudarenje podataka 30 0 0 30 5

I122 Osnove umjetne inteligencije 30 0 0 30 5

F135 Uvod u medicinsku fiziku 30 15 0 0 5

F128 Povijest fizike 30 15 0 0 3



IV. semestar


TS P S V L F129 Metodika nastave fizike 2 30 30 0 30 7

I121 Praktikum iz metodike nastave informatike 0 30 0 60 6

I123 Diplomski rad 0 120 0 0 14

UKUPNO SATI TJEDNO I ECTS BODOVA 27


3.2. Opis svakog predmeta Naziv predmeta KVANTNA MEHANIKA MNOŠTVA ČESTICA Kod F116 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (15), Seminari (15) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 5 Nastavnik Doc. dr. sc. Igor Lukačević Cilj ili svrha kolegija

Naučiti primjenjivati kvantnu mehaniku pri rješavanju konkretnih problema (svojstva materijala).

Preduvjeti za upis

Osnove fizike 1, Matematika 1, Matematika 2

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. detaljnije opisati aproksimativne metode

2. moći primijeniti aproksimativne metode na jednostavnije probleme

3. samostalno koristiti, te primjenjivati računalo pri rješavanju složenijih problema aproksimativnim metodama

4. razumjeti, te dovesti u vezu rezultate dobivene aproksimativnim metoda s eksperimentalnim rezultatima

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivanja

Bodovi

min max

Seminarski rad

1 3-4

Izrada izvještaja

Pregledavanje seminarskog rada

0% 20%

Laboratorijske vježbe

2 1-2

Neprekidni rad u laboratorijskom praktikumu

Praćenje rada studenta

0% 40%

Provjera znanja – teorijski dio (kolokvij)

2 1-2

Priprema za ispit

Pismeni kolokvij

0% 40%

Ukupno 5 0% 100%

Konzultacije Da Kompetencije koje se stječu

- znanje osnovnih aproksimacija za rješavanje problema mnoštva čestica

- razumjevanje prednosti i nedostatke nabrojanih aproksimacija

- sposobnost primjene najprikladnije aproskimacije za određeni realni problem (npr. odabrani materijal)

- povezivanje osnovnih svojstava kvantnih sustava više čestica

Sadržaj Identične čestice u QM i simetrija valnih funkcija. Osnove relativističke kvantne teorije. Teorija smetnje i njezine primjene. Aproksimativne metode u kvantnoj mehanici mnoštva čestica: WKB aproksimacija, adijabatska aproksimacija,

varijacijski princip, Hartree-Fockova aproksimacija. Objašnjenje jednostavnih molekula. Elektronska struktura tvari: pregled mogućnosti, teorija funkcionala gustoće, kvantna molekularna dinamika. Razumijevanje periodnog sustava elemenata.

Preporučena literatura

- R. L. Liboff, Introductory Quantum Mechanics, Addison-Wesley, 2003.

- D.J. Griffiths, Introduction to Quantum Mechanics, Pearson Education Inc, New York, 2005.

- Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

- L. I. Schiff, Quantum Mechanics, Mc-Graw Hill, New York 1968.

Dopunska literatura

- R.P. Feynman, R.B. Leighton, M. Sands, The Feynman Lectures on Physics – Volume III, Addison-Wesley Publications, Reading, 1966.

- E.H. Wichmann, Quantum Physics: Berkeley physicscourse – Volume IV, McGraw-Hill, New York, 1971.

- R. Ročak, M. Vrtar, Zbirka zadataka iz kvantne mehanike, Zagreb 1969.

- P.A.M. Dirac, Principles of Quantum Mechanics, Oxford University Press, Oxfrod, 1978.

- P.A.M. Dirac, Lectures on Quantum Mechanics, Dover Publications, New York, 2001.

- W. Heisenberg, The Physical Principles of the Quantum Theory, Dover Publications, New York, 1949.

- Y. Peleg, R. Pnini, E. Zaarur, Schaum's outline of theory and problems of quantum mechanics, McGraw-Hill, New York, 1998.

Oblici provođenja nastave

Predavanja (teorija). Praktične vježbe se održavaju u računalnom laboratoriju, gdje studenti samostalno ili u grupama provode računalne simulacije na vlastitim problemima uz mentorski pristup nastavnika.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Uvjet za potpis je da student prisustvuje nastavi, te da student završi barem 50% zadataka s praktičnih vježbi, te ih preda u obliku seminara. Broj zadataka s vježbi, postotak točnosti rješenih zadataka i samostalnost u radu određuju ocjenu iz numeričkog dijela kolegija. Teorijski dio se polaže putem kolokvija (3/semestru) ili putem usmenog ispita na kraju semestra unutar službenih rokova.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski; engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu.

Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ EKSPERIMENTALNE NASTAVE FIZIKE 1 Kod F117 Vrsta Laboratorijske vježbe (60) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 1 ECTS 5 ECTS boda Nastavnik izv.prof.dr.sc. Vanja Radolić; Igor Miklavčić, pred. Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je povezati temeljna znanja i koncepata iz područja osnova fizike koja su studenti stekli na preddiplomskom studiju fizike s načinom njihova izvođenja u nastavi fizike u osnovnoj i srednjoj školi. Izraditi osobnu bazu izvođenja pokusa i popisa pribora za budući poziv magistra edukacije. Organizirati laboratorijske vježbe za rad u timu, uz nadzor predavača.

Preduvjeti za upis

Položeni kolegiji: Osnove fizike 1-4, Laboratorijske vježbe iz fizike A i B

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Demonstrirati elementarne pokuse iz područja mehanike, hidrostatike,

hidrodinamike, kalorimetrije i termodinamike prema pisanim uputama.

2. Osmisliti nove pokuse kojima se demonstriraju fizikalne pojave iz područja mehanike, hidrostatike, hidrodinamike, kalorimetrije i termodinamike.

3. U potpunosti objasniti, primjenjujući teorijska znanja, pojave i procese koji se događaju u izvedenim fizikalnim pokusima.

4. Koristiti se različitim uređajima u svrhu mjerenja fizikalnih veličina kao i računalom u svrhu izvođenja i obrade rezultata.

5. Napisati osobnu kolekciju s više od 80 pokusa za nastavu fizike u osnovnoj i srednjoj školi te izraditi kompletan i detaljan izvještaj o izvršenom pokusu.

6. Procijeniti i evaluirati izvore pogrešaka fizikalnih veličina u pokusu.

7. Napisati osobnu kolekciju s više od 350 numeričkih zadataka za nastavu fizike u srednjoj školi.

8. Usvojiti ponašanje u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Priprema za laboratorijske vježbe

0,25 1, 2

Priprema kod kuće

evidencija 0 50

Pohađanje laboratorijskih vježbi

0,25 1, 4

prisutnost na laboratorijskim vježbama

evidencija 0 50

Izvođenje laboratorijskih vježbi

1 1,2, 4,5, 7

Organiziranje laboratorijske vježbe

praćenje izvedbe

0 100

Pismeni izvještaj o održanim laboratorijskim vježbama

1 3, 4, 5, 6, 8

rad na računalu, obrada podataka, predavanje izvještaja

predani izvještaji se pismeno ocjenjuje

0 400

Pismeno rješavanje numeričkih zadataka

0,5 7 Rješavanje numeričkih zadataka u bilježnicu

evidencija 0 100

Provjera znanja kroz 4 kolokvija ili završni ispit

2 3, 7

priprema, ponavljanje gradiva, pismena provjera znanja

pismeno ocjenjivanje ili pismena provjera znanja, praktični dio i usmena provjera znanja.

0 0

120 100

Ukupno 5

Konzultacije Konzultacije se održavaju narednih sat vremena nakon praktikuma. Kompetencije koje se stječu

Studenti usvajaju znanja i stječu vještine u sastavljaju uređaja i izvođenju pokusa koje će izvoditi kao magistri edukacije u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno koje će izvoditi njihovi učenici u laboratorijskom radu.

Sadržaj Osnovna mjerenja u fizici (duljine, mase, vremena, gustoće,…), određivanje gustoće čvrstih tijela i tekućina pomoću uzgona, hidrostatski i hidrodinamički tlak, Arhimedov zakon, proučavanje jednolikog i jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu, proučavanje nejednolikog gibanja, provjeravanje temeljnog zakona gibanja, sila trenja, rastavljanje sile na komponente, proučavanje centripetalne i centrifugalne sile, provjeravanje zakona o očuvanju mehaničke energije, provjeravanje I. zakona termodinamike, provjeravanje plinskih zakona, određivanje toplinskog koeficijenta tlaka plina, određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta čvrstih tijela i tekućina, određivanje specifične topline taljenja leda.


1. Vernić-Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 1990. 2. Kartoteka pokusa za Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

http://kolegij.fizika.unios.hr/penf1/ 3. R. Jurdana-Šepić i B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet,

Rijeka 2002 4. Mikuličić-Varićak-Vernić, Zbirka zadataka za I. do IV. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

1. Udžbenici fizike za srednju školu 2. Internetski portal E-škole fizike


Laboratorijske vježbe - obvezne, ali student opravdano može izostati sa dvije laboratorijske vježbe, koje

je obvezan nadoknaditi u za to predviđenim terminima - ponašanje na laboratorijskim vježbama mora biti u skladu s pravilima rada u

laboratoriju na siguran način s kojima se studenti upoznaju na prvom, uvodnom,

satu i svojim potpisom ga prihvaćaju - rad u parovima u praktikumu je iskustveno učenje kroz timski rad - pokusi su raspoređeni u 10 vježbi, a potrebno je izraditi pismeni izvještaj nakon

svake od njih koji se donosi na pregled na početak naredne vježbe. Svako neopravdano kašnjenje donošenja izvještaja utječe na maksimalan broj bodova.

- određen broj riješenih numeričkih zadataka iz navedene zbirke zadataka je sastavni dio svake vježbe


Ispit se polaže na jedan od dva načina:

a) Redovnim putem preko dolazaka, odrađivanja vježbi, predaje izvještaja i 4 kolokvija (2 ulazna i 2 izlazna kolokvija) ukoliko se ostvari više od 50% danih bodova. U ovisnosti od ostvarenog broja bodova s kolokvija, sudjelovanja na laboratorijskim vježbama, napisanih izvještaja i riješenih numeričkih zadataka formira se konačna ocjena na sljedeći način, a kriterij ocjenjivanja je napisan niže u tekstu:

p = 0,3*pnastava + 0,7*pkolokviji

b) Putem završnog ispita iz kolegija. Ukoliko se ne ispuni minimum od 50% student ima mogućnost polaganja ispita putem pismene, praktične i usmene provjere znanja, uz uvjet je da je student predao sve tražene izvještaje. Studenti koji nisu zadovoljni predloženom ocjenom mogu pristupiti završnom ispitu. Kriterij ocjenjivanja je napisan niže u tekstu.

Pismeni ispit

Pismeni ispit se sastoji od deset teorijskih pitanja, pet konceptualnih zadataka i pet numeričkih zadataka, ukupno 100 bodova (svaki zadatak nosi maksimalno 5 boda). Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu ostvari 25 bodova iz teorije i 25 bodova iz konceptualnih i numeričkih zadataka (zajedno). Vrijeme za rješavanje pismenog dijela je 180 minuta.

Praktični dio ispita

Nakon pismenog dijela ispita slijedi praktični dio ispita na kojem se izvode dva pokusa (maksimalno 100 bodova ), a ocjenjuje se:

- koncept (skica, pribor, jednadžbe) -> 20 bodova (2*10 bodova) - izvođenje vježbe (sastavljanje, urednost, sigurnost, samostalnost) –> 40

bodova (2*20 bodova) - obrada rezultata (izračun, pogreške, prikaz – tablice, grafovi) -> 40

bodova (2*20 bodova)

Vrijeme za izvođenje praktičnog dijela je 120 minuta.

Usmeni ispit

Na usmenom dijelu ispita ispituje se razumijevanje odrađenih praktičnih vježbi što podrazumijeva: definicije, iskaze zakona, izvode i interpretacije rezultata. Maksimalno se može ostvariti 100 bodova.

Ocjenjivanje

U ovisnosti od ocjene s pismenog, praktičnog i usmenog dijela ispita te

broja bodova ostvarenih na kolokvijima i vježbama formira se konačna ocjena na sljedeći način:

p = 0,3*pnastava + 0,3*ppismeni + 0,3*ppraktični + 0,1*pusmeni

Kriterij za formiranje ocjene

• 50,0≤p<63% – dovoljan (2) • 63,0≤p<76% – dobar (3) • 76≤p<88% – vrlo dobar (4) • 88,0≤p≤100% – odličan (5)


Hrvatski


Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija. Statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta.

Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ EKSPERIMENTALNE NASTAVE FIZIKE 2 Kod F122 Vrsta Laboratorijske vježbe (60v) Razina Osnovna Godina 1. Semestar 2 ECTS 5 ECTS boda Nastavnik izv.prof.dr.sc. Vanja Radolić; Igor Miklavčić, pred. Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je povezati temeljna znanja i koncepata iz područja osnova fizike (elektriciteta, magnetizma, titranja, valova i optike) koja su studenti stekli na preddiplomskom studiju fizike s načinom njihova izvođenja u nastavi fizike u osnovnoj i srednjoj školi. Izraditi osobnu bazu izvođenja pokusa i popisa pribora za budući poziv magistra edukacije. Organizirati laboratorijske vježbe za rad u timu, uz nadzor predavača.

Preduvjeti za upis


Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Demonstrirati elementarne pokuse iz područja elektriciteta, magnetizma,

titranja, valova i optike prema pisanim uputama.

2. Osmisliti nove pokuse kojima se demonstriraju fizikalne pojave iz područja elektriciteta, magnetizma, titranja, valova i optike.

3. U potpunosti objasniti, primjenjujući teorijska znanja, pojave i procese koji se događaju u izvedenim fizikalnim pokusima.

4. Koristiti se različitim uređajima u svrhu mjerenja fizikalnih veličina kao i računalom u svrhu izvođenja i obrade rezultata.

5. Napisati osobnu kolekciju s više od 80 pokusa za nastavu fizike u osnovnoj i srednjoj školi te izraditi kompletan i detaljan izvještaj o izvršenom pokusu.

6. Procijeniti i evaluirati izvore pogrešaka fizikalnih veličina u pokusu.

7. Napisati osobnu kolekciju s više od 350 numeričkih zadataka za nastavu fizike u srednjoj školi.

8. Usvojiti ponašanje u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Priprema za laboratorijske vježbe

0,25 2 Priprema kod kuće

evidencija 0 50


0,25 1, 4

Prisutnost na laboratorijskim vježbama

evidencija 0 50


1 1,2, 4,5, 7

Organiziranje laboratorijske vježbe

praćenje izvedbe

0 100

Pismeni izvještaj o održanim laboratorijskim vježbama

1 3, 4, 5, 6, 8

Rad na računalu, obrada podataka, predavanje izvještaja

predani izvještaji se pismeno ocjenjuje

0 400

Pismeno rješavanje numeričkih zadataka

0,5 7 Rješavanje numeričkih zadataka u bilježnicu

evidencija 60% 100%

Provjera znanja kroz 4 kolokvija ili završni ispit

2 3, 7

Priprema, ponavljanje gradiva, pismena provjera znanja

pismeno ocjenjivanje ili pismena provjera znanja, praktični dio i usmena provjera znanja.

0 0

120 100

Ukupno 5 0% 100%

Konzultacije Konzultacije se održavaju narednih sat vremena nakon praktikuma. Kompetencije koje se stječu

Studenti usvajaju znanja i stječu vještine u sastavljaju uređaja i izvođenju pokusa iz područja fizike (elektriciteta, magnetizma, titranja, valova i optike) koje će izvoditi kao magistri edukacije u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno koje će izvoditi njihovi učenici u laboratorijskom radu.

Sadržaj Proučavanje harmonijskog oscilatora, proučavanje izraza za period matematičkog i fizičkog njihala, stojni valovi, zvuk, Kundtova cijev, valovi na vodi, elektrostatika, određivanje unutrašnjeg otpora izvora struje, određivanje kapaciteta kondenzatora, određivanje induktivnosti zavojnice, proučavanje pojave rezonancije u električnom strujnom krugu, magnetsko polje električne struje, elektromagnetska indukcija, geometrijska optika, ravnalo i CD kao optička rešetka, interferencija svjetlosti (Fresnelova zrcala i Fresnelova biprizma), polarizacija svjetlosti i Brewsterov zakon, proučavanje spektara bijele svjetlosti te emisijskih spektara Na i Hg subjektivnom i objektivnom metodom, načini miješanja boja.


1. Vernić-Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 1990. 2. Kartoteka pokusa za Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2

http://kolegij.fizika.unios.hr/penf2/ 3. R. Jurdana-Šepić i B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet,

Rijeka 2002 4. Mikuličić-Varićak-Vernić, Zbirka zadataka za I. do IV. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

1. Udžbenici fizike za srednju školu 2. Internetski portal E-škole fizike

Oblici Laboratorijske vježbe

provođenja nastave

- obvezne, ali student opravdano može izostati sa dvije laboratorijske vježbe, koje je obvezan nadoknaditi u za to predviđenim terminima

- ponašanje na laboratorijskim vježbama mora biti u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način s kojima se studenti upoznaju na prvom, uvodnom, satu i svojim potpisom ga prihvaćaju

- rad u parovima u praktikumu je iskustveno učenje kroz timski rad - pokusi su raspoređeni u 10 vježbi, a potrebno je izraditi pismeni izvještaj nakon

svake od njih koji se donosi na pregled na početak naredne vježbe. Svako neopravdano kašnjenje donošenja izvještaja utječe na maksimalan broj bodova.

- određen broj riješenih numeričkih zadataka iz navedene zbirke zadataka je sastavni dio svake vježbe


Ispit se polaže na jedan od dva načina:

a) Redovnim putem preko dolazaka, odrađivanja vježbi, predaje izvještaja i 4 kolokvija (2 ulazna i 2 izlazna kolokvija) ukoliko se ostvari više od 50% danih bodova. U ovisnosti od ostvarenog broja bodova s kolokvija, sudjelovanja na laboratorijskim vježbama, napisanih izvještaja i riješenih numeričkih zadataka formira se konačna ocjena na sljedeći način, a kriterij ocjenjivanja je napisan niže u tekstu:

p = 0,3*pnastava + 0,7*pkolokviji

b) Putem završnog ispita iz kolegija. Ukoliko se ne ispuni minimum od 50% student ima mogućnost polaganja ispita putem pismene, praktične i usmene provjere znanja, uz uvjet je da je student predao sve tražene izvještaje. Studenti koji nisu zadovoljni predloženom ocjenom mogu pristupiti završnom ispitu. Kriterij ocjenjivanja je napisan niže u tekstu.

Pismeni ispit

Pismeni ispit se sastoji od deset teorijskih pitanja, pet konceptualnih zadataka i pet numeričkih zadataka, ukupno 100 bodova (svaki zadatak nosi maksimalno 5 boda). Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu ostvari 25 bodova iz teorije i 25 bodova iz konceptualnih i numeričkih zadataka (zajedno). Vrijeme za rješavanje pismenog dijela je 180 minuta.

Praktični dio ispita

Nakon pismenog dijela ispita slijedi praktični dio ispita na kojem se izvode dva pokusa (maksimalno 100 bodova ), a ocjenjuje se:

- koncept (skica, pribor, jednadžbe) -> 20 bodova (2*10 bodova) - izvođenje vježbe (sastavljanje, urednost, sigurnost, samostalnost) –> 40

bodova (2*20 bodova) - obrada rezultata (izračun, pogreške, prikaz – tablice, grafovi) -> 40

bodova (2*20 bodova)

Vrijeme za izvođenje praktičnog dijela je 120 minuta.

Usmeni ispit

Na usmenom dijelu ispita ispituje se razumijevanje odrađenih praktičnih vježbi što podrazumijeva: definicije, iskaze zakona, izvode i interpretacije

rezultata. Maksimalno se može ostvariti 100 bodova.

Ocjenjivanje

U ovisnosti od ocjene s pismenog, praktičnog i usmenog dijela ispita te broja bodova ostvarenih na kolokvijima i vježbama formira se konačna ocjena na sljedeći način:

p = 0,6*pnastava + 0,1*ppismeni + 0,2*ppraktični + 0,1*pusmeni


• 50,0≤p<63% – dovoljan (2) • 63,0≤p<76% – dobar (3) • 76≤p<88% – vrlo dobar (4) • 88,0≤p≤100% – odličan (5)


Hrvatski


Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija. Statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta.

Naziv predmeta VIŠI FIZIKALNI PRAKTIKUM Kod F118 Vrsta Laboratorijske vježbe (45) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 2. ECTS 5 ECTS boda

Nastavnik izv.prof. dr. sc. Branko Vuković; Igor Miklavčić, pred. Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je proširiti temeljna znanja i koncepata iz područja moderne fizike koja su studenti stekli na preddiplomskom studiju fizike. Povezivanje određenog fizikalnog otkrića s povijesnim činjenicama i povijesnim kontekstom u kojem se otkriće odvijalo. Samostalno izvođenje i organiziranje laboratorijskih vježbi, uz nadzor predavača.

Preduvjeti za upis


Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Demonstrirati pokuse iz moderne fizike

2. Objasniti pokuse iz moderne fizike

3. Povezati određeno fizikalno otkriće s povijesnim kontekstom

4. Koristiti računalo u interpretaciji rezultata, crtanju grafova i statističke obrade

5. Organizirati jednu od laboratorijskih vježbi

6. Objasniti štetnost/korisnost ionizirajućeg zračenja za ljudski organizam

7. Usvojiti ponašanje u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


1 1,2, 3,7

prisutnost na laboratorijskim vježbama

evidencija 0 10

Uvodno frontalno predavanje

1 3

istraživanje na zadanu temu, pisanje teksta vježbe, izrada PPT prezentacije, usmeno izlaganje

usmeno, nakon održane prezentacije

0 25


1 1,2, 5,7

organiziranje laboratorijske vježbe

praćenje izvedbe

0 25

Pismeni izvještaj o održanim

1 4, rad na računalu, obrada

predani izvještaji se pismeno

0 20

laboratorijskim vježbama

podataka, predavanje izvještaja

ocjenjuje

Provjera znanja

1 2, 6 priprema, pismena provjera znanja

pismeno ocjenjivanje

0 20

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Petkom od 12-13 sati u prostoriji OF-57. Kompetencije koje se stječu

Vještine samostalnog izvođenja pokusa iz područja nuklearne fizike, obrade i fizikalne interpretacije dobivenih rezultata te pisanja izvješća o eksperimentu. Korištenje računala i računalnih programa pri obradi podataka.

Sadržaj Franck – Hertzov eksperiment, Michelsonov interferometar, fotoelektrični učinak, EKG, ultrazvuk, Geiger-Müllerov brojač, Rutherfodovo raspršenje, detekcija i svojstva alfa zračenja, detekcija i svojstva beta zračenja, detekcija i svojstva gama zračenja, alfa spektar americija, model radioaktivnog debljinomjera i razinomjera, mjerenja radona, vrijeme poluraspada torona.


