DIPLOMSKI RAD „ANALIZA KVALITETE GODIŠNJEG ...bib.irb.hr/datoteka/629200.DIPLOMSKI_RAD.pdf6 1. UVOD Kvalitetna informacija je danas postala klju čem uspjeha u svijetu ulaganja

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

„ANALIZA KVALITETE GODIŠNJEG

IZVJEŠĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ“

MENTOR:

Doc. dr. sc. Ivica Pervan

STUDENT:

Marko Čular, univ. bacc. oec.

BROJ INDEKSA:

2080338

Split, lipanj 2010.

2

SADRŽAJ

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA 3

1. UVOD 6

2. Temeljni financijski izvještaji i godišnje izvješće 8

2.1. Informacijska uloga računovodstva 8

2.2. Temeljni financijski izvještaji 12

2.3. Godišnje izvješće 24

2.3.1. Struktura godišnjeg izvješća 25

2.3.2. Prethodna istraživanja o strukturi godišnjeg izvješća 30

2.3.3. Reguliranje godišnjeg izvješća u Republici Hrvatskoj 35

3. Oblikovanje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) 37

3.1. Izbor i opis varijabli 37

3.2. Ponderiranje varijabli 54

3.3. Definiranje mjerne skale za ocjenu kvalitete godišnjeg izvješća 57

4. Istraživanje kvalitete godišnjeg izvješća u Republici Hrvatskoj 58

4.1. Opis uzorka 58

4.2. Opis statističke metodologije 63

4.3. Rezultati istraživanja ocjene indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) 65

4.3.1. IKGI listanih poduzeća 65

4.3.2. IKGI velikih poduzeća 69

4.3.3. IKGI srednjih poduzeća 71

4.3.4. Komparativna analiza IKGI-a 75

4.3.5. Analiza čimbenika koji utječu na IKGI 85

5. ZAKLJUČAK 95

6. SAŽETAK/SUMMARY 97

7. LITERATURA 98

PRILOZI 101

3

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA

POPIS SLIKA

Slika 1: Odnos financijskog izvještavanja i ekonomskih odluka korisnika

Slika 2: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

POPIS TABLICA

Tablica 1: Razvrstavanje poduzetnika u RH – kriteriji

Tablica 2: Promjene naziva financijskih izvještaja od 01.01.2009.

Tablica 3: Struktura bilance

Tablica 4: Struktura računa dobiti i gubitka

Tablica 5: Struktura izvještaj o promjenama kapitala

Tablica 6: Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti

Tablica 7: Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti

Tablica 8: Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti

Tablica 9: Korištenje grafikona financijskih pokazatelja za 50 poduzeća u 6 zemalja

Tablica 10: Mjerna skala IKGI-a

Tablica 11: IKGI listanih poduzeća

Tablica 12: Prosjek IKGI-a

Tablica 13: IKGI velikih poduzeća


Tablica 15: IKGI srednjih poduzeća


Tablica 17: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća

Tablica 18: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i velikih poduzeća

Tablica 19: Mann-Whitney test listanih i velikih poduzeća

Tablica 20: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća

Tablica 21: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i srednjih poduzeća

4

Tablica 22: Mann-Whitney test listanih i srednjih poduzeća


Tablica 24: Deskriptivna statistika komparativne analize velikih i srednjih poduzeća

Tablica 25: Mann-Whitney test velikih i srednjih poduzeća


Tablica 27: Deskriptivna statistika komparativne analize IKGI-a svih poduzeća

Tablica 28: Kruskal Walis test IKGI-a svih poduzeća


Tablica 30: Korelacija između grane industrije i IKGI-a listanih poduzeća

Tablica 31: Korelacija između grane industrije i IKGI-a velikih poduzeća

Tablica 32: Korelacija između grane industrije i IKGI-a srednjih poduzeća

Tablica 33: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a listanih poduzeća

Tablica 34: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduzeća

Tablica 35: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a srednjih poduzeća

Tablica 36: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a listanih poduzeća

Tablica 37: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a velikih poduzeća

Tablica 38: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a srednjih poduzeća

POPIS GRAFIKONA

Graf 1: Usporedno kretanje Fog index-a i vrijednosti dužine izvješća

Graf 2: Djelatnost listanih poduzeća

Graf 3: Oblik društva listanih poduzeća

Graf 4: Stupanj zaduženosti listanih poduzeća

Graf 5: Oblik društva velikih poduzeća

Graf 6: Djelatnost velikih poduzeća

Graf 7: Stupanj zaduženosti

Graf 8: Financijski rezultat poduzeća

Graf 9: Oblik društva srednjih poduzeća

Graf 10: Djelatnost srednjih poduzeća

Graf 11: Financijski rezultat

5

Graf 12: Stupanj zaduženosti poduzeća

Graf 13: IKGI listanih poduzeća

Graf 14: IKGI velikih poduzeća

Graf 15: IKGI srednjih poduzeća

Graf 16: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća

Graf 17: Komparativna analiza listanih i velikih poduzeća

Graf 18: Komparativna analiza listanih i srednjih poduzeća

Graf 19: Komparativna analiza velikih i srednjih poduzeća

Graf 20: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća rizika poduzeća

Graf 21: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 1



6

1. UVOD

Kvalitetna informacija je danas postala ključem uspjeha u svijetu ulaganja. Kvaliteta

prezentiranih informacija kroz godišnja izvješća utječu na same ulagače, kao i na sve

interesne skupine, na njihove uloge, razmišljanja, rizike i ponašanje. Veza između

poduzeća i računovodstva te korisnika izvještaja leži u informaciji koju će poduzeće dati

prema korisnicima.

Godišnje izvješće, kao bitno izvješće za shvaćanje slike poduzeća, ima za cilj

komunicirati sa svim zainteresiranim korisnicima, te da istima pruži pravovremene,

pouzdane i relevantne informacije o prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima

organizacije.

IV. Direktiva Europske Unije nam govori da analiza društva obuhvaća prezentaciju

financijskih izvještaja te nefinancijskih pokazatelja uspješnosti koji su relevantni za

poslovanje, uključujući informacije koje se odnose na okolinu i zaposlenike kako bi se

razumjelo poduzeće, njegovo poslovanje i razvoj. Zakon o računovodstvu, u čl. 18.

definira godišnje izvješće, njegove obveznike te njegov sadržaj.

Ovaj rad će, teorijski i empirijski, prikazati da li vanjski korisnici mogu na temelju

kvalitetnih informacija iz godišnjeg izvješća donijeti kvalitetne odluke za određeno

poduzeće. Isto tako, na temelju empirijskih rezultata, zaključit će se da li su godišnja

izvješća poduzeća kvalitetna, ocjenjujući postojanost i značajnost pojedinih elemenata, da

li su efikasna i efektivana, da li su u skladu sa regulativom, te da li su hrvatska poduzeća

kroz kvalitetu godišnjih izvještaja dosegla europske i svjetske standarde.

Glavni smisao izrade ovoga rada je da pokaže stvarnu sliku kvalitete godišnjih izvještaja

velikih i srednjih poduzeća, na temelju teorijske i empirijske razrade. Cilj rada je

potvrditi ili opovrgnuti hipotezu postojanosti značajnih razlika u kvaliteti godišnjih

izvještaja s obzirom da li se radi o srednjem, velikom ili poduzeću koji svoje dionice lista

na Zagrebačkoj burzi.

7

Isto tako, cilj nam je potvrditi ili opovrgnuti hipotezu da poduzeća koja svoje dionice

listaju na Zagrebačkoj burzi imaju kvalitetnija godišnja izvješća od velikih poduzeća koja

ne kotiraju na burzi. Jedan od najbitnijih ciljeva bit će utvrditi vezu indeksa kvalitete sa

profitabilnošću, zaduženošću i granom industrije.

Ovaj rad je namijenjen svima onima kojima je potreba za kvalitetnim godišnjim

izvještajima značajna u donošenju njihovih odluka. Rad je namijenjen poduzećima kako

bi shvatili važnost kvalitetnog izvještavanja te kako bi svoja godišnja izvješća poboljšala.

Također, rad je namijenjen i računovodstvenoj struci u smislu većeg doprinosa razvoja

ove tematike.

Rad se sastoji od tri metodske cjeline. U prvom dijelu rada, dat će se prikaz uloge i

važnosti financijskog izvještavanja kroz financijska izvješća te kroz godišnje izvješće,

pošto financijsko izvještavanje u suvremenim gospodarstvima predstavlja vrlo važnu

informacijsku ulogu. Isto tako, definirat će se temeljni financijski izvještaji, njihovi

elementi te obveznici sastavljanja istih. Uz to, definirat će se godišnje izvješće, njegova

struktura i zakonska regulativa u RH te prenijeti prethodna istraživanja iz Europe i svijeta

o bitnim elementima i strukturi godišnjeg izvješća.

Kako bi se mogli donijeti zaključci o kvaliteti godišnjih izvještaja u RH, morat će se

izraditi indeks, koji se obrađuje u drugom dijelu diplomskog rada. Kroz drugi dio, opisat

će se varijable potrebne za stvaranje indeksa, kao i način odabira varijabli. Nakon toga,

slijedi ponderiranje te stvaranje indeksa uz definiranje mjernih skala za ocjenu kvalitete.

U trećem dijelu, vršit će se istraživanje kvalitete godišnjeg izvješća. Nakon što se opišu

uzorci i statistička metodologija, prikazat će se rezultati istraživanja temeljenih na

indeksu kvalitete. Na temelju rezultata istraživanja, donijet će se zaključci o postojanosti

značajnih razlika između listanih, velikih i srednjih poduzeća o kvaliteti godišnjih

izvještaja. Također će se izvršiti analiza o postojanosti veze između indeksa kvalitete

godišnjeg izvješća i indstrijskih čimbenika poduzeća.

8

2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I GODIŠNJE

IZVJEŠĆE

2.1. INFORMACIJSKA ULOGA RAČUNOVODSTVA

Financijsko izvještavanje predstavlja output računovodstvenog procesa. Dok s jedne

strane imamo računovodstvo kao input koji mjeri i evidentira aktivnost ekonomskog

subjekta, s druge pak strane financijsko izvještavanje predstavlja komunikaciju tih

informacija prema korisnicima istih. Važnost financijskih izvještaja je u pružanju

informacija zainteresiranim korisnicima o stanju pojedinog ekonomskog subjekta, s

potrebom donošenja odluka istih. Temelj financijskog izvještavanja su financijski

izvještaji.

Temeljni cilj financijskog izvještavanja je dati istinit i objektivan prikaz poslovanja

nekog ekonomskog subjekta njegovim korisnicima. Korisnici se najčešće dijele na

interne i eksterne. Financijsko izvještavanje je zanimljivije eksternim korisnicima nego li

internim, pošto interni korisnici sami sudjeluju u procesu izrade financijskih izvještaja i

dovoljno su upoznati sa svim bitnim informacijama.

S druge pak strane, postoje eksterni korisnici kao što su dioničari, kreditori, vjerovnici,

država i ostali kojima je u interesu poznavanje financijskog stanja zbog svojih interesa

koji imaju prema gospodarskom subjektu. IASB1 u svom koncepcijskom okviru ističe tri

specifična cilja financijskog izvještavanja:2

� Pružanje informacija o financijskoj poziciji koja uključuje imovinu, izvore

imovine, likvidnost i solventnost;

1 Međunarodni Odbora za računovodstvene standarde 2 Pervan, I., u Tipurić, D. et al. (2008): “Korporativno upravljanje”, Sinergija, Zagreb

9

� Pružanje informacija o uspješnosti poslovanja koja upućuje na sposobnost

ostvarivanja profita od korištenja uloženih resursa;

� Pružanje informacija o novčanim tijekovima, koje mogu poslužiti za predviđanje

budućih novčanih tijekova i njihove uporabe.

Glavna interesna skupina za financijsko izvještavanje su ulagači, odnosno dioničari

nekog subjekta. Zapravo su ulagači ona interesna skupina koja je investirala u poduzeće

(kupila vrijednosni papir), izlaže se riziku, s toga zahtijeva korisne informacije pri

donošenju bitnih odluka kako bi maksimizirala povrat na uloženi kapital. Uz odluke o

ulaganju u poduzeća, korisnicima su potrebne informacije kod procjene upravljanja i

odgovornosti managementa, kao i kod procjene sigurnosti povrata zajmova danih

subjekata.

