OBAVEZNI KOLEGIJI

53438 NAČELA I METODOLOGIJA ZNANSTVENOG RADA U ZNANOSTIMA O OKOLIŠU 2+0+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Istraživački rad na terenu i laboratoriju: (1) postavljanje problema i ciljeva istraživanja; (2) postavljenje hipoteze; (3) razmatranje i postavljanje istraživačkog programa; (3) vremenski slijed plana istraživanja i obrade materijala; (4) istraživačka oprema. Vođenje terenskih i laboratorijskih dnevnika rada. Odabir računalnih programa za organizaciju tabelarnih i slikovnih priloga. Odabir statističkih metoda. Kako organizirati, sastaviti i napisati diplomski rad. Izvori podataka: pregled literature, kompjutersko pretraživanje baza podataka, citiranje izvora podataka. Vrste publikacija: popularni i stručni prilozi, znanstveni prilozi, revijalni prilozi, elaborati, studije, udžbenici i priručnici. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohađanje nastave. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit. OBAVEZNA LITERATURA: 1. Pentecost, A. (1999): Analysing Environmental Data, Addison Wesley Longman. 2. Hairston, N. G. Ecological Experiments, Cambridge University Press. 3. Bart, J. Flinger, M. A. Notz, W.I. (1998): Sampling and Statistical methods for Behavioural Ecologists, Cambridge University Press. 4. Silobrčić, V. (1983): Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, Juvena, Zagreb 60260 OSNOVE FIZIOLOGIJE BILJA 2+3+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Specifičnosti biljaka i biljne stanice. Voda i biljke: uloga, vodna ravnoteža; primanje, provođenje i izlučivanje vode. Učinak manjka vode u tlu - mehanizmi otpornosti na sušu; mehanizam i regulacija otvaranja i zatvaranja puči. Mineralna prehrana: esencijalni elementi - primanje, asimilacija, uloga; učinak promjene saliniteta tla - halofiti i glikofiti, mehanizmi toleriranja povišenog saliniteta; mikoriza, simbioza. Fotosinteza: struktura fotosintetskog aparata, fotokemijske reakcije, Calvinov ciklus; fotorespiracija; C4 i CAM metabolizam; prijenos asimilata; učinak okolišnih čimbenika; heterotrofna prehrana: parazitske i mesojedne biljke. Disanje: aerobno disanje - glikoliza, Krebsov ciklus, transportni lanac elektrona i sinteza ATP-a; anaerobno disanje; utjecaj okolišnih čimbenika. Manjak kisika u tlu - prilagodbe, aklimatizacija. Unutarstanične i međustanične regulacije; rast - meristemi; diferencijacija; polarnost; razvitak, starenje i otpadanje organa. Biljni regulatori rasta - auksini, giberelini, citokinini, etilen i apscizinska kiselina: struktura, biosinteza, metabolizam, prijenos, učinci. Učinak temperature na rast i razvitak: niske temperature - hlađenje i smrzavanje; dormancija pupova i sjemenki; visoke temperature - toplotni stres i toplotni šok; utjecaj požara na biljke i biljne zajednice. Djelovanje svjetlosti na biljke: fotoperiodizam, fotomorfogeneza, fitokromi; učinci svjetlosnog i UV-stresa, fotoinhibicija, mehanizmi zaštite i popravka. Kontrola cvjetanja: biljke kratkog i dugog dana, dnevno neutralne biljke; vernalizacija; inhibicija cvjetanja. Obrambeni mehanizmi biljaka: površinska zaštita i sekundarni metaboliti: terpenski i fenolni spojevi, tvari koje sadrže dušik - sinteza, raspodjela u biljci, djelovanje, ekološka uloga. Fiziologija stresa: učinci stresnih uvjeta - abiotički i biotički stres, adaptacija, aklimatizacija, otpornost na stres, sustavno stečena otpornost. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohađanje predavanja i praktikuma NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit OBAVEZNA LITERATURA: 1. Pevalek-Kozlina, B. (2003) Fiziologija bilja. Sveučilišni udžbenik. Profil International, Zagreb. 2. Stryer, L. (1991): Biokemija. Školska knjiga, Zagreb.