1. K. Krane, Introductory Nuclear Physics, J. Wiley (1988.) 2. University Laboratory Experiments-Physics, (Phywe Systeme

GMBH,Goettingen, 2003.), http://www.phywe.com 3. Nastavni materijali objavljeni na:

http://kolegij.fizika.unios.hr/vfp/nastavni-materijali/ Dopunska literatura

1. I. Supek, M. Furić, Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1994.


Laboratorijske vježbe - obvezne, ali student opravdano može izostati sa dvije laboratorijske vježbe, koje

je obvezan nadoknaditi u za to predviđenim terminima - ponašanje na laboratorijskim vježbama mora biti u skladu s pravilima rada u

laboratoriju na siguran način s kojima se studenti upoznaju na prvom, uvodnom, satu i svojim potpisom ga prihvaćaju


Javno izlaganje, demonstracija i vođenje jedne laboratorijske vježbe pred auditorijem. Pismena provjera znanja (20 pitanja višestrukog izbora) nakon održanih laboratorijskih vježbi. Konačna ocjena se formira prema ukupnom ostvarenom postotku, a prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju, članak 68, stavak 2.


Hrvatski, engleski.


Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija.

Naziv predmeta OSNOVE FIZIČKE ELEKTRONIKE Kod F119 Vrsta Predavanja (30), Seminari (15), Auditorne vježbe (15) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 5 ECTS bodova Nastavnik izv. prof. dr. sc. Ramir Ristić, doc. dr. sc. Denis Stanić Cilj ili svrha kolegija

Predavanjima, diskusijom i izradom zadataka upoznati studente s osnovnim elektroničkim elementima i sklopovima .

Preduvjeti za upis

Stečene kompetencije iz fizike i matematike na prethodnim razinama obrazovanja; upisan sveučilišni diplomski studij.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Objasniti emisiju elektrona iz metala.

2. Objasniti osnovna fizikalna svojstva poluvodiča i p-n spoja.

3. Objasniti princip rada bipolarnih (BJT) i unipolarnih (JFET i MOSFET) tranzistora.

4. Analizirati jednostavne elektroničke krugove s osnovnim elektroničkim elementima.

5. Ispravno vrednovati rezultate dobivene rješavanjem zadataka.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje predavanja 0,5 1-5 Prisutnost na

nastavi Evidencija 0 10

Provjera znanja (kolokvij)

2 1-5 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij 0 40

Seminar (samostalan rad)

0,5 1-5

Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta seminara. Izrada prezentacije, te usmeno izlaganje seminara.

Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova), te ocjena usmenog izlaganja (do 5 bodova).

0 10

Završni ispit 2 1-5 Ponavljanje

gradiva Usmeni ispit 0 40

Ukupno 5 100

Konzultacije doc.dr.sc. Denis Stanić: srijeda, 12:00-14:00

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz poluvodiče, p-n spoj, te poluvodičke elemente (diode i tranzistore). Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima. Sposobnost formuliranja i izvođenja osnovnih jednadžbi i njihovog korištenje u rješavanju problema, objašnjavanju pojava i principa rada izabranih uređaja i

instrumenata. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješavanju zadataka. Prikazati odnos fizikalnih veličina pomoću grafova te tumačiti značenje grafičkog prikaza i međusobnog odnosa fizikalnih veličina. Razvijanje vještina znanstvenog istraživanja. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj

Emisije i gibanja elektrona u katodnim cijevima s elektrostatskim i magnetskim otklanjenjem snopa; svojstva i primjene. Principi tehnološke izvedbe poluvodičkih elemenata. Fizikalna analiza i strujno-naponske karakteristike dioda, bipolarnih (BJT) i unipolarnih (JFET i MOSFET) tranzistora. Osnovni krugovi i sklopovi analogne elektronike, neka važnija naponska i strujna pojačala. Vježbe; nadopuna predavanja s odabranim dodatnim primjerima; detaljnija razrada gradiva kroz numeričke zadatke.


1. C.L. Hemenway, R.W.Henry, M.Caulton, Physical Electronics, John Wiley & Sons, In., New York 1967. (prijevod u knjižnici Odjela za fiziku)

2. B. Juzbašić, Elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

3. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb 1989.

Dopunska literatura

1. J. Šribar, J. Divković-Pukšec, Elektronički elementi, I dio, Element, Zagreb, 1994. (zbirka zadataka)

2. I. Zulin, P. Biljanović, Elektronički sklopovi, zbirka zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

3. J. Cathey, Electronic Devices and Circuits, McGraw-Hill, 1988. (zbirka zadataka)

4. G. Parker, Introductory Semiconductor Device Physics, Prentice Hall, 1994


Predavanja (30 sati) uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje demonstracijskih pokusa, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru znanja. Rješavanje numeričkih zadataka na auditornim vježbama (15 sati) uz vodstvo asistenta. U sklopu auditornih vježbi studenti dobivaju dodatne zadatke za vježbu, koje samostalno rješavaju. Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru (15 sati). Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.


Studenti imaju mogućnost polaganja numeričkih zadataka i teorije putem dva kolokvija u semestru. Ako iz svakog područja na svakom kolokviju ostvare više od 60% bodova oslobođeni su pismenog odnosno usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.


Hrvatski, engleski (mogućnost mentorstva).


Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će u identifikaciji i ispravljanju slabih točaka u strukturi i izvedbi kolegija.

Naziv predmeta UVOD U SPEKTROSKOPIJU Kod F130 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (15), Seminari (15) Razina Osnovna Godina 1. Semestar 1. ECTS 5 Nastavnik Doc. dr. sc. Igor Lukačević Cilj ili svrha kolegija

Naučiti osnove spektroskopije i primjeniti neke od spektroskopskih metoda pri rješavanju konkretnih problema.

Preduvjeti za upis

Osnove fizike 3, Osnove fizike 4

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 5. staviti u odnos vlastito trenutno znanje iz optike s najnovijim

postignućima iz tog područja

6. revidirati vlastito znanje iz područja optike

7. objasniti nastajanje linijskih i neprekidnih spektara

8. objasniti načelni rad LED dioda, fotonaponskih ćelija, te fotoelektričnih detektora

9. nabrojati i definirati osnovne pojmove spektroskopije

10. definirati vrste spektroskopija

11. objasniti molekulske spektroskopije, infracrvenu i raman spektroskopiju i elektronsku spektroskopiju

12. usporediti prednosti i nedostatke pojedinih spektroskopija po područjima upotrebe

13. objasniti primjenu spektroskopije kao izvor informacija o građi materije

14. primijeniti osnovne vrste spektroskopija u analizi svojstava materijala


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Laboratorijske vježbe -seminarski rad

2 10 Rad u laboratoriju -izrada prezentacije

Praćenje rada studenta – uspjeh prezentiranja

0% 40%

Provjera znanja – numerički dio

1 2-9 Priprema za ispit

Pismeni ispit 0% 20%

Provjera znanja – teorijski dio

2 2-9 Priprema za ispit

Usmeni ispit 0% 40%

Ukupno 5 0% 100%

Konzultacije Da Kompetencije koje se stječu

- stjecanje osnovnog znanja iz područja moderne optike i spektroskopije

- uočavanje mnogobrojnih primjena spektroskopskih metoda

- znanje prednosti i nedostataka spektroskopskih metoda

- sposobnost odabira najprikladnije spektroskopske metode za određeni problem

Sadržaj Ponavljanje klasične optike i uvod u modernu optiku. Elementi spektroskopskih sustava. Razumijevanje boje materijala (slučaj rubina). Klasifikacija spektroskopskih metoda, te njihova opća svojstva i primjene. Atomska apsorpcijska spektroskopija. Atomska emisijska spektroskopija: LIBS, XRF, PIXE. Mikrovalna (rotacijska) spektroskopija. Infracrvena (vibracijska) spektroskopija. Ramanova spektroskopija. Spektroskopija kao izvor informacija o građi materije.


- C.M. Banwell, E.M. McCash, Fundamentals of molecular spectroscopy, McGraw-Hill, London, 1994.

- M. Paić, Osnove fizike IV: svjetlost, holografija, laseri, Liber, Zagreb, 1983.

- V. Henč-Bartolić, P. Kulišić, Valovi i optika, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

- H.G.M. Edwards, J.M. Chalmers, Raman spectroscopy in archaeology and art history, Royal Society of Chemistry, Cambridge, 2005.

- Y.I. Posudin, Practical spectroscopy in agriculture and food science, Science Publishers, Enfield, 2007.

- W.S. Taft, J. Mayer, The Science of Paintings, Springer, New York, 2000.

- S. Hooker, C. Webb, Laser Physics, Oxford University Press, New York, 2010.


Predavanja (teorija), numeričke vježbe i seminarski radovi iz praktičnog laboratorija


Uvjet za potpis je prisustvovanje nastavi, te održan seminar (15 minuta uz prezentaciju) iz specifičnog problema obrađenog u laboratoriju. Pismeni ispit iz numeričkih vježbi na kraju semestra unutar službenih rokova. Usmeni ispit iz teorije na kraju semestra unutar službenih rokova.


Hrvatski; engleski


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu.

Naziv predmeta METODIKA NASTAVE FIZIKE 2 Kod F129 Vrsta Predavanja (30), Seminari(30), Vježbe-praksa u školi (30) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 4 ECTS 7 ECTS bodova Nastavnik Izv.prof. dr. sc. Vanja Radolić, Igor Miklavčić, pred. Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za uspješan i samostalan rad u osnovnoj i srednjoj školi.

Preduvjeti za upis

Metodika nastave fizike I

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati cilj i zadatke nastave fizike te obrazovna postignuća učenika za

svaku nastavnu cjelinu u srednjoškolskom programu fizike.

2. Izraditi izvedbeni i operativni program fizike za srednju školu te napisati odgovarajuću metodički pripremu za nastavni sat.

3. Definirati i prokomentirati kriterije za usmeno ocjenjivanje u srednjoškolskoj nastavi fizike kao i kriterije za sastavljanje i ocjenjivanje pisanih ispita te evaluirati pouzdanost takvih pisanih ispita.

4. Primijeniti tradicionalne i suvremene didaktičke strategije i metode poučavanja pri izvođenju nastave fizike u srednjoj školi.

5. Primijeniti druge oblike odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnim i srednjim školama (natjecanja učenika, terenska nastava, suradnja s lokalnom zajednicom i udrugama koje promiču interes za fiziku i astronomiju)

6. Evaluirati rješenja konceptualnih testova (TUG-K, FCI, MBT, CSEM, DIRECT, WCI, LCI, …)

7. Pravilno koristiti metode rada s nadarenom djecom i djecom s posebnim potrebama

8. Osmisliti projektne zadatke koji se mogu koristiti u projektnoj nastavi.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje predavanja

0,5 1, 3-8

Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 5

Seminari 2 2,3 Izrada izvedbenog i operativnog programa za SŠ, definiranje obrazovnih postignuća i kriterija za

Ocjena seminarskih radova (do 10 bodova), ocjena dnevnika metodičke prakse (do 10

0 25

ocjenjivanje za svaku nastavnu cjelinu. Izrada pripreme za metodičku jedinicu. Vođenje dnevnika metodičke prakse za osnovnu i srednju školu. Izrada i prezentacija plakata za nastavu odnosno popularizaciju fizike.

bodova) te ocjena plakata (do 5 bodova).

Završni ispit - pisani dio

2,5 1,2,6 Usvajanje nastavnih sadržaja srednjoškolske fizike i temeljnih koncepata fizike, rješavanje konceptualnih zadataka

Pismeni ispit 0 40

Završni ispit – usmeni dio

2 1-10 Odgovaranje na postavljena pitanja

Usmeni ispit 0 30

Konzultacije Četvrtkom, 12-13:30 Kompetencije koje se stječu

Sposobnost primjene tradicionalnih i suvremenih didaktičkih strategija i metoda poučavanja pri izvođenju nastave fizike u srednjoj školi. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješavanju numeričkih i konceptualnih zadataka. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj Predavanja : Metodičke upute za realizaciju sadržaja fizike za srednju školu. Metodika i teme rada s nadarenim učenicima. Učenička natjecanja iz fizike. Referiranje iz međunarodnih znanstvenih i stručno-metodičkih časopisa te časopisa namijenjenih učenicima osnovnih i srednjih škola (Matematičko-fizički list, Čovjek i svemir, Priroda). Konceptualni testovi u suvremenoj nastavi fizike. Osmišljavanje projektnih zadataka koji se mogu koristiti u projektnoj nastavi. Izrada materijala koji se mogu koristiti u programiranoj nastavi. Izrada plakata, prezentacija i drugih materijala za vizualizaciju i popularizaciju fizike. Metodika posebnih sadržaja u elektrotehničkim, građevinskim, strojarskim i drugim strukovnim srednjim školama. Seminar i praksa u srednjoj školi: Iskustveni oblici rada se vježbaju u timskim seminarskim radovima i nastavi u srednjoj školi pod nadzorom mentora i nastavnika metodike nastave fizike


[1] Udžbenici fizike za srednju školu [2] R.D.Knight, Five easy lessons – strategies for successful physics teaching,

Addison Wesley, 2004 [3] Driver, Guesne & Tiberghien, Children´s ideas in science, Open University

Press, 2000 (reprinted) [4] E. Mazur, Peer instruction, Prentice Hall, 1997. [5] P. Hewitt, “Conceptual Physics”, Pearson International Edition, 2006.

Dopunska literatura

[1] Odabrani članci iz tekuće znanstvene periodike: Physics Education, Physics Teacher, Science Education, International J.of Science Education, J.of Research in Science Education itd

[2] Odabrani članci iz domaćih časopisa za popularizaciju fizike: Matematičko-fizički list, Čovjek i svemir, Priroda

[3] Internetski portali iz fizike Oblici provođenja nastave

Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom (seminari) i stvarnom okruženju (praksa u školi): a) učenje u obliku radionica u fakultetskoj učionici koje obuhvaća teorijsku

pripremu za nastavu i raspravu o izvedenoj nastavi koristeći tehnike akcijskog istraživanja i multimedijsku nastavnu tehnologiju (analiza zvučnih i video zapisa)

b) školska praksa (studenti su obavezni odslušati minimalno 5 predavanja nastavnika-mentora u srednjoj školi, održati jedno "probno" predavanje u razredu (ocjenjuje ga nastavnik-mentor) te jedno javno predavanje za ocjenu (ocjenjuju ga nastavnik-mentor i nastavnik metodike nastave fizike)


1. Praktični (30%): Kvaliteta aktivnosti studenta je osnovna mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studenta na seminarima i u srednjoj školi.

2. Pismeni (40%): 20 pitanja (10 teorijskih, 10 konceptualnih) - 100 bodova! Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita - 25 bodova na teoriji i 25 bodova na konceptualnim zadacima.

3. Usmeni (30 %): Izlaganje jedne nastavne jedinice iz predanog seminara uz objašnjenje korištenih didaktičkih postupaka. Provjera poznavanja nastavnog programa fizike za SŠ s posebnim naglaskom na ključnim sadržajima (pojmovima, fizikalnim veličinama, zakonitostima, pokusima, …) u nastavnim cjelinama. Identifikacija najčešćih učeničkih pretkoncepcija u temeljnim konceptualnim područjima srednjoškolske fizike.


Hrvatski


Anketa studenata o korisnosti predmeta Statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta

Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ OSNOVA ELEKTRONIKE Kod F125 Vrsta Laboratorijske vježbe (45) Razina Izborni predmet Godina 1 Semestar 2 ECTS 4 ECTS boda

• teorijska priprema za vježbe: 2 ECTS boda

• izrada eksperimentalnih vježbi 2 ECTS boda

Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ramir Ristić Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s radom osnovnih elektroničkih elemenata i sklopova.

Preduvjeti za upis

Osnove fizičke elektronike

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Objasniti elementarne sklopove s tranzistorima

2. Objasniti elementarne sklopove s diodama

3. Objasniti promjenu oblika vala

4. Objasniti Hallov efekt


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija


2 Priprema za pismeni ispit

Pismeni kolokvij

50 50

Završni ispit

2 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 50 50

Ukupno 4 4 4

Konzultacije Ponedjeljak 12-14 Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje osnovnih elektronskih krugova.

Sadržaj Praktikum se realizira kao nadopuna predavanja iz Osnova fizičke elektronike kroz samostalno sastavljanje i upoznavanje rada osnovnih tipova pojačala i logičkih krugova (diskretnim i integriranim elementima) te proučavanje nekih jednostavnijih uređaja.


1. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb 1989.

2. Tiskana uputstva za praktikum (samo za internu upotrebu).

Dopunska literatura

1. J.Cathey, Electronic Devices and Circuits, McGraw-Hill, 1988,


Studenti u trajanju od po 3 sata izvode eksperimentalne vježbe

Način provjere znanja i

Ocjena se određuje na temelju ocjena iz kolokviranih vježbi na praktikumu. Sve ocjene moraju biti pozitivne. Ukoliko nisu, student mora pristupiti ispitu, koji se

polaganja ispita sastoji iz pismenog i usmeno-praktičnog dijela. Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski.


Studentska anketa.

Naziv predmeta METODIKA NASTAVE FIZIKE 1 Kod F127 Vrsta Predavanja (30), Seminari (30), Vježbe-praksa u školi (30) Razina Osnovni predmet Godina 2 Semestar 3 ECTS 7 ECTS Nastavnik Izv.prof. dr. sc. Vanja Radolić, Igor Miklavčić, pred. Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za uspješan i samostalan rad u osnovnoj i srednjoj školi.

Preduvjeti za upis

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike II, Pedagogija, Didaktika

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati specifične odgojno-obrazovne ciljeve nastave fizike te

prokomentirati odnos fizike prema matematici, kemiji, biologiji, geografiji, tehničkoj kulturi i informatici.

2. Objasniti tvorbu i uvođenje fizikalnog pojma u nastavnom procesu, opisati načine opisivanja fizikalnih pojmova putem definicija te klasificirati fizikalnu terminologiju (fizikalnu veličinu, aksiom, zakon, pravilo, teoriju).

3. Opisati osnovna svojstva tradicionalne (predavačke) nastave i objasniti razloge njene neučinkovitosti prilikom uvođenja temeljnih fizikalnih pojmova.

4. Opisati konstruktivistički model učenja i njegove temeljne postavke zasnovane na Teoriji kognitivnog razvoja (J. Piaget).

5. Objasniti učeničke pretkoncepcije, navesti im osnovna svojstva te opisati modele njihove konceptualne promjene kod učenika.

6. Navesti komparativne prednosti konstruktivistički usmjerene nastave fizike u odnosu na ostale nastavne sustave i primijeniti osnovne ideje konstruktivistički usmjerene nastave fizike u nastavnom procesu.

7. Objasniti i primijeniti osnovne nastavne metode koje se koriste u nastavi fizike s posebnim osvrtom na interaktivne nastavne metode.

8. Definirati cilj i zadatke nastave fizike te obrazovna postignuća učenika za svaku nastavnu cjelinu u osnovnoškolskom programu fizike.

9. Izraditi izvedbeni i operativni program fizike za osnovnu školu te napisati odgovarajuću metodički pripremu za nastavni sat

10. Opisati i prokomentirati kriterije za usmeno ocjenjivanje u nastavi fizike kao i kriterije za sastavljanje i ocjenjivanje pisanih ispita te evaluirati pouzdanost takvih pisanih ispita.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-7;10


Evidencija 0 5

Seminari 2 8,9 Izrada izvedbenog i operativnog programa za OŠ, definiranje obrazovnih postignuća i kriterija za ocjenjivanje za svaku nastavnu cjelinu. Izrada pripreme za metodičku jedinicu, javna prezentacija nastavnog sata, kritičko praćenje sata i pismena evaluacija.

Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do 10 bodova). Ocjena kvalitete praćenja seminarskih radova i rasprave nakon održanih seminara (do 5 bodova)

0 20

Završni ispit - pisani dio

2,5 6,8,9 Pisanje eseja Pismeni ispit 0 25

Završni ispit – usmeni dio

2 1-10 Odgovaranje na postavljena pitanja

Usmeni ispit 0 50

Ukupno 7 0 100


Sposobnost primjene tradicionalnih i suvremenih didaktičkih strategija i metoda poučavanja pri izvođenju nastave fizike u osnovnoj školi. Razvijanje analitičkog i kvantitativnog pristupa rješavanju zadataka. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj Predavanja : Ciljevi i zadaci nastave fizike u osnovnom i srednjem obrazovanju; Oblici rada u nastavi fizike (frontalni, individualni, grupni, rad u paru); Nastavni sustavi (projektna, mentorska, problemska, programirana, heuristička, egzemplarna nastava); Nastavna sredstva i pomagala (modeli, grafoskop, film i element-film, TV, računalo i LCD projektor kao nastavna sredstva, računalne simulacije i "Java apleti"); Pokus i laboratorijske vježbe u nastavi fizike; Zadaci u nastavi fizike i metodologija rješavanja različitih tipova zadataka; Provjeravanje znanja i ocjenjivanje; Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave (Opći, izvedbeni i operativni programi, makro i mikroplaniranje, pripreme za nastavnu cjelinu, temu i jedinicu, artikulacija nastavnog sata.). Metodičke upute za realizaciju sadržaja fizike za osnovnu školu. Seminar i praksa u osnovnoj školi:

Iskustveni oblici rada se vježbaju u timskim seminarskim radovima i nastavi u osnovnoj školi pod nadzorom mentora i nastavnika metodike nastave fizike


[1] R.Krsnik, Suvremene ideje u metodici nastave fizike, ŠK, Zagreb, 2008. [2] Gustav Šindler, Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike, ŠK, Zagreb 1990. [3] Franjo Filipović, Metodika nastave fizike u osnovnoj školi, Pedagoško-

književni zbor, Zagreb 1968. [4] Ministarstvo prosvjete i sporta, Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu, Zagreb, 2002.

[5] Rajka Jurdana-Šepić i Branka Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet, Rijeka 2002

[6] Udžbenici fizike za osnovnu školu Dopunska literatura

[1] Keith Gibbs, The Resourceful Physics Teacher – 600 ideas for creative teaching, IOP Publishing Ltd. 1999.

[2] Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, MZOŠ, srpanj 2010.

[3] Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS), MZOŠ, 2005. [4] Kataloške teme za 7. i 8. razred OŠ iz fizike, MZOŠ, 2005.


Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom (seminari) i stvarnom okruženju (praksa u školi): a) učenje u obliku radionica u fakultetskoj učionici koje obuhvaća teorijsku

pripremu za nastavu i raspravu o izvedenoj nastavi koristeći tehnike akcijskog istraživanja i multimedijsku nastavnu tehnologiju (analiza zvučnih i video zapisa)

b) školska praksa (studenti su obavezni odslušati minimalno 5 predavanja nastavnika-mentora u osnovnoj školi, održati jedno "probno" predavanje u razredu (ocjenjuje ga nastavnik-mentor) te jedno javno predavanje za ocjenu (ocjenjuju ga nastavnik-mentor i nastavnik metodike nastave fizike)


1. Praktični (25%): Kvaliteta aktivnosti studenta je osnovna mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studenta na seminarima i u osnovnoj školi.