Slika 1: Odnos financijskog izvještavanja i ekonomskih odluka korisnika

Izvor: Izrada autora

Donošenje odluka proizlazi iz potrebe u odluci između alternativa, a odluke se mogu

donijeti samo uz postojanost kvalitetnih informacija. Postoje 4 glavna koraka u procesu

odlučivanja:3

� Identificirati svaku situaciju u kojoj je potrebna odluka i odrediti ciljeve koje

želimo postići;

� Identificirati relevantne informacije potrebne za odabir između više alternativa;

3 Hoggett, JR, Edwards, L., Medlin, J: “Decision making and the role of accounting“, Accounting in

Australia , Fifth Edition, Chapter 1

Financijski izvještaji: � Bilanca; � RDG; � Bilješke; � ......

Tehnike financijske analize i kreiranje informacija o:

� Profitabilnosti; � Zaduženosti; � ...

KORISNIČKE

ODLUKE

10

� Identificirati i dobiti informacije potrebne za procjenu posljedica ili ishoda

alternative;

� Odabrati smjer djelovanja kojim će se postići zacrtani ciljevi.

Pri donošenju odluka u modelu financijskog izvještavanja bitnu ulogu igra poznavanje

tehnika financijske analize, kao i ekonomski racionalno ponašanje korisnika financijskih

informacija. Bitno je naglasiti i da pri donošenju odluka korisnici mogu koristiti i druge

izvore informacija kao što su kretanja u industrijskoj grani, statistički izvještaji,

korištenje informacija od strane analitičara ili stručnjaka, …

Već se u prethodnom tekstu naglasilo da se korisnici izvještaja dijele ne interne i

eksterne, pa iz te činjenice proizlazi problem asimetrije informacija. Asimetrija

informacija predstavlja stanje da interni korisnici, odnosno manageri, imaju veće i bolje

informacije nego li to imaju eksterni korisnici, ulagači ili kreditori. Iz te činjenice

proizlaze i komplikacije koje imaju korisnici pri alokaciji kapitala prema ekonomskom

subjektu4. Zapravo je alokacija štednje temeljni mehanizam razvijenog svijeta pri

ulaganju u ekonomski subjekt.

Bitna stavka kod asimetrije informacija je i razlikovanje javno dostupne od povlaštene

informacije. Javno dostupna informacija je poznata svim ulagačima, primjerice kroz

burze, razne medije i sl. Za razliku od javno dostupne, povlaštena informacija je

informacija poznata samo managerima, zapravo internim korisnicima.

Pitanje povlaštenosti informacija je definirano Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. U

smislu ovoga Zakona, povlaštenim informacijama smatraju se sve činjenice koje nisu

poznate javnosti, a odnose se na jednog ili više izdavatelja vrijednosnih papira ili

vrijednosne papire, koje bi, da su poznate javnosti, mogle utjecati na cijenu vrijednosnog

papira5.

4 Palepy, K., Bernard, V., Haley, P., (2003): „A Business Analaysis and Valuation Using Financial

Statements“, Portland, str. 2-3 5 Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Narodne novine br. 84/02, čl. 103

11

Asimetrija informacija ima dvije osnovne dimenzije6, a to su: problem moralnog hazarda7

i problem nepovoljnog izbora8. Asimetriju informacija je zapravo jako teško eliminirati.

Idealna bi situacija bila kada ne bi bilo povlaštenih informacija, odnosno kada bi vanjski i

unutarnji korisnici imali identične informacije. Zapravo je i jedna od uloga financijskog

izvještavanja smanjiti negativne učinke asimetrije informacija9.

6 Scott, W., (2003): Financial Accounting Theory, Prentice Hall, Toronto 7 Moralni hazard predstavlja nemogućnost savršenog kontroliranja managerskog upravljanja poduzećem i

mogućnost da manageri smanje napore u maksimizaciji koristi za dioničare. 8 Kod problema nepovoljnog izbora zapravo ne postoji mogućnost razdvajanja dobre od loše dionice.

9 Cohen, D.: “Quality of Financial Reporting Choice: Determinants and Economic Consequences”

12

2.2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Svako poduzeće dužno je sastavljati financijske izvještaje u obliku, sadržaju i načinu

sukladno Zakonom. Svrha financijskih izvještaja je u pružanju informacija o poduzeću i

to o njegovoj imovini, obvezama, glavnici, prihodima i rashodima, uključujući dobitke i

gubitke, ostalim promjenama glavnice te novčanim tokovima poduzeća10. Isto tako se od

poduzeća zahtijeva jednogodišnje financijsko izvještavanje.

Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz financijskog

položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.11

Temeljni financijski izvještaji su bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom

tijeku, izvještaj o promjenama kapitala te bilješke uz financijske izvještaje. Veliki i

srednje veliki poduzetnici sastavljaju sve godišnje financijske izvještaje. Mali poduzetnici

dužni su sastavljati bilancu (skraćenu)12, račun dobiti i gubitka (skraćeni) te bilješke uz

financijske izvještaje. Klasifikacija poduzetnika po veličini prikazana je sljedećom

tablicom:

Tablica 1: Razvrstavanje poduzetnika u RH – kriteriji

VELIČINA Mala Srednja Velika

Aktiva do 32.500.000 do 130.000.000 preko 130.000.000

Prihod do 65.000.000 do 260.000.000 preko 260.000.000

Broj zaposlenih do 50 do 250 preko 250


Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima statusnih

promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad

10 MRS 1 – Svrha financijskih izvještaja, točka 5 11 Zakon o računovodstvu, Narodne novine br. 109/07, čl.15 12 Skraćena financijska izvješća trebala bi sadržavati barem podatke skupina računa i glavnih međuzbrojeva

koji su navedeni u propisanim financijskim izvještajima.

13

poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu

otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.13

Za godišnje financijske izvještaje odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje poduzeća

koja ujedno i potpisuje financijske izvještaje. Isto tako, za sve stavke financijskih

izvještaja obvezatan je prikaz i stavki iz prethodnog razdoblja. Također se komparativne

informacije zahtjevaju i za opisne informacije ukoliko su značajne za razumijevanje

financijskih izvještaja.

Mali i srednji poduzetnici svoje financijske izvještaje sastavljaju prema HSFI-ima, dok

veliki poduzetnici, poduzeća koja kotiraju na burzi i financijske institucije svoje

izvještaje sastavljaju prema MSFI-ima.

Revizijom MRS-a 1 došlo je do promjene naziva temeljnih financijskih izvještaja za

obveznike MSFI-a. Promjene naziva prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica 2: Promjene naziva financijskih izvještaja od 01.01.2009.

PROMJENE NAZIVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

MRS 1 - do 31.12.2008. MRS 1 - nakon 01.01.2009.

Bilanca Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja

Račun dobiti i gubitka Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja

Izvještaj o promjenama kapitala Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja

Izvještaj o novčanim tijekovima Izvještaj o novčanim tijekovima tijekom razdoblja

Bilješke Bilješke

Izvor: Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“

A) BILANCA (Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja)

Bilanca je financijski izvještaj koji pokazuje stanje imovine i izvora imovine na određeni

dan. Imovina se u računovodstvenoj terminologiji naziva aktiva, a njeni izvori pasiva.

13 Zakon o računovodstvu, Narodne novine br. 109/07, čl.15

14

Osnovna karakteristika bilance je činjenica da je ona statički izvještaj koji se odnosi na

jednu točku u vremenu te zbog toga svaka bilanca ima datum na koji se odnosi. U bilanci

uvijek mora biti ravnoteža, koja se odnosi na imovinu i njene izvore, jer prema temeljnoj

računovodstvenoj jednakosti imovina uvijek mora biti jednaka svojim izvorima. Pravilnik

o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja dao je sljedeći prikaz izgleda

strukture bilance:

Tablica 3: Struktura bilance

BILANCA

AKTIVA PASIVA

DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE

1. nematerijalna imovina 1. temeljni kapital

2. materijalna imovina 2. kapitalne rezerve

3. dugotrajna financijska imovina 3. rezerve iz dobit

4. dugoročna potraživanja 4. revalorizacijske rezerve

5. odgođena porezna imovina 5. zadržana dobit

KRATKOTRAJNA IMOVINA 6. dobit ili gubitak poslovne godine

1. zalihe 7. manjinski interes

2. potraživanja REZERVIRANJA

3. kratkotrajna financijska imovina DUGOROČNE OBVEZE

4. novac u banci i blagajni KRATKOROČNE OBVEZE

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG

RAZDOBLJA ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA

I OBRAČUNATI PRIHODI I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

GUBITAK IZNAD KAPITALA


Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja zamijenio je bilancu po nazivu, ali i

po sadržaju. Prema MRS-u 1, u Izvještaj o financijskom položaju obvezno se uključuju

barem stavke koje prikazuju slijedeće iznose14: nekretnine, postrojenje i opreme; ulaganje

u nekretnine; nematerijalna imovina; financijska imovina; ulaganja obračunana metodom

14 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb

15

udjela; biološka imovina; zalihe; potraživanja od kupca i ostala potraživanja; novac i

novčani ekvivalenti; ukupna imovina poduzeće sukladno MSFI-u 5; obveze prema

dobavljačima i ostale obveze; rezerviranja; financijske obveze; obveze i imovina na

osnovi tekućih poreza kako su definirani u MRS-u 12; odgođene porezne obveze i

odgođena porezna imovina; obveze uključene u skupine za otuđenje i razvrstane u

portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI 5; manjinski udjeli iskazani u kapitalu;

izdani kapital i rezerve koji pripadaju vlasnicima matice.

B) RAČUN DOBITI I GUBITKA (Izvještaj o sveobuhvatnoj dobi ti razdoblja)

Račun dobiti ili gubitka prikazuje prihode15 i rashode16 te financijski rezultat17 ostvaren u

određenom obračunskom razdoblju. Između bilance, kao statičnog financijskog izvještaja

i računa dobiti i gubitka, kao dinamičkog financijskog izvještaja, postoji čvrsta

povezanost.

Naime, promjene koje se u obračunskom razdoblju događaju na vrijednosti i strukturi

imovine, obveza i kapitala imaju za posljedicu pojavu prihoda i rashoda pri čemu se

nastanak prihoda javlja kao posljedica povećanja vrijednosti određenih oblika imovine te

nastanak rashoda koji se javlja kao posljedica smanjenja vrijednosti određenih oblika

imovine.

Struktura računa dobiti i gubitka nije definirana HSFI-om, ali je definirana Pravilnikom o

strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja18 te je dana u sljedećoj tablici:

15 Ukupni prihodi poduzeća čine vrijednosti prodanih proizvoda i usluga koje je poduzeće proizvelo.

Prihod ostvaren prodajom roba i usluga predstavlja najznačajniji dio prihoda svakog poduzeća, te stoga u

velikoj mjeri ovisi o cijenama po kojima će se proizvod prodati, te o uvjetima prodaje. U ukupni prihod

ulaze:

� poslovni prihodi, prihodi od financiranja, izvanredni prihod. 16 Iz ukupnog prihoda poduzeća nadoknađuju se samo oni rashodi koji su neophodni za obavljanje

djelatnosti poduzeća i mogu se svrstati u tri skupine:

� poslovni rashodi, rashodi financiranja, izvanredni rashodi. 17 Poslovni rezultat poduzeća je razlika između vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti ukupnog rashoda. 18 Narodne novine br. 38/08, Zagreb

16

Tablica 4: Struktura računa dobiti i gubitka

RAČUN DOBITI I GUBITKA

1

POSLOVNI PRIHODI

1. Prihodi od prodaje

2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga

3. Ostali poslovni prihodi

2

POSLOVNI RASHODI

1. Promjena vrijednosti zaliha

2. Materijalni troškovi

3. Troškovi osoblja

4. Amortizacija

5. Ostali troškovi

6. Vrijednosna usklađenja

7. Rezerviranja

8. Ostali poslovni rashodi

3 FINANCIJSKI PRIHODI

4 FINANCIJSKI RASHODI

5 IZVANREDNI PRIHODI

6 IZVANREDNI RASHODI

7 UKUPNI PRIHODI

8 UKUPNI RASHODI

9 DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

10 POREZ NA DOBIT

11 DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA


Kada govorimo o ovom financijskom izvještaju bitno ga je razvrstati na dva dijela: prvi

se odnosi na korisnike HSFI-a, dok se drugi odnosi na obveznike MSFI-a. Račun dobiti i

gubitka temeljen je na HSFI-ima, dok je Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja

temeljen na MSFI-ima. Po metodi klasifikacije rashoda, HSFI je zadržao metodu prirode

rashoda, koja pokazuje troškove tekuće godine razvrstanih po njihovoj prirodi, a na

rashode tekuće godine svodi ih računski, korigirajući iznos promjene zaliha, proizvodnje

u tijeku i gotovih proizvoda.