60267 TEMELJI ANIMALNE FIZIOLOGIJE 0+0+0 3+3+0 NASTAVNI SADRŽAJI: Uvod u animalnu fiziologiju, stanična fiziologija i bioenergetika, membrane i pojave na njima, električna svojstva membrana, akcijski potencijal, prijenos signala između neurona: sinapse i neuroprijenosnici, živčani sustavi, osjetila, žlijezde i hormoni, mišići, hematologija, srce i cirkulacijski sustavi, izmjena plinova i disanje, ionska i osmotska ravnoteža, tjelesne tekućine i acidobazna ravnoteža, probava. KOLEGIJI PRETHODNICI: Završen preddiplomski studij UVJETI ZA POTPIS: Prisustvo na praktikumima NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno OBAVEZNA LITERATURA:

1. D. Randall, W. Burggren, K. French: “Eckert Animal Physiology, 5th ed.”, W.H.Freeman and Co., New York, 2002

53445 TERENSKA NASTAVA 120 sati/god

NASTAVNI SADRŽAJI: Terenska doprinosi boljem upoznavanju ekoloških obilježja većeg broja kopnenih i vodenih staništa (od tekućica prvog reda do distrofnih bara), uključujući i osebujna podzemna staništa. Posebna pozornost poklanja se i jezerima različitog stupnja trofije te problemima eutrofikacije i mogućnostima njenog usporavanja. Posjet akumulacijama za snabdijevanje pitkom vodom na otoku Krku, postrojenjima za pročišćavanje i kondicioniranje vode. U praksi se stječu iskustva o metodama i načinima mjerenja različitih abiotičkih čimbenika. Istražuju se i analiziraju predstavnici pojedinih skupina kralješjnaka te rakovi i kukci visokoplaninskih i mediteranskih staništa. Studenti su

podijeljeni u manje grupe, samostalno vrše istraživanja određenih biotopa te stječu vještine koje će im koristiti pri kreiranju samostalnih istraživanja za magistarski rad. U okviru geografskog dijela terenske nastave studenti će se upoznati s bitnim prirodno- i društveno-geografskim karakteristikama prostora u kojem se izvodi terenska nastava. Provodit će se razni oblici terenskih istraživanja kojima je cilj prikupljati prostorne podatke, prostorno ih predočiti i interpretirati, kako bi stekli uvid u procese bitne za istraživani prostor. Osim toga, studenti će se upoznati sa snalaženjem u prostoru pomoću geografske karte i s ostalim oblicima prostorne orijentacije. Posebna pozornost posvećuje se i geomorfološkim, klimatskim i hidrogeografskim posebnostima Gorskog kotara i otoka Krka. KOLEGIJI PRETHODNICI: Nema UVJETI ZA POTPIS: Aktivno sudjelovanje i ispunjavanje obaveza na terenskoj nastavi. Pozitivno ocijenjen izvještaj istraživačkog zadatka. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Nakon uredno obavljenih obaveza dobiva se samo potpis, bez ocjene. OBAVEZNA LITERATURA: II GODINA OBAVEZNI KOLEGIJI 74438 EKOLOGIJA ŽIVOTINJA 2+3+1 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Abiotički čimbenici, ekološka valencija, ekološka niša i načini prehrane. Obilježja populacija: gustoća populacija, čimbenici koji utječu na gustoću populacija, struktura populacija, životni ciklusi i stopa preživljavanja. Migracije. Interspecijski i intraspecijski odnosi, posebno kompeticija i predatorstvo. Ekološko značenje simbioze i parazitizma. Opće teorije raznolikosti vrsta. Koncept ekoloških sustava. Raspored i osnovna obilježja makroekosustava. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci. Metabolizam zajednica - Primarna i sekundarna produkcija. Struktura zajednica Utjecaj čovjeka na kopnene ekološke sustave. Ekološki sustavi kopnenih voda: lentički ekološki sustavi (jezera, lokve), lotički ekološki sustavi (rijeke). Utjecaj čovjeka na slatkovodne ekološke sustave.. KOLEGIJI PRETHODNICI: Opća ekologija UVJETI ZA POTPIS: seminar, redovito pohađanje predavanja i vježbi NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno i usmeno OBAVEZNA LITERATURA: 1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing. 2. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company. 3. Moss, B., 1998: Ecology of Fresh Waters. Blackwell Sc. Publ., Oxford, 557. 60283 EKOLOGIJA BILJA 2+3+1 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Pojam i značaj poznavanja biljnog pokrova; Autekologija; ekologija stresa: abiotički čimbenici (svijetlo; voda; temperatura; klima; tlo; soli; kiselost; teški metali; led; požari); biotički čimbenici (bolesti; herbivori; mikorize; kompeticija). Strategije preživljavanja (CSR) i životni oblici biljaka. Invazivne vrste; Sinekologija; povijest istraživanja vegetacije i tipovi klasifikacije; dinamika – sukcesije; metode u istraživanju vegetacije – uzorkovanje, analiza (klasifikacija, ordinacija, indeksi raznolikosti), kartiranje vegetacije. Značaj vegetacije: u ekologiji krajobraza; za Kyoto protokol; u bioindikaciji. Pregled vegetacije Hrvatske. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Redovno prisutvo na praktikumskoj nastavi, uspješno odrađen seminar. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Uspjeh u seminarskom radu, pismeni i/ili usmeni ispit. OBAVEZNA LITERATURA: 1. Schulze, Beck, Müller-Hohenstein, 2005: Plant Ecology. Springer, ISBN 3-540-20833-X 2. Gurevitch, Scheiner, Fox, 2006. The Ecology of Plants. Sinauer Ass. ISBN 0-87893-294-1 3. Gračanin, M., Ilinanić, Lj., 1977: Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb. 4. Jelaska, SD: On-line materijali (http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj)