2. Pismeni (25%): Završni esej 8-10 stranica o jednoj cjelini (od 5-6 predloženih) koji odražava poznavanje: • teme (razina opće fizike) • udžbenika za osnovnu školu (didaktička preobrazba teme) • poteškoće koje učenici imaju u usvajanju pojmova i stavova vezanih uz

temu (istraživanje u nastavi fizike) • specifičnih didaktičkih postupaka koji pomažu učenicima usvojiti

pojmove, modele i metode fizike (metodika fizike u užem smislu). 3. Usmeni (50 %):

Izlaganje i obrazloženje završnog eseja te objašnjenje korištenih didaktičkih postupaka+pitanja na ispitnim karticama


Hrvatski


Anketa studenata o korisnosti predmeta Statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta

Naziv predmeta POVIJEST FIZIKE Kod F128 Vrsta Predavanja (30), Seminari (15) Razina Izborni predmet Godina 2. Semestar 3 ECTS 3 Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić

Cilj ili svrha kolegija

Razumijevanje povijesnog razvoja fizike i dublje shvaćanje fizikalnih pojmova.

Preduvjeti za upis

Položeni kolegiji općih fizika, matematike te odslušani kolegiji klasične mehanike, elektromagnetizma i kvantnih fizika.

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Opisati i prokomentirati početke razvoja znanosti u antičkoj Grčkoj

s posebnim osvrtom na osnovne ideje miletske, pitagorejske, atomističke, elejske i peripatetičke škole.

2. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o prostoru i vremenu od prvih kozmoloških modela antičke Grčke do suvremenim kozmoloških modela.

3. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o svjetlosti.

4. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o odnosu sile i gibanja.

5. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o elektricitetu i magnetizmu.

6. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o konceptu energije i topline.

7. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o strukturi tvari s posebnim osvrtom na otkrića pojava koje su dovele do razvoja kvantne mehanike.

8. Opisati i evaluirati doprinos razvoju fizike najznačajnijih svjetskih (Aristotel, Galilei, Newton, Kepler, Faraday, Maxwell, lord Kelvin, Einstein, Planck, Curie, Bohr, Rutherford, …) ali i hrvatskih znanstvenika (Bošković, Petriš, Dalmatin, De Dominis, Tesla, Mohorovičić, Milanković, …).


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,25 1-8 Prisutnost na nastavi

Evidencija 0 20

Seminari 1,25 8 Izrada seminara o životu i djelu najznačajnijih

Ocjena pisanog seminara (do 10 bodova) te ocjena

0 30

svjetskih i hrvatskih znanstvenika. Javna prezentacija seminara, kritičko praćenje i pismena evaluacija..

usmenog izlaganja (do 20 bodova)

Završni ispit

1,5 1-8 Odgovaranje na postavljena pitanja

Usmeni ispit 0 50

Ukupno 3 0 100


Bolje razumijevanje ideja I pojava u povijesti znanosti koje su dovele do stvaranja današnjih koncepata u fizici. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj Početci razvoja fizike. Fizika u staroj Grčkoj, učenje o atomima, Aristotelova prirodna filozofija. Fizika u srednjovjekovnoj Europi. Rađanje nove fizike, Galilei, Kepler, Descartes, Leibniz. Newtonova prirodna filozofija. Klasična fizika, razvoj mehanike, optike, nauke o toplini i elektromagnetizma. Suvremena fizika, relativistička fizika, kvantna fizika, atomska i nuklearna fizika, fizika osnovnih čestica.

Preporučena literatura Z. Faj, Pregled povijesti fizike, PF, Osijek 1999.

Dopunska literatura

I. Supek, Povijest fizike, ŠK, Zagreb, 1990. Ž. Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, ŠK, Zagreb, 1992. G. Gamow, The great physicists from Galileo to Einstein, Dover Pub., New York, 1961. W. C. Cropper, Great physicists, Oxford University Press, 2001. S. I. Vavilov, Isaac Newton, prijevod s ruskog, Zagreb, 1950.


Nastava se izvodi kroz predavanja. Naglašeno je poticanje studenata na raspravu i samostalno zaključivanje o povijesnom razvoju pojedinih pojmova. Na seminarima, studenti prikazuju život i djelo nekih najznačajnijih hrvatskih (ali i svjetskih) fizičara i znanstvenika (Bošković, Petriš, Dalmatin, De Dominis, Tesla, Mohorovičić, Milanković, …)


1. Praktični (20%):

Kvaliteta aktivnosti studenta je osnovna mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studenta na seminarima.

2. Seminari (30%):

Svaki student izlaže seminar u trajanju od 30 minuta. Ostali studenti prate izlaganje, a nakon toga imaju 15 minuta za kritički osvrt kojeg predaju u pisanoj formi (izrada prezentacije, korištenje audio-vizualnih nastavnih sredstava i pomagala, jasnoća izričaja, trajanje izlaganja, …).

3. Usmeni (50 %):

Odgovor na 4 pitanja (iz svake cjeline po jedno) – izvlače se kartice s

pitanjima!


• 50,0≤p<63% – dovoljan (2)

• 63,0≤p<76% – dobar (3)

• 76≤p<88% – vrlo dobar (4)

• 88,0≤p≤100% – odličan (5)


Jezik poduke je hrvatski.


Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija.

Statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta

Naziv predmeta ODABRANA POGLAVLJA FIZIKE Kod F132 Vrsta Predavanja (30), Seminari (15) Razina Izborni predmet Godina 1. Semestar 2. ECTS 5

Nastavnik prof. emeritus.dr.sc. Josip Planinić; izv. prof. Branko Vuković; doc. dr.sc. Zvonko Glumac


Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz područja determinističkog kaosa, kozmologije i metafizike.

Preduvjeti za upis Upisan diplomski studij.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz područja teorije kaosa.

2. Razumjeti temeljne zakonitosti u teoriji kaosa.

3. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz područja kozmologije.

4. Razumjeti temeljne zakonitosti iz područja kozmologije.

5. Objasniti vezu filozofije i fizike u teoriji nastanka svemira.


Nastavna aktivnost E

CT

S

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave 1 1-5 Prisutnost na

nastavi

Evidencija prisutnosti

(vlastoručni potpis studenta).

0 10

Seminari (samostalan

rad) 3 1-5

Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta seminara (3 područja =3 seminara).

Izrada prezentacije, te

usmeno izlaganje seminara.

Ocjena pisanog seminara (do 12,5 bodova

svaki), te ocjena usmenog

izlaganja (do 12,5 bodova svaki).

0 75

Domaća zadaća 1 1-5

Rješavanje numeričkih zadataka.

Provjera i diskusija na

sljedećim vježbama ili

konzultacijama.

0 15

Ukupno 5 0 100

Konzultacije prof. emeritus.dr.sc. Josip Planinić: utorak, 12:00-13:00 izv.prof.dr.sc. Branko Vuković: srijeda, 10:00-12:00 doc.dr.sc. Zvonko Glumac: petak, 12:00-14:00


Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz deterministički kaos, kozmologiju i metafiziku. Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima.

Razvijanje vještina znanstvenog istraživanja. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj

1. Deterministički kaos – fazni dijagram – atraktor - Poincareov presjek – logistička jednadžba – Feigenbaumov broj - Ljapunovljev eksponent – fraktali – Lorenzov model. 2. Kozmologija – prošlost svemira – nastanak zvijezda – Hubbleov zakon – Veliki prasak - Friedmannova jednadžba – rješenja jednadžbe za svemir – tamna tvar – kozmičko pozadinsko zračenje – inflacija ranog svemira – nukleosinteza – problem tamne energije. 3. Što je metafizika – kozmološki argument – antropijski princip – argument plana – ontološki argument – što je vrijeme – problem identiteta – ontologija, nauk o bitku.


1. Planinić, J., Kaos i kozmos, Agoritam, Zagreb, 2001. 2. Planinić, J., Kozmologija, Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2007. 3. Planinić, J, (Š)TO JE METAFIZIKA, Odjel za fiziku, Sveučilište u Osijeku,

Osijek, 2010. 4. Planinić, J, Filozofski i znanstveni pristup Bogu, Odjel za fiziku, Sveučilište u

Osijeku, Osijek 2014. 5. http://kolegij.fizika.unios.hr/opf/ 6. Matematičke metode fizike, uvod - Z. Glumac,

http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/ummf.pdf

Dopunska literatura

• Moon, F., Chaotic and fractal dynamics, J. Wiley & Sons, New York, 1992. • Peterson, I., Chaos in the solar system, W. Freeman & Co, New York, 1993. • Coles, P., Lucchin, F., Cosmology, J. Wiley & Sons, Chichester, 2002. • Crane, T., Farkas, K., Metaphysics, Oxford Univ. Press, Oxford, 2006.


Predavanja (30 sati) Predavanja uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje demonstracijskih pokusa, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi. Studenti dobivaju i dodatne zadatke za vježbu, koje samostalno rješavaju.

Seminari (15 sati) Na seminarima se opsežnije objašnjavaju osnovni fizički i matematički pojmovi koji se izlažu na predavanjima; razmatraju se nove znanstvene teme. Također se studenti potiču na samostalno i inovativno rješavanje fizičkih i filozofskih problema, potiče ih se na razgovor i diskusiju na satu uz rješavanje zadataka ili izvođenje pokusa kod kuće te na prezentaciju istih na sljedećem seminaru; otvaranje novih pitanja u znanosti i filozofiji.


Ocjena domaćih zadaća i seminara koje su studenti izvodili tijekom semestra. Svaki student piše i prezentira 3 seminara (svako područje po jedan). Konačna ocjena se formira prema ostvarenim bodovima iz pohađanja nastave (10 %), seminara (75%) i domaćih zadaća (15%).


Hrvatski, engleski (mogućnost mentorstva).


Stalni kontakt sa studentima. Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će u identifikaciji i ispravljanju slabih točaka u strukturi i izvedbi kolegija.

Naziv predmeta KONSTRUIRANJE POMOĆU RAČUNALA Kod I113 Vrsta Vježbe (30 ) Razina Osnovni predmet / Izborni predmet Godina I. Semestar I. ECTS 3 Nastavnik doc.dr.sc. Tomislav Galeta, izv.prof.dr.sc. Branko Vuković Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za samostalnu izradu računalnih parametarskih modela,dijelova i sklopova pomoću CAD sustava

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: • Poznavati aktualne pristupe konstruiranja pomoću računala.

• Analizirati pristupe konstruiranja u specifičnim područjima primjene.

• Odabrati odgovarajući pristup konstruiranja.

• Obrazložiti izbor pristupa konstruiranja.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivna

Bodovi

min max



Evidencija 10

Vježbe 1,2 1-4 Izrada i izlaganje rezultata obavljenih vježbi

usmeno izlaganje evaluacija

40

Završni ispit

1,5 1-4 Izrada završnog rada modela na računalu

evaluacija i samoevaluacija izrađenog modela

50

Ukupno 3 0 100

Konzultacije Prema dogovoru Kompetencije koje se stječu

Primjena CAD sustava u izradi računalnih parametarskih modela dijelova i sklopova temeljenih na značajkama.

Sadržaj Upoznavanje sa sustavima za računalom podržano konstruiranje (eng. Computer-Aided Design – CAD) i računalnim modelima. Primjena CAD sustava u izradi računalnih parametarskih modela dijelova i sklopova temeljenih na značajkama.


- Galeta, T.: Računalno modeliranje dijelova i sklopova, podloge za predavanja, Osijek, 2004.

Dopunska literatura

- Lee, K.: Principles of CAD/CAM/CAE Systems, Addison-Wesley, Reading, Massachusetts, 1999.

- Shah J. J.; Mäntylä, M.: Parametric and Feature-Based CAD/CAM, Wiliey-Interscience Publication, New York, 1995.


Auditorne i laboratorijske vježbe na računalima.


Putem izrade modela na računalu.


Hrvatski ili engleski


Praćenje napretka studenata u izvođenju vježbi. Tijekom izvedbe kolegija studenti će biti i anketirani o poučnosti i prikladnosti vježbi te kvaliteti skripta nastavnika.

Naziv predmeta TEORIJA INFORMACIJA Kod I114 Vrsta Predavanje (30), Vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 2. ECTS 4 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je pružiti studentima temeljna znanja iz područja teorije informacija, čija važnost proizlazi iz uloge informacije kao ključnog resursa suvremenog društva.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati pojam i područje teorije informacije.

2. Sagledati teoriju informacije u interdisciplinarnom kontekstu.

3. Opisati opći model komunikacijskog sustava.

4. Objasniti značenje sadržaja (količine) informacije i entropije.

5. Vjerojatnosno i informacijski opisati komunikacijski sustav.

6. Razumjeti i primijeniti osnovne metode kompresije.

7. Objasniti zaštitno kodiranja podataka.

8. Utvrditi odnos informacije i znanja.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave


Evidencija 0 5

Provjera znanja: kolokviji ili pismeni/ usmeni ispit

2 1-8 Priprema za kolokvije ili pismeni/usmeni ispit

Ocjena kolokvija ili pismenog/ usmenog ispita

0 50

Prezentacija teme iz domene kolegija

0,4 6-8 Priprema i prezentacija odabrane teme

Ocjena uspješnosti prezentacije odabrane teme

0 25

Zadaće 0,5 4-5 Rješavanje zadaća

Ocjena zadaća 0 20

Ukupno 4 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić: ponedjeljak, 17-19. Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja iz područja teorije informacije, uključujući spoznaje o modelu komunikacijskog sustava, kompresiji i kodiranju podataka te odnosu informacije i znanja.

Sadržaj Pojam i područje teorije informacije. Teorija informacije u interdisciplinarnom kontekstu. Korijeni teorije informacije. Opći model komunikacijskog sustava. Definicija informacije. Sadržaj (količina) informacije. Entropija i svojstva entropije. Vjerojatnosni i informacijski opis komunikacijskog sustava. Uzajamni sadržaj informacije. Kapacitet kanala. Kompresija podataka. Entropijsko i izvorno kodiranje. Zaštitno kodiranje. Kriptografija. Odnos informacije i znanja.


1. Pandžić, I.S., Bažant, A., Ilić, Ž., Vrdoljak, Z., Kos, M., Sinković, V.: Uvod u teoriju informacije i kodiranje, Element d.o.o., Zagreb, 2007.

2. Pauše, Ž.: Uvod u teoriju informacije, treće izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

3. Sinković, V.: Informacija, simbolika i semantika: načela i primjena teorije informacije, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

4. Predavanja: http://moodle.fizika.unios.hr/course/view.php?id=51

Dopunska literatura

1. Cover, T.M., Thomas, J.A.: Elements of Information Theory, Second Edition, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, 2006.

2. Gray, R.M.: Entropy and Information Theory, Second Edition, Springer, New York, 2011.

3. Hankerson, D.H., Harris, G.A., Johnson, P.D.Jr.: Introduction to Information Theory and Data Compression, Second Edition, Chapman & Hall/CRC, Boca Raton, 2003.

4. Rožić, N.: Informacije i komunikacije, kodiranje s primjenama, NIP “Alinea”, Zagreb, 1992.

5. Togneri, R., deSilva, C.J.S.: Fundamentals of Information Theory and Coding Design, Chapman & Hall/CRC, Boca Raton, 2006.


Predavanja (30), vježbe (15).


Dva kolokvija tijekom semestra ili pismeni/usmeni ispit. Studenti koji redovito pohađaju nastavu te ostvare više od 50% bodova iz svakog od kolokvija, prezentacije teme i zadaća oslobođeni su polaganja pismenog/usmenog dijela ispita.


Hrvatski/engleski.


Studentska anketa.

Naziv predmeta MODELIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA Kod I115 Vrsta Predavanje (30 ), Seminari (- ), Vježbe (30 ) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 2. ECTS 5 Nastavnik Prof.dr.sc. Josip Mesarić, izv. prof. dr.sc. Darko Dukić, Dr.sc. Stojanka Dukić,

predavač Cilj ili svrha kolegija

Cilj je predmeta osposobiti studenta za modeliranje informacijskih sustava, bilo da se radi o uvođenju novog ili reinženjeringu postojećeg informacijskog sustava

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Analizirati stanje određenog sustava i utvrditi potrebe za informacijama

2. Modelirati procese i pripadajuće baze podataka

3. Modelirati potrebnu strojnu i programsku infrastrukturu

4. Modelirati proces implementacije novog informacijsko sustava

5. Definirati model praćenja efikasnosti funkcioniranja informacijskog sustava


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min Max

Pohađanje nastave

1,5 1-5


Evidencija 0 0

Provjera znanja: kolokviji ili pismeni/usmeni ispit

2,5 1-5

Priprema za kolokvije ili pismeni/usmeni ispit

Kolokviji ili pismeni/usmeni ispit

0 90

Prezentacije samostalnih zadataka

1,0 1-5

Priprema samostalnih zadataka

Ocjena uspješnosti prezentacije samostalnih zadataka

0 10

Ukupno 5,0 0 100

Konzultacije Prema dogovoru Kompetencije koje se stječu

Stjecanje općih i specifičnih znanja koje obuhvaćaju: pristup projektiranju informacijskih sustava, sposobnosti za prepoznavanje i primjenu metodologije za modeliranje i dizajn sustava, planiranje i praćenje projekata i primjenu alata za dizajn, prikupljanje, predstavljanje i prevođenje podataka, metodologiju upravljanja podacima i alatima za njihovo efikasno iskorištenje, sposobnosti za izbor tehnoloških rješenja: računalne opreme, mrežne infrastrukture, programskih rješenja za primjenu novih poslovnih paradigmi. Razviti organizacijske i korisničke sposobnosti za efikasno iskorištavanje IS resursa

Sadržaj Sistemska analiza i dizajn: pristup kroz SDLC, planiranje projekta i studija izvodljivosti, alati za sistemski dizajn i analizu (CASE), modeliranje procesa, modeliranje podataka, modeliranje korisničkih sučelja, upravljanje podacima, objektno modeliranje, klijent- server tehnologija, IS i elektroničko poslovanje, testiranje plana i podataka, implementacija informacijskog sustava, izbor alternativa, funkcioniranje i održavanje informacijskog sustava, reinžinjerstvo poslovnih procesa


- Majdandžić, Niko: Izgradnja informacijskih sustava proizvodnih poduzeća, Slavonski Brod : Strojarski fakultet, 2004. ISBN 953-6048-25-6

- Ćerić, Vlatko, Varga Mladen: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004, ISBN 953-197-640-6

Dopunska literatura

- Pavlić, Mile: Razvoj informacijskih sustava, Zagreb : Znak, 1996. ISBN 953-180:004.6

- Davis, S. William, Yen C. David: The Information System Consultant's Handbook: Systems Analysis and Design CRC Press (December 28, 1998) ISBN: 0849370019

Uz svako poglavlje dani su podatci dodatnih internetskih izvora


Predavanja i laboratorijske vježbe


Pismeni i usmeni ispit uz položen kolokvij


Hrvatski / Engleski


Kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija može se pratiti kroz sustave provjere znanja, kroz izradu vlastitih praktičnih uradaka sukladno danim zadacima, te kroz osposobljenost studenata da i na drugim kolegijima koriste znanja i vještine koje su stekli na ovom kolegiju. Anketa kojom se studenti izjašnjavaju o kvaliteti izvedbe i stečenim znanjima.

Naziv predmeta METODIKA NASTAVE INFORMATIKE Kod I117 Vrsta Predavanja (30), Seminari (30), Auditorne vježbe (15) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 3. ECTS 5 Nastavnik prof.dr.sc. Vanja Radolić; mr. sc. Slavko Petrinšak Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za sustavno planiranje nastavnog procesa za neposredni rad s učenicima temeljen na kurikularnom pristupu i ishodima učenja

Preduvjeti za upis

nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. primijeniti stečena znanja iz pedagogije, didaktike i psihologije u planiranju nastavnog procesa

2. izraditi predmetni kurikulum za predmet informatike u osnovnoj i srednjoj školi

3. koristiti u nastavi hibridne modele učenja i poučavanja 4. analizirati postignuće učenika kroz evaluaciju i samoevaluaciju


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,2 1-6


Evidencija 0 5

Vježbe 0,8 Istraživanje na zadanu temu i izrada radnog materijala.

Relevantnost prikupljenih podataka i popratnih medija.

20

Domaće zadaće

1 1-6

Izlaganje seminara, diskusija

Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do 5 bodova)

25


1, 1-6

Prikaz rezultata postavljenih zadatka

Evaluacija (profesor, studenti) i samoevaluacija

0 25

Završni ispit

1 1-6

Ponavljanje gradiva Izrada završnog rada

Izlaganje završnog rada Usmeni ispit

0 25

Ukupno 4 0 100

Konzultacije prof.dr.sc. Vanja Radolić: srijeda, 10-12 mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak, 10-12


Primjena didaktičkih teorija i modela poučavanja u nastavi, osposobljenost za analizu nastavnih planova i programa sukladno taksonomiji računalnog obrazovanja.

Sadržaj Uloga metodike u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadataka nastave informatike. Didaktičke teorije (Klafki, Schulz, Winkel, Frank, Moller, Klingberg) i njihova primjena u pripremi, organizaciji i analizi nastavnog sata. Modeli podučavanja

(konstruktivistički, generički, radno – usmjereni, otvoreni, iskustveni, praktični, otkrivajući, analogijski). Centralno i lokalno razvijeni kurikulumi. Udžbenici. Teorije škole s osvrtom na aktualne reforme školskog sustava. Taksonomija računalnog obrazovanja prema ACM-u i IEEE-u. Principi izbora i rasporeda nastavne građe s analizom nastavnih planova i programa za određeni stupanj obrazovanja. Alati za prezentacije. Poteškoće kod učenja informatičkih sadržaja i njihovo prevladavanje. Metode kojima se provjerava stupanj stečenog znanja i prati napredak učenika. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Metodika proceduralnih i objektnih programskih jezika. Metodika programskih paketa. Principi istraživanja u informatičkom obrazovanju.


• Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (ed) Didaktičke teorije, Zagreb, Educa, 1992 • Tucker, A. (Ed) A model curriculum for K-12 ,Computer Science: Report…,

2002 • Jensen, Eric: Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003. • Ljubice Bakic-Tomić Lj., Dumančića M., "Odabrana poglavlja iz metodike

nastave informatike", Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2012, Zagreb • Udžbenička građa za osnovnu i srednju školu.

Dopunska literatura

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011.

• Marsh, C. J., Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa , 1994 • Tillman, K. J. (ed) Teorije škole, Zagreb, Educa, 1994 • Internet izvori. Odabrani članci.


Predavanja, seminari i vježbe odvijat će se istovremeno. Na osnovu predavanja i vježbi studenti izrađuju seminare, u okviru vježbi studenti će samostalno izrađivati zadatke. Svako predavanje će pratiti vježbe koje će raditi svi studenti. Domaće zadaće – pokrivaju cijelo gradivo kolegija.


Svaki student dobiva završni seminar koji mora dovršiti do zadanog datuma te ga prezentirati 10 -minutnim predavanjem. Izrađen završni seminar te napravljeno 80% zadataka (tijekom praktikuma bez zaostataka) je uvjet za potpis iz kolegija. Ocijeni pored navedenih obaveza doprinosi aktivnost studenta rješavanjem zadataka vezanih uz određena predavanja. Završni seminar ocijenjen s ocjenom 3 ili većom uz ocjene izvršenih zadataka vrednuje se kao položeni ispit. Ako student nije zadovoljan ocjenom, može pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita. Ukoliko student nije zadovoljio postavljene kriterije dužan je uz predane zadatke pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita.


Hrvatski / Engleski


Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima). Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).