17

Korisnici MSFI-a, revizijom MRS-a 1, koriste Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja.

Najveća promjena koja se dogodila je da Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja sada

obuhvaća izvještavanje o nerealiziranoj dobiti i gubitku koji su izravno priznati u kapital.

Revizijom MRS-a 1 zabranjuje se obveznicima MSFI-a prikazivanje izvanrednih prihoda

i rashoda.19 Sadržaj izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja prikazan je slikom 2.

Slika 2: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Izvor: Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“

C) IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA O KAPITALA

Izvještaj o promjenama kapitala obvezni su sastavljati srednji i veliki poduzetnici te

tvrtke čiji vrijednosni papiri kotiraju na tržištu kapitala. Izvještaj o promjenama kapitala

prikazuju sve promjene glavnice koje su se dogodile u obračunskom razdoblju. Ovim se

izvještajem prikazuju ne samo promjene glavnice nastale ulogom vlasnika i zaradom, već

i rezultatom gospodarskih aktivnosti koji povećavaju ili smanjuju glavnicu. Neovisno o

obliku izvještaja o promjeni glavnice, moguće ga je razvrstati u tri osnovna dijela:

� dio koji se odnosi na kapitalne transakcije poduzeća s vlasnicima poduzeća; 19 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ

DOBITI

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT – NEREALIZIRANA DOBIT ILI GUBITAK OD

PROMJENE FER VRIJEDNOSTI I REKLASIFIKACIJA

DOBIT ILI GUBITAK NEKOG RAZDOBLJA – REALIZIRANA

DOBIT ILI GUBITAK

18

� dio koji se odnosi na povećanja i smanjenja glavnice nastalih kao rezultat

uspješnosti poslovanja;

� korekcije glavnice za nerealizirane i nepriznate dobitke i gubitke.

Izvještaj o promjenama kapitala pokazuje promjene svih komponenata kapitala između

dvaju datuma Bilance (Izvještaja o financijskom položaja), i to: uloženog kapitala,

zarađenog kapitala te izravnih promjena u kapitalu. Sadržaj izvještaja o promjenama

kapitala sadrži slijedeće:

Tablica 5: Struktura izvještaj o promjenama kapitala20

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA UPISANI KAPITAL

KAPITALNE REZERVE REZERVE IZ DOBITI

ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK DOBIT ILI GUBITAK TEKU ĆE GODINE

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERJALNE IMOVINE REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE NEMATERJALNE IMOVINE REVALORIZACIJA FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA

PRODAJU OSTALA REVALORIZACIJA

TEČAJNE RAZLIKE S NASLOVA NETO ULAGANJA U INOZEMNO POSLOVANJE

TEKUĆI I ODGOĐENI POREZI ZAŠTITA NOVČANOG TOKA

PROMJENE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA ISPRAVAK ZNAČAJNIH POGREŠAKA PRETHODNOG RAZDOBLJA

OSTALE PROMJENE KAPITALA UKUPNO POVEĆANJE ILI SMANJENJE KAPITALA


20 Struktura izvještaja o promjenama kapitala izrađena je na temelju Pravilnika o strukturi i sadržaju

godišnjih financijskih izvještaja, Narodne novine br.38/08.

19

D) IZVJEŠTAJ O NOV ČANIM TIJEKOVIMA

Izvještaj o novčanim tijekovima sastavljaju srednji i veliki poduzetnici, dok mali

poduzetnici nisu obveznici sastavljanja. Izvještaj o novčanim tijekovima reguliran je

HSFI-om 1 te MRS-om 7, ovisno o veličini korisnika.

Izvještaj o novčanim tijekovima pokazuje kako bi izgledalo poslovanje i rezultat

poslovanja kad bi se obračun provodio na temelju priljeva i odljeva novca, a ne prema

nastanka događaja.21

Novčani tijek sastoji se od priljeva i odljeva novca i novčanih ekvivalenata. Iskazuje

sposobnost poduzeća da svojim aktivnostima generira novac i potrebu poduzeća za

novcem. Aktivnosti kojima se ostvaruju priljevi i odljevi novca su:

� Poslovne aktivnosti: aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda,

usluga, robe). Primici se ostvaruju naplatom prodanog, a isplate za potrebu

njihove proizvodnje i nabave;

� Investicijske aktivnosti: aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine

(nematerijalne imovine, materijalne imovine i uloga);

� Financijske aktivnosti: aktivnosti pribavljanja izvora financiranja poduzeća i

podmirenja obveza po ovim izvorima (vlasničko i dužničko financiranje

poduzeća).

1) NOVČANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Iznos novčanih tijekova nastalih od poslovnih aktivnosti ključni je pokazatelj

razmjera u kojem je poslovanje subjekta ostvarilo dostatne novčane tijekove za

otplate zajma, očuvanje poslovne sposobnosti subjekta, plaćanje dividendi i

ostvarivanje dodatnih ulaganja bez korištenja vanjskih izvora financiranja.

21 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb

20

Tablica 6: Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti

NOVČANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

NOVČANI PRIMICI NOVČANI IZDACI

Naplata potraživanja od kupaca Isplate dobavljačim

Naplaćene kamate za dane kredite Isplate za bruto plaće zaposlenih

Povrat poreza Plaćanje poreza i kazni

Primljeni predujmovi od kupaca Plaćanje kamata na primljene kredite

Primici od provizija Dani predujmovi za poslovne aktivnosti

Primici od premije i anuiteta Dane donacija


2) NOVČANI TIJEKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Investicijske aktivnosti prikazuju veličinu nastalih izdataka za resurse koji su

namijenjeni stvaranju buduće dobiti i novčanih tijekova.

Tablica 7: Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti

NOVČANI TIJEKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI


Primici od prodaje dugotrajne imovine Izdaci za kupnju dugotrajne imovine

Novčani primici od prodaje glavničkih ili Novčani izdaci od stjecanja glavničkih ili

dužničkih instrumenata drugih subjekata dužničkih instrumenata drugih subjekata

i udjela u zajedničkim pothvatima i udjela u zajedničkim pothvatima

Primljene dividende od povezanih poduzeća Dani zajmovi drugim poduzećima


3) NOVČANI TIJEKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti pokazuju novčane odnose poduzeća sa

vlasnicima kapitala (dioničari) i kreditorima (financijske institucije). Novčani tijekovi

iz financijskih aktivnosti koriste onima koji osiguravaju kapital subjektu u

predviđanju očekivanja vezanih za buduće novčane tijekove.

21

Tablica 8: Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti

NOVČANI TIJEKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI


Primici od prodaje dionica Isplate dobitka i dividendi vlasnicima

Primici od prodaje obveznica Isplate za kupnju trezorskih dionica

Primljeni dugoročni i kratkoročni krediti Vraćanje kredita

Isplata obveznica


Izvještaj o novčanom tijeku može se sastaviti primjenom slijedećih metoda:

� Direktna metoda - podrazumijeva objavljivanje glavnih skupina bruto novčanih

primitaka i izdataka. Prednost ove metode je u tome što prikazuje priljeve i

odljeve novca po strukturi aktivnosti poduzeća.

� Indirektna metoda – prikazuje se kao usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane

rashode i prihode te promjene u kratkotrajnoj imovini i kratkoročnim obvezama.

Preciznije kazano neto financijski rezultat treba uskladiti za učinke sljedećih

transakcija u cilju utvrđivanja neto novčanog tijeka poslovnih aktivnosti:

1. promjena zaliha, kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza;

2. nenovčanih izdatka (amortizaciju, deprecijaciju...);

3. isključivanja dobitaka i gubitaka koji se ne odnose na operativne, već na

investicijske i financijske aktivnosti.

E) BILJEŠKE

Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju svi obveznici, primjenom Zakona o

računovodstvu22 (trgovačka društva i trgovci pojedinci, poslovne jedinice domaćih

poduzetnika otvorene u inozemstvu, kao i poslovne jedinice inozemnih poduzetnika u

Hrvatskoj i pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobitak).

22 Narodne novine, br. 109/07

22

Za poduzetnike čije je obavljanje poslova uređeno posebnim propisima na temelju kojih

je tijelo za nadzor njihova poslovanja propisalo sadržaj i strukturu godišnjih financijskih

izvještaja, sastavljaju se bilješke (kao i ostali financijski izvještaji) po posebnim

propisima i prema Zakonu o računovodstvu.

Mala društva, koja su obveznici HSFI-a, u bilješkama prezentiraju manje stavaki od

srednjih i velikih društava, koji su obveznici MSFI-a. Sadržaj bilješki i njihova struktura

nije propisana, već je u računovodstvenim standardima (MSFI i HSFI) naglašeno što za

svaku pojedinu situaciju treba objaviti.

Subjekt je dužan Bilješke prezentirati sustavno, sve dok je to izvedivo. Isto tako, MRS

123 nalaže da je subjekt dužan svaku stavku u financijskim izvještajima natuknicom

povezati sa svakom informacijom u Bilješkama koja se na nju odnosi. Prema MRS-u 1,

Bilješke se prezentiraju po sljedećem redosljedu:24

� Najbitnija informacija koju treba objaviti u bilješkama je izjava o suglasnosti

financijskih izvješća s HSFI-om, odnosno s MSFI-om;

� Sažetak najvažnijih računovodstvenih politika je bitna informacija koja će

korisnicima pružiti uvjerljive pokazatelje o sustavnom radu i primjeni standarda

financijskog izvještavanja;

� Bitne su informacije koje potkrepljuju podatke iskazane u temeljnim financijskim

izvještajima;

� Ostale informacije uključuju nepredviđene obveze i nepriznate ugovorno preuzete

obveze, kao i nefinancijske informacije, primjerice ciljeve i politike subjekta koji

se odnose na upravljanje financijskim rizikom.

U nekim okolnostima može biti neophodno ili poželjno promijeniti poredak

određenih stavaka u Bilješkama.25 Primjerice, informacije o promjenama fer

23 MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja 24 Guzić, Š., (2009): “Bilješke uz financijska izvješća”, RRIF br.1, str. 158 25 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb

23

vrijednosti priznatim u dobiti ili u gubitku mogu se spojiti s informacijama o

dospijeću financijskih instrumenata, iako se prve odnose na Račun dobiti i gubitka

(Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti), dok se s druge strane odnose na Bilancu (Izvještaj

o financijskom položaju).

24

2.3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Godišnje izvješće (Annual report) je opsežan izvještaj o aktivnostima tvrtke tijekom

prethodne godine. Godišnje izvješće ima za cilj dati dioničarima i ostalim zainteresiranim

korisnicima informacije o aktivnostima tvrtke, kao i financijskim i nefinancijskim

prilikama nekog poduzeća.

Godišnja izvješća imaju za cilj da komuniciraju sa korisnicima te da na lak i razumljiv

način daju pravovremene, pouzdane i relevantne informacije o prošlim, sadašnjim i

budućim aktivnostima organizacije.26

Danas, za većinu tvrtki koja posluju u sferi globalnog tržišta zahtjeva se transparentno

iskazivanje godišnjeg izvješća, a osobito onih tvrtki čije dionice listaju na burzi.

Financijski izvještaji obično sadržavaju informacije politika poduzeća, financijske

izvještaje, izvještaje revizora, izjave managementa te vizije poslovanja poduzeća u

budućnosti. Sve su to informacije koje pomažu vanjskim korisnicima u donošenju

sigurnih poslovnih odluka.

Praksa godišnjih financijskih izvještaja predstavlja i marketinšku aktivnost poduzeća.

Naime, danas mnoga poduzeća svoja godišnja izvješća pripravljaju kao brošure koje

prezentiraju prema vani, što ujedno predstavlja dobru prezentaciju poduzeća jer se u

godišnjim izvještajima mogu pronaći sve informacije vezane za poslovanje (primjerice,

društvena odgovornost poduzeća, upravljanje ljudskim resursima i sl.).

Ovisno o kvaliteti izvještaja, koje dioničari vide upravo u godišnjim izvještajima, ovisi i

ulaganje dioničara. Što je veća kvaliteta godišnjeg izvještaja, to je ulaganje u određeno

poduzeće veće, a s time je i rizik ulaganja niži. S druge pak strane, manje kvalitetno

godišnje izvješće, nosi sa sobom veliki rizik ulaganja i povrata. Iz tog razloga, mnoge

26 Izvor: Breton, G: “Semiotics analysis of storytelling in the annual report“

25

svjetske kompanije, ali polako i trgovačka društva u Republici Hrvatskoj, veliki doprinos

pridaju kvaliteti godišnjeg izvješća.