74439 PRIMIJENJENA LIMNOLOGIJA 1+1+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Svojstva vode. Ciklus vode. Postanak jezera, klasifikacija i morfologija stajaćica. Fizikalna obilježja tekućica. Fizički i kemijski uvjeti u stajaćicama i tekućicama. Ciklus ugljika, fosfora, dušika, sumpora. Strukturalna i funkcionalna obilježja akvatičkih zajednica. Produkcija i energetski odnosi u vodenim ekosustavima. Biološki indikatori kvalitete voda. Sustav saprobnosti i biomonitoring. Umjetna jezera. Hidroelektrane. Irigacija. Akvakultura. Invazivne vrste. Pročišćavanje vode za piće. Onečiščivaći vodenog okoliša. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda: biološki, fizički, kemijski postupci pročišćavanja otpadnih voda. KOLEGIJI PRETHODNICI: Nema UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohađanje predavanja, praktikuma i seminara. Napisan i održan seminar. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Ocjena seminara, dva pismena testa ili završni pismeni ispit. OBAVEZNA LITERATURA: Kalff, J.: Limnology. Prentice Hall. Upper Saddle River, New Jersey. 2002. Tedeschi, S.: Zaštita voda. Hrvatsko društvo građevinskih inženjera. Sveučilišna tiskara, Zagreb. 1997. Allan, J. D.: Stream ecology. Structure and function of running water. Chapman & Hall. 1995. APHA. Standard methods for the examination of water and wastewater 16th. Ed. Amer. Pub. Health Assoc., New York. 1985.

Wetzel, R.G.: Limnology. Second Edition. Saunders College Publishing. 1983 . MODUL: BIOLOŠKA ZAŠTITA OKOLIŠA

53447 EKOLOŠKI MODELI U ZAŠTITI OKOLIŠA 2+1+2 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Dinamika populacija u mirnom i periodičkom okolišu te okolišu sa slučajnom fluktuacijom. Kontinuirana I diskretna dinamika. Malthusov i Verhulstov zakon. Prporcionalni izlov i kvota. Najveći održivi izlov. Poslijedice na stabilnost I perzistenciju populacije. Pojava kaosa. Dinamika plijen-predator sustava. Princip Volterre. Izlov i postojanje najvećeg održivog izlova. Hranidbeni lanci. Poslijedice eutrofikacije i izlova. Modeli kompeticije. Modeli ruženja tvari. Invazija populacije u prostor. Teorija epidemije. Elementi optimalne kontrole. Primjene u ekosustavima. KOLEGIJI PRETHODNICI: Matematika i uvodni kolegij iz ekologije UVJETI ZA POTPIS: Aktivno sudjelovanje u nastavi, rješenje domaćih zadataka i seminar. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno OBAVEZNA LITERATURA: 1. Sharov A., Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996 http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html 2. Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005. 3. Kott, M., Elements of Mathematical Ecology, Cambridge Univ. Press, 2001.