Naziv predmeta MENADŽMENT ZNANJA Kod I119 Vrsta Predavanje (30 ), Vježbe ( 30 ) Razina Izborni predmet Godina II Semestar III ECTS 5 Nastavnik Prof. dr. sc. Branimir Dukić, dr. sc. Slobodanka Dukić, pred. Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za neposrednu upotrebu sustava za skladištenje podataka i analizu podataka u skladištu.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati pojam znanja, te uspostaviti vezu između znanja, podatka,

informacije i mudrosti

2. Prepoznati nositelje znanja, te načine pohrane znanja

3. Upotrebom metoda skladištenja podataka kreirati skladište podataka i iz njega kreirati informacije i znanje za odlučivanje

4. Razumjeti principe rada baza znanja u ekspertnim sustavima

5. Razumjeti ontološku organizaciju znanja, te upotrebu XML-a u organizaciju znanja

6. Razumjeti principe označavanja znanja i organizacije znanja u uređenim sustavima prikupljanja i čuvanja znanja

7. Znati koristiti Internet kao nestrukturiranu globalnu bazu znanja, te koristiti tehnologije Web-a 2.0 kao sredstva za organizaciju i distribuciju znanja (WebBlog, WikiPedija, FaceBook i dr.)

8. Samovrjednovati i evaluirati rezultate svoga rada


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max


0,5 1-8 Prisutnost na nastavnoj praksi i ispunjavanje zadanih obaveza

Evidencija, održana ogledna predavanja (priprema) ocjena

0 10

Provjera znanja (kookvij)

2 1-8 Rješavanje postavljenih zadataka pomoću računala

Pismeni kolokvij

0 40

Završni ispit

2,5 1-8 Usmena provjera znanja

Pismeni ispit Usmeni ispit

0 50

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Prema dogovoru


Ciljevi kolegija su: razviti kod studenta opća i specifična znanja glede modeliranja skladišta podataka u funkciji poslovnog odlučivanja, te sagledati mogućnosti analize podataka u skladištu. Osim s teorijom vezanom za skladišta podataka, student treba upoznati metode konceptualnog, logičkog, te načela fizičkog modeliranja. U okviru kolegija, student treba savladati vještine potrebne za pragmatičnu upotrebu sustava za skladištenje podataka

Sadržaj Upravljački informacijski sustavi. Elementi sustava za potpori odlučivanju. Skladišta podataka. Dimenzijsko modeliranje i skladišta podataka. Alati za pristup skladištu podataka. QAPI. OLE DB. MDX. MS SQL. MYSQL.OLAP arhitekture i načela analize podataka. Skladišta podataka i Internet. Suvremeni trendovi u skladištenju podataka


- Čerić, V., Varga, M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

- Frappaolo, C.: Knowledge management, Capstone Publishing, Oxford UK, 2002.

- Panian Ž., Klepac G.: Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura

- Kimball, R.: The Data Warehouse Toolkit, Wiley,1996.

Varga M.: Baze podataka – konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb 1994.


Predavanja i vježbe su obavezne. Predavanja su auditorna uz upotrebu suvremenih nastavnih pomagala. Vježbe su laboratorijske uz korištenje računala.


Studenti na vježbama dobivaju samostalni zadatak koji se ocjenjuje i sudjeluje u formiranju konačne ocjene. Ispit se polaže nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Tijekom semestra polažu se 2 kolokvija na računalu, koji pokrivaju cijelo gradivo. Uspješno položeni kolokviji zamjenjuju pismeni dio ispita. Studenti mogu utjecati na ocjenu tako da tijekom semestra načine i izlože seminarski rad na temu iz gradiva.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija

Naziv predmeta RUDARENJE PODATAKA Kod I120 Vrsta Izborni predmet Razina Osnovna Godina 2. Semestar 3. ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je osposobiti pristupnike za primjenu odabranih metoda rudarenja podataka, koje omogućavaju pronalaženje i izdvajanje interesantnih i potencijalno korisnih informacija ili uzoraka, pohranjenih u velikim bazama podataka, odnosno skladištima podataka, sa svrhom unapređenja procesa odlučivanja.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razumjeti osnovne ideje i principe rudarenja podataka.

2. Interpretirati u okviru kolegija obrađene algoritme rudarenja podataka.

3. Definirati varijable i prikupiti podatke s obzirom na determinirani problem.

4. Izabrati odgovarajuću metodu rudarenja podataka.

5. Pripremiti podatke za računalnu analizu.

6. Primijeniti odabrani algoritam rudarenja podataka.

7. Upotrijebiti programski paket (SPSS, Statistica) u analizi podataka.

8. Interpretirati i prezentirati dobivene rezultate.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivan

ja

Bodovi

min max

Pohađanje nastave


Evidencija 0 5


2 1-8 Priprema za kolokvije ili pismeni/usmeni ispit


0 50

Vježbe na računalu

0,7 5-7 Korištenje odabranih statističkih paketa

Ocjena uspješnosti korištenja odabranih statističkih paketa

0 20

Prezentacija teme iz domene kolegija

0,8 2-8 Priprema i prezentacija odabrane teme

Ocjena uspješnosti prezentacije odabrane teme

0 25

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić: ponedjeljak, 17-19. Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje osnovnih ideja, pojmova, principa i algoritama rudarenja podataka. U okviru kolegija studenti će se osposobiti za primjenu odabranih metoda rudarenja podataka, koje će biti obrađene teoretski i uz upotrebu odgovarajućih programskih paketa (SPSS, Statistica).

Sadržaj Uvodna razmatranja. Pojam rudarenja podataka i čimbenici koji su utjecali na njegov razvoj. Područja primjene i primjeri uspješnog korištenja rudarenja podataka. Pojam modeliranja. Definiranje problema i priprema podataka. Odabrane metode i modeli rudarenja podataka. Jednostavna i multipla regresijska analiza. Model logističke regresije. Stabla odlučivanja. Metoda k-najbližih susjeda. Pravila asocijacije. Neuronske mreže. Analiza primjera uz pomoć računala.


1. Larose, D.T.: Data Mining Methods and Models, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, 2006.

2. Larose, D.T.: Discovering Knowledge in Data - An Introduction to Data Mining, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, 2005.


Dopunska literatura

1. Afifi, A.A., Clark, V.: Computer-Aided Multivariate Analysis, Third Edition, Chapman & Hall/CRC, Boca Raton, 1999.

2. Berry, M.J.A., Linoff, G.S.: Data Mining Techniques - For Marketing, Sales, and Customer Relationship Management, Second Edition, Wiley Publishing, Inc., Indianapolis, 2004.

3. Bramer, M.: Principles of Data Mining (Undergraduate Topics in Computer Science), Springer-Verlag, London, 2007.

4. Han, J., Kamber, M.: Data Mining - Concepts and Techniques, Morgan Kaufman Publishers, San Francisco, 2001.

5. Nisbet, R., Elder, J., Miner, G.: Handbook of Statistical Analysis and Data Mining Applications, Academic Press, Amsterdam, 2009.


Predavanja (30), laboratorijske vježbe (30).


Dva kolokvija tijekom semestra ili pismeni/usmeni ispit. Studenti koji redovito pohađaju nastavu te ostvare više od 50% bodova iz svakog od kolokvija, vježbi na računalu i prezentacije teme oslobođeni su polaganja pismenog/usmenog dijela ispita.


Hrvatski/engleski.


Studentska anketa.

Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE INFORMATIKE Kod I121 Vrsta Seminari (15), Vježbe (60) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 4. ECTS 6 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Vanja Radolić; mr. sc. Slavko Petrinšak Cilj ili svrha kolegija

Uključiti i osposobiti studente za cjeloživotno učenje temeljeno na osnovnim vještinama (informatičke vještine, tehnološke vještine, znanje stranih jezika, poduzetničke sposobnosti i društvene kvalitete).

Preduvjeti za upis

Odslušana metodika nastave informatike

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Aktivno se uključiti u odgojno obrazovni proces škole temeljen na

kurikularnom pristupu

2. Sudjelovati u planiranju i izradi školskog i predmetnog kurikuluma

3. Planirati i izvoditi nastavu

4. Održavati dodatnu i dopunsku nastavu te izvannastavne aktivnosti

5. Pripremati učenike za natjecanja iz područja ICT

6. Provoditi samo evaluaciju svoga rada tijekom nastavnog procesa


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata

Metode procjenjiv

anja

Bodovi

min max

Pohađanje metodičke prakse

3

1-6 Prisutnost na nastavnoj praksi i ispunjavanje zadanih obaveza

Evidencija, održana ogledna predavanja (priprema) ocjena

0 48

Dnevnik prakse

1 1-6 Sustavno vođenje dnevnika prakse i na osnovu zadanih obaveza.

Analiza i ocjena dnevnika prakse.

0 13

Ogledni sat

1 3 Izrada nastavne pripreme i održavanje nastavne jedinice pred savjetnikom

Ocjena pripreme i uspješnost održanog sata.

0 13


1 1-6 Esej na zadanu temu Ocjena eseja

0 13

Završni ispit

1 1-6 Ponavljanje gradiva Izrada završnog rada

Izlaganje završnog rada Usmeni ispit

0 13

Ukupno 6 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Vanja Radolić: srijeda, 10-12 h mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak, 10-12 h


Stjecanje praktičnih vještina u planiranju pripremi i vođenju nastave. Ovladavanje raznovrsnim repertoarom metoda poučavanja te adekvatne uporabe različitih medija. Ocjenjivanje učeničkog napretka i osvrt i prosudba vlastitog rada.

Sadržaj Priprema za nastavu – opći model izveden iz didaktičkih teorija i modela poučavanja te preporuka vodećih teorija učenja. Prema tom modelu izrađuju se pripreme za ključne teme poput proceduralnog programiranja, objektnog programiranja, struktura podataka, baza podataka, operacijskih sustava, programskih paketa za obradu teksta, tablična računanja, izradu web stranica i sl.


• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, 2006.

• Nastavni planovi i programi za gimnazije i strukovne škole

• Chris Kyriacou: Temeljna nastavna umijeća, Educa, 2001.

• Informatički udžbenici za osnovnu i srednje školu.

• Sanja Lončar-vicković, Zlata Dolaček-Alduk: Ishodi učenja, Grafika d.o.o., Osijek, 2010.

Dopunska literatura

• Ljubice Bakic-Tomić Lj., Dumančića M., "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike", Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2012, Zagreb

• Internet izvori. Odabrani članci.

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011.

• Brad Greene: Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola, „Alinea“, Zagreb, 1996.


Metodičku praksu student ostvaruje prema programu praktikuma metodike nastave informatike temeljem zadataka okvirnog odgojno obrazovnog programa ustanove, škole i odslušanih programskih sadržaja u okviru određenih kolegija na studiju. U svezi toga, zadaci stručne prakse studenata prilagođeni su razini njihove pedagoške osposobljenosti za praktični rad kroz seminare, praćenje nastave i vođenje dnevnika, hospitacija u školi s oglednim predavanjima i analizu održanih predavanja. Svaki student treba održati najmanje po 3 ispitna predavanje za osnovnu i srednju školu.


Usmeni ispit uz predane zadatke (redovito izvršenje planiranih vježbi, praćenje i asistiranje rada mentora s učenicima, samostalni rad s učenicima uz punu odgovornost, preduvjet su za uspješno obavljane praktikuma koji se potvrđuje potpisom voditelja).


Hrvatski


Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima). Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).

Naziv predmeta UVOD U MEDICINSKU FIZIKU Kod F135 Vrsta Predavanja (30), Seminari (15) Razina Izborni predmet Godina 2. Semestar 3. ECTS 5 ECTS Nastavnik izv.prof.dr.sc. Dario Faj; dr. sc. Mladen Kasabašić; Ana Ivković, prof.


Usvajanje fizikalnih osnova dijagnostičkih i terapijskih metoda u medicini koje koriste ionizirajuća zračenja. Razumijevanje dozimetrijskih veličina i njihova mjerenja. Upoznavanje modela koji se koriste za određivanje rizika nakon izlaganja ionizirajućem zračenju. Upoznavanje sa međunarodnim regulatornim tijelima i njihovim preporukama za sigurno korištenje izvora ionizirajućih zračenja.

Preduvjeti za upis Kompetencije stečene u kolegijima Osnove fizike.

Ishodi učenja

1. Ovladati fizikalnim osnovama dijagnostičkih i terapijskih metoda koje koriste ionizirajuća zračenja u medicini

2. Objasniti način rada uređaja koji koriste ionizirajuće zračenje u medicini. 3. Razumjeti ulogu i zadatke medicinskog fizičara. 4. Razumjeti fizikalne veličine koje se koriste u mjerenju bioloških učinaka

zračenja 5. Razumjeti međudjelovanja tkiva i različitih vrsta zračenja koja su temelj

dijagnostičkih i terapijskih metoda u medicini

6. Koristiti koncept zaštite od zračenja u razvijanju procedura za siguran rad s izvorima ionizirajućeg zračenja, te razumijeti važnost tih procedura za sigurnost djelatnika i bolesnika

7. Primijeniti stečeno znanje iz područja medicinske fizike u praksi te samostalno nastaviti proširivati svoja znanja iz navedenog područja.


Nas

tavn

a ak

tivno

st

EC

TS

Isho

d uč

enja

Akt

ivno

st

stud

enat

a

Met

ode

proc

jenj

ivan

ja

Bodovi

min

max



Evidencija 0 10


1,25 1-7 Iskazi definicija i fizikalnih zakona. Izvodi matematičkih izraza za pojedine fizikalne veličine. Opisivanje demonstracijskih pokusa izvedenih na nastavi. Rješavanje

Pismeni kolokvij (3 kolokvija u semestru)

0 39

numeričkih zadataka

Seminari 2 7 Istraživanje na zadanu temu, te pisanje teksta seminara. Izrada prezentacije, te usmeno izlaganje seminara.

Ocjena pisanog seminara (do 25 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do 5 bodova)

0 30

Završni ispit

1,25 1-7 Rješavanje zadataka višestrukog izbora

Pismeni (ili usmeni) ispit

0 21

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Izv. prof. dr. sc. Dario Faj: Ponedjeljak 10 – 11 sati na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Svaki dan nakon održane nastave.


Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz izvore ionizirajućih zračenja koji se koriste u medicini. Razumijevanje načela rada uređaja koji se koriste za proizvodnju ionizirajućih zračenja u medicini i njihovu namjenu. Razumijevanje temeljnih načela rada uređaja za detekciju i mjerenje veličina kojima se karakteriziraju snopovi zračenja u medicinskoj uporabi. Student će naučiti koristiti osnovne dozimetrijske uređaje i protokole za određivanje dozimetrijskih veličina koje se koriste u medicinskoj primjeni. Student će naučiti koristiti osnovna načela zaštite od zračenja u medicini. Razvijanje vještina znanstvenog istraživanja. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog natupa.

Sadržaj

Osnove fizike zračenja u medicini - povijesni pregled uporabe ionizirajućeg zračenja u medicini

- vrste ionizirajućih zračenja i način nastanka

- međudjelovanje s materijom

- fizikalne veličine i mjerne jedinice koje se koriste u mjerenju bioloških učinaka zračenja. Osnove radiobiologije

- detekcija zračenja i uređaji za detekciju

Fizikalne osnove rendgenskog zračenja u dijagnostici - rendgenska cijev, nastanak i spektar rendgenskog snopa (intenzitet i

prodornost snopa)

- uređaji za klasično snimanje (radiografija): konvencionalni, digitalni. Rendgenski uređaji za posebne namjene (mamografija, dijaskopija, klasična tomografija)

- fizikalni i geometrijski uvjeti za nastajanje slike i značajke snimanog objekta. Problem oštrine i kontrasta. Artefakti

- kontrola kvalitete uređaja u radiološkoj dijagnostici

- kompjutorska tomografija. Usporedba klasične i kompjutorizirane

tomografije

- uloga medicinskog fizičara

Fizikalne osnove primjene radionuklida u dijagnostici i terapiji - radionuklidi i radiofarmaci koji se koriste u dijagnostici i terapiji

- proizvodnja radionuklida i radiofarmaka. osobitosti kontrole kvalitete radiofarmaka i radionuklida. Radionuklidna, radiokemijska čistoća

- uređaji (gama kamera, SPECT, PET, ciklotron). Kontrola kvalitete uređaja

- kombinirane metode (image fusion)

- Biodistribucija radionuklida i radiofarmaka


Fizikalne osnove primjene zračenja u radioterapiji - uređaji za radioterapiju (linearni akcelerator elektrona, Co-60,

brahiterapija)

- snopovi uređaja za radioterapiju. Promjena intenziteta snopova u tkivu

- uređaji za planiranje radioterapije

- planiranje radioterapije (cilj radioterapije, radioterapijske tehnike, izračun raspodjela apsorbirane doze, imobilizacija bolesnika prilikom zračenja)

- kontrola kvalitete uređaja u radioterapiji


Temeljna načela i koncepti u dozimetriji zračenja - Tok čestica i energije

- Stohastička priroda depozicije doze

- Definicije dozimetrijskih veličina

- Apsorbirana doza, kerma, ekspozicija

- Definicije posebnih dozimetrijskih veličina koje se koriste u radiološkim tehnikama koje se koriste u medicini

- Odnos toka fotona i dozimetrijskih veličina, kerme i apsorbirane doze

- Ravnoteža nabijenih čestica

- Odnos između toka čestica i doze kod elektrona

- Zaustavna snaga i cema

- Ravnoteža delta elektrona

- Uvod u teoriju šupljine

- Teorija šupljine za velike detektore fotona

- Bragg–Grayeva teorija šupljine

- Spencer–Attixova modifikacija Bragg–Grayeve teorije

- Burlinova teorija šupljine

- Opća teorija šupljine

- Fanov teorem

- Uvod u Monte Carlo simulaciju i primjenu u medicini

Mjerenje apsorbirane doze - protokoli za određivanje apsorbirane doze u fotonskim i elektronskim

snopovima koji se koriste u medicini

Zaštita od zračenja u medicini - načela zaštite od ionizirajućih zračenja

- dozimetrijski i zdravstveni nadzor djelatnika

- specifični aspekti zaštite u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini

- sustav kontrole kvalitete i organizacija zaštite od zračenja u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini

- izračun zaštite pri projektiranju prostorija u kojima su smješteni izovri ionizirajućeg zračenja

- zaštita bolesnika

- stupanj izloženosti djelatnika u RH

- stupanj izloženosti bolesnika

- moguće opasnosti, nezgode i rješavanje nezgoda

- zakonska podloga zaštite od ionizirajućih zračenja RH.


- Radiation oncology physics: a handbook for teachers and students: E.B. Podgorsak (Editor); IAEA, Vienna.

- IAEA TRS 457. Dosimetry in diagnostic radiology: An international code of practice. Vienna 2007

Dopunska literatura

1. The physics of radiation therapy: F. M. Kahn; Williams and Williams,

Baltimore.

2. Introduction to radiological physics and radiati on dosimetry: P.H. Attix; Wiley, New York.

3. The physics of radiology (Fourth Edition.): H.E. Johns and J.R. Cunningham; Charles C. Thomas, Springfield Ill.

4. Modern technology of radiation oncology: J. Van Dyk (Editor); Medical Physics Publishing, Madison Wisconsin.

5. Radiation physics for medical physicists: E.B. Podgorsak; Springer, New York.

6. Radiobiology for the radiobiologist: E.J. Hall; Lippincott Williams & Wilkins, New York.

7. ICRP publication 103: 2007 recommendations of the international commission on radiological protection: The International Commission on Radiological Protection; New York.

8. NCRP report 147: Structural shielding design for medical x-ray imaging facilities: National Council on Radiation Protection and Measurements; Bethesda MD.

9. NCRP report 151: Structural shielding design and evaluation for megavoltage X- and gamma-ray radiotherapy facilities: National Council on Radiation Protection and Measurements; Bethesda MD


Predavanja (30 sati) uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje demonstracijskih pokusa, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru znanja. Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru (10 sati). Praktične vježbe (5) na Odsjeku za medicinsku fiziku Kliničko bolničkog centra Osijek. Studenti će moći vidjeti uređaje koji se koriste u KBC Osijek, te povezati teorijsko znanje s praktičnim. Moći će naučiti raditi s opremom za detekciju i mjerenje zračenja, te za opisivanje polja zračenja. Moći će provjeriti računske zadatke mjerenjima. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.


Kolokvij svakog mjeseca, te završni ispit na kraju semestra. Studenti koji pri provjerama znanja, pohađanju nastave te izradi seminara ostvare više od 60% bodova oslobođeni su polaganja pismenog i usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.


Hrvatski, engleski (mogućnost mentorstva)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će da se identificiraju slabe točke u strukturi i izvedbi kolegija.

Naziv predmeta OSNOVE UMJETNE INTELIGENCIJE Kod I122 Vrsta Predavanje (30 ), Seminari (- ), Vježbe (30 ) Razina Osnovni predmet Godina 2. Semestar 3. ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razlikovati umjetnu (artificialnu) inteligenciju od prirodne

2. Koristiti se Ekspertnim sustavima

3. Modelirati sustav za višekriterijalno suboptimalno odlučivanje kroz različite oblike prikaza znanja i definiranje baza znanja

4. Koristiti se agentima i multiagentskim inteligentnim sustavima

5. Koristiti se pravilima zaključivanja u neizravnoj logici

6. Koristiti se neuronskim mrežama u donošenju odluka


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave

1,5 1-6


Evidencija 0 0


2,5 1-6



0 90

Prezentacije samostalnih zadataka

1,0 1-6

Priprema samostalnih zadataka

Ocjena uspješnosti prezentacije samostalnih zadataka

0 10

Ukupno 5,0 0 100

Konzultacije Kompetencije koje se stječu

Cilj kolegija je upoznati studente sa metodama, tehnikama, dostignućima i primjenom umjetne inteligencije.

Sadržaj Definicija inteligencije i umjetne inteligencije. Turingov test. Ekspertni sustavi (definicija, arhitektura, područje primjene). Prikaz znanja, metode i tehnike za prikaz znanja. Formalizam za prikaz znanja pomoću semantičkih mreža. Okvira i produkcijskih pravila. Primjeri primjene. Prikazi baza znanja i načina njihove formalizacije. Agenti i multiagentski inteligentni sustavi. Neizraziti skupovi i svojstva. Operacije nad neizrazitim skupovima. Neizrazita aritmetika. Viševrijednosna logika. Neizrazita logika. Pravila zaključivanja u neizrazitoj logici. Zaključivanje o vremenskim odnosima u vremenskim bogatim domenama. Neuronske mreže.


- Russell S., Norvig P., Artificial Intelligence – A Modern Approach, 2nd Ed., Prentice Hall, 2003.

- Haykin S., Neural Networks, Comprehensive Foundation, 2nd, Prentice Hall, 1999.

- Zimmermann, H.J., Fuzzy Set Theory and Its Applications, 2nd. Ed., Kluwer Academic Publishers, 1991

Dopunska literatura

- Klir G.J.,. Fogler T.A, Fuzzy Sets, Uncertanity and Information, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New York, 1988.

- Kaufmann A., Gupta M.M., Introduction to Fuzzy Arithmetic, Theory and Applications, Van Nostrand Reinhold, New York, 1991.