Dosadašnje izvještavanje kroz prakse svijeta i Europe, nudilo je kvantitativne elemente,

dok su kvalitativni elementi bili doslovce zanemareni. Ono što se kroz godine shvatilo je

to da upravo kvaliteta izvještavanja privlači potencijalne korisnike. Iz tog razloga, danas

se kvalitetno izvještavanje odnosi na narativne elemente izvještavanja.

2.3.1. STRUKTURA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA

Praksa godišnjeg izvještavanja sve više je bazirana na ne samo prezentaciju financijskih

već i na prezentaciju nefinancijskih pokazatelja uspješnosti koji su relevantni za

poslovanje, uključujući informacije koje se odnose na okolinu i zaposlenike. Godišnje

izvješće također daje naznaku:27

� Svih važnih događaja koji su se dogodili od završetka financijske godine;

� Vjerojatnog budućeg razvoja društva;

� Aktivnostima na području istraživanja i razvoja;

� Informacija koje se odnose na akvizicije vlastitih dionica;

� Postojanje ogranaka društva;

� Informacija vezanih uz korištenje financijskih instrumenata;

� Ciljeva i politika upravljanja financijskim rizicima društva.

Kada govorimo o kvaliteti godišnjeg izvješća, mislimo prvotno na to da li godišnje

izvješće ima sve bitne elemente te da li su njegovi financijski izvještaji prikazani na fer i

korektan način. Smatra se da će kvalitetno izrađeni i prikazani godišnji izvještaji

doprinijeti utjecaju cijene dionice na tržištu. Isto tako, pod glavnim elementima godišnjih

izvještaja smatramo slijedeće:28

27 Izvor: IV. Direktiva, odlomak 9, članak 46., stavak 2. 28 Izvor: Pervan, I., u Tipurić, D. ed. (2008): Korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, str. 494-495

26

� Revidirane financijske izvještaje;

� Izvještaj managemeta koji uključuje fer pregled poslovanja i performansa

korporacije te svih subjekata pod njezinom kontrolom;

� Izjavu odgovornih osoba iz korporacije da su financijski izvještaji izrađeni prema

prikladnom setu standarda i daju istinit i fer prikaz imovine, obveza i financijskog

rezultata;

� Potpuni izvještaj revizora.

Isto tako, naveli smo već da osim kvantitativnih elemenata, u analizu o kvaliteti ulaze i

kvalitativni elementi. Uz to, bitni element je i sami dizajn i privlačnost godišnjeg

izvješća.Na što to sve obraćaju pozornost svjetski poznate kompanije koji svoje dionice

listaju na poznatim svjetskim, ali i europskim burzama?

Mnoga poduzeća svoja godišnja izvješća davaju na izradu poznatim izdavačkim kućama,

kako bi veliku količinu kvalitetnih informacija pružili na jedan kvalitetan - dizajnerski

način i time uz pružanje informacija, prezentirali svoje poduzeće svim zainteresiranim

skupinama.

Na početku godišnjeg izvješća, poduzeća davaju kratak sažetak poslovanja (Abstract) i

prikaz nekih od elemenata financijskih pokazatelja (Who we are and what we do?). Što se

pokazatelja tiče, u samom sažetku daju se bitni pokazatelji kao što su: ukupan godišnji

prihod (Total gross revenue), neto dobit (Net profit for the year), ukupna aktiva (Total

assets), ROA (Return on equity), ROE (Return on equity), i sl. Nakon što se da kratki

prikaz poduzeća i kada čitatelj ima djelomičnu viziju, poduzeće daje profil tvrtke

(Company Profile). U profile tvrtke najčešće se prikazuju informacije vezane za osnovnu

djelatnost poduzeća, pomoćne djelatnosti, organizaciju poduzeća, broj zaposlenika i

slično. Uz to, poduzeća se najviše koncentriraju u početku na aktivnosti (Overview of

Activities) koje su obilježile izvještajnu godinu.

Kada govorimo o odgovornim osobama u poduzeću, praksa listanih kompanija je da se da

Izvješće predsjednika Nadzornog Odbora (Report from the President of the Supervisory

27

Board). Uz Izvješće predsjednika Nadzornog Odbora, mnogo značajnije je Pismo

predsjednika Uprave (Management Board report), u kojem on predstavlja poduzeće svim

potencijalnim korisnicima, a ponajviše ulagačima, pa se ovo izvješće kod nekih naziva i

Izvješće predsjednika Uprave dioničarima (…pa većina godišnjih izvještaja počinju

riječima “Dear shareholders,…”). Uz to, predsjednik Uprave u Izvještaju odgovara za fer

i kvalitetno prikazano financijsko poslovanje poduzeća te se predstavlja urednikom

godišnjeg izvješća.29 Nakon ovoga, mnogi se obraćaju javnosti pozivajući se na Kodeks

korporativnog upravljanja (Code of Corporate Management).30 Uz ova izvješća,

predstavljaju se članovi Nadzornog Odbora poduzeća (Supervisory Board), kao i

upravljačka struktura (Management Board). Isto tako, mnoga poduzeća u godišnja

izvješća pružaju i životopise članova Nadzornog i Upravnog Odbora.

Jedan od bitnijih deskriptivnih elemenata godišnjeg izvješća je organizacijska struktura

poduzeća (Organizational Structure), gdje je vidljiva organizacija poduzeća, kao i

organizacijske jedinice sa nositeljima te managerima poslovnih jedinica.

No, u samome početku, osim vizije, misije i strategije razvoja poduzeća, mnogo većih

poduzeća pružaju informacije u kakvom makroekonomskom okruženju poduzeće djeluje

pa pišu i o općim gospodarskim čimbenicima koji su bili u analiziranoj godini, kao što su:

29 Hossaini, M., F.: “Readability of Management Reviews in the Annual Reports of Listed Companies of

Bangladesh” 30 Pod korporativnim upravljanjem podrazumijevamo sustav upravljanja i nadzora nad dioničkim

društvima. Ono uključuje skup odnosa između uprave, odnosno managementa dioničkog društva, njegovog

nadzornog odbora, dioničara i drugih interesnih skupina koje utječu na dioničko društvo. Korporativno

upravljanje uključuje način definiranja strateških ciljeva društva, sredstva za ostvarenje tih ciljeva i načine

mjerenja njihovog ostvarenja, kao i definiciju odnosa ključnih interesnih skupina sa samim društvom i

međusobno. Ciljevi korporativnog upravljanja su transparentnost poslovanja dioničkog društva, učinkovito

i efikasno korištenje njegovih resursa te uspostava odnosa među interesnim skupinama koji će potpomoći

ostvarenju strateških ciljeva dioničkog društva. Utječući na povećanje povjerenja i odgovornosti, dobro

upravljanje daje društvu kredibilitet prema njegovim poslovnim partnerima, zaposlenima i ostalima. Dobro

korporativno upravljanje predstavlja i značajan čimbenik u privlačenju ulaganja u društvo i zaštite

ulagatelja.

28

BDP po stanovniku, inflaciji, stopi nezaposlenosti, javnom dugu, javnom dugu u BDP-u,

neto trgovinskoj bilanci, fiskalnoj i monetarnoj politici, politici tečaja, i sl.

S obzirom na to da godišnja izvješća služe informiranju interesnim skupinama, poduzeća

veliki doprinos davaju upravo njima. U tom dijelu, poduzeća ističu svoj odnos prema

dioničarima, kupcima, dobavljačima, zaposlenicima i sl. Bitna stavka predstavlja samo

strateško upravljanje ljudskim potencjalima, a odnosi se na motiviranje zaposlenika,

zaštiti na radu, brigu o obitelji zaposlenika, edukaciji i treningu zaposlenika, kreditiranju

zaposlenika, potpori i pomoći, stvaranju karijere zaposlenika i sl.

Uz odnose prema interesnim skupinama, poduzeća veliku važnost pridaju očuvanju i

brigi za okoliš, društvenoj odgovornosti poduzeća te upravljanju kvalitetom. Mnoga

velika poduzeća razvila su sustav društvene odgovornosti da su je uveli kao poslovno –

upravljačku jedinicu. Sistem upravljanja kvalitetom odnosi se na djelovanje

managementa te je usko vezana za očekivanja za neka buduća razdoblja.

No, poduzeće svojim investitorima kroz godišnja izvješća ne prikazuju samo stvarne i

uljepšane slike, već daje i prikaz rizika koje poduzeće očekiva kroz buduća razdoblja.

Kada govorimo o rizicima, navest ćemo samo neke koji su česti u godišnjim izvještajima,

a to su: cjenovni rizici31, valutni rizici32, kamatni rizici33, kreditni rizici34 , rizici

likvidnosti i solventnosti i sl.

Glavni elementi, bez kojeg godišnje izvješće ne može, su financijski izvještaji,35 izvještaj

neovisnog revizora36 te financijski pokazatelji poduzeća.37 Njima se pridodaje najviše

31 Cjenovni rizik je rizik promjene cijene sirovina i materijala koji se rabe u proizvodnji. 32 Valutni rizik je rizik da će neka valuta imati manju ili veću vrijednost na tržištu u budućnosti. 33 Kamatni rizik se povezuje s promjenjivim kamatnim stopama na kredite. 34 Kreditni rizik je rizik koji nastaje pri ulaganju novčanih sredstava u financijske plasmane. 35 Financijski izvještaji su rezultat računovodstvenog procesa, a mogu biti temeljni i konsolidirani

financijski izvještaji. Temeljni financijski izvještaji su: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom

toku, izvještaj o promjeni glavnice i bilješke uz financijska izvješća.

29

važnosti, dok su za investitore, kada govorimo o kvaliteti godišnjih izvještaja, najbitnije

bilješke uz financijska izvješća. Bilješke uz financijske izvještaje podrobnije opisuju

informacije prezentirane u financijskim izvještajima te prikazuju primjenjene

računovodstvene politike na sve značajnije poslovne transakcije i događaje.

Informacije prikazane u bilješkama nisu prikazane ni u kojem drugom financijskom

izvještaju, a omogućuju dodatne analize poslovanja poduzeća koje su neophodne za

istinito i fer izvještavanje.38 Struktura bilješki trebala bi biti postavljena sustavno, prema

strukturi financijskih izvještaja koji pojašnjava, dok svaka stavka bilance, računa dobiti i

gubitka te izvještaja o novčanim tijekovima koja je podrobnije prikazana u bilješkama

trebala bi imati oznaku koja ju povezuje s pripadajućom bilješkom.39

Uz bilješke, a može biti i sami dio bilješki, bitan element su i događaji nakon datuma

bilance, događaji nakon datuma prezentiranja financijskih izvještaja prema vanjskim

korisnicima. Jako su bitni iz razloga što su se mogle nakon datuma bilance dogoditi

značajne promjene u poslovanju poduzeća, koje bi imale značajan utjecaj na financijske

izvještaje, cijenu dionice, rizičnost ulaganja i povrata i sl.

36 Revizija financijskih izvještaja nastoji utvrditi jesu li financijski izvještaji objavljeni u skladu s

određenim kriterijima. 37Financijski pokazatelji računaju se stavljanjem u odnos pojedinih stavki bilance ili pojedinih stavki

računa dobiti i gubitka i bilance. Analiza putem pokazatelja je jedna od najčešće korištenih analiza

financijskih izvješća. Usporedbom financijskih pokazatelja poduzeća u različitim razdobljima može se

proučavati oblik promjene i odrediti da li je došlo do poboljšanja ili pogoršanja u financijskom stanju i

uspješnosti poduzeća. Njihovom usporedbom s pokazateljima sličnih poduzeća ili s prosjekom djelatnosti

kojoj pripadaju, dobiva se bolji uvid u relativno financijsko stanje i uspješnost poduzeća. 38 Izvor: Čular, M: Reguliranje i praksa izrade godišnjih izvještaja u Republici Hrvatskoj, Split, lipanj 2009. 39 IV. Direktiva definira u članku 43. četrnaest točaka sadržaja bilješki uz financijska izvješća.