44403 GENETIČKO INŽENJERSTVO U BIOTEHNOLOGIJI 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Restrikcijsko-modifikacijski sustav. Restrikcijske endonukleaze, nazivlje, način djelovanja, restrikcijska karta DNA i način konstrukcije, ostali enzimi koji se koriste u genetičkom inženjerstvu. Molekule (vektori) za ugradnju i prijenos strane DNA: plazmidi, virusni vektori, kozmidi, BACs, YACs, shuttle vectori. Nacini ugradnje strane DNA u vektore za kloniranje: kloniranje pomocu restrikcijskih enzima, TA i TOPO TA kloniranje, Gateway kloniranje. Biblioteke gena; vrste, kako ih konstruirati i umnoziti. Metode otkrivanja rekombinantne molekule u populaciji – npr. biblioteci gena (genetičke, hibridizacijske, imunološke). Analiza gena (fragmenta DNA) od interesa: dobivanje cDNA od mRNA, analysa ekspresije gena od interesa - Northern blotting/RNase protection assay/in situ hibridizacija/RT-PCR/real time PCR/microarray. Ekspresija rekombinantnih proteina: izbor vectora i domacina (bakterije, kvaci, biljne stanice, stanice kukaca, stanice sisavaca), izolacija proteina (afinitetna kromatografija...), detekcija proteina (SDS-PAGE, westren bloting, ELISA). Analiza interakcija medu proteinima – GST pull-down, imunoprecipitacija, sistem dva hibrida u kvasca (Yest two hybrid system), TAP (tanden affinity purification) sistem, kvascev sistem tri hibrida. Kako pripremiti transgenicne biljke – prirodni nacin prijenosa geneticke informacije izmedu dva razlicita organizma pomocu bakterije Agrobacterium tumefaciens, prolazna (transient) transformacija biljnih stanica pomocu microprojektila, transformacija biljnih stanica (protoplasta) pomocu PEGa. Geneticki modelni organizmi u biologiji. Kvasci kao modelni organizmi (S. cerevisae i Szc. pombe). Caenorhabditis elegans. Transgenicni misevi – kako ih pripremiti. Arabidopsis thaliana KOLEGIJI PRETHODNICI: Nema UVJETI ZA POTPIS: Odradeni praktikum NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni i pismeni ispit OBAVEZNA LITERATURA: Predavanja koja su dostupna u PDF formatu na Web stranicama PMFa.

53448 ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI 2+1+1 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Osnovni principi biološke i krajobrazne raznolikosti. Pokazatelji biološke i krajobrazne raznolikosti. Razlozi ugroženosti i problemi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Utjecaji gospodarenja prirodnim bogatstvima na biološku raznolikost. Pregled zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Strategije i akcijski planovi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Crvene liste ugroženih vrsta. Klasifikacija zaštićenih područja. Zaštita i restauracija prirodnih ekoloških sustava. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: 80% pohađanje predavanja i 90% pohađanje praktikuma, izrada i održavanje seminarskog rada i nastavnih zadataka, prolazna ocjena na svim kolokvijima NAČIN POLAGANJA ISPITA: Kolokviji, seminari, nastavni zadaci, pismeni ispit, usmeni ispit OBAVEZNA LITERATURA: 1. Gottstein Matočec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, str. 1-82. 2. Radović, J. (ur.) 1999. Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. 3. Artiola, J. F., Pepper, I. L., Brusseau, M. L. (2004) Environmental Monitoring and Characterization. Elsevier Academic Press, San Diego, str. 1-410.