Predavanja i laboratorijske vježbe


Pismeni i usmeni ispit uz položen kolokvij


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija

Naziv predmeta STATISTIČKA OBRADA PODATAKA POMOĆU RAČUNALA Kod I125 Vrsta Predavanja (30), Vježbe (30) Razina Osnovni predmet Godina 1. Semestar 1. ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić Cilj ili svrha kolegija

Osnovni cilj kolegija je proširiti znanja studenata iz područja statistike te ih osposobiti za korištenje računala pri statističkoj obradi podataka.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati pojam i svrhu statistike.

2. Urediti te tablično i grafički prikazati podatke.

3. Determinirati deskriptivne statističke pokazatelje.

4. Primijeniti standardne metode inferencijalne statistike.

5. Samostalno provesti statističko istraživanje.

6. Pripremiti podatke za računalnu obradu.

7. Izabrati odgovarajuće metode analize podataka.

8. Koristiti statističke pakete (SPSS, Statistica) u svrhu obrade podataka.

9. Primjereno interpretirati i prezentirati dobivene rezultate.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave


Evidencija 0 5


2 1-4, 6-9



0 50

Zadaće 0,5 2-5 Rješavanje zadaća

Ocjena zadaća 0 20

Vježbe na računalu

1 6-9 Korištenje odabranih statističkih paketa

Ocjena uspješnosti korištenja odabranih statističkih paketa

0 25

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić: ponedjeljak, 17-19.


Nakon uspješnog svladavanja gradiva polaznik će biti sposoban primijeniti odgovarajuće statističke metode sa svrhom donošenja sudova o promatranim pojavama, ispitivanja različitih pretpostavki i procjene karakterističnih veličina. Također će biti kompetentan analizirati podatke pomoću odabranih statističkih paketa.

Sadržaj Pojam i svrha statistike. Statistički skup, osnovni skup i uzorak. Vrste varijabli i njihova svojstva. Izvori podataka. Formiranje statističkog niza. Tablično i grafičko prikazivanje podataka. Relativni brojevi. Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Mjere asimetrije. Mjera zaobljenosti. Standardizirano obilježje. Metoda uzoraka. Distribucije procjenitelja parametara. Procjene parametara (procjena aritmetičke sredine osnovnog skupa, procjena proporcije osnovnog skupa). Testiranje hipoteza. Statističke pogreške i snaga statističkog testa. Parametarski testovi (testiranje hipoteze o aritmetičkoj sredini osnovnog skupa, testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju osnovnih skupova, testiranje hipoteze o jednakosti aritmetičkih sredina više osnovnih skupova (ANOVA), testiranje hipoteze o proporciji osnovnog skupa, testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih skupova). Odabrani neparametarski testovi. U praktičnom dijelu kolegija (vježbe) predviđeno je korištenje odgovarajućih programskih paketa (SPSS, Statistica), pri čemu će biti obrađene sljedeće cjeline: definiranje varijabli, priprema i unos podataka, postupci s podacima koji nedostaju, grafički prikaz podataka, analiza podataka.


1. Montgomery, D.C., Runger, G.C.: Applied Statistics and Probability for Engineers, Third Edition, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2003.

2. Ross, S.M.: Introductory Statistics, Third Edition, Academic Press, Amsterdam, 2010.

3. Šošić, I.: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.


Dopunska literatura

1. Bernstein, S., Bernstein, R.: Schaum’s Outline of Elements of Statistics I: Descriptive Statistics and Probability, McGraw-Hill, New York, 1999.

2. Bernstein, S., Bernstein, R.: Schaum’s Outline of Elements of Statistics II: Inferential Statistics, McGraw-Hill, New York, 1999.

3. Gaur, A.S., Gaur, S.S.: Statistical Methods for Practice and Research: A Guide to Data Analysis Using SPSS, Second Edition, Response, Los Angeles, 2009.

4. Gogala, Z., Osnove statistike, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2001.

5. Marques de Sá, J.P.: Applied Statistics Using SPSS, STATISTICA, MATLAB and R, Second Edition, Springer, Berlin, 2007.

6. Šošić, I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, XII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002.


Predavanja (30), laboratorijske vježbe (30).

Način provjere znanja i

Dva kolokvija tijekom semestra ili pismeni/usmeni ispit. Studenti koji redovito pohađaju nastavu te ostvare više od 50% bodova iz svakog od kolokvija, vježbi na

polaganja ispita računalu i zadaća oslobođeni su polaganja pismenog/usmenog dijela ispita. Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski/engleski.


Studentska anketa.

Naziv predmeta PROJEKTNI MENADŽMENT Kod I126 Vrsta Obvezni predmet Razina Osnovna Godina 2. Semestar 3. ECTS 5 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Gordana Dukić Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je ukazati na prednosti projektnog pristupa problemima te osposobiti studente za primjenu najvažnijih principa i alata projektnog menadžmenta. U okviru kolegija studenti će upoznati teorijske osnove projektnog menadžmenta, s posebnim naglaskom na dizajniranje, implementaciju i evaluaciju ICT projekata. Studenti će se također upoznati s najvažnijim metodama mrežnog planiranja i aplikacijom Microsoft Project, kao programskom podrškom upravljanju projektima.

Preduvjeti za upis

Nema

Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Prepoznati prednosti projektnog pristupa problemima.

2. Koristiti projektni pristup pri rješavanju poslovnih problema u promjenjivom okruženju.

3. Primjenjivati najvažnije principe i alate projektnog menadžmenta te definirati teorijske osnove projektnog menadžmenta.

4. Dizajnirati, implementirati i evaluirati ICT projekte.

5. Primijeniti metode mrežnog programiranja (CPM I PERT).

6. Koristiti programsku podršku upravljanju projektima Microsoft Project.

7. Uspješno voditi projektnu dokumentaciju i koristiti je za unaprjeđivanje budućih projekata.

8. Samostalno osmisliti, pokrenuti i realizirati projekt.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max

Pohađanje nastave

1,5 1-8


Evidencija 0 0


2 1-8



0 65

Prezentacije samostalnih zadataka/projekta

1,5 1-8

Priprema samostalnih zadataka/projekta

Ocjena uspješnosti prezentacije samostalnih zadataka/projekta

0 35

Ukupno 5 0 100

Konzultacije Prema prethodnom dogovoru sa studentima. Kompetencije koje se stječu

Nakon uspješnog svladavanja gradiva polaznik će biti sposoban koristiti projektni pristup u rješavanju poslovnih problema što uključuje prepoznavanje problema, dizajniranje, implementiranje i evaluiranje projekata, korištenje metoda i aplikacija mrežnog programiranja. Pri tome je poseban naglasak na ICT projektima.

Sadržaj Uvodna razmatranja. Pojam projekta i projektnog menadžmenta. Životni ciklus projekta. Dinamičnost projektne okoline. Strategija i projektni menadžment. Projektni menadžment i upravljanje promjenama. Projektni menadžer, projektni tim i interesno-utjecajne skupine. Projekt i organizacijska struktura. Početna faza projekta. Iniciranje, selekcija i planiranje projekta. Gantogrami i metode mrežnog planiranja (CPM i PERT). Faza implementacije projekta. Projektna nabava i ugovaranje. Upravljanje projektom i kontrola u fazi implementacije. Završna faza projekta. Microsoft Project kao programska podrška upravljanju projektima.


1. Hauc, A.: Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb, 2007.

2. Lock, D.: Project Management, Ninth Edition, Gower, Aldershot, 2007.

3. Omazić, M.A., Baljkas, S.: Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.


Dopunska literatura

1. Brandon, D.: Project Management for Modern Information Systems, IRM Press, Hershey, 2006.

2. Chatfield, C., Johnson, T.: Microsoft Project 2010 Step by Step, Microsoft Press, Redmond, 2010.

3. Heerkens, G.R.: Project Management, McGraw-Hill, New York, 2002.

4. Lewis, J.P.: Fundamentals of Project Management, Third Edition, AMACOM, New York, 2007.

5. Marmel, E.: Microsoft Project 2007 Bible, Wiley Publishing, Inc., Indianapolis, 2007.

6. Zekić, Z.: Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.


Predavanje (30), Seminari (15), Vježbe (15).


Izrada samostalnih zadataka/projekt. Dva kolokvija ili pismeni ispit/usmeni ispit. Studenti koji ostvare barem 55% bodova iz svakog kolokvija i prezentacije samostalnih zadataka/projekta oslobođeni su polaganja pismenog/usmenog dijela ispita.


Hrvatski /engleski.


Studentska anketa.

Naziv predmeta PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA I Kod Z109 Vrsta Obavezni Razina Sveučilišni diplomski nastavnički studij Godina prva Semestar I. ECTS 3 Način izvođenja nastave/satnica (P+V+S)

1+1+1

Nastavnik Doc.dr.sc. D. Šincek Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s praktičnim aspektima psihologije odgoja i obrazovanja

Preduvjeti za upis

Završen preddiplomski studij

Ishodi učenja Nakon završenog kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja očekuje se da će studenti raspolagati sljedećim znanjima i vještinama:

1. Definirati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja

2. Opisati biološke osnove ponašanja

3. Razlikovati i usporediti faze razvoja pojedinca

4. Objasniti odnos procesa poučavanja, procesa pamćenja i ishoda učenja

5. Objasniti odnos između razvoja pojedinca (kognitivni), osobina ličnosti i procesa obrazovanja

6. Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s teškoćama u učenju

7. Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s posebnim potrebama

8. Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s poremećajima u ponašanju


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija - -

Aktivnost na nastavi

0,5 1-8 Domaće zadaće i zadaci

Evidencija 0 5

Provjera znanja (pismeni ispit)

0,75 1-8 Priprema za pismeni ispit

Pismeni ispit

36

60

Provjera znanja (praktični zadatak)

0,5 1-8 Priprema za praktični zadatak

Pismeni praktični zadatak

12 20

Završni ispit

0,5 1-8 Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit 12 20

Ukupno 3 1-8 60 100

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku jednog pismenog i jednog praktičnog zadatka) te završni ispit. Aktivnost na nastavi nije dio ukupne ocjene već dodatak na ukupni broj bodova ostvaren na preostalim elementima praćenja i ispitivanja. Aktivnost studenata bilježi se svaki nastavni sat. Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente :

• Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: pismeni ispit + praktični zadatak + završni ispit = ukupni broj bodova + aktivnost na nastavi

• Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 60%.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Konzultacije U vrijeme konzultacija i prema individualnom dogovoru; pismenim i usmenim putem


Poznavanje primarnih znanja iz područja psihologije odgoja i obrazovanja; poznavanje bioloških osnova ponašanje; razumijevanje faza razvoja pojedinca te veze između intelektualnog razvoja, ličnosti i procesa obrazovanja; poznavanje temeljnih procesa vezanih uz pamćenje, važnijih modela učenja te njihovu primjenu u obrazovnim sustavima; poznavanje specifičnosti rada s učenicima s teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju i učenicima s posebnim potrebama;

Sadržaj 1. Uvod u znanstvenu psihologiju 2. Definiranje područja psihologije obrazovanja 3. Biološke osnove ponašanja 4. Razvoj pojedinca 5. Kognitivne sposobnosti i kreativnost 6. Ličnost i individualne razlike 7. Pamćenje 8. Učenje 9. Učenici s teškoćama u učenju i posebnim obrazovnim potrebama


Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D., (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP- VERN. Zarevski, P. (2007). Psihologija učenja i pamćenja (5. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Atkinson i Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap Beck, M. (2004). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Čorkalo Biruški, D. (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska knjiga. Čudina-Obradović, , M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Gardner, H. Kornhaber, M.L. i Wake, W. K. (1999). Inteligencija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija (2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja (4. Izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. Hock, R.R. (2004). Četrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Rathus S.A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ribić, K. (1991). Psihofizičke razvojne poteškoće. Zadar: ITP Forum. Slavin, R.E. (2012). Educational psychology: Theory and practice (10th ed.). New York: Pearson. Vasta, R, Haith, M. M. i Miller, S. A. (2004). Dječja psihologija (3. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. Članci iz tekuće periodike


Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i diskusijske grupe.


Redovita provjera znanja tijekom nastave (zadaci, domaći radovi). Ispit se sastoji iz pismenog ispita i problemskog zadatka tijekom godine i završnog usmenog ispita.


Hrvatski


Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, te anonimna studentska anketa.

Naziv predmeta PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA II Kod Z110 Vrsta Obavezni Razina Sveučilišni diplomski nastavnički studij Godina prva Semestar II. ECTS 3 Način izvođenja nastave/satnica (P+V+S)

1+1+1

Nastavnik Doc.dr.sc. D. Šincek Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s praktičnim aspektima psihologije odgoja i obrazovanja

Preduvjeti za upis

Završen preddiplomski studij; odslušan kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja I (ili njegov ekvivalent)


1. Definirati osnovne pojmove iz različitih teorija motivacije i emocija

2. Opisati i usporediti alternativne pristupe obrazovanju

3. Analizirati i odabrati postupke za motivaciju učenika u nastavi

4. Opisati i kritički analizirati različite činitelje školskog (ne)uspjeha

5. Opisati i usporediti različite grupne procese i grupnu dinamiku

6. Opisati i kritički analizirati razredne procese i odabrati prikladne načine upravljanja razredom i disciplinom

7. Odabrati i planirati različite metode mjerenja i evaluacije znanja u pojedinim akademskim domenama


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija - -



Evidencija 0 5



Pismeni ispit

36

60


0,5 1-7 Priprema za praktični zadatak


12 20

Završni ispit


Usmeni ispit 12 20

Ukupno 3 1-7 60 100 Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada

prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku jednog pismenog i jednog praktičnog zadatka) te završni ispit. Aktivnost na nastavi nije dio ukupne ocjene već dodatak na ukupni broj bodova ostvaren na preostalim elementima praćenja i ispitivanja. Aktivnost studenata bilježi se svaki nastavni sat. Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente :

• Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: pismeni ispit + praktični zadatak + završni ispit = ukupni broj bodova + aktivnost na nastavi

• Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 60%.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).



Poznavanje različitih činitelja motiviranog ponašanja i razumijevanje prirode motivacije kroz perspektivu različitih motivacijskih teorija; razlikovanje različitih činitelja školskog (ne)uspjeha; poznavanje, priprema i realizacija strategija za poboljšanje motivacije u razredu; identificiranje, priprema i realizacija odgovarajućih metoda poučavanja, mjerenja i evaluacije znanja; poznavanje i kritičko razumijevanje različitih utjecaja na razredne procese, uključujući identifikaciju činitelja produktivne nastave kao što su strategije i stilovi rukovođenja razredom, obilježja grupe i grupni procesi, te primjenu istih u upravljanju razredom

Sadržaj 1. Motivacija 2. Razumijevanje emocija – uloga emocija u procesu učenja 3. Poučavanje 4. Planiranje obrazovnog procesa 5. Mjerenje i ocjenjivanje znanja 6. Evaluacija rada učitelja 7. Grupni procesi i grupna dinamika 8. Upravljanje razredom i disciplina 9. Neprilagođeno ponašanje 10. Alternativni pristupi obrazovanju


Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D., (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP- VERN.

Dopunska literatura

Barth, B. M. (2004). Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International. Beck, M. (2000). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Čudina-Obradović, , M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Gossen, D. C. (2011). Restitucija - preobrazba školske discipline (2. izdanje). Zagreb: Alineja. Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija (2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja (4. Izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex Woolfolk, A. (2012). Educational psychology (12th ed.). New York: Allyn and Bacon (poglavlje 10, 11, 12). Vlahović-Štetić, V.(ur.), Vizek Vidović, V., Arambašić, L., Vojnović, N. (2005). Daroviti učenici: Teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. Članci iz tekuće periodike.


Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i diskusijske grupe.




Hrvatski



Naziv predmeta PEDAGOGIJA I Kod Z111 Vrsta Obvezni Razina Sveučilišni diplomski nastavnički studij Godina prva Semestar I. ECTS 3 Način izvođenja nastave/satnica (P+V+S)

1+1+1

Nastavnik Prof.dr.sc. Z. Miliša Cilj ili svrha kolegija

Studenti će dobiti cjelovit uvid u pedagogijsku znanost, kritičko propitivanje problema suvremene pedagoške teorije i prakse

Preduvjeti za upis Završen preddiplomski studij; odslušan kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja I (ili njegov ekvivalent)


1. Sažeti i definirati pedagogijsku znanost, njezino utemeljenje i terminologiju i alternativne pedagoške koncepcije.

2. Obrazložiti i analizirati strukturu i proširenu djelatnost škole i nastave.

3. Opisati kritički analizirati suvremenu pedagošku teoriju i povezati sa školskom praksom

4. Samostalno pripremiti i ostvariti pedagošku radionicu

5. Definirati i analizirati odgojne probleme u nastavnoj praksi

6. Samostalno izraditi seminar s manjim istraživanjem učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja i obrazovanja.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija - -



Evidencija 0 5



Pismeni ispit

36

60


0,5 1-6 Priprema za praktični zadatak Seminar Radionica


12 20

Završni ispit


Usmeni ispit 12 20

Ukupno 3 1-6 60 100



Poznavanje i demonstriranje opće razine znanja i razumijevanja te sposobnost analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja u području pedagoške teorije i prakse. Sposobnost timskog rada i učenja rješavanjem problema u okviru širega višekulturalnog konteksta u kulturi nastavi i škole. Sposobnost konstruktivnog rješavanja problema u razrednom i školskom okruženju i odlučivanja u okviru svoje profesionalne i etičke uloge. Razlikovanje modela alternativnih škola. Razumijevanje osobnih vrijednosti, predrasuda i utjecaje na odgoj, kulturu škole i razredne procese, uključujući identifikaciju činitelja suvremene nastave kao što su strategije, stilovi učenja, disciplina i stilovi vođenja razred. Primjena različitih oblike dijaloga, usmenoga izlaganja te produktivnih pitanja u nastavi s ciljem i uspješnoga učenja i poučavanja i aktivnosti učenika te procijena učinaka svog komuniciranja u različitim profesionalnim situacijama. Raščlamba i analiza indikatora vlastite nastave, jačanje veze ishoda učenja i vrednovanja postignuća učenika te primjena refleksije i akcije za unaprijeđivanje vlastite nastave/upravljanja kvalitetom u svakodnevnom radu.

Sadržaj Predmet pedagogijske znanosti. Sustav pedagogijskih disciplina. Povijesni razvoj pedagogije. Teorije odgoja i odgojne prakse u svijetu i u Hrvatskoj. Socijalizacija. Akulturacija. Odgoj i obrazovanje. Odgojno-obrazovni sustav. Filozofska i antropološka polazišta odgoja, teorije, proces i čimbenici odgoja. Učenik – aktivni sudionik odgoja. Osobnost učitelja i učiteljski poziv. Metode i sredstva odgoja. Moć i nemoć odgojnih metoda i sredstava. Teorije škole. Učenje i poučavanje. Metode i stilovi učenja i poučavanja. Obiteljski odgoj. Odgoj u domovima. Odgoj u slobodnom vremenu. Odgoj i suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija. Odgojno-socijalni rad. Preventivni rad u odgoju i obrazovanju. Metodologija pedagogije. Vrste pedagogijskih istraživanja. Kvantitativna i kvalitativna paradigma pedagogijskih istraživanja.


Gudjons H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja. Zagreb: Educa Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb:HKZ "MI" HPKZ. Vukasović, A. (2001), Pedagogija. Zagreb: HKZ "MI".

Dopunska literatura

Armstrong, T.(2008), Najbolje škole. Zagreb:Educa König, E. i Zedler, P. (2001). Znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. Mlinarević, V. (2002). Učitelj i odrednice uspješnog poučavanja. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja Život i škola, br.7/2002., Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet i Visoka učiteljska škola, str. 140-147. Mlinarević, V., Brust Nemet, M. (2012), Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku.


Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i radionice.




Hrvatski



Naziv predmeta PEDAGOGIJA II Kod Z117 Vrsta Obvezni Razina Sveučilišni diplomski nastavnički studij Godina prva Semestar II. ECTS 3 Način izvođenja nastave/satnica (P+V+S)

1+1+1

Nastavnik Prof.dr.sc. Z. Miliša Cilj ili svrha kolegija

Senzibilizirati studente za osobe/učenike kojima je, iz bilo kojeg razloga, potrebna dodatna podrška u socijalnoj integraciji. Predmet objašnjava uzroke i pojavne oblike teškoća socijalne integracije te osposobljava studente za prilagođavanje njihova pristupa svakom učeniku u razredu ovisno o njegovim potrebama i mogućnostima, a usmjeren je na razvoj ideje o potrebi inkluzivnog odgoja i obrazovanja kod studenata i kritičkog mišljenja studenata kroz primjere iz prakse, debate i hipotetske problemske situacije. Studenti će dobiti cjelovit uvid u pedagogijsku znanost, kritičko propitivanje problema suvremene pedagoške teorije i prakse

Preduvjeti za upis Završen preddiplomski studij Ishodi učenja Nakon završenog kolegija Pedagogija II. očekuje se da će studenti raspolagati

sljedećim znanjima i vještinama:

1. Nabrojati, objasniti i primijeniti u svome radu odredbe zakona, pravilnika i drugih dokumenata koji uređuju sustav odgoja i obrazovanja, učiteljsku profesiju i reguliraju integrirani odgoj i obrazovanje.

2. Objasniti razlike među ključnim pristupima učenicima s poremećajima u ponašanju, darovitim, učenicima s razvojnim teškoćama i teškoćama u učenju kao i potrebe učenika iz različitih sociokulturnih skupina te razviti i primijeniti tehnike i instrumente koji će omogućiti učeniku da samostalno provjerava svoje napredovanje i prilagođava strategije učenja.

3. Pokazati osjetljivost za posebne potrebe učenika, socijalna i kulturalna obilježja osoba s kojima dolazi u doticaj te znati učinkovito odgojno i obrazovno djelovati kako bi se uspostavilo razumijevanje i uspjeh učenika.

4. Prepoznati i objasniti važnost uloge obitelji u učenju i cjelokupnom razvoju djeteta i usvojiti oblike suradnje s roditeljima.

5. Uočiti i analizirati nepovoljne okolnosti i prepreke za učenje te inicirati aktivnosti usmjerene na unapređivanje poticajnog i sigurnog školskog ozračja te unaprjeđivanja kvalitete nastave.

6. Objasniti i analizirati vođenje škole i razreda, prepoznati i primijeniti etičke i profesionalne vrijednosti u učećoj zajednici kroz poticanje cjeloživotnog učenja.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija - -



Evidencija 0 5



Pismeni ispit

36

60


0,5 1-6 Priprema za praktični zadatak Seminar Radionica Terenska nastava


12 20

Završni ispit


Usmeni ispit 12 20

Ukupno 3 1-6 60 100



Korištenje suvremenih pedagoških spoznaja za oblikovanje ozračja demokratske škole te usmjeravanje na aktivan položaj učenika u nastavi. Prepoznavanje posebnih potreba i specifičnost odgojnog i obrazovnog rada darovitih učenika, učenika s razvojnim teškoćama i teškoćama u učenju kao i potrebe učenika iz različitih sociokulturnih skupina. Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i zajednicom u profesionalnom radu i sudjelovanje u planiranju, provedbi i evaluaciji programa za učenike s posebnim potrebama. Uvođenje u nastavu suvremene društveno prioritetne teme kao što su održivi razvoj, poduzetništvo, cjeloživotno učenje, društvena pravednost. Korištenje rezultata praćenja učenikovih postignuća u svrhu izrade plana podrške u učenju te prilagodbi načina poučavanja učenikovim potrebama. Primjena strategija za poticanje roditelja na uključivanje u život škole. Vještine izgradnje učeće organizacije na humanističkim principima i iskazivanje sposobnosti inventivnosti, fleksibilnosti, timskog rada, kreativnosti i kritičnosti. Razumijevanje i analizira menadžmenta odgojno-obrazovne ustanove i rad na dokumentaciji. Zastupanje profesionalne vrijednosti, standarda i ugled učiteljske profesije u dodiru s drugim članovima stručne i šire zajednice te uključivati u dostupne programe i aktivnosti cjeloživotnog učenja.