30

2.3.2. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA O STRUKTURI GODIŠNJEG

IZVJEŠĆA

Vrlo se malo istraživača, ali i stručnjaka bavilo pitanjima kvalitete i strukture godišnjeg

izvješća. Jako zanimljivo istraživanje dano je vezano za čitljivost godišnjeg izvješća i

njegovu dužinu. Pošto će struktura, ali i bitni elementi godišnjeg izvještaja ovisiti o

dužini i čitljivosti, bitno ga je naglasiti u ovome dijelu rada.

Day & Woodward40 došli su do slijedećih zaključaka: Istraživanja su pokazala da

godišnja izvješća sa niskim zaradama su teža za čitanje, dok poduzeća čija su izvješća

lakša za čitanje imaju mnogo veću i pozitivniju zaradu. Kako bi došli do ovih rezultata,

znanstvenici su se poslužili indexom čitljivosti, tzv. Fog indexom te dužinom godišnjeg

izvješća. Fog index predstavlja kombinaciju broja riječi u rečenici i broju slogova po

riječi. Zaključak je da broj slogova po riječi u godišnjem izvješću stvara mjeru čitljivosti

te što ima više slogova, teže ga je čitati. Druga mjera je dužina izvješća. Duži godišnji

izvještaji odvraćaju veću pozornost čitatelju te zahtjevaju veće troškove za obradu

informacija.

Zanimljiv je rezultat istraživanja u kojem se navodi da porast zarade tekuće godine

rezultira lakšoj čitljivošću, uspoređujući je sa prethodnom godinom. Ova istraživanja su

pokazala čistu korelaciju između jezične značajke godišnjeg izvješća i karakteristika

poduzeća.

Kvaliteta, dužina godišnjeg izvješća i čitljivost izvještaja su vezana usko i sa

malverzacijama managera. Zapravo, manageri koji žele pomutiti informacije i prikazati

drugačiju sliku u godišnjim izvještajima, kada poduzeće posluje loše, rade komplicirane

izvještaje. Upravo zahvaljujući ovim testovima, može se otkriti koliko je izvješće

40 Day, R., Woodward, T., (2004): “Disclosure of information about employees in the Directors’ report of

UK published financial statements: substantive or symbolic?”, Accounting Forum No. 28, str. 43-59

31

kompleksno te utvrditi pravi razlog. Možda je upravo glavni razlog pomutnja i stvaranje

krive slike investitorima.

Što se tiče budućih performansa, tvrtka sa kvalitetnijim i boljim budućim performansama,

otkriti će više transparentnijih informacija. Veća transparentnost, dovodi do stvaranja

čitljivijeg godišnjeg izvješća, sa malim brojem kompleksnih riječi.

Provedene su dvije vrste istraživanja za 50.000 poduzeća, u rasponu od 10 godina. Prva

je vezana za dužinu godišnjih izvještaja.41 Druga je vezana za test čitljivosti godišnjih

izvještaja, Fog index-om.42 Rezultati godišnjih istraživanja, prikazani su u sljedećem

linijskom grafikonu, gdje se prikazuje kretanje Fog indexa i dužine dokumenata kroz 10

godina.

Graf 1: Usporedno kretanje Fog index-a i vrijednosti dužine izvješća

Izvor: F. Li / Journal of Accounting and Economics 45 (2008) 221–247

Brojni su čimbenici u ovome istraživanju koji utječu na čitljivost godišnjih izvještaja.

Neki od njih su: veličina poduzeća, tržišna vrijednost poduzeća, starost tvrtke, volatilnost

41 Length = log(N Words) 42 Fog (words per sentence + percent of complex words) *0,4; where complex words are defined as words

with three syllables or more. The relation between the Fog and reading ease is as follows: FOG≥18 means

the text is unreadable; 14–18 (difficult); 12–14 (ideal); 10–12(acceptable); and 8–10 (childish).

32

operacija ili poslovanja, kompleksnost operacija, financijska kompleksnost poduzeća te

neobična događanja unutar tvrtke.43

Još je jedno interesantno istraživanje provedeno vezano za godišnja izvješća, a tiče se

važnosti i uloge grafikona unutar godišnjeg izvješća (Beattie & Jones)44. Istraživanje je

provedeno u šest zemalja (Australija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija,

Nizozemska i SAD) za 50 najvećih listanih poduzeća. Unutar ovog istraživanja željelo se

identificirati razlike u grafičkoj praksi te se željelo vidjeti da li se razlike u grafičkoj

praksi mogu objasniti različitom nacionalnom računovodstvenom okruženju.

Dobiveni su različiti rezultati, te su provedena i ispitivanja vezano za koje pokazatelje se

najviše pojavljuju grafikoni u godišnjim izvještajima, što prikazuje tablica 9.

Tablica 9: Korištenje grafikona financijskih pokazatelja za 50 poduzeća u 6 zemalja

Izvor: V. Beattie, M.J. Jones / The International Journal of Accounting 36 (2001) 195–222

Ono zašto su veliku pažnju dali jednom ovakvom istraživanju, leži u karakteristikama

godišnjih izvještaja. Financijski grafikoni privlače pozornost i veću pažnju čitateljima,

43 Feng, L: Annual report readability, current earnings,and earnings persistence, Journal of Accounting and

Economics 45 (2008) 221–247 44 Beattie, V., Jones, M., J., (2001) : “A six-country comparison of the use of graphs in annual reports”, The

International Journal of Accounting No. 36, str. 195-222

33

dobar su faktor za rezimiranje financijskih prilika u poduzeću. Isto tako, dizajnerski

pružaju svježinu godišnjim izvještajima te na takav način pružaju lakšu sliku za

podsjetnik o bitnim elemantima. Grafikoni su učinkoviti u komuniciranju, sažeti i

destilirani, neovisni su o jeziku, koriste svim čitateljima te se brže dolazi do ključnih

financijskih pokazatelja.45

Aljifri Khaled46 izradio je analizu transparentnosti i kvalitete izvještavanja u Ujedinjenim

arapskim emiratima, koja je jako zanimljiva jer je razvio tehniku kako dobiti indeks

transparentnosti izvještavanja. Autoru ovoga rada pomogla je u izradi sličnoga. Razlika je

što se Aljifri bazirao više na transparentnost podataka, a manje na kvalitetu ponuđenih

informacija krajnjem korisniku. U svome radu želio je dobiti zaključak da li je opseg

objavljene informacije povezan sa sektorima banke, osiguranje, industrija i usluga. Dobio

je sljedeće rezultate: Banke se ističu u pruženim financijskim informacijama prema

korisnicima (razlog leži u velikom utjecaju Centralne banke); ostali sektori ne prikazuju

značajne razlike u pružanju kvalitetnih informacija; ne postoji povezanost između

računovodstvenih varijabli, veličine tvrtke, omjera duga i kapitala te profitabilnosti sa

razinom objavljenih informacija.

Santema i Van de Rijt47 istražuju koliko nizozemskih poduzeća unutar godišnjih

izvještaja navodi svoje strategije. Zaključili su da poduzeća unutar godišnjih izvještaja ne

otkrivaju toliko puno informacija o strateškim akcijama i planovima. Djelomično,

poduzeća unutar godišnjih izvještaja navode strategiju, kroz osvrt u dijelu godišnjeg

izvješća o najbitnijim akcijama iz prethodnog razdoblja. Malo se pažnje daje mjerljivim

ciljevima, ciljevima poslovnih jedinica i akcijskim planovima za budućnost.

45 Beattie, V., Jones, J: A six-country comparison of the use of graphs in annual reports, The International

Journal of Accounting 36 (2001) 195–222 46 Aljifri, K., (2008): “Annual report disclosure in a developing country: The case of the UAE”, Advances

in accounting, incorporating Advances in International Accounting No. 24, str. 93-100 47 Santema, S., van de Rijt, J., (2001): “Strategy Disclosure in Dutch Annual Reports”, European

Management Journal No. 1, str. 101-108.

34

U Republici Hrvatskoj o bitnim elementima godišnjeg izvješća piše Andrijana Mušura48,

u kojem prati izvještavanje vodećih javnih hrvatskih tvrtki koje kotiraju na burzi.

Korištena metodologija sastojala se od instrumenta, nastalog kroz intenzivan rad na

faktoriranju najznačajnijih elemenata u slijedećim kategorijama izvještavanja:

� korporacijsko upravljanje – struktura upravljanja, revizori, prava dioničara,

kodeks korporativnog upravljanja, interni kodeks poslovanja/etika poslovanja;

� politika upravljanja okolišem – ekološki standardi poslovanja, odjeli za okoliš,

upravljanje lancem dobavljača, podaci o zagađenjima, potrošnja energije i vode;

� socijalna politika upravljanja – regulative o zaštiti ljudskih prava i sigurnosti na

radu, polica osiguranja zdravlja i sigurnosti, sustav razvoja djelatnika, politika

zapošljavanja, sponzorstva/donacije.

Rezultati istraživanja dali su sljedeće zaključke:

� Prosječno, tvrtke najviše izvještavaju o socijalno odgovornom upravljanju;

� Prosječno, najslabije izvještavanje prisutno je na području politike okolišnog

upravljanja;

� U izvještavanju na području korporacijskog upravljanja, tvrtke izvještavaju vrlo

šturo (18% u godišnjim izvještajima);

� Izvještavanje o korporacijskom upravljanju sastoji se isključivo od informacija o

strukturi tvrtke i revizoru;

� Izvještavanje o okolišnoj politici - vrlo nisko (5% u godišnjim izvještajima);

� Najveće poboljšanje detektirano je u izvještavanju o socijalnoj politici

(sponzorstva, politika zapošljavanja i razvoja djelatnika);

� Najbolje izvještajne tvrtke ističu se prema:

� količini informacija koje objavljuju;

� internim kodeksom upravljanja;

� praćenju utjecaja poslovanja na okoliš;

48 Mušura, A: “Izvještavanje o korporacijskoj društvenoj odgovornosti vodećih javnih hrvatskih tvrtki“

35

� razrađenim sustavom razvoja zaposlenika;

� detaljnim informacijama o strukturi Uprave i managerima.

� U usporedbi sa srednjim i istočnim europskim zemljama EU, Hrvatska još uvijek

zaostaje, ali je u poboljšanju.

2.3.3. REGULIRANJE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Prema Zakonu o računovodstvu RH, godišnje izvješće obuhvaća objektivan prikaz

razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih

rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava te obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima

ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova

položaja.49 Godišnji izvještaj traži od poduzetnika čije dionice kotiraju na burzi da

moraju prikazati pravila korporativnog upravljanja50 koje koristi. Godišnje izvještaje ne

moraju izrađivati mali poduzetnici. Godišnje izvješće mora sadržavati:51

� sve značajne događaje nakon kraja poslovne godine;

� vjerojatan budući razvoj društva;

� aktivnosti istraživanja i razvoja;

� informacije o otkupu vlastitih dionica;

� postojanje podružnica društva;

� koje financijske instrumente koristiti ako je to značajno za procjenu financijskog

položaja i uspješnosti poslovanja;

� ciljeve i politike društva vezane za upravljanje financijskim rizicima, zajedno s

politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi

zaštita;

49 Zakon o računovodstvu, članak 18, stavak 1. 50 Korporativno upravljanje uključuje skup odnosa između menagementa, odbora, dioničara i interesno-

utjecajnih skupina poduzeća, a zadatak mu je da definira okvir za postavljanje ciljeva poduzeća i

određivanje sredstava za postizanje tih ciljeva te praćenje izvedbe i djelotvornosti.

51 Zakon o računovodstvu, članak 18, stavak 2.

36

� izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku

novčanog toka.

Što se tiče transparentnosti godišnjih izvještaja te njihovoj dostupnosti javnosti, hrvatski

poduzetnici dužni su svoja godišnja izvješća dostaviti FINA-i, koja vodi Registar

financijskih izvještaja.

37

3. OBLIKOVANJE INDEKSA KVALITETE

GODIŠNJEG IZVJEŠĆA (IKGI)

3.1. IZBOR I OPIS VARIJABLI

Kvalitetu godišnjeg izvješća donijet ćemo na temelju varijabli, odnosno elemenata unutar

godišnjeg izvješća. Koji su elementi najbitniji dat će se u nastavku, na temelju kojih će se

donijeti valjan zaključak o kvaliteti godišnjeg izvješća. Izbor varijabli te ocjenu važnosti

svake varijable elementa godišnjeg izvješća, doneseni su na temelju provedenog

primarnog ispitivanja o bitnim elementima godišnjeg izvješća.