60274 TOKSIKOLOGIJA OKOLIŠA 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Definiranje pojmova otrovi, zagađivala, toksini, ksenobiotici i područje djelovanja toksikologije, ekotoksikologije i toksikologije okoliša. Povijesni pregled toksikologije i okolišne toksikologije. Klasifikacija otrova. Znanstvene metode procjene antropogene toksičnosti i ekstrapolacija rizika toksičnosti za stvaranje zakonske osnove o otrovima. Institucije u RH zadužene za praćenje otrova. ADI, RfD. LADME, Toksikokinetika i toksikodinamika. Laboratorijske životinje u toksikologiji. Doza, akutna, subkronična, kronična. Unos, apsorpcija, distribucija, biotransformacija i eliminacija otrova iz organizma. Sinergizam. Jetra. Rezistentnost. Otrovnost. Bioakumulacija. Perzistenost. Razgradnja otrova u okolišu. Pesticidi u ekosustavu. Fiziologija pesticida, karenca, pestistati, DDD. Organske otrovne tvari. Toksičnost metala i anorganskih tvari. Otrovnost lijekova. Dioksini. Toksikologija hrane. Kozmetička toksikologija. Reproduktivna toksikologija. Toksini i antibiotici. Klinička toksikologija i osnove farmakologije. Glikobiologija u toksikologiji. Patofiziološki učinci otrova. Imunotokičnost, hematotoksičnost, nefrotoksičnost, hepatotoksičnost, neurotoksičnost, teratogenost i endokrina disrupcija ksenobioticima. Otrovanja i antidoti. Mutageni i kancerogeni, genotoksičnost, oksidativni stres, slobodni radikali. Kruženje otrova u biosferi. Ekotoksikologija i biotestovi. Onečistaći atmosfere, kisele kiše i emisija plinova. Toksikologija zaštita okoliša, zdravlje čovjeka i komercijalnih vrsta životinja. Toksikologija i medicina rada i profesionalnih otrovanja. Toksikologija pre i postnatalnog razvitka. Zaštita okoliša i zdravlja čovjeka. Preporuča se da studenti za upis ovog kolegija odslušaju kolegij Temelji animalne fiziologije. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Pohađanje nastave i obavljanje postavljenih zadataka i seminara NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno i pismeno OBAVEZNA LITERATURA: 1. Đikić. Interna skripta za studente kolegija Toksikologija okoliša. PMF-ZAF, Zagreb 2. Springer. Otrovani modrozeleni planet. Profil Zagreb. 2008 3. Đikić. Ekolo[ki leksikon. Barbat i ministarstvo zastite okolisa. 2004 4. Toxicology. (ed) Marguardt, Schafer, McClellan, Welsch, Academic press int. 1999. pp. 1330

53450 AKVAKULTURA I RIBARSTVO 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Osnovni pojmovi i sadržaj akvakulture. Pod pojmom akvakultura podrazunjeva se kontrolirani uzgoj vodenih organizama, prvenstveno riba. Prakticira se za različite svrhe a najvažnijje su: proizvodnja ljudske hrane, poribljavanje otvorenih i zatvorenih voda, športski ribolov i za ukrasne svrhe. Podjela akvakulture prema intenzitetu uzgoja. Osnove ekologije glavnih vrsta vodenih organizama koje se uzgajaju. Osnovne biološke značajke o kojima ovisi uzgoj vodenih organizama. Hranidba riba. Vrste hrane. Ribnjaci za uzgoj toplovodnih vrsta riba. Ribnjaci za uzgoj hladnovodnih vrsta riba. Uzgoj riba u toplovodnim ribnjacima. Uzgoj riba u hladnovodnim ribnjacima. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Redovno prisustvo na predavanjima i praktikumima. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit OBAVEZNA LITERATURA: Treer, T., Safner, R., Aničić, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb. Shephard, J., Bromage, N. (1988): Intensive Fish farming. Oxford, London, Edinburgh, Boston, Palo Lato, Melbourne. Grupa autora (1982): Slatkovodno ribarstvo, Jugoslavenska medicinska naknada, Zagreb

40890 RADIOBIOLOGIJA 2+1+0 0+0+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Uvod u radiobiologiju: što je radiobiologija s naglaskom na štetne učinke, pregled najvažnijih znanstvenih otkrića, vrste zračenja, Izotopi : stabilini, nestabilni, primjena radioizotopa, Radioaktivnost: jedinice radioaktivnosti, apsorbirana doza, brzina apsorbirane doze, izloženost,čimbenik kakvoće zračenja, linearni prijenos energije(LET), Izvori radioaktivnosti u okolišu: prirodna i umjetna radioaktivnost, primjena izvora zračenja u medicinskoj dijagnostici i terapiji, ozračivanje (vanjsko i unutarnje), Mjerenje ionizirajućeg z račenja: instrumenti ( dozimetri, brojači, uređaji za vizualizaciju tragova, osobna dozimetrija), Fizikalna svojstva ionizirajućeg zračenja: izravno i neizravno međudjelovanje energije zračenja s biološkim medijem, međudjelovanje s biološkim makromolekulama, Osjetljivost stanice na zračenje: učinci na intracelularne strukture i organele, Krivulja preživljenja: u virusa, bakterija, i stanica sisavaca, Target teorija, Radiosjetljivost kromosoma: mehanizmi oštećenja DNK, kromosomske promjene strukture kromosoma , mehanizmi nastanka i posljedice strukturnih promjena, mehanizmi popravka, Dvostruki lom kao indikator oštećenja: primjena citogenetičkih tehnika u radiobiologiji, analiza kromosomskih aberacija, mikronukleus test, komet test, FISH, Tkivna radioosjetljivost: radijacijske ozljede, tipovi akutnog radijacijskog sindroma, srednja letalna doza, kasni učinci zračenja, Učinc izračenja na organizam u rastu i razvoju: Modifikatori radioosjetljivosti, kemijski radioprotektori, radiosenzibilizatori, mehanizam radiosenzibilizacije, detekcija i mjerenje, Biomonitoring: izloženost opće i i djelatne populacije RH, Pregled epidenioloških studija: akcidenti, Biološki učinci zračenja optičkog spektra: Raiofrekcvencijska-mikrovalna zračenja: Ultrazvuk. KOLEGIJI PRETHODNICI: Genetika, Biologija stanice UVJETI ZA POTPIS: redovito pohađanje predavanja, vježbi i seminara NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispiti OBAVEZNA LITERATURA: 1. Down SB, Tilson ER. 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed. Saunder WB. Company, Toronto 2. Polk C. Postow E. 1996. Biological Effects of Electromagnetic Fields, CRC Press. 3. Natarajan AT. 2002. Chromosome aberrations: past, present and future. Mutat Res 504:3-16. 4. Fenech M. 2006. Cytokinesis-block micronucleus assay evolves into a "cytome" assay of chromosomal instability, mitotic dysfunction and cell death. Mutat Res 600: 58-66.