Sadržaj Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s posebnim potrebama. Definicije i terminologija posebnih potreba. Klasifikacija i etiologija posebnih potreba. Povijesni položaj i stavovi prema osobama s posebnim potrebama. Zakonske odrednice i značaj ranog otkrivanja i ranog stručnog tretmana djece s teškoćama u razvoju. Timski rad u procesu dijagnosticiranja, odgoja, obrazovanja i rehabilitacije. Sustav odgoja i obrazovanja i rehabilitacije. Stereotipni stavovi. Filozofija inkluzije. Integrirani odgoj i obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju. Marginalizirane skupine, suvremene tendencije i građanski odgoj. Socijalna i pravna skrb o djeci s teškoćama u

razvoju. Praktični problemi uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovnu školu. Darovitost, osobnost, kreativnost. Darovito dijete u obitelji i školi. Obogaćeni programi praćenja i vođenja darovite djece i mladeži. Elementi cjelovitog sustava potpore darovitima. Pojam marginalnih grupa, procesi i dimenzije marginalnosti. Kompetencije suvremenog učitelja. Menadžment škole i vođenje razreda. Pravila i disciplina. Suradnja u školi, s roditeljima i zajednicom. Cjeloživotno učenje i profesionalni razvoj.


Bouillet, D. i Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: Školska knjiga. Jensen, E. (2004). Različiti mozgovi, različiti učenici - Kako doprijeti do onih do kojih se teško dopire. Zagreb: Educa. Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura

Senge, P. M. (2001). Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije. Zagreb: Mozaik knjiga. Peko, A., Mlinarević, V., Buljubašić-Kuzmanović (2008): Potreba unaprjeđivanja sveučilišne nastave. Odgojne znanosti. 10, 1. , str. 195-208, Šprljan, K. A. i Rosandić, A. (2008). Krug znanja. Priručnik za učitelje, nastavnike i profesore. UNESCO (2009). Policy guidelines on inclusion in education. Paris: UNESCO.


Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare, radionice i terenske nastave.




Hrvatski



Naziv predmeta DIDAKTIKA I Kod Z112 Vrsta Obavezni Razina Sveučilišni diplomski nastavnički studij Godina prva Semestar 2. ECTS 3 Način izvođenja nastave/satnica P+V+S

1P+1V+1S

Nastavnik Doc.dr.sc. Renata Jukić Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s osnovnim teorijskim I praktičnim aspektima obrazovanja i nastave

Preduvjeti za upis

Završen preddiplomski studij

Ishodi učenja Nakon završetka nastave iz kolegija Didaktika I očekuje se da će studenti moći: - pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove didaktike, različite

didaktičke teorije, pravce i modele;

- izraditi i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi;

- osmisliti nastavni sat primjenom suvremenih nastavnih strategija;

- izraditi materijal za samostalno učenje;

- koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije;

- osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika;

- provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija - -

Seminarski rad

0,25 1-7 Prezentacija izabrane teme

Evidencija 0 10

Aktivnosti na nastavi i zadaće

0,25 1-7 Aktivno učenje na primjerima

Portfolio

7

10

Kontinuirano praćenje znanja


Pismeni ispit

26 50

Završni ispit 0,75 1-7 Priprema za usmeni ispit

Usmeni ispit 20 30

Ukupno 3 1-7 60 100



Identificirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove. Objasniti i usporediti različite didaktičke teorije i pravce te metodološka pitanja didaktike. Opisati etape, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja te vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa. Razlikovati socijalne oblike rada, nastavne strategije, metode i postupke u nastavi i primijeniti ih u razradi nastavnoga sata. Definirati i opisati čimbenike koji utječu na nastavnu klimu, školsku kulturu i ekologiju. Provesti i interpretirati jednostavnije istraživanje iz područja didaktike.

Sadržaj Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave. Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja. Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava. Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja. Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačkoprikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje. Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.


• Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

• Pranjić, M. (2005.), Didaktika. Zagreb: Golden marketing.

• Meyer, H. (2005.), Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita.

• Peko, A. (1999.), Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223.

• Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura

• Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.

• Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.

• Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.

• Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.


Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i vježbe

Način provjere Seminarski rad, aktivnosti na satu, kontinuirana provjera znanja (kolokvij) i

znanja i polaganja ispita

završni ispit.


Hrvatski


Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, završna evaluacija studenata i nastavnika na kraju nastave te anonimna studentska anketa na razini Fakulteta.

Naziv predmeta DIDAKTIKA II Kod Z118 Vrsta Obavezni Razina Sveučilišni diplomski nastavnički studij Godina druga Semestar III. ECTS 3 Način izvođenja nastave/satnica P+V+S

1P+1V+1S

Nastavnik Doc.dr.sc. Renata Jukić Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s teorijskim i praktičnim aspektima didaktike kao teorije kurikuluma.

Preduvjeti za upis

Završena prva godina diplomskog studija

Ishodi učenja Nakon završetka nastave iz kolegija Didaktika II student će moći: - definirati, pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove kurikuluma,

različita kurikulumska polazišta, teorije i metodološke pristupe izradi kurikuluma;

- analizirati i kritički promišljati kurikulumska pitanja i modele evaluacije.; - implementirati kurikulum u odgojno-obrazovnoj ustanovi; - analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikulumski pristup; - na temelju stečenog uvida u teorijsko-metodološke pristupe provesti i

interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja istraživanja kurikuluma.


Nastavna aktivnost

EC

TS

Isho

d uč

enja

Aktivnost studenata


Bodovi

min max



Evidencija - -

Seminarski rad

0,25 1-7 Prezentacija izabrane teme

Evidencija 0 10

Aktivnosti na nastavi i zadaće

0,25 1-7 Aktivno učenje na primjerima

Portfolio

7

10

Kontinuirano praćenje znanja


Pismeni ispit

26 50

Završni ispit 0,75 1-7 Priprema za usmeni ispit

Usmeni ispit 20 30

Ukupno 3 1-7 60 100

Konzultacije U vrijeme konzultacija i prema individualnom dogovoru; pismenim i usmenim putem.


Razumjeti osnovne teorijske pristupe kurikulumu u kontekstu obrazovnih i kurikulumskih promjena u Europi, svijetu te Republici Hrvatskoj (NOK, HKO).

- Prepoznati i opisati standardne metodologije planiranja kurikuluma, uvjeta implementacije i načina vrednovanja. Razumjeti kroskurikularne i međupredmetne teme te sukonstruktivan pristup kurikulumu (učenici, nastavnici, roditelji, zajednica, gospodarstvenici…). Analizirati i kritički promišljati o kurikulumu te ga implementirati u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Unaprjeđivati i razvijati kurikulum zasnovan na potrebama, aktivnom učenju i ishodima učenja:

kurikulum usmjeren na učenika i njegov cjelovit razvoj. Sadržaj Pojmovno određenje kurikuluma. Vodeći teorijsko-metodološki pristupi razvoju

kurikuluma (konceptualna određenja, kurikulumske koncepcije, načini legitimiranja i tipovi kurikuluma). Socijalno-političko, ekonomsko, kulturno i pravno utemeljenje i legitimiranje kurikuluma. Permanentno inoviranje odnosno razvijanje kurikuluma kao odgovor na nove tendencije u svijetu rada i kulturi (komparativna analiza na globalnoj odnosno nacionalnoj razini). Metodologija planiranja i oblikovanja kurikuluma (teorija ciljeva, modeli formuliranja, modeli legitimiranja ciljeva učenja, kriteriji izbora sadržaja i metodologija didaktičkog oblikovanja sadržaja, planiranje provedbe, kriteriji i načini evaluacije odgojno-obrazovnih učinaka).


• Marsch, J.C. (1994.), Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa • Previšić, V. (ur.) (2007.), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj,

struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju; Školska knjiga. • Peko A., Varga R., Mlinarević, V., Munjiza E., Lukaš M.(2014.)

Kulturom nastave (p)o učeniku,Osijek:Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku.

• Didaktičke teorije (1992.) (ured. Gudjons et.al.), Zagreb: Educa Dopunska literatura

• Moon, B.(2001.), A Guide to the national Curriculum. Oxford, New York:Oxford University Press.

• Ornstein, A.C.& Hunkins, F.P. (1998.):Curriculum:Fundations, Principies, and Issues. Boston:Allan&Bacon piblishers

• Hameyer, E. /Hrsg./ (1983.) : Hdb. der Curriculumforschung, darin: Strukturtheoretische KonzepteSchröder, H. (2002.) : Lernen, Lehren, Unterricht: lernpsychologische und didaktische Grundlagen. München: Oldenbourg


Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i vježbe.


Seminarski rad, aktivnosti na satu, kontinuirana provjera znanja (kolokvij) i završni ispit.


Hrvatski


Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, završna evaluacija studenata i nastavnika na kraju kolegija te anonimna studentska anketa na razini Fakulteta.

Naziv predmeta Diplomski rad Kod I123 Vrsta 0 + 120 + 0 Razina Osnovni Godina 2nd Semestar 4th ECTS 17 ECTS

seminar 5 ECTS samostalni rad studenta s konzultacijama 12

Nastavnik Mentor diplomskog rada Cilj ili svrha kolegija Provjera stečene razine postignuća činjeničnog znanja i vještina potrebnih

za samostalno istraživanje i stručni rad Preduvjeti za upis Stečene kompetencije potrebne za istraživanje temom disertacije koju

definira mentor. Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. Rješavati praktične zadatke 2. Pripremati i provoditi istraživanja 3. Prikupljati i analizirati podatke 4. Pisati stručno (znanstveno) izvješće 5. Prezentirati teorijske i praktične rezultata istraživanja

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja Nastavna

aktivnost

EC

TS

isho

di

učen

ja Aktivnost

studenata Metode

procjenjivanja

Bodovi

min max


5 1-5 Preparation for written examination

Written preliminary exam

0 30

Završni rad 12 1-12 Izlaganje i obrana diplomskog rada

Usmeno i pismeno izlaganje

0 70

Ukupno 17 17 0 100

Konzultacije Kompetencije koje se stječu

Samostalno rješavanje postavljenog problema. Komunikacijske vještine (pisanje, verbalna i neverbalna komunikacija).

Sadržaj Definiran temom diplomskog rada, izbor, pretraživanje i proučavanje literature. Priprema i provođenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvješća.

Preporučena literatura Definiran temom diplomskog rada.

Dopunska literatura Definiran temom diplomskog rada. Oblici provođenja nastave

Praćenje i vođenje aktivnosti studenta u izradi seminara putem konzultacija


Izlaganje i obrana diplomskog rada pred komisijom


Hrvatski


Studentske ankete prije, za vrijeme i nakon završetka obrane diplomskog rada.

3.3. Uvjeti i način studiranja

Način studiranja i obaveze studenata određeni su Pravilnikom o studiju i studiranju na

Sveučilištu u Osijeku (http://www.unios.hr/uploads/50pravilnik-o-studiranju_2013-09-

27.pdf). Predloženi diplomski studij strukturiran je semestralno i traje četiri semestra, a svi

kolegiji su jednosemestralni. Uvjeti upisa u višu godinu studija usklađeni su sa spomenutim

Pravilnikom. Uvjeti koji se odnose na upis pojedinog predmeta (ako postoje) navedeni su u

opisu programa dotičnog predmeta.

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studijskih

programa

Uz obvezne i izborne predmete predloženog sveučilišnog diplomskog studija Fizika i

informatika (Tablica 3.1.), studenti mogu upisati i sveučilišni izborni kolegij (lista

sveučilišnih izbornih kolegija se objavljuje početkom akademske godine) uz pristanak

nositelja kolegija i odobrenje zamjenika pročelnika za nastavu i studente odnosno

potvrđivanje Vijeća Odjela za fiziku.

3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

S obzirom da je predloženi diplomski sveučilišni studij orijentiran na izobrazbu nastavnika

fizike i informatike u osnovnim i srednjim školama ne očekujemo veliki broj stranih studenata

zainteresiranih za pohađanje nastave. Za manji broj zainteresiranih, predviđamo nastavu kroz

konzultacije za sve kolegije, a u slučaju većeg zanimanja organizirat će se nastava na

engleskom jeziku za sve kolegije.

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih

sveučilišnih studija ili na drugim visokim učilištima, utvrđuju se prema načelu programske

povezanosti ili pak odlukom Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

3.7. Način završetka studija

Studenti su dužni odslušati sve predmete (obvezne i odabrane izborne), izvršiti sve

predviđene obveze (napisati i održati seminare, redovno pohađati praktikume, izlaziti na

kolokvije, pisati domaće zadaće, ...) te položiti sve ispite i pritom skupiti minimalno 106

ECTS boda. Završnih 14 ECTS bodova (do konačnog zbroja od 120 ECTS bodova) studentu

donosi uspješno položen diplomski ispit (prema postupku propisanom u Pravilniku o

diplomskim ispitima na diplomskom studiju Odjela za fiziku).

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja

na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom

programu moraju predati zamolbu koja će se pojedinačno rješavati na Povjerenstvu za nastavu

i studente odnosno potvrditi na Vijeću Odjela za fiziku, a u skladu s pozitivnim zakonskim

propisima i pravilnicima (Pravilnikom o studiju i studiranju na Sveučilištu u Osijeku,

Pravilnikom Odjela za fiziku, Statutom Sveučilišta)

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Nastava se izvodi u sjedištu visokog učilišta (Odjel za fiziku Sveučilišta u Osijeku, Trg

Ljudevita Gaja 6)

4.2. Prostor i oprema za izvođenje studija

Na Odjelu postoji 6 predavaonica, 3 kombinirane predavaonice/praktikuma i 2 računalne

učionice ukupne površine 577,46 m2. U svim predavaonicama i praktikumima nalazi se

računalo s internetskom vezom, projektor i platno s ciljem unaprjeđenja nastave.

Predavaonica/praktikum za metodiku (broj 68) opremljena je i „interaktivnom pločom“ radi

upoznavanja studenata s najsuvremenijom tehnologijom u izvođenju nastave.

Predavaonica/praktikum za elektroniku (broj 67) ima adekvatno opremljene radne stolove sa

sigurno izvođenje nastave. Nastava se u praktikumima izvodi pojedinačno ili u grupama po

dvoje te svaki student ima dovoljno prostora za izvođenje svih potrebnih vježbi. Svake godine

Odjel za fiziku ulaže značajna vlastita sredstva u nabavu laboratorijske opreme za

znanstveno-istraživački i nastavni rad.

U dvije računalne učionice (br. 46 i 51) i jednoj predavaonici/praktikumu s računalima (br.

57) ima ukupno 59 računala. Studentima su dostupne dvije učionice (46 i 57) u kojima se

nalazi ukupno 33 računala i koje su im stalno dostupne, osim u vrijeme nastave. Računala su

funkcionalna i pripremljena za rad s licenciranim aplikacijama. Maksimalna brzina kablovske

internetske veze je do 1Gbit/s, a dostupna je i bežična mreža (zaštićena zaporkom) s 5

pristupnih točaka (raspodijeljenih da pokrivaju cijelo područje Odjela).

Broj nastavničkih kabineta (11) i prosječna površina (20 m2), pokazuje visok stupanj

radnog komfora za nastavnike (prosječno 14 m2 radnog prostora po nastavniku). Svaki

kabinet je klimatiziran, a grijanje je izvedeno uz pomoć centralnog sustava i radijatora.

4.3. Imena nositelja i izvoditelja koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri

pokretanju studija

NASTAVNICI I SURADNICI u 2014./2015. akademskoj godini

I. godina, I. semestar (zimski)

Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici

Psihologija odgoja i obrazovanja I

15 15 15 3 doc. dr. sc. D. Šincek M. Kristek, prof.

Pedagogija I 15 15 15 3 prof. dr. sc. Z. Miliša S. Simel, asistentica Kvantna mehanika mnoštva čestica

30 15 15 5 doc.dr.sc. I. Lukačević

Praktikum iz eksperime-ntalne nastave fizike 1

60 5 izv.prof.dr.sc. V. Radolić

I. Miklavčić, pred.

Statistička obrada podataka pomoću računala

30 30 5 izv.prof.dr.sc. D. Dukić

Izborni kolegiji: Studenti biraju 8 ECTS bodova Uvod u spektroskopiju 30 15 15 5 doc.dr.sc. I. Lukačević Konstruiranje pomoću računala

30 3 doc.dr.sc. T. Galeta izv.prof.dr.sc.

B. Vuković Osnove fizičke elektronike 30 15 15 5 doc.dr.sc. D. Stanić izv.prof.dr.sc.

R. Ristić

II. semestar (ljetni)


Psihologija odgoja i obrazovanja II

15 15 15 3 doc. dr. sc. D. Šincek M. Kristek, prof.

Pedagogija II 15 15 15 3 prof. dr. sc. Z. Miliša S. Simel, asistentica Didaktika I 15 15 15 3 doc.dr.sc. R. Jukić Praktikum iz eksperime-ntalne nastave fizike 2

60 5 izv.prof.dr.sc. V. Radolić


Teorija informacija 30 15 4 izv.prof.dr.sc. D. Dukić Izborni kolegiji: Studenti biraju 14 ECTS bodova Modeliranje informacijskog sustava

30 30 5 prof.dr.sc. J. Mesarić, izv.prof.dr.sc. D. Dukić

dr. sc. S. Dukić, pred.

Praktikum iz osnova elektronike

45 4 izv.prof.dr.sc. R. Ristić

Viši fizikalni praktikum 60 5 izv.prof.dr.sc. B. Vuković


Odabrana poglavlja fizike 30 15 5 prof.emeritus. J. Planinić izv.prof.dr.sc. B.Vuković doc.dr.sc. Z. Glumac

II. godina, III. semestar (zimski)


Metodika nastave fizike 1 30 30 30 7 izv.prof.dr.sc.V. Radolić I. Miklavčić, pred. Metodika nastave informatike

30 30 15 5 izv.prof.dr.sc.V. Radolić mr.sc. S. Petrinšak, pred.

Didaktika II 15 15 15 3 doc.dr.sc. R. Jukić Projektni menadžment 30 15 15 5 izv.prof.dr.sc. G. Dukić Izborni kolegiji: Studenti biraju 13 ECTS bodova Menadžment znanja 30 30 5 prof.dr.sc. B. Dukić dr.sc. S. Dukić, pred. Rudarenje podataka 30 30 5 izv.prof.dr.sc. D. Dukić Osnove umjetne inteligencije 30 30 5 izv.prof.dr.sc. D. Dukić izv.prof.dr.sc.

D. Dukić Uvod u medicinsku fiziku 30 15 5 izv.prof.dr.sc. D. Faj dr.sc. M. Kasabašić

A. Ivković, prof. Povijest fizike 30 15 3 izv.prof.dr.sc. V.

Radolić

IV. semestar (ljetni)


Metodika nastave fizike 2 30 30 30 7 izv.prof.dr.sc.V. Radolić I. Miklavčić, pred. Praktikum iz metodike nastave informatike

30 60 6 izv.prof.dr.sc. V. Radolić

mr.sc. S. Petrinšak, pred.

Diplomski rad 120 14 izv.prof.dr.sc. B. Vuković izv.prof.dr.sc. V. Radolić izv.prof.dr.sc. R. Ristić izv.prof.dr.sc. D. Dukić doc.dr.sc. Z. Glumac doc.dr.sc. I. Lukačević doc.dr.sc. D. Stanić

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

1. Ime i prezime: izv.prof.dr sc. Vanja Radolić

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: www.fizika.unios.hr/~vanja 5. Životopis: Vanja Radolić, izvanredni profesor Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku, rođen je 22. prosinca 1968. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Valpovu. Diplomirao je 1994. na Pedagoškom fakultetu Osijek (prof. matematike i fizike). Magistrirao je 2000. godine (područje atomske i molekularne fizike), a doktorirao 2004. na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu iz područja primijenjene nuklearne fizike (mentor je bio J. Planinić).

U veljači 1994. godine, počeo je raditi u Srednjoj školi Valpovo kao profesor matematike i fizike, a od listopada 1994. godine radi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak. Za docenta je biran 2005. godine, a za izvanrednog profesora 2011. godine.Danas radi na Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku na mjestu zamjenika pročelnika Odjela.

Osnovno područje znanstvenog zanimanja je radioekologija – mjerenje radona i neutrona u okolišu. Objavio je 23+7 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Nucl. Instr. and Meth. B., J. Radioanal. Nucl. Chemistry, J. Environ. Radioactivity, Appl. Radiat. Isotopes, …), 10 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova, 40-tak znanstvenih radova u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) i Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ) te International Radiation Physics Society (IRPS). Član je UO HFD I UO HDZZ.

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave:

1. Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Stanić, Denis; Poje, Marina; Krpan, Ivana; Mužević, Matko; Petrinec, Branko; Vuković, Branko. Identification and mapping of radon-prone areas in croatia--preliminary results for lika-senj and the southern part of karlovac counties // Radiation Protection Dosimetry, 2014; doi: 10.1093/rpd/ncu212

2. Poje, Marina; Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Varga Pajtler, Maja; Planinić, Josip. Mapping of cosmic radiation dose in Croatia. // Journal of environmental radioactivity. 103 (2012) ; 30-33.

3. Miklavčić, Igor; Radolić, Vanja; Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Radon anomaly in soil gas as an earthquake precursor. // Applied radiation and isotopes. 66 (2008), 10; 1459-1466

4. Radolić, Vanja; Vuković, Branko; Stanić, Denis; Katić, Miroslav; Faj, Zdravko; Šuveljak, Božica; Lukačević, Igor; Faj, Dario; Lukić, Marko; Planinić, Josip. National survey of indoor radon levels in Croatia. // Journal of radioanalytical and nuclear chemistry. 269 (2006) , 1; 87-90

5. Radolić, Vanja; Vuković, Branko; Šmit, Goran; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Radon in the spas of Croatia. // Journal of environmental radioactivity. 83 (2005) , 2; 191-198.

7. Popis ostalih radova: vidi: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=233374 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko

zvanje:2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

1. Ime i prezime: prof.dr.sc. Branko Vuković 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~branko/ 5. Životopis: Branko Vuković, izvanredni profesor Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku, rođen je 10.ožujka 1960. u Tiborjancima. Osnovnu škulu je pohađao u Belišću, a srednju u Osijeku (Elektrometalski školski centar). Diplomirao je 1984. na Pedagoškom fakultetu Osijek (prof. matematike i fizike). Magistrirao je 1994., a doktorirao 2002. na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja nuklearne fizike (mentor je bio K. Ilakovac).

U veljači 1984. godine, počeo je raditi u T. Š. C. „Đuro Salaj“ u Osijeku kao profesor matematike i fizike gdje je ostao do rujna 1987. godine kada prelazi na Pedagoški fakultet u Osijeku na mjesto asistenta-poslijediplomanta. Za docenta je biran 2005. godine, a za izvanrednog profesora 2010. godine.Danas radi na Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku na mjestu pročelnika Odjela.