U nastavku, osim navoda i opisa varijabli, navest ćemo i njihov ponder, dobiven na

temelju istraživanja52, a kreće se u rasponu od 1 do 2 (1 – element nije toliko značajan za

kvalitetu godišnjeg izvješća; 2 – element je iznimno značajan za kvalitetu godišnjeg

izvješća).

1. Sažetak i osnovni financijski pokazatelji (1,64)

Unutar sažetka, kompanija predstavlja sebe, navodeći najvažnije elemente poduzeća, kao

i najvažnije poslovne činjenice unutar promatrane godine.

2. Profil tvrtke (1,36)

Predstavlja širi oblik osnovnog predstavljanja poduzeća.

52 Istraživanje je provedeno na uzorku od 40 ispitanika. Broj postavljenih elemenata od strane autora je

iznosio 47 elemenata. Ispitanici su sukladno svojim znanjima i iskustvima o bitnim elementima godišnjeg

izvješća ocijenili postavljene elemente ocjenom od 1-5. Isto tako, odlukom autora, postavljeni elementi

koje su svi ispitanici ocjenili sa 1, izbačeni su iz daljnjeg razmatranja pa je tako za razmatranje i stvaranje

indeksa ostalo 44 elementa.

38

3. Poslovne aktivnosti (1,48)

U ovome segmentu, poduzeće definira svoje osnovne poslovne aktivnosti, kao i pomoćne

poslovne aktivnosti kojima se bavi, navodeći udio pojedinog segmenta poslovanja tvrtke

u ukupnoj vrijednosti.

4. Kratki povijesni pregled tvrtke (1,02)

Najmanje značajno ocjenjeni element godišnjeg izvješća predstavlja prikaz najbitnijih

činjenica i informacija koje su značajne za poduzeće od njegova osnutka.

5. Najvažnija ostvarenja u izvještajnoj godini (1,46)

Poduzeće u ovoj točki navodi sažetak najbitnijih poslovnih i financijskih činjenica koje

su se dogodile u izvještajnoj godini. Primjeri za to su: porast broja zaposlenika, povećana

profitabilnost, pad prodaje na nekom segmentu, dobitnici nagrada i priznanja,

organizacija humanitarnih aktivnosti i sl.

6. Pozicija poduzeća na tržištu (1,58)

Pozicija poduzeća predstavlja bitan segment godišnjeg izvješća, jer daje odgovor na

pitanje gdje se na tržištu nalazi naše poduzeće, uzevši u obzir granu industrije u kojoj

posluje, konkurenciju, poslovnu okolinu te makroekonomske čimbenike.

7. Izvješće predsjednika Nadzornog odbora (1,48) – odnosi se na samo ona

poduzeća koja unutar svoga poslovanja imaju ustrojen Nadzorni odbor.

Ovo izvješće daje prikaz poslovanja gledajući ga od strane Nadzornog odbora, odnosno

od strane Predsjednika NO-a. Nadzorni odbor unutar svog izvješća pruža rezultate

provedenog nadzora nad radom poduzeća, kao i nad radom Uprave poduzeća.

39

8. Pismo predsjednika Uprave (2,00)

Unutar pisma koji se obraća Predsjednik Uprave društva, odnosno odgovorna osoba koja

predstavlja društvo, nalaze se slijedeći elementi: Najčešće se predsjednik Uprave društva

obraća najvažnijim interesnim skupinama, dioničarima, ali i ostalim interesnim

skupinama koji imaju interes za godišnje izvješće društva, kao i za njegovo poslovanje.

Unutar Pisma, Predsjednik Uprave daje na temelju prethodno ostvarenih rezultata, viziju

poduzeća u budućnosti. Uz to, najčešće ističe društvenu odgovornost poduzeća.

Predsjednik Uprave, predstavljajući društvo, kao i njegove članove Uprave, daje zapravo

kratko izvješće o poslovanju društva.

9. Izjava o kodeksu korporativnog upravljanja (1,22) – odnosi se samo na

korporacije, koje su uključene unutar istraživanja.

Kodeksom korporativnog upravljanja (KKU) društva se obvezuju poštivati načela etike u

svim svojim poslovnim odnosima te prihvaćaju obvezu djelovanja u skladu s načelima

odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj

vjeri, te poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i

društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima. Kodeks korporativnog upravljanja su

djelomično usvojile velike svjetske korporacije na svoju inicijativu, ali i po preporuci

OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj).

U Hrvatskoj je KKU usvojen 2007. godine zahvaljujući Zagrebačkoj burzi i HANFA-i,

kojim su definirana temeljna načela:53 transparentnost poslovanja; jasno razrađene

procedure za rad Nadzornog odbora, Uprave i drugih organa i struktura koje donose

važne odluke; izbjegavanje sukoba interesa; efikasna unutarnja kontrola; efikasan sustav

odgovornosti.

53 Internet adresa: www.zse.hr

40

10. Godišnji upitnik o primjeni KKU (1,18) – odnosi se samo na korporacije, koje

su uključene unutar istraživanja.

Na temelju Kodeksa korporativnog upravljanja, razvio se i godišnji upitnik o primjeni

KKU, koji se definira temeljnim načelima Kodeksa korporativnog upravljanja. U

daljnjem tekstu navest će se najbitnija pitanja koja se navode u Godišnjem upitniku: ima

li društvo web stranicu; da li su godišnja, polugodišnja i tromjesječna izvješća dostupna

javnosti i na koji način; objavljuje li društvo čimbenike rizika te je li uspostavilo

mehanizme za osiguranje rizika; izdaje li društvo nove dionice te da li se sve dionice

jednako tretiraju; kako funkcionira sustav isplate dividendi; kako funkcionira rad glavnih

tijela društva: navode se imena članova glavnih tijela društva, kao i njihove ovlasti;

postoji li komisija za reviziju, ustrojene od strane Nadzornog odbora; postoji li sukob

interesa; navodi se vanjski revizor društva te postojanost povezanosti s radom društva;

postoje li interni revizori;...

11. Članovi Uprave (1,22)

Upravu društva čine one osobe koje etično i zakonski vode poduzeće i predstavljaju ga

javnosti. Članovi Uprave se sastoje najčešće od više osoba, od kojih je jedan od njih

imenovan Predsjednikom Uprave. Unutar godišnjeg izvješća, najčešće se navode imena

članova Uprave, njihovi životopisi te funkcije koje obavljaju unutar društva (npr. izvršni

direktor za marketing, izvršni direktor za financije, direktor korporativnih procesa i sl.).

12. Članovi Nadzornog Odbora (1,18)

Unutar godišnjeg izvješća, najčešće se navode, kao i kod članova Uprave, imena članova

Nadzornog odbora te njihovi životopisi. Nadzorni odbori se sastoje najčešće od nekoliko

članova te je jedan od njih imenovan predsjednikom Nadzornog odbora. Glavna im je

uloga da nadziru rad Uprave društva. Isto tako, Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) u

RH definira da je Nadzorni odbor unutar dioničkih društava (d.d.) obvezan, dok to nije

obveza za društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), iako se ZTD-om preporučava

41

postojanje Nadzornog odbora. Iz tog razloga, unutar istraživanja, za d.o.o. ćemo izbaciti

iz promatranja članove NO-a, ako ih nemaju.

13. Ovlasti NO-a, Uprave i Skupštine poduzeća (1,24)

Unutar godišnjeg izvješća trebala bi biti jasno definirana prava i obveze koje se stječu

kao članom glavnih tijela unutar društva. Što se tiče ovlasti Nadzornog odbora, odnosi se

na nadzor nad vođenjem poslovanja društva te obavještavanje glavne skupštine o tome,

imenovanje i opoziv članova Uprave te sazivanje glavne skupštine. Unutar Nadzornog

odbora, bitno je isto tako unutar izvješća, obavjestiti interesne skupine o Komisijama koje

su unutar društva osnovane od strane NO-a, kao npr: Komisija za reviziju, Komisija za

nagrađivanje, Komisija za korporativno upravljanje, itd. Isto tako, transparentno bi bilo

da se unutar izvješća prikažu i godišnja primanja, odnosno naknade članovima NO-a.

Kao i kod Nadzornog Odbora, unutar godišnjeg izvješća, nalazi se popis članova Uprave

društva, njihovi životopisi, kao i funkcije koje obavljaju. Veća društva svoju strukturu

Uprave definiraju na način da imaju predsjednika Uprave, potpredsjednike te ostale

članove raspoređene najčešće kao izvršni direktori. U praksi su ti izvršni direktori

raspoređeni po divizijama ili jedinicama koje tvore cjelinu poduzeća. Praksa je da su

izdvojene funkcije, funkcije podrške, kao npr. potpredsjednik ili izvršni direktor za

financije, kao i kod korporacija, funkcija potpredsjednika za korporativne aktivnosti i sl.

Također, društva koja žele biti maksimalno transparentna, unutra ovoga dijela navode i

naknade koje dobivaju članovi Uprave društva, bilo financijske ili nefinancijske prirode.

Isto tako, etika i kodeks nekih društava zahtijeva i prikazivanje nekih obveza koje

proizlaze iz prava na naknadu, kao npr: naknada je poslovna tajna te se zabranjuje

takmičenje između članova Uprave i sl.

Što se tiče ovlasti Skupštine društva, definirana je Zakonom o trgovačkim društvima te

unutar godišnjeg izvješća nije toliko istaknuta u praksi. Najbitnije je pitanje održavanja

42

glavne skupštine dioničara, pitanje prihvaćanja izvješća NO-a o obavljnom nadzoru

poslovanja te imenovanje eksternog revizora.

14. Organizacijska struktura poduzeća (1,34)

Svako poduzeće unutar godišnjeg izvješća bi trebalo prikazati organizacijsku strukturu

poduzeća. Praksa je pokazala da to i rade, s tim da ga najčešće prikazuju grafički. Ovisno

o složenosti organizacije, načinu lanca zapovijedanja, stilu managementa te razini

standarda, procedura i politika poduzeća, poduzeća slažu svoju organizacijsku strukturu.

Najčešća praksa izrade organizacijske strukture poduzeća temelji se na piramidalnoj

strukturi temeljenoj na funkcijskoj organizaciji, najčešće procesno orjentiranoj. Isto tako,

unutar funkcijskih jedinica, najčešće postoji ured koji koordinira i koji je spona sa top

managementom. Taj Ured je najčešće jaka spona i sa konzultatantskim i revizijskim

tvrtkama, kao i jaka spona u sustavu investicija, npr. spajanja ili akvizicija. Uz funkcijske

jedinice, kod takvih poduzeća, postoje i sustavi podrške, odnosno organizacijske jedinice

koje nisu sustavno direktno vezano za poslovanje poduzeća, kao npr: Odjel za ljudske

resurse, Odjel za pravne poslove, Odjel za financije i sl.

15. Očekivanja za buduća razdoblja (1,48)

Očekivanja za buduća razdoblja su jako intersantan dio godišnjeg izvješća, koji

predstavlja plan za buduća razdoblja, kao i kontrolu da li poduzeće ide putem ostvarenja

strateških ciljeva. Unutar očekivanja za buduća razdoblja, iskazuje se financijski prikaz

poslovanja, plan prihod i troškova u narednoj godini, nove investicije, nova kreditiranja

te sve ostale nefinancijske elemente kao npr: ulaganje u zaposlene, donacije i sl. Za

dioničare je ovaj segment jako bitan jer će utjecati na visinu dionica, kao i njihove

dividende. Isto tako, poduzeća istraživaju te prognoziraju i eksterne elemente na koje ne

mogu utjecati, kao npr: recesija, pad tečaja, ukidanje poticajnih sredstava i sl.

Kreditorima je jako interesantno zbog vraćanja glavnice i kamata, kao i davanja novih

sredstava za investicije poduzeća. Zaposlenima je prikaz budućih radnji bitan zbog

održavanja svoje egzistencije, kao i mogućnostima napretka, odnosno razvoja vlastite

43

karijere. Svakako, sve interesne skupine zanima budući razvoj poduzeća, kao i to da je

detaljno prikazan unutar godišnjeg izvješća.

16. Misija i vizija poduzeća (1,34)

Temeljni „kamen“ strateških ciljeva svakoga poduzeća definiran je misijom i vizijom

poduzeća. Izjava o misiji poduzeća trebala bi definirati razlog postojanja i pravila po

kojima se poduzeće ponaša i djeluje. Vizija poslovanja prikazuje se definiranim

strateškim ciljevima. Čimbenici koji utječu na stvaranje i oblikovanje misije različiti su.

Kompanije i njihova Uprava misiju i viziju grade na temelju povijesti kompanije, njezine

organizacijske kulture, ključne osobe organizacije, kao i strukture moći.