54601 EKOLOGIJA PROTISTA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Sastav, brojnost, biomasa, brzina rasta, rasprostranjenost, raznolikost i funkcionalni položaj protista u moru i u slatkim vodama. Zajednice protista i njihova ekološka uvjetovanost u planktonu, bentosu i perifitonu. Trofičke kategorije protista i njihova uloga u hranidbenim mrežama, protjecanju energije i kruženju materije. Sukcesije. Eutrofizacija i uloga protista u razgradnji organske tvari. Uporaba računskih i grafičkih programa u istraživanju prostorne i vremenske raspodjele fitoplanktona i odgovarajućih ekoloških čimbenika. Interpretacija grafičkih prikaza. U prvom dijelu predavanja studenti će upoznati ekologiju praživotinja, dok se drugi dio predavanja odnosi na ekologiju alga. KOLEGIJI PRETHODNICI: Položeni Protista i Opća ekologija UVJETI ZA POTPIS: Obvezno prisustvo svim oblicima nastave. Student može bez nadoknade s praktikuma izostati samo jedan put tijekom cjelokupne nastave. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Tijekom nastave prema unaprijed objavljenim rokovima polažu se dva pisana kolokvija. Prosječni rezultat određuje uspjeh studenta (minimum za prolaz je 65%). U slučaju da student nije zadovoljan postignutim uspjehom ili nije zadovoljio prolaznost na jednom od kolokvija polaže cjelokupno gradivo (ispit je pisani i usmeni) prema rasporedu ispitnih rokova. OBAVEZNA LITERATURA: 1. Fenchel, T., 1987: Ecology of Protozoa. Springer Verlag, Berlin. 2. Stevenson, R. Jan; Bothwell, Max L.; Lowe, Rex L. (1996) Algal Ecology: Freshwater Benthic Ecosystem. Elsevier. SAD.

44547 ENERGETIKA EKOSUSTAVA 0+0+0 2+2 +0

NASTAVNI SADRŽAJI: Osnovna koncepcija ekosustava kao nerazdvojivog jedinstva žive i nežive materije. Kruženje materije u prirodi. Biotička komponenta kao osnovni pokretač kruženja materije u ekosustavu. Hranidbeni lanci, hranidbena mreža i trofičke razine u ekosustavima. Trofička struktura i ekološke piramide. Primarni proizvođači, konzumenti i destruenti. Termodinamički zakoni i energetski koncept ekosustava. Konverzija, konzerviranje i utilizacija energije u ekosustavima. Modeli protoka energije kroz akvatičke i kopnene ekosustave. Izvori i raspoloživa hrana u zajednicama. Energetski koncept eutotrofizacije u kopnenim i akvatičkim ekosustavima. Degradacija biocenoza i poremećaj energetskih tokova u ekosustavu. Praktikum: Metode i postupci analize trofičke strukture zooplanktona i bentosa. Analiza izvora hrane i energetskih resursa u ekosustavima kopna i voda na kopnu. Metode određivanja suhe i mokre biomase. Metode određivanja primarne proizvodnje. KOLEGIJI PRETHODNICI: - UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohađanje nastave. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit. OBAVEZNA LITERATURA: 1. Odum E.P. (1971): Fundamentals of ecology. W.B. Saunders Co., London. 2. Lampert W., Sommer U. (1997): Limnoecology. The Ecology of Lakes and Streams. Oxford University Press. New York, 3. Wetzel R.G. (2001): Limnology, Lake and River Ecosystems. Academic Press. A Harcout Science and Technology Company. London. 4. Botkin, D. B., Keller, E. A. (2003): Environmental Sciences. John Wiley & Sons, Inc. Denver