Osnovno područje znanstvenog zanimanja je nisko energijska nuklearna fizika (projekt: Radioaktivnost i aerosoli u okolišu: radon). Objavio je 23+4 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Nucl. Instr. and Meth. B., J. Radioanal. Nucl. Chemistry, Inverse J. Radioanal. Nucl. Chem. Letters, Applied radiation and isotopes, …), 10 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova, 20-tak znanstvenih radova u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) i Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ). 6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova):

1. Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Stanić, Denis; Poje, Marina; Krpan, Ivana; Mužević, Matko; Petrinec, Branko; Vuković, Branko. Identification and mapping radon-prone areas in Croatia - preliminary results for Lika-Senj and southern part of Karlovac county //Radiation Protection Dosimetry 162 (2014.) , 1-2; 29-33.

2. Poje, Marina; Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Varga Pajtler, Maja; Planinić, Josip.Mapping of cosmic radiation dose in Croatia. // Journal of environmental radioactivity. 103 (2012) ; 30-33.

3. Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Measurements of neutron radiation in aircraft. // Applied Radiation and Isotopes. 68 (2010) ; 2398-2402.

4. Vuković, Branko; Faj, Dario; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Ivković, Ana; Planinić, Josip.A neutron track etch detector for electron linear accelerators in radiotherapy. // Radiology and oncology. 44 (2010) , 1; 62-66.

5. Vuković, Branko; Radolić, Vanja; Lisjak, Ivan; Vekić, Branko; Poje, Marina; Planinić, Josip.Some cosmic radiation dose measurements aboard flights connecting Zagreb Airport. // Applied and Isotopes. 66 (2008) , 2; 247-251

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=149733 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Zvonko Glumac

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~zglumac 5. Životopis:

Zvonko Glumac je rođen 13. kolovoza 1961. u Vukovaru. Osnovnu i srednju školu (matematičko-informatički smjer) je pohađao u Vukovaru. Diplomirao je 1987. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu (dipl. ing. - polje fizika). Doktorirao je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu iz područja statističke fizike (mentor je bila dr. sc. Katarina Uzelac). U listopadu 1987. godine, počeo je raditi na Institutu za fiziku u Zagrebu kao asistent-istraživač gdje je ostao do veljače 1999. godine kada prelazi na Elektrotehnički fakultet u Osijeku na mjesto predavača. Za docenta je biran 2002. godine. Od travnja 2005. god. radi na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na mjestu zamjenika pročelnika Odjela. Njegovo osnovno područje znanstvenog zanimanja je statistička fizika – teorija faznih prijelaza i kritičnih pojava (projekt: 2008, 035-0000000-3187, Kritične pojave i sustavi izvan ravnoteže). Objavio je 13+1 znanstveni rad u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Phys. Rev. E, Eur. Phys. J. B, Phys. A, Phys. Rev. Lett., J. Phys. A, …), 9 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova, 5 znanstvenih radova u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD). 6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave:

1. Glumac, Zvonko; Uzelac, Katarina. Yang-Lee zeros and the critical behavior of the infinite-range two- and three-state Potts models. Physical Review E - Statistical, Nonlinear, and Soft Matter Physics. 87 (2013) , 2; 022140-1-022140-10

2. Uzelac, Katarina; Glumac, Zvonko; Barišić, Osor-Slaven. Short-time dynamics in the 1D long-range Potts model. European Physical Journal B. 63 (2008) , 1; 101-108

3. Glumac, Zvonko; Uzelac, Katarina. Complex-q zeros of the partition function of the Potts model with long-range interactions. Physica A: Statistical Mechanics and its Applications. 310 (2002) , 1-2; 91-108

4. Uzelac, Katarina; Glumac, Zvonko. The critical behaviour of the long-range Potts chain from the largest cluster probability distribution. Physica A: Statistical Mechanics and its Applications. 314 (2002) , 1-4; 448-453

5. Uzelac, Katarina; Glumac, Zvonko; Aničić, Ante. Critical behavior of the long-range Ising chain from the largest-cluster probability distribution. // Physical review E. 63 (2001) , 2; 0271

7.Popis ostalih radova: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=122211 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

1. Ime i prezime: izv.prof. dr. sc. Ramir Ristić

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~rristic/ 5. Životopis: Ramir Ristić rođen je 20.03. 1953. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu (Gimnazija “Braća Ribar”) završio je u Osijeku. Diplomirao je 1975. na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu . Magistrirao je 1986., a doktorirao 1992. na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja fizike čvrstog stanja.

1975. godine, počeo je raditi u Gimnaziji „Božidar Maslarić“ u Osijeku kao profesor fizike gdje je ostao do 1977. godine kada prelazi na Pedagošku akademiju u Osijeku, koja je ubrzo prerasla u Pedagoški fakultete . Za docenta je biran 1998. godine, a za izvanrednog profesora 2010. godine.Danas radi na Odjela za fiziku Sveučilišta J.Jurja Strossmayera

Osnovno područje znanstvenog zanimanja je fizika kondenzirane materije – amorfni metali. Objavio je 16+1 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index), 10 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova i časopisu Fizika.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) . 6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave:

1. Remenyi, Gyorgy; Biljaković, Katica; Stare_šinić, Damir; Dominko, Damir; Ristić, Ramir; Babić, Emil; Figueroa, Ignacio A.; Davies, H. A.: Looking for footprint of bulk metallic glass in electronic and phonon heat capacities of Cu55Hf45-xTix alloys. // Applied physics letters 104 (2014) ; 171906-1-171906-4 .

2. Pajić, Damir; Marohnić, Željko; Drobac, Đuro; Zadro, Krešo; Ristić, Ramir; Babić, Emil. Evolution of Magnetism in Hf-Fe Metallic Glasses. // Journal of alloys and compounds 536S (2012) , (S1); S370-S373.

3. Ristić, Ramir; Babić, Emil; Pajić, Damir; Zadro, Krešo; Figueroa, Ignacio; Davies, Hywel; Todd, Ian; Kuršumović, Ahmed; Stubičar, Mirko: Mechanical and magnetic properties of Cu55Hf45-xTix metallic glasses. // Solid state communications 151 (2011) ; 1014-1017 .

4. Ristić, Ramir; Babić, Emil; Stubičar, Mirko; Kuršumović, Ahmed; Cooper, John Robert; Figueroa, Ignacio; Davies, Hywel; Todd, Ian; Varga, L.K.; Bakonyi, Imre: Simple correlation between mechanical and thermal properties in TE-TL (TE=Ti, Zr, Hf ; TL=Ni, Cu) amorphous alloys. // Journal of non-crystalline solids 357 (2011) ; 2949-2953.

5. Ristić, Ramir; Babić, Emil; Pajić, Damir; Zadro, Krešo; Kuršumović, Ahmed; Figueroa, I. A.; Davies, H. A.; Todd, I.; Varga, L. K.; Bakonyi, Imre:Properties and Atomic Structure of Amorphous Early Transition Metals. // Journal of alloys and compaunds 504S (2010) ; S194-S197.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=86961 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: doc. dr. sc. Denis Stanić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~dstanic/ 5. Životopis:

Denis Stanić rođen je 1972. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Ivanovcima i Valpovu. Diplomirao je 1999. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Zagrebu (inž. fizike). Doktorirao je 2009. na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu iz područja fizike čvrstog stanja.

U listopadu 2000. godine zaposlio se na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak, a od 2005. radi na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku. Za docenta je izabran 2010. godine, a trenutno je predsjednik katedre za eksperimentalnu fiziku.

Osnovno područje znanstvenog rada su fizika čvrstog stanja (transportna svojstva kompleksnih metalnih slitina; magnetska svojstva amorfnih feromagneta) i nisko energijska nuklearna fizika (prirodna radioaktivnost u okolišu; radon). Objavio je 21 znanstveni rad u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranim u Current Contents bazi te sudjelovao na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima.

Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD), Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja (HDZZ) te Hrvatskog vakuumskog društva (HVD).

6. Popis radova koji izvoditelja kvalificiraju za izvođenje nastave (do 5 izabranih radova):

1. Bobnar, M.; Jeglič, P.; Klanjšek, M.; Jagličić, Z.; Wencka, M.; Popčević, Petar; Ivkov, Jovica; Stanić, Denis; Smontara, Ana; Gille, P.; Dolinšek, J. Intrinsic anisotropic magnetic, electrical and thermal transport properties of d-Al-Co-Ni decagonal quasicrystal. // Physical Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 85 (2012) ; 024205-1-024205-11

2. Jazbec, S.; Koželj, P.; Vrtnik, S.; Jagličić, Z.; Popčević, Petar; Ivkov, Jovica; Stanić, Denis; Smontara, Ana; Feuerbacher, M.; Dolinšek, J. Electrical, magnetic and thermal properties of the δ-FeZn10 complex intermetallic phase. // Physical Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 86 (2012) ; 064205-1-064205-8

3. Ivkov, Jovica; Popčević, Petar; Stanić, Denis; Bauer, B.; Gille, P.; Dolinšek, J.; Smontara, Ana. Anisotropic Hall effect in Al13TM4 approximants. // Philosophical magazine 91 (2011) , 19/21; 2739-2745

4. Popčević, Petar; Stanić, Denis; Bihar Željko; Bilušić, Ante; Smontara, Ana. Heat transport in aluminum based quasicrystals i-AlPdMn, i-AlCuFe, and d-AlCoNi. // Israel journal of chemistry. 51 (2011) , 11/12; 1340-1348

5. Vuković, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolić, Vanja; Miklavčić, Igor; Faj, Dario; Stanić, Denis; Planinić, Josip. Measurements of neutron radiation in aircraft. // Applied radiation and isotopes. 68 (2010), 12; 2398-2402

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=255790 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2010. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

1. Ime i prezime: Izv.prof.dr.sc. Darko Dukić

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~ddukic 5. Životopis:

Darko Dukić je izvanredni profesor iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na Odjelu za fiziku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rođen je 1. prosinca 1970. u Osijeku, gdje je završio osnovnu školu i srednju matematičko-informatičku gimnaziju, sve razrede s izvrsnim uspjehom. Nakon odsluženja vojnog roka, kao redovni student upisao se na Ekonomski fakultet u Osijeku. Diplomirao je 1995. godine na smjeru Ekonomska kibernetika, s prosječnom ocjenom 4.92. Magistrirao je 1995. na istom fakultetu, također s prosječnom ocjenom 4.92. Doktorsku disertaciju obranio je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2006. godine. Od 1995. do 1998. godine bio je zaposlen u Osnovnoj školi ‘Mladost’ u Osijeku na radnom mjestu nastavnika informatike i voditelja informatičkog kabineta. Godine 2002. otvorio je firmu specijaliziranu za poduke, statistička istraživanja i IT savjetovanje. Na Odjelu za fiziku zaposlio se 2008. godine kada je stekao zvanje višeg asistenta. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2009. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2013. godine. Darko Dukić je autor i koautor više od 50 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i prezentiranim na međunarodnim akademskim konferencijama. Tijekom posljednjih nekoliko godina bio je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata. Područja su njegovog istraživačkog i nastavnog interesa: implementacija i prihvaćanje informacijskih tehnologija, online baze podataka i e-resursi, upravljački informacijski sustavi, e-učenje, simulacijski modeli, statistika i rudarenje podataka. Oženjen je i otac dvoje djece. Član MENSA-e postao je 1995. godine.


1. Dukić, Darko: Use and perceptions of online academic databases among Croatian university teachers and researchers. // LIBRI: International Journal of Libraries and Information Services, 64 (2014), 173-184. 2. Dukić, Darko: Online databases as research support and the role of librarians in their promotion: The case of Croatia. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services, 37 (2013), 56-65. 3. Dukić, Darko; Kozina, Goran: ICT knowledge and skills of Croatian polytechnic students. // Technics Technologies Education Management, 7 (2012), 758-764. 4. Penny, Kay, Dukić, Darko: E-learning participation in higher education: A study of Scottish and Croatian students. // CIT – Journal of Computing and Information Technology, 20 (2012), 183-188. 5. Dukić, Darko; Dukić, Gordana; Kozina, Goran: Analysis of students’ ICT usage in the function of Croatian higher education development management. // Technical Gazette, 19 (2012), 273-280.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=260093 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor 10.Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Igor Lukačević 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~ilukacevic/ 5. Životopis:

Igor Lukačević, docent Odjela za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, rođen je 10. ožujka 1978. u Osijeku. U Osijeku pohađa osnovnu i srednju školu (3. Gimnazija). Diplomirao je 2001. na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku (prof. matematike i fizike). Doktorirao je 2009. na Fizičkom odjelu PMF-a u Zagrebu iz područja molekularne i atomske fizike (mentor je bio D. Kirin). Nakon završetka diplomskog studija, zapošljava se na Zavodu za fiziku Filozofskog fakulteta u Osijeku kao znanstveni novak. Zajedno sa Zavodom, prelazi na Odjel za fiziku, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2004. godine. Nakon završetka doktorskog studija 2009. godine, ostaje na Odjelu za fiziku kao viši asistent. Četiri godine kasnije prelazi na radno mjesto docenta, na kojem radi i danas. Osnovna područja znanstvenog zanimanja su teorijska fizika čvrstog stanja (primjena teorije funkcionala gustoće), te primjenjena spektroskopija. Objavio je 11+2 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents i Science Citation Index (Physical Review B, Journal of Alloys and Compounds, Solid State Sciences, Materials Chemistry and Physics, Computational Materials Science,…), te 10-tak znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova. Član je Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) i Američkog Optičkog Društva (OSA).


1. Lukačević, Igor; Gupta, Sanjeev K. Nature of low compressibility and anisotropic elasticity in YbB2. // Journal of alloys and compounds. 597 (2014) ; 148-154.

2. Jha, Prafulla K.; Gupta, Sanjeev K.; Lukačević, Igor. Electronic structure, photocatalytic properties and phonon dispersions of X-doped (X = N, B and Pt) rutile TiO2 from density functional theory. // Solid state sciences. 22 (2013) ; 8-15.

3. Lukačević, Igor; Gupta, Sanjeev K.; Jha, Prafulla K.; Kirin, Davor. Lattice dynamics and Raman spectrum of rutile TiO2: the role of soft phonon modes in pressure induced phase transition. // Materials chemistry and physics. 137 (2012) , 1; 282-289.

4. Mankad, Venu; Gupta, Sanjeev K.; Lukačević, Igor; Jha, Prafulla K. Thermodynamical and Phonon Properties of Rare-Earth REBi (RE=Ce and La) Bismuthidies. // Computational materials science. 65 (2012) ; 536-541.

5. Kirin, Davor; Lukačević, Igor. Stability of high-pressure phases in II-VI semiconductors by a density functional lattice dynamics approach. // Physical Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 75 (2007) , 17; 172103-1-172103-4.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=254726 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: mr.sc. Slavko Petrinšak, predavač 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odjel za fiziku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/cms/fizos/hr/opcipodaci/ured/web_imenik/slavko_petrinsak.html 5. Životopis:

Slavko Petrinšak, predavač Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, rođen je 05.svibnja 1962. u Ivanovcu. Osnovnu i srednju školu (CUO “Braća Ribar”) je pohađao u Osijeku. Diplomirao je 1987. na Pedagoškom fakultetu Osijek (prof. proizvodno-tehničkog obrazovanja). Iste godine upisao je poslijediplomski studij informatike u obrazovanju na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, gdje je i magistrirao 2005. godine (mentor je bio V. Sotirović). U rujnu 1988. godine, radi na Pedagoškom fakultetu Osijek na mjestu asistenta-pripravnika na projektu „Obrazovanje i znanstveno - tehnološki razvoj Jugoslavije“. Od 1992. do 1994. radi u Centru za automatsku obradu podataka Županije Osječko-baranjske. Položio je stručni ispit za organizatora AOP pred ispitnom komisijom Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, u listopadu 1993. godine. Od 1995. do 2006. radio kao nastavnik informatike i tehničke kulture u OŠ Tin Ujević, Osijek. Položio sve potrebne ispite i stekao punu ECDL diplomu u srpnju 2005. godine. Od 2006. radi kao asistent na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku iz znanstvenog područja Tehničkih znanosti, znanstvenog polja računarstva, znanstvene grane informacijski sustavi. Upisao je poslijediplomski doktorski studij Tehničkih znanosti, studij elektrotehnike, smjer: Komunikacije i informatika, na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Tijekom 2006. i 2007. pohađa E-learning akademij na CARnetu u trajanju od dva semestra i stjeće Certifikat o završenom programu E-learning akademije program E-learning Tutoring. Osnovno područje znanstvenog zanimanja je primjena ICT u obrazovanju. Redovito sudjeluje kao predavač na savjetovanjima iz područja tehničke kulture, informatike i robotike i stručnim skupovima nastavnika informatike i učitelja tehničke kulture osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Metodičar je ispitnog povjerenstva iz informatike, za polaganje stručnih ispita učitelja, nastavnika i stručnih suradnika osnovnih i srednjih škola.

U razdoblju od 13. do 17. siječnja 2014. voditelj je radionice IPA projekta "Sigurnost djece na Internetu" s temama izrada kurikuluma temeljenog na prethodno definiranim ishodima učenja, izrada nastavnih materijala te organizacija nastavnih jedinica kojima se djecu uči sigurnijem korištenju Interneta.


1. Gugić, Ivan; Smilevski, Cvetko; Petrinšak, Slavko. Analiza, koncepcija i organiziranost radno-tehničkog odgojno-obrazovnog područja kod nas u pogledu njegovog doprinosa znanstveno-tehnološkom razvoju Jugoslavije//Osijek, Život i škola, 1988., UDK 37 YU ISSN 0044-4855 (569.-581. str.)

2. Lončar-Vicković, Sanja; Dolaček-Alduk, Zlata. Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne

nastavnike// Osijek: Sveučilište Josipa jurja Štrossmayera, 2009., UDK 378.4(497.5 Osijek) (036) Autor dijela teksta (135. – 159. str.).

7.Popis ostalih radova: nije evidentirano 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2008. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: predavač 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: izv.prof.dr.sc. Dario Faj 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Medicinski fakultet 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.physics.mefos.hr 5. Životopis:

Rođen sam u Osijeku 1971. godine. 1996. godine završio sam studij matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Tada se zapošljavam u Kliničkoj bolnici Osijek, Odjel za onkologiju i radioterapiju. Ubrzo oformljavam Odsjek Medicinske fizike i zaštite od zračenja na Odjelu radioterapije i onkologije KBC Osijek koji vodim do prelaska na Medicinski fakultet Sveučilišta JJ Strossmayer u Osijeku 2011. godine. Magistrirao sam i doktorirao iz područja medicinske fizike na PMFu, Zagreb. Doktorat pod nazivom: Monte Carlo simulacija zračenja cijele kože elektronskim snopovima linearnog akceleratora, obranio sam 2004. s mentorom Prof. dr. sc. Mladenom Vrtarom. 2006. godine sam izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, te postajem predsjednik Katedre za biofiziku, medicinsku statistiku i medicinsku i nformatiku na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Tu i vodim nastavu iz predmeta Fizika i biofizika, za studente medicine, laboratorijske tehničare i medicinske sestre. U nastavu sam uveo i nove nastavne sadržaje za studente medicine prema naputcima Europske komisije (EC RP 116) o izobrazbi iz područja zaštite od zračenja: Uvod u zaštitu od zračenja, te u suradnji s Katedrom za anatomiju: Biomehanički modeli primjenjivi u lokomotornom sustavu. Područje znanstvenog rada mi je zaštita od zračenja, medicinska fizika, fizika okoliša i fiziologija, te sam iz tih područja objavio više od 30 članaka indeksiranih u CC i više od 5 u SCI bazi u zadnjih 10 godina (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=239516). Sudjelujem i vodim niz projekata finaciranim od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kao koordinator za RH, RER9093: Srengthening Radiological protection of patients and Medical Exposure Control. IAEA, CRO6008: Upgrading Quality assurance and Quality control programmes in Radiotherapy, CRO6010: Further reinforcing QA/QC in radiotherapy in Croatia. Bio sam mentor pri izradi doktorskog rada dr. sc. Slavenu Jurkoviću iz područja medicinske fizike na PMFu: Dozimetrijske nesigurnosti pri verifikaciji fotonskih snopova linearnog akceleratora modulirane jakosti. Također sam bio mentor dr. sc. Tomislavu Krpanu pri izradi doktorskog rada na medicinskom fakultetu u Osijeku pod naslovom: Ispitivanje i optimiziranje doza zračenja koje bolesnik prima tijekom koronarnih intervencija.


1. Faj, Dario; Posedel, Dario; Štimac, Damir; Ivezić, Zdravko; Kasabašić, Mladen; Ivković, Ana; Kubelka, Dragan; Ilakovac, Vesna; Brnić, Zoran; Ciraj Bjelac, Olivera. Survey of mammography practice in Croatia: equipment performance, image quality and dose. Radiation Protection Dosimetry. 131 (2008) , 4; 535-540 2. Faj, Dario; Steiner, Robert; Trifunović, Dejan; Faj, Zlatan; Kasabašić, Mladen; Kubelka, Dragan; Brnić, Zoran. Patient dosimetry in interventional cardiology at the University Hospital of Osijek. // Radiation Protection Dosimetry. 128 (2008) , 4; 485-490 3. Jurković, Slaven; Švabić, Manda; Diklić, Ana; Smilović Radojčić, Đeni; Dundara, Dea; Kasabašić, Mladen; Ivković, Ana; Faj, Dario. Reinforcing of QA/QC programs in radiotherapy departments in Croatia : Results of treatment planning system verification. // Medical dosimetry. 38 (2013) ; 100-104 4. Jurković, Slaven; Žauhar, Gordana; Faj, Dario; Smilović Radojčić, Đeni; Švabić, Manda. Radiation therapy photon beams dose conformation according to dose distribution around intracavitary applied brachytherapy sources. // Medical dosimetry. 35 (2010) , 1; 49-53 5. Jurković, Slaven; Žauhar, Gordana; Bistrović, Matija; Faj, Dario; Kaliman, Zoran; Smilović-Radojčić, Đeni. An alternative approach to compensators design for photon beams used in radiotherapy. Nuclear instruments & methods in physics research. Section A. 580 (2007) , 1; 530-533

7.Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=239516) 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: prof. dr. sc. Branimir Dukić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Ekonomski fakultet u Osijeku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web Stranice: Nije evidentirana 5. Životopis:

Branimir Dukić rođen je 15. rujna 1965. godine u Osijeku. Državljanin je Republike Hrvatske, Hrvat. Oženjen je i otac je dvoje djece. Završio je osnovnu i srednju školu u Osijeku. Maturirao je na smjeru matematičar-informatičar u tadašnjem Srednjoškolskom centru Braća Ribar Osijek. Ekonomski fakultet na smjeru "Ekonomska kibernetika" završio je 1989. godine i potom se zaposlio na Ekonomskom fakultetu Osijek kao istraživač pripravnik. Godine 1993. završio je poslijediplomski studij "Poslovna politika" na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranom magistarske radnje pod naslovom "Koncepcija praćenja profitabilnosti poduzeća pomoću računala". Po isteku pripravničkog statusa zaposlio se u poduzeću OBM d.o.o. Velika Gorica na mjestu voditelja poslovnice u Osijeku. Kao voditelj poslovne jedinice organizirao je veleprodaju, te sudjelovao u izradi računalnih programa, te davanju usluga vođenja računovodstva, kako za poslovnu jedinicu, tako i za vanjske partnere. Od 1995. godine bio je zaposlen u privatnom poduzeću dux Mission d.o.o. Osijek na mjestu direktora. U poduzeću je također obavljao poslove programiranja, poslovnog savjetovanja, bavi se izradom investicijskih programa, računovodstvenim, te poslovima analize poslovanja i revizije. Godine 1997. godine imenovan je stalnim sudskim vještakom za područje ekonomsko-financijskih, aktuarskih i informatičkih sporova na Trgovačkom i Općinskom sudu u Osijeku. U studenom 1998. godine ponovo se zaposlio na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u zvanju asistenta na predmetu Informatika. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 11. prosinca 2002. godine obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom: "Upravljanje bazama podataka marketing modela". U zvanje viši asistent izabran je 18. veljače 2003. godine, a 1. ožujka 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Dana 29. ožujka 2007. godine izabran je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika. Dana 3. lipnja 2008. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a 16. rujna 2008. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik, a 14.studenog 2011. godine u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Sudjelovao je na sedam znanstvenih projekta financiranih od strane Ministarstva znanosti. Autor je ili suautor na 47 znanstvenih radova, te 6 udžbenika/skripte. Također, autor je većeg broja računarskih programskih aplikacija, te stručnih radova u vidu investicijskih programa, sudskih vještačenja i raznih drugih informatičko-ekonomskih elaborata. Do sada je pod njenim mentorstvom obranjeno ukupno 41 diplomskih i završnih radova, od čega 6 završnih radova na specijalističkim poslijediplomskim studijima. Trenutno je mentor na dvije doktorske disertacije čija je izrada u tijeku. Redovito prisustvuje znanstvenim i stručnim konferencijama gdje izlaže rezultate provedenih istraživanja i dodatno se usavršava. Kao istraživač, od zadnjeg izbora aktivno sudjeluje na dva znanstvena projekta financirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Aktivno koristi Engleski jezik.