17. Strategija poduzeća (1,54)

Strategija poduzeća temelji se na strateškim ciljevima poduzeća. Strateški ciljevi koje je

poduzeće postavilo određuje njegovu konkurentsku poziciju koju želi postići, kao i

buduće performanse, odnosno financijske i operativne rezultate koje management

očekuje, u odnosu na stratešku misiju koju je postavio. Najčešći strateški ciljevi poduzeća

definiraju ciljani tržišni udio, željenu stopu rasta prihoda i profita, očekivanu stopu

povrata na investirani novac, konkurentsku sposobnost poduzeća, ulaganja u tehnološki

razvitak, položaj na tržištu, stopu zadovoljstva kupaca i ostali ciljevi, ovisno o osnovnim

karakteristikama poduzeća i njegovom okruženju.

18. Odnos prema interesnoj skupini – kupci (1,52)

Jedan od strateških ciljeva svakog poduzeća je zadovoljstvo kupaca. Svako poduzeće je

prepoznalo da je upravo taj segment jedan od najvažnijih faktora u uspjehu. Orjentiranost

poduzeća kupcu podrazumijeva fleksibilnost i maksimalno razumijevanje njegovih

potreba. Većina poduzeća vrše istraživanja o lojalnosti i odnosu prema kupcima, što i

navode u godišnjim izvještajima. Proces istraživanja lojalnosti kupaca obrađuje se u

jedinicama prodaje i/ili marketinga. Povratne informacije od strane kupaca, poduzeća

44

analiziraju u cilju poboljšanja proizvoda ili usluga te povećanja povjerenja i zadovoljstva

kupaca.

19. Odnos prema interesnoj skupini – dioničari (1,60) – odnosi se na ona

poduzeća u kojima kao vlasnici kapitala postoje dioničari

Od primarnog je interesa za cjelokupno poduzeće postojanje dobre veze i informiranosti

između managementa i ulagača, vlasnika kapitala. Isto tako, neki elementi i principi

izvještavanja, transparentnosti i upravljanja definirani su i Zakonom (Zakon o trgovačkim

društvima, Zakon o tržištu kapitala, Zakon o preuzimanju, itd.). Prema principima koji se

navode iz Zakona, svi dioničari bi trebali imati pravo na informiranost o strateškim

odlukama vezanim uz tvrtku, poput promjene Statuta, izdavanja novih dionica, prodaja

dijela imovine, akvizicije i sl. Također bi trebali imati mogućnost uvida o rezultatima

tvrtke, njihovim strateškim ciljevima, potezima i planovima za daljnje poslovanje.

Većinski i manjinski dioničari bi također trebali imati podjednaki tretman te bi manjinski

dioničari trebali biti zaštićeni od eventualnih štetnih namjera velikih dioničara. Realnost

kakva je najčešća je ta, što možemo zaključiti i iz godišnjih izvješća, da odnos

managementa prema javnosti obično diktiraju dioničari koji kontroliraju većinski paket

dionica. Transparentnost poduzeća se najčešće očituje izlaskom na burzu, čime se

smanjuje utjecaj pojedinih „struja“ vlasnika kapitala. Ukoliko management nema interes

za tržište kapitala i želi sakriti od javnosti informacije, odustat će od burze i zadovoljiti će

minimalne zakonske uvjete.

20. Pregled najvećih dioničara (1,40) - odnosi se na ona poduzeća u kojima kao

vlasnici kapitala postoje dioničari, dok za one koji nemaju dioničare, navode se

vlasnici kapitala, odnosno vlasnička struktura društva

Kod dioničkih društava, unutar godišnjeg izvješća najčešće se navodi popis dioničara sa

brojem dionica koji nose. Isto tako, unutar godišnjeg izvješća, te su informacije prikazane

postotnim udjelom i grafički. Također, navedena je i vrijednost jedne dionice, zaključena

45

s datumom bilance, odnosno 31.12. Što se tiče ostalih društava, navode se vlasnici

kapitala i njihov postotni udio u vlasničkoj strukturi.

21. Izvješće o kretanju dionica poduzeća (1,64) - odnosi se na ona poduzeća koja

svoje dionice listaju na burzi

Izvješće o kretanju dionica poduzeća najčešće se unutar godišnjeg izvješća iskazuje

grafički, najčešće prikazujući promet dionica tokom godine, uzetih sa Zagrebačke burze.

Unutar ovog segmenta date su informacije vrijednosti ostvarenog prometa tokom godine,

prosječnoj cijeni i zaključnoj cijeni. Isto tako, navodi se i stjecanje te visina vlastitih

dionica.

22. Odnos prema interesnoj skupini – dobavljači (1,44)

Kao i kod kupaca, potrebno je utvrđivati obveze i prava iz komunikacije sa partnerima ili

dobavljačima. Što se tiče dobavljača potrebno je utvrditi dugoročnost suradnje te

temeljem toga izgraditi dugoročne odnose. Unutar godišnjeg izvješća, potrebno je

istaknuti najveće dobavljače ili partnere, kao i istaknuti, kako bi informacije bile

transparentnije, iznose dugovanja prema najvećim dobavljačima. Isto tako, dobavljači su

naši partneri u stvaranju outputa proizvoda ili usluge, pa bi bilo dobro razmjenjivati

znanja i iskustva u postizanju zajedničkih ciljeva, a to je zadovoljstvo krajnjeg potrošača.

Bitno je redovito provoditi vanjsku prosudbu kvalitete dobavljača ili partnera.

23. Odnos prema zaposlenicima (1,46)

Jedna od najbitnijih segmenata društvene odgovornosti poduzeća leži u odnosu prema

zaposlenicima. Unutar godišnjeg izvješća, poduzeća navode najčešće aktivnosti koji se

odnose na zaposlenike, kao npr: stručno vođenje ljudskih resursa, sustav nagrađivanja i

upravljanja učinkom te sustav karijere zaposlenika. Poduzeća najčešće ističu sustav

motivacija i nagrađivanja, koji proizlazi iz sustava ostvarenog učinka pojedinca. Isto

tako, ističu i beneficije, odnosno sustav nagrađivanja managera poduzeća. Za razliku od

46

prije, kada je postojala unutar poduzeća samo kadrovska služba, danas, svako poduzeće

koje želi ostvariti postavljene ciljeve, ima Odjel za ljudske resurse.

Postojanost takvog Odjela, preko kojega se upravlja ljudskim resursima, utjecat će na

pozitivan rezultat na razini zaposlenika, što će u konačnici utjecati i na pozitivni rezultat

na razini poduzeća. Također su jako bitne i beneficije, bilo materijalne ili nematerjalne,

koje na zaposlenike djeluju jako motivirajuće. Motivirani zaposlenik je najveća

konkurentska prednost poduzeća. Nije samo beneficija bitna za odnos prema

zaposlenima, nego i radna okolina, pristup radu te radni uvjeti. U konačnici ćemo

istakniti elemente na koje bi poduzeća trebali dati akcent: razmatranje pritužbi

zaposlenika; uključiti zaposlenike u definiranje poslovnih ciljeva; osigurati plaćanje

zaposlenika po učinku i na vrijeme; dati prioritet na zdravlje i sigurnost zaposlenika;

osigurati zaposlenicima razumijevanje pravila o radu; ponuditi svima jednak pristup

zapošljavanju i napredovanju; omogućiti zaposlenicima sudjelovanja u rastu poduzeća;

itd.

24. Struktura zaposlenika (1,26)

Poduzeća često unutar godišnjeg izvješća daju prikaz zaposlenika po radnim mjestima,

kao i kvalifikacijama koje imaju, želeći prikazati javnosti profil poduzeća kroz njihove

zaposlenike. Ovaj segment je jako bitan kako bi se korisnici godišnjih izvještaja imali

prilike upoznati kakav sve kadar radi unutar poduzeća. Uz kvalifikacije, poduzeća nekada

navode i opise radnih mjesta, što je rijedak slučaj.

25. Društvena odgovornost poduzeća (1,36)

Društvena odgovornost poduzeća leži u činjenici da kroz poslovne aktivnosti poduzeće

utječe na poboljšanje ekonomskog rasta te da istovremeno utječe na povećanje zaštite

okoliša i promiče društvenu odgovornost. Neke od segmenata društvene odgovornosti

smo već naveli ili ćemo navesti u nastavku. U ovome dijelu, bazirat ćemo se na

sponzorstva i donacije. Zapravo, sponzorstva i donacije su oni segmenti društvene

47

odgovornosti s kojim se poduzeća žele pohvaliti unutar godišnjih izvještaja. Uz sve to,

ističu i pomoći socijalno ugroženim skupinama, radeći brojne promocije unutar

poduzeća, ali i u suradnji sa partnerima. Zapravo za velike korporacije, odgovori vezani

za društvenu odgovornost poduzeća leže u Kodeksu korporativnog upravljanja.

26. Doprinos poduzeća ekonomskom prosperitetu (1,36)

Što se tiče doprinosa poduzeća ekonomskom prosperitetu, odnosi se na direktan ili

indirektan utjecaj. Mnoga poduzeća svoj direktan utjecaj temelje svojim pozitivnih

rezultatima koje ostvaruju, kao i drugim društveno odgovornim sferama kojima utječe na

razvoj gospodarstva. Brojni su primjeri: razvoj zaposlenika i podjela znanja široj javnosti,

zapošljavanje osoba sa invaliditetom, zapošljavanje mladih stručnjaka, ulaganje u

kapitalno razvojne investicije i sl. Isto tako, brojne kompanije najčešće indirektno utječu

na proračun lokalne i/ili regionalne samouprave, gdje se kroz plaćanje poreza i doprinosa

financira proračun istih. Također, mnogi od njih financiraju rad i razvoj djelatnosti važnih

za funkcioniranje društva, uključujući znanost, obrazovanje, zdravstvo te razvoj

infrastrukture.

27. Zaštita okoliša (1,38)

Zaštita okoliša je isto tako jedan od važnih segmenata društvene odgovornosti poduzeća,

a predstavlja bitan segment svakog godišnjeg izvješća. Unutar toga, poduzeća navode

najčešće kako su sve aktivnosti poduzeća usklađene sa međunarodnim standardima i/ili

nacionalnim zakonskim okvirima zaštite okoliša. Veliki pažnju davaju štednji energije,

zbrinjavanju otpada te inovacijama u sferi zaštite okoliša. Najčešće navode i politike koje

koriste u sustavu zaštite okoliša, kao i norme te certifikate koje posjeduju za sustav

upravljanja okolišem (npr. ISO 14001 standard). Problema sa zaštitom okoliša imaju ona

poduzeća koja nemaju adekvatno razvijenu tehnologiju za suzbijanje problema vezanih

za okoliš, pa neki od njih, iako imaju kvalitetna godišnja izvješća, tematiku zaštite

okoliša zaobilaze.

48

28. Upravljanje kvalitetom (1,48)

Sustav globalizacije doveo je do činjenice da je segment upravljanja kvalitetom sve više

zastupljeniji unutar godišnjih izvještaja. Pojmovi kojima se danas najviše poklanja

pozornost su povećanje kvalitete, zadovoljstvo kupaca i normizacija. Upravljanje

kvalitetom smatramo proces stalnog održavanja i poboljšanja kvalitete. Normizacija je

usko vezana sa kvalitetom i sustavom upravljanja kvalitetom zahvaljujući ISO

standardima, iz kojih je najbolje izdvojiti ISO 9000 i ISO 9001:2000. ISO 9001:2000,

kojega ćemo najčešće naći navedenog unutar godišnjih izvještaja, temelji se na54:

određivanju svih procesa važnih za upravljanje kvalitetom, određivanju tijeka i

međudjelovanja procesa, određivanju kriterija i metoda za potvrdu efikasnosti procesa,

osiguranju dostupnosti sredstava i informacija za procese, mjerenju, nadzoru i analizi

procesa te stalnom poboljšavanju procesa.

29. Rizik poslovnog okruženja (1,46)

Što se tiče ovoga oblika rizika, poduzeće na njega vrlo rijetko i teško mogu djelovati, iz

razloga što se radi o eksternom obliku rizika. Rizik poslovnog okruženja je određen

političkim, makroekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji i regijama u kojima posluje

kompanija, a koji direktno ili indirektno utječe na poslovanje i poslovnu uspješnost

poduzeća. Politički oblik rizika, kao sastavnog dijela rizika poslovnog okruženja,

uključuje sve rizike povezane sa političkom nestabilnošću i opstojnošću države (npr. pad

Vlade). Makroekonomski čimbenici su oni koji su nošeni fiskalnom i monetarnom

politikom svake zemlje. Zastoji u lošem vođenju ovih dviju politika, utječe na

makroekonomsko stanje gospodarskog sustava, što vrlo lako utječe na mikroekonomiju,

odnosno na samo poduzeće i njegovu uspješnost (npr. recesija gospodarskog sustava).