53454 TEHNOLOGIJA OBRADE OTPADNIH VODA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Otpadne vode gradova i industrije: porijeklo otpadnih voda gradova i industrije, odvodnja otpadnih voda, kanalizacijski sustavi, recipijenti otpadnih voda, zakonske regulative. Količina i karakteristike otpadnih voda: protok otpadnih voda, pokazatelji kakvoće otpadnih voda. Fizički, kemijski i biološki pokazatelji kakvoće otpadnih voda. Ekvivalenti stanovnika. Ispitivanja količina i kakvoće otpadni voda. Statistička obrada podataka o količinama i kakvoći otpadnih voda. Postupci pročišćavanja otpadnih voda. Pregled postupaka pročišćavanja. Blok sheme sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Mehanički postupci pročišćavanja otpadnih voda: fina i gruba rešetka, aerirani pjeskolov mastolov, primarna taložnica. Biološki postupci pročišćavanja: kinetika bioloških procesa, bilanca tvari kod bioloških postupaka pročišćavanja otpadnih voda. Karakteristični tehnološki parametri procesa. Postupak s aktivnim muljem: konstrukcija i princip djelovanja. Sustavi za aeraciju. Sekundarna taložnica. Uklanjanje dušika i fosfora iz otpadnih voda. Dimenzioniranje uređaja. Različite varijante postupaka s aktivnim muljem: produžena aeracija, dvostupanjski biološki postupak, prokapnici. Stabilizacija mulja: aerobna stabilizacija, anaerobna stabilizacija mulja, kemijska stabilizacija mulja. Zgušćivanje i dehidracija mulja. Fizičko kemijski postupci pročišćavanja otpadnih voda. Postupci koagulacije i flokulacije, flotacija. Dispozicija otpadnih voda u more: podmorski ispusti, inicijalno i sekundarno razrjeđenje, brzina ugibanja mikroorganizama - t90, duljina podmorskog ispusta. Membranske tehnologije: ultrafiltracija, nanofiltracija, reverzna osmoza. Membranski bioreaktori. Pregled postupaka obrade industrijskih otpadnih voda. Napredni oksidacijski procesi pri obradi industrijskih otpadnih voda. KOLEGIJI PRETHODNICI: Temeljni predmeti 1 i 2 godine studija. UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohađanje nastave i laboratorijskih vježbi te predaja pisanih izvješća s rezulttima o laboratorijskih vježbi. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni. OBAVEZNA LITERATURA: Tedeschi, S., Zaštita voda, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, Zagreb, 1997. Peavy, H.S., Rowe, D.R., Tchbanoglous, G.: Environmental Engineering, McGaw-Hill, Singapoore, 1987 Eckenfelder, W.W., Jr., Industrial Water Pollution Control, 3rd ed., McGraw-Hill, Singapore, 2000.

53456 INFORMATIČKI SUSTAVI U ZNANOSTI O OKOLIŠU 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRŽAJI: Koncept informacijskog sustava u znanosti o okolišu (IS). IS planiranje i potrebe. IS analiza te metode i tehnike dizajna. Softverski standardi, razvojne tehnike i oruđa. Podrška upravljanju I ekspertni sustavi. Geografski informacijski sustavi. Efikasna prezentacija vremenski ovisnih I prostorno ovisnih podataka. Baze podataka. Internet. Mreža kao platforma za razvoj interaktivnih I dinamičkih aplikacija. E- postovi o okolišu. IS primjeri u znanosti o okolišu. KOLEGIJI PRETHODNICI: Matematika i uvodni kolegij iz ekologije. UVJETI ZA POTPIS: Aktivno sudjelovanje u nastavi, rješenje domaćih zadataka i seminar. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno. OBAVEZNA LITERATURA: 1. Avison, D. E., Fitzgerald, G., Information Systems Development: Methodologies, Techniques, and Tools McGraw Hill, 1998. 2. Connolly, T. M., Begg, C.: Database Systems, A Practical Approach to Design, Implementation, and Management, Addison-Wesley, 1999. 3. Minoli, D., Schmidt, A.: Internet Architectures, Wiley, 1999.