Mesarić, J., Dovedan,,Z., Dukić, B.:Information and Communication Tehnologies in European Research Enviroment, Informatologia (1330-0067) 42 (2009), 3; pp. 209-221 (pregledni rad), Dukić, B., Mesarić, J., Katić, M.: Conceptual Model of Information System Reengineering in Processing Industry of Bread Cereals as an Implication of ERP System Application, Proceedings of 4th International Congress FLOUR-BREAD '07, Osijek, 2007., pp. 118-122. (Referencirano u CABAbstracts.)

Dukić, B., Mesarić, J.: Reengineering of accounting information system of companies aimed at creating new knowledge and knowledge management, in Aurer, B., Kermek, D. (Eds.): Conference Proceeding IIS 2004, 15th International Conference on Information and Intelligent Systems, FOI Varaždin, Varaždin 2004., pp. 291-298. Novak, N., Dukić, B.: A Data Model of Information Management System in Croatian Higher Education in the Function of Economic Development and Integration Processes of the Republic of Croatia under Conditions of Digital Economy, in Carrasquero, J. V., Welsch, F., Urrea, C., Tso C-D. (Eds.): Proceedings: Political and Information Systems: Technologies and Applications, PISTA '03, Orlando 2003., pp. 192-196. (Referencirano u ISI proceedings) Dukić, B.: Elimination of Information Gap in Marketing Decision-making, Conference Proceeding of 14th International Conference on Information and Intelligent Systems, IIS 2003, FOI Varaždin, Varaždin 2003., pp. 29-37.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=170723 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redovni profesor. 10. Radni status: Honorarni nastavnik (ugovor o djelu).

1. Ime i prezime: Izv.prof.dr.sc. Gordana Dukić

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Filozofski fakultet u Osijeku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://web.ffos.hr/infoznanosti/mods/nastavnici/?id=257 5. Životopis:

Gordana Dukić je izvanredna profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rođena je 31. listopada 1970. u Đakovu, gdje je završila osnovnu školu i srednju ekonomsku školu, sve razrede s izvrsnim uspjehom. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1995. godine s prosječnom ocjenom 4.71. Magistrirala je 1995. na istom fakultetu s prosječnom ocjenom 4.77. Doktorsku disertaciju obranila je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2006. godine. Od ožujka 1995 do ožujka 1996. radila je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje - Područnom uredu Osijek na računovodstvenim i pravnim poslovima, te poslovima informatizacije sustava zdravstvenog osiguranja. Tijekom 1997. godine bila je zaposlena u Fiatslavoniji d.o.o. Osijek na mjestu pomoćnika izvršnog direktora. Od 1999. do 2002. godine bila je djelatnica firme Dux-mission d.o.o. Osijek, a od 2003. do 2008. godine je radila u Abacus Osijek obavljajući poslove iz područja organizacije i upravljanja, konzaltinga, statistike, kvantitativnih metoda odlučivanja i obrazovanja. Na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku zaposlena je 1. listopada 2008. godine na radno mjesto višeg asistenta. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2013. godine. Područja su njezinog istraživačkog interesa menadžment i organizacija, projektni menadžment, upravljanje knjižnicama, statistika, sustavi podrške odlučivanju i kvantitativne metode. Do sada je objavila više od 50 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, zbornicima i tematskim knjigama. Bila je angažirana na nekoliko znanstvenih projekata, čiji su rezultati prezentirani na domaćim i međunarodnim konferencijama. Udana je i majka dvoje djece.


1. Kozina, Goran; Keček, Damira; Dukić, Gordana: Knowledge management at Croatian polytechnics – Assessment of the knowledge transfer process. // Technics Technologies Education Management, 8 (2013), 158-168. 2. Dukić, Darko, Dukić, Gordana, Penny, Kay: Knowledge management and e-learning in higher education: A research study based on students’ perception. // International Journal of Knowledge and Learning, 8, (2012), 313-327. 3. Dukić, Gordana: A decision model for bakery production using a Monte Carlo approach. // Koceva Komlenić, Daliborka (ed.): Proceedings of the 6th International Congress "Flour - Bread '11" / Osijek: University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek (2012), 556-562. 4. Dukić, Darko; Dukić, Gordana; Kozina, Goran: Analysis of students’ ICT usage in the function of Croatian higher education development management. // Technical Gazette, 19 (2012), 273-280. 5. Dukić, Gordana; Turkalj, Davorin; Sesar, Mate: Sustav podrške marketing-odlučivanju baziran na teoriji igara. // Ekonomski vjesnik, 21 (2008), 75-81.

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=260082 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

1. Ime i prezime: prof. dr.sc. Josip Mesarić 2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Ekonomski fakultet u Osijeku 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/ 5. Životopis:

Naobrazba: - 1974-1978, dodiplomski studij prehrahrambene tehnologije na Prehrambeno- tehnološkom

fakultetu Sveučilišta u Osijeku, diplomirao 1978. - 1981-1985 Poslijediplomski studij Poslovna politika na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Magistrirao 1985. - Doktorsku disertaciju pod nazivom METODE IZBORA TEHNOLOGIJE U

INDUSTRIJSKIM PODUZEĆIMA uz dodatne razlikovne ispite, obranio sam na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

Službovanje:

- 1979. - 1980. Belje PIK, Darda - 1981-1985 Asistent pripravnik na Ekonomskom fakultetu u Osijeku - 1986-1994 Viši asistent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku - 1995-2001 Asistent s doktoratom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku - 2002-2006 Docent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku - 2007- siječanj 2011 Izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku - 2011. do danas redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

Voditelj znanstvenih projekata: 1 projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 1 međunarodni projekt IPA CHEE. Mentor ili sumentor kod 2 doktorske disertacije i 2 magistarska rada iz područja ekonomije.


Baranović, M., Borčić, M., Hunjet, D., Kalafatić, V.,Kranjčec, D., Mesarić, J., Peh, B. INFORMACIJSKI SUSTAV VISOKIH UČILIŠTA, Priručnik, Izdavač Ministarstvo znanosti i tehnologije, Zagreb, 2003, ISBN 6755-08-4 Mesarić Josip, Zekić Marijana, Dukić Branimir, Alati za uredsko poslovanje, Sveučilite J.J. Strossmayera, Osijek, 2010. ISBN 978-953-253-077-3 (Poglavlja navedena u knjizi) Mesarić, J., Dovedan, Z., Dukić, B., Informacijsko komunikacijske tehnologije u Europskom istraživačkom prostoru, presented on XV International Scientific Conference Society and Technology, Zadar, June 26-28th 2008. Published in INFORMATOLOGIA, 42, 2009, 3 pp 209-221, UDK 681.03:339.92:061, Pregledni rad) (Citirano u Scientific Commons, LISTA, Informatics Abstracts-INFA, Information Science Abstracts-ISA, Informatika; Science Abstracts –SA, EBSCO) Dukić, B., Mesarić, J., Katić, M.: A Conceptual Model of Information System Reenineering in Processing Industry of Bread Cereals as an Implication of ERP System Application, presented on 4th International Congress "Flour - Bread '07", Opatija, October 24-27, 2007., published in Proceedings of 4th International Congress "Flour - Bread '07", Izdavač University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek, Osijek, 2008., Glavni urednik: Žaneta Ugarčić Hardi, ISBN 978-953-7005-15-3, str. 118-126. ((Baze u kojima je publikacija citirana: CAB Abstracts, ISI

Proceedings, CC Proceedings, Chemical Abstracts Service) Mesarić, J., Integracija znanja u obrazovanju, presented on XIV International Scientific Conference Society and Technology, Zadar, June 28-30 th 2007. Published in INFORMATOLOGIA, 40, 2007, 3 pp 216-222, UDK 007: 659.3:37 , (Pregledni rad), (Citirano u Scientific Commons, LISTA, Informatics Abstracts-INFA, Information Science Abstracts-ISA, Informatika; Science Abstracts –SA, EBSCO)

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/mzos/lista-radova?autor=18421 8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2011. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redoviti profesor 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme

1. Ime i prezime: Prof. dr. sc. Tomislav Galeta, izvanredni profesor

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 3. E-mail adresa: [email protected] 4. Adresa osobne web stranice: http://www.fizika.unios.hr/~tgaleta 5. Životopis:

Tomislav Galeta, izvanredni profesor Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, rođen je 08. travnja 1971. u Osijeku. Magistrirao je 2001. na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu s temom „Doprinos modelu razmjene podataka između informacijskih i CAD sustava“. Na istoj ustanovi 2005., obranom doktorske disertacije pod naslovom „Dijeljenje podataka o proizvodu kroz računalne sustave za upravljanje resursima poduzeća“, stječe titulu doktora tehničkih znanosti iz znanstvenog polja strojarstva. Od svibnja 1997. do listopada 2008. zaposlen je kao Znanstveni novak na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, gdje je 2009. biran u nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2013. za nastavno zvanje Izvanredni profesor na kojem je zaposlen i danas. Od travnja 1988. pa sve do danas također radi i kao Nastavnik – vanjski suradnik na različitim ustanovama (Pentium d.o.o. Vinkovci, Učiteljski fakultet Osijek, Odjel za fiziku i Filozofski fakultet, Osijek) gdje drži nastavu iz predmeta Računalom podržanog dizajna, Rad na internetu 1, Programski jezik C i Konstruiranje pomoću računala. Nositelj je mnogih predmeta na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, voditelj više radnih skupina fakulteta za prijave projekata EU fondova, autor 35 znanstvenih i stručnih radova, uredio dvije knjige i objavio dva poglavlja u knjigama. Održao je više javnih predavanja na stručnim skupovima i seminarima u zemlji i inozemstvu. Posjetio više domaćih i stranih instituta, a između ostalog je držao nastavu na Politehničkom sveučilištu u Poznanju, Poljska, kao gostujući predavač u sklopu CEEPUS programa. Član je međunarodnog uredničkog odbora znanstvenog časopisa Naše More. Voditelj međunarodno znanstveno-stručnog skupa TEAM 2012. Bio je urednik nekoliko zbornika radova, član više programskih i organizacijskih odbora na znanstvenim i stručnim savjetovanjima s područja strojarstva te je recenzirao 1 knjigu i više od 30 radova za skupove i časopise Rapid Prototyping Journal, Tehnički glasnik – Technical Journal, Tehnički vjesnik –Technical Gazette. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom. Trenutno radi kao istraživač u znanstvenim projektima: „Razvoj ERP sustava za digitalno poduzeće“, voditelj prof. dr. sc. Tomislav Šarić; „Značajke proizvoda za sveukupnu realizaciju proizvoda kod brze proizvodnje“, voditelj prof. dr. sc. Milan Kljajin. Pomoćnik je voditelja u EU IPA IIIC projektu „Fleksibilni sustav za izradu individualnih ortoza kralježnice – OrtoFLEX“, voditelj prof. dr. sc. Pero Raos te suradnik u partnerskom EU IPA IIIC projektu „Aditivne tehnologije za mala i srednja poduzeća – AdTecSME“, voditelj prof. dr. sc. Mladen Šercer, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb.


1. Galeta, Tomislav; Raos, Pero; Somolanji, Marija. Impact of structure and building orientation

on strentgh of 3d printed models. // KGK-Kautschuk Gummi Kunststoffe. 65 (2012) , 10; 36-42 (journal article). 2. Tomislav Galeta, Goran Šimunović, Miroslav Mazurek. Impact of strengthening fluids on roughness of 3D printed models. // Metalurgija. 54 (2015) , 1; 231-234 (journal article). 3. Galeta, Tomislav; Kladarić, Ivica; Karakašić, Mirko. Influence of Processing Factors on Tensile Strength of 3D Printed Models. // Materiali in tehnologije. 47 (2013) , 6; 781-788 (journal article). 4. Galeta, Tomislav; Kljajin, Milan; Karakašić, Mirko. Supporting Product Development Process through the ERP System. // Tehnički vjesnik - Technical gazette. 15 (2008) , 2; 25-34 (preliminary note). 5. Galeta, Tomislav; Kljajin, Milan; Karakašić, Mirko. Cost Evaluation of Shell and Compact Models in 3D Printing. // Výrobné Inžinierstvo - Manufacturing Engineering. 7 (2008) , 3; 27-29 (journal article).

7. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=222346

8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2013. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: izvanredni profesor. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: Doc.dr.sc. Daniela Šincek

2. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet

3. E-mail adresa: [email protected] mailto:[email protected] 4. Adresa osobne web stranice: 5. Životopis:

Daniela Šincek, docentica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.Jurja Strossmayera u Osijeku, rođena je 23. travnja 1977. u Osijeku. Osnovnu škulu je pohađala u Bizovcu, a srednju u Osijeku (I. gimnazija). Diplomirala je 2000. na Filozfoskom fakultetu u Zagrebu (prof. psihologije) gdje je magistrirala je 2009., a doktorirala 2011. iz područja socijalne psihologije (mentor je bila prof. dr. sc. M.Ajduković).

U travnju 2001. godine radila je na zamjeni u OŠ "Dora Pejačević" kao školski psihologinja, a od svibnja 2001.g. do lipnja 2002.godine radi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku na mjestu znanstvenog novaka. Od lipnja 2002.godine do veljače 2006.godine radi kao psihologinja na Odjelu za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju Centra za socijalnu skrb Osijek. Od ožujka 2006.g. zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, najprije kao asistentica, od lipnja 2011.g. kao viša asistentica, a od studenog 2012.godine kao docentica. Od listopada 2012.g. do rujna 2014.g. predsjednica je katedre za metodologiju, opću i socijalnu psihologiju, a od listopada 2014. g. je voditeljica Odsjeka za psihologiju.

Osnovno područje znanstvenog zanimanja je rizično i delinkventno ponašanje mladih (projekt: Noviji oblici rizičnog ponašanja mladih), socijalni utjecaj, atribucije. Objavila je 14 znanstvenih radova – jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom citiranih u Current Contents, pet znanstvenih radova u A1 časopisima, 3 poglavlja u knjizi, 3 znanstvena rada u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova, 1 znanstveni rad u zbornicima radova domaćih znanstvenih skupova, 11 izlaganja i pet postera na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima.

Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore I Društva psihologa Osijek


1. Šincek, D. (2014). Gender differences in cyber-bullying. Conference proeedings SGEM – SGEM Conference on Psychology and Psychiatry, Sociology and Healthcare, Education, Volume I. Sofija, Bugarska: STEF92 Technology Ltd, 2014. 195-202.

2. Šincek, D. i Ajduković, M. (2012). Razlike među mladićima s ranim i kasnim javljanjem

društveno neprihvatljivog ponašanja. (Differences among male adolescents with early- and late-onset of risk behavior) Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 21(2), 421-441.

3. Šincek, D. i Vuletić, G. (2011). Važnost socijalne podrške za kvalitetu života: istraživanje

kvalitete života emigranata i osoba koje žive u vlastitoj domovini. (The importance of social support on quality of life – study od emigrants’ and domestic residents’ quality of life). U G. Vuletić (Ur.), Kvaliteta života i zdravlje (str . 52-72), Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku.

4. Marčinko, I., Vuletić, G. i Šincek, D. (2011). Kvaliteta života studenata. (Students’ Quality

of Life). U G. Vuletić (Ur.), Kvaliteta života i zdravlje (str . 73-94), Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku.

5. Ručević, S. Ajduković, M. i Šincek, D. (2009). Razvoj upitnika samoiskaza rizičnog i

delinkventnog ponašanja mladih (SRDP-2007) (The development of Youth Self-Reported Delinquency and Deviance Scale (SRDP-2007). Kriminologija i socijalna integracija. 17(1), 1-11.

7.Popis ostalih radova: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=284590

8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: Prof.dr.sc.Zlatko Miliša, redoviti profesor

2.Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen: 3. E-mail adresa: [email protected]

mailto:[email protected] 4. Adresa osobne web stranice:nije navedena 5. Životopis:

Zlatko Miliša rođen je u Trogiru 1958. god. Pučku školu završava u rodnom gradu, a srednje obrazovanje u Splitu. Diplomirao je 1982. godine na studijskim grupama sociologije i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije diplomiranja radi kao školski pedagog u Splitu, u Centru Juraj Bonači za djecu s posebnim potrebama.

Od listopada 1983. Godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Magistrirao je 1988. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci s temom Formiranje vrijednosnih orijentacija mladih prema radu.

U ožujku 1997. godine doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, disertacijom Teorijsko-metodološki problemi istraživanja odgojne vrijednosti rada. Odlukom Senata Sveučilišta u Zadru izabran je za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora 28. listopada 2011., iz znanstvenog područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti i grane Opća pedagogija. Od studenog 2012. godine zaposlen je na Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od veljače 2013. član je Fakultetskog Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja.

Uključen je, pored redovite nastave iz kolegija Domska pedagogija, Školska pedagogija, Sociologija odgoja i obrazovanja, Medijska pedagogija, i na Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje iz kolegija Multimedijska didaktika, Školska pedagogija i Opća pedagogija.


1. Miliša, Zlatko.Tamna strana ekrana .Varaždin ; Zadar : TIVA Tiskara ; Udruga CINAZ, 2012 (monografija). 2. Miliša, Zlatko; Tolić, Mirela. How to acquire media competences? – Examples of prevention projects . Saarbrücken : LAP LAMBERT Academic Publishing GmbH & Co. KG, 2012 (monografija). 3. Miliša, Zlatko. Anarhizam-prosvjedi-odgoj (Anarhističke implikacije u studentskim prosvjedima i odgoju) . Split : Naklada Bošković, 2011 (monografija). 4. Miliša, Zlatko; Tolić, Mirela. Addicted to media and media manipulation - Socio-pedagogical implications and prevention . Saarbrücken : LAP LAMBERT Academic Publishing GmbH & Co. KG, 2011 (monografija). 5. Miliša, Zlatko; Tolić, Mirela; Vertovšek, Nenad. Mladi- Odgoj za medije Priručnik za stjecanje medijskih kompetencija . Zagreb : M.E.P. d.o.o.,, 2010 (monografija). Zagreb : M-E.P. Centar za menadžerske knjige, 2010 (priručnik).

7.Popis ostalih radova: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=67372&period=2007

8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: 2012. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: redoviti profesor. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

1. Ime i prezime: doc.dr.sc. Renata Jukić

1. Naziv ustanove u kojoj je stalno zaposlen:

3.E-mail adresa: 4. Adresa osobne web stranice: 5. Životopis:

Renata Jukić, docentica na Odsjeku za pedagogiju rođena je u Osijeku 1972. godine gdje je 1996. godine diplomirala biologiju i kemiju na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a 2006. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti obranivši magistarski rad pod naslovom Povezanost provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca s konzumiranjem psihoaktivnih tvari. U siječnju 2013. na istom je fakultetu obranila doktorski rad pod naslovom Didaktičko strukturiranje kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja. Deset godina radila je u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku u nastavi, kao pedagog i zamjenik ravnatelja. Od prosinca 2008. godine zaposlena je na radnom mjestu asistentice na Odsjeku za pedagogiju (grana andragogija i visokoškolska pedagogija), a od 2014. godine na istom Odsjeku je u znanstveno nastavnom zvanju docenta. Od 2004. godine vanjska je suradnica agencije Koncert koja se, između ostalog, bavi osmišljavanjem i organiziranjem edukativnih i kreativnih sadržaja slobodnog vremena djece i mladeži , te od 2006. godine predsjednica neprofitabilne udruge za kreativno provođenje slobodnog vremena djece i mladeži – Vrtuljak. Područje interesa: didaktika, teorije kurikuluma, andragogija, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj


Jukić, R. (2011), Ekologija kao odgojno-obrazovna potreba. Socijalna ekologija, 20(3), 267 – 287. Jukić, R. (2012), Obrazovanje kao dijalektički odnos kulture i prirode. U: Posavec, K., Sablić, M. (ur.), Pedagogija i kultura. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 151-159. Jukić, R. (2013), Konstruktivizam kao poveznica poučavanja sadržaja prirodnoznanstvenih i društvenih predmeta. Pedagogijska istraživanja, 10 (2), 241-265. Jukić, R. (2013), Moralne vrijednosti kao osnova odgoja. Nova prisutnost. 11 (3), 401-417. Jukić, R. (2014), Appropriateness of the constructivist aproach in implementing environmenatl education in the teaching process. Conference proceedings SGEM - SGEM conference on psychology and psychiatry, sociology and healthcare, education: education and educational research, Volume III., Sofia, Bulgaria: STEF92 TechnologyLtd

8. Popis ostalih radova: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=311821

8. Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje:2014. 9. Znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje: docent. 10. Radni status: Radni odnos na neodređeno vrijeme - puno radno vrijeme.

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza)

--

4.6. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj

nastavnika: 25

4.7. Procjena troškova studija po studentu

Procjena prosječnih troškova studija po studentu za jednu akademsku godinu: 24.000 kn

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Kvaliteta i uspješnost izvedbe studijskog programa kontinuirano se prati provedbom

jedinstvene sveučilišne studentske ankete na razini Sveučilišta, studentske evaluacije,

evaluacije od strane nastavnika i eksperata područja, analizom uspješnosti na ispitima, ...

Documents

diplomski studij fizika i informatika