53457 BIOMONITORING 0+0+0 2+1+1

NASTAVNI SADRŽAJI: Pregled glavnih vrsta onečišćivača i mehanizama njihova toksičnog djelovanja. Slijed promjena uzrokovanih antropogenim djelovanjem/onečišćenjem na različitim razinama biološke organizacije i njihovi pokazatelji. Biološke analize za utvrđivanje i procjenu jačine utjecaja onečišćenja na okoliš. Sindrom genotoksičnih bolesti. Promjene na razini populacije: mortalitet, natalitet, starosna struktura, omjer spolova, starosna struktura. Promjene na razini zajednice i ekosistema: funkcionalni i strukturno/taksonomski pristup, kvalitativna i kvantitativna istraživanja, bioindikatorske vrste, smanjivanje bioraznolikosti i problem ključnih vrsta. Promjene na razini organizma: rast i razvoj, indeksi kondicije, organosomatski indeksi, promjenjiva asimetrija, "stres na stres" metoda, histopatološke promjene. Promjene na molekularnoj i staničnoj razini: imunološke metode, histokemijske i citokemijske metode (destabilizacija lizosomske membrane, promjena veličine i sadržaja lizosoma), indukcija stres proteina, inhibicija delta aminolevulinat dehidraze i acetilkolinesteraze, mjerenje koncentracije vitelogenina, glutation kao biomarker. Mjerenja aktivnosti enzima faze I i II detoksikacije. Mjerenje aktivnosti mehanizma multiksenobiotičke otpornosti. Pokazatelji oksidativnog stresa. Mjerenje oštećenja molekule DNA. Ekotoksikogenomika. Pregled i način izvođenja laboratorijskih testova toksičnosti, biotestovi na bakterijama, protistima, fitoplanktonu, zooplanktonu, višim biljkama. Procjena ekološkog/ekotoksikološkog rizika: definiranje problema, analiza i određivanje rizika. Preporuča se da studenti za upis ovog kolegija odslušaju kolegij Toksikologija okoliša. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Seminar, redovito pohađanje vježbi. NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit. OBAVEZNA LITERATURA: 1. Principles of ecotoxicology 2nd ed. (2001) Walker CH, Hopkin SP, Sibly RM, Peakall DB, Taylor & Francis 2. Biomarkers - Research and application in the assessment of environmental health (1993) ed. Peakal DB, Shugart LR, Springer-Verlag

72361 EKOTOKSIKOLOGIJA BILJA 0+0+0 1+2+1

NASTAVNI SADRŽAJI: Uvod, definicije ekotoksikologije. Biljna ekotoksikologija. Pregled glavnih vrsta onečistača. Onečišćenje okoliša - prirodni i antropogeni izvori. Osnove procesa unosa, biotransformacije, akumulacije, detoksikacije i otpornosti na štetne tvari. Učinci štetnih tvari na populacije, zajednice i ekosisteme. Fizikalno-kemijske metode za utvrđivanje onečistača u vodi/tlu. Zakonski propisi i toksikološki testovi u RH i EU. Molekularna ekotoksikologija biljaka – Oksidacijski stres i zaštitni mehanizmi biljaka. Uloga aktiviranih oblika kisika u signaliziranju i regulaciji. Biljni testni organizmi. Upotreba transgeničnih biljaka i mutanti za utvrđivanje toksičnosti pojedinih spojeva ili otpadnih voda. Bioindikatori i njihova uloga u procjeni rizika. Procjena oštećenja stanica/organizma uzrokovanog onečistačima. Biljke hiperakumulatori.Fitoremedijacija. Fitoekstrakcija. Mehanizmi otpornosti/tolerancije na teške metale (fitohelatini). Biološki monitoring u kopnenim, vodenim i morskim ekosustavima in situ. KOLEGIJI PRETHODNICI: UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohađanje predavanja i praktikuma NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit OBAVEZNA LITERATURA: 1. Sandermann, H. (2004) Molecular ecotoxicology of plants. Ecological Studies. Vol. 170. Springer-Verlag. Berlin. 2. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M., Peakall, D.B. (2006) Principles of Ecotoxicology. Taylor and Francis, London.