Sve ove čimbenike, poduzeća navode u svojim izvještajima, navodeći trenutnu sliku sa

zaključkom da su politički i opće društveni rizici svojstveni svim djelovima društva, na

koje se individualno ne može utjecati.

54 Zahtjevi norme ISO 9001:2000 počivaju na temeljnim principima procesnog pristupa sustavu upravljanja

kvalitetom prema načelima W.Edwards Deminga, oca teorije sustava upravljanja kvalitetom.

49

30. Rizik konkurencije (1,52)

Rizik konkurencije je jako bitan u sustavu tržišnog natjecanja. Bitno ga ja analizirati i

otkriti sve elemente koji proizlaze iz njega, kako bi ga lakše otklonili i prilagodili s

ostalim situacijama povezanih iz njega. Poduzeće se nalazi s ovim oblikom rizika čim

uđe na tržište. Rizik konkurencije je jako značajan za stvaranje strategije poduzeća.

Ulaskom na tržište doći će do promjene ponašanja konkurencije. Poduzeće mora planirati

sve mjere za spriječavanje i uklanjanje konkurencijskog rizika kako bi bili spremni

uzvratiti na jednu od promjena od strane konkurencije. Poduzeće bi trebalo prije ulaska

na tržište, ali i u sustavu poslovanja, analizirati koji je sve oblik konkurencije prisutan na

tržištu, primjerice da li se radi o konkurenciji dobavljača ili konkurenciji koja nudi isti

proizvod ili uslugu i sl. Unutar godišnjeg izvješća, poduzeća najčešće opisuju rezultate

analize konkurencije, rizike koje je potrebno ukloniti, kao i instrumente koje koriste u

uklanjanju konkurencijskih rizika.

31. Rizik industrije (1,50)

Što se tiče rizika industrije, on obuhvaća širok spektar rizika. Najčešće se radi o svim

oblicima rizika koje poduzeća imaju poslujući u industrijskoj grani u kojoj jesu. Uz

konkurenciju, koja sa sobom nosi rizik industrije, nalaze se i neki drugi rizici, kao npr:

cjenovni rizik, rizik loših odnosa sa dobavljačima, pogoršanje ekonomskih uvjeta unutar

industrije, pad potražnje, zanemarivanje marketinških aktivnosti i sl.

Cjenovni rizik je usko povezan sa rizikom industrije, kao i sa padom potražnje. Cjenovni

rizik obuhvaća promjenu cijene robe ili sirovina, kao inputa. Bitan segment osim

cjenovnog je zanemarivanje marketinških aktivnosti, u smislu da poduzeće zanemari

aktivnosti vezane za proizvodni marketinški miks, a odnosi se na dobre aktivnosti unutar

organiziranih prodajnih kanala, dobrih komunikacijskih i reklamnih aktivnosti te ulaganje

u kvalitetu proizvoda ili usluge, ovisno o kakvom se tipu poduzeća radi.

50

32. Rizik likvidnosti (1,60)

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca te

osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava, primjerice kroz ugovaranje kredita.

Rizik likvidnosti određuje se kao opasnost od neusklađene dospjelosti sredstava i obveza

prema izvorima sredstava u tvrtkama, što za posljedicu može imati teškoće s likvidnošću

(nedostatak novčanih sredstava za podmirenje dospjelih obveza). Unutar godišnjih

izvještaja, poduzeća navode stanje likvidnosti unutar poduzeća, bilo kroz pokazatelje,

bilo kroz prikaz slike stanja obveza te stanja računa, kako bi se mogle podmiriti obveze.

Navodi se i vrijeme potrebno da se obveze isplate.

33. Poslovni rizik (1,60)

Poslovni rizik uključuje rizike svakodnevnog poslovanja, vezane uz budući opstanak

društva, održavanje i poboljšanje tržišne pozicije te stabilnosti poslovanja društva.

Poslovni rizik determiniran je poslovnim okruženjem kompanije, karakteristikama

industrijskih grana u kojima društvo posluje, kao i vlastitim poslovnim politikama i

odlukama. Unutar godišnjih izvještaja, poduzeća navode sve elemente poslovnih rizika

koji su determinirani, kao npr: rizik organizacije poduzeća, robni rizik, rizik kadrova,

rizik upotrebe resursa, rizik ulaganja kapitala, rizik inovacija, rizik naplate potraživanja i

sl. Što se tiče poslovnog rizika, zaključujemo da se radi o svakodnevnim oblicima rizika,

kratkog su roka te se za ovaj oblik koriste kratkoročni instrumenti detektiranja i

rješavanja od ovog oblika rizika, koristeći unaprijed definirane strateške instrumente.

34. Računovodstvene politike poduzeća (1,70)

Izrada svakog godišnjeg izvješća, kao i temeljnih financijskih izvještaja, temelji se na

računovodstvenim politikama poduzeća. Računovodstvene politike temelje se na

standardima (MRS, MSFI, HSFI). Poduzeća unutra godišnjeg izvješća navode koje su

standarde koristili pri izradi izvještaja. Računovodstvene politike utvrđuju sve one

metode koje je Uprava i management poduzeća usvojio i primjenjuje u izradi svojih

51

financijskih izvještaja. Inače, smisao računovodstvenih politika je da se ne mijenjaju

često, osim ako to nije uvjetovano novim standardima i Zakonima, zbog nemogućnosti

uspoređivanja sa prethodnim razdobljima ili usporedbom sa industrijom. Cilj

računovodstvenih politika je da korisniku izvještaja da pouzdane informacije zbog

potreba donošenja ekonomskih odluka. To znači da će poduzeće korištenjem financijskih

izvještaja osigurati korisniku pouzdane i fer informacije o položaju i uspješnosti

poduzeća kroz financijska izvješća.

35. Analiza poduzeća kroz financijske pokazatelje (1,80)

Smisao financijskih pokazatelja je da na jedan sažet način prikažu stanje i financijsku

sliku poduzeća. Informacije koje dobivamo iz financijskih izvještaja služe za formiranje

financijskih pokazatelja. Strukturno najveći obujam godišnjeg izvješća je obuhvaćen pod

tematiku financijskih pokazatelja poduzeća. Najčešće, financijski pokazatelji su prikazani

unutar godišnjeg izvješća grafički, kako bi korisnicima izvješća pružili jasniju sliku.

Brojni su financijski pokazatelji koje poduzeća pružaju korisnicima unutar godišnjih

izvještaja (temeljenih na analizama i omjerima iz temeljnih financijskih izvještaja), a

najčešći od njih su: pokazatelji likvidnosti55, pokazatelji zaduženosti56, pokazatelji

ekonomičnosti57, pokazatelji aktivnosti58 te pokazatelji profitabilnosti59.

55 Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća u kontekstu sposobnosti podmirenja dospjelih

kratkoročnih obveza. Najčešći eksplicirani pokazatelji likvidnosti jesu koeficijent trenutne likvidnosti,

koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti. 56 Najčešći pokazatelji zaduženosti poduzeća jesu koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja

i koeficijent financiranja. Sva tri pokazatelja formirana su na temelju bilance i zbog toga se često ističe da

odražavaju statičku zaduženost. U biti ti pokazatelji su odraz strukture pasive i govore koliko je imovine

financirano iz vlasitog kapitala (glavnice) te koliko imovine je financirano iz tuđeg kapitala (obveza). Isto

tako, pomoću tih pokazatelja moguće je utvrditi odnos tuđeg kapitala (obveze) i vlastitog kapitala

(glavnica). 57 Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici

rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji računaju na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka

(izvještaja o dobiti). 58 Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrta, a računaju se na temelju odnosa prometa

i prosječnog stanja. Oni upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.

52

Isto tako, osim najčešćih pokazatelja, tu su i ostali, kao npr: dinamika prodaje, financijska

analiza po poslovnim segmentima, pregled prodaje i troškova po tržištima, dinamika

troškova, pokazatelji novčanog tijeka novca i sl.

36. Financijski izvještaj – Bilanca (2,00) – vidi poglavlje 2.2.

37. Financijski izvještaj - Račun dobiti i gubitka (2,00) – vidi poglavlje 2.2.

38. Financijski izvještaj - Izvještaj o novčanom toku (2,00) – vidi poglavlje 2.2.

39. Financijski izvještaj - Izvještaj o promjeni kapita la (2,00) – vidi poglavlje 2.2.

40. Bilješke uz financijske izvještaje (2,00) – vidi poglavlje 2.2.

41. Odgovornost za financijske izvještaje (1,68)

Odgovornost za financijske izvještaje snosi potpisnik temeljnih financijskih izvještaja, a

to je Predsjednik Uprave poduzeća ili direktor, koji odgovara za istinitost i fer prikaz

stanja poduzeća. Unutar godišnjeg izvješća, rijetkost je da postoji poseban odjeljak

odgovornosti za godišnja izvješća, već su ona vidljiva u Pismu predsjednika Uprave

(točka 8).

42. Izvještaj neovisnog revizora (2,00)

Revizorsko izvješće glavni je učinak ili output revizije. Izvješće priopćava korisnicima

financijskih izvještaja revizijski nalaz. To je završni dio postupka prikupljanja i procjene

dovoljnih mjerodavnih dokaza u svezi s realnošću i objektivnošću prezentiranih

financijskih izvještaja. Izvješće revizora je, kao i svako drugo izvješće, u biti

komunikacijsko sredstvo – kroz izvješće revizor prenosi, u sažetom obliku, profesionalnu

59 U kontekstu pokazatelja profitabilnosti uobičajeno se razmatraju pokazatelji marže profita te rentabilnost

ukupne imovine i rentabilnost vlastitog kapitala.

53

prosudbu o vlastitom klijentovu predstavljanju u financijskim izvještajima. Revizorsko

izvješće daje vrijednost i vjerodostojnost financijskim izvještajima zbog neovisnog

mišljenja revizora o realnosti i objektivnosti prikazanih financijskih izvještaja.60

Revizorsko mišljenje može biti: pozitivno61, negativno62, mišljenje s rezervom63 te

suzdržano mišljenje64.

43. Događaji nakon datuma bilance (1,66)

Događaji nakon datuma bilance jesu povoljni i nepovoljni događaji nastali između

datuma bilance i datuma kada su financijski izvještaji odobreni za objavljivanje. Mogu se

identificirati dvije vrsta događaja: događaji koji pružaju dokaz stanja koja su postojala na

datum bilance (usklađujući događaje nakon datuma bilance) i događaji koji ukazuju na

stanja koja su nastala nakon datuma bilance (neusklađujući događaje nakon datuma

bilance).65

44. Kontakt podaci (1,16)

Kontakt podaci obuhvaćaju najčešće slijedeće elemente: adresa i sjedište poduzeća,

adresa i kontakt podružnica, kontakt telefoni, web stranica, kontakt e-mail, itd.

60 Filipović, I., (2008): “Revizija”, Sveučilišni studijski centar, Split 61 Pozitivno revizorsko izvješće je najuobičajenija vrsta revizorskog izvješća kojim se predočava kako su

financijski izvještaji trgovačkog društva sastavljeni u skladu s primjenjivim kriterijima/okvirom

financijskog izvještavanja (računovodstvena načela, MSFI, zakonski propisi, računovodstvene politike). 62 Kada je neslaganje s upravom u pogledu primjenjivosti odabranih računovodstvenih politika, metoda

njihove primjene i primjerenosti njihova objavljivanja u financijskim izvještajima toliko značajno, revizor

izražava negativnomišljenje prema kojem financijski izvještaji nisu realni i objektivni. 63 Revizor izražava mišljenje s rezervom u slučajevima kada ograničenje djelokruga rada revizora odnosno

neslaganje s upravom nije tako značajno da bi zbog toga revizor mogao o objavljenim financijskim

izvještajima dati negativno mišljenje ili se, pak, suzdržati od izražavanja mišljenja. 64 Revizor se suzdržava od izražavanja mišljenja o financijskim izvještajima kada je mogući učinak

ograničenja djelokruga revizorova rada tako značajan da revizor nije mogao prikupiti dovoljne dokaze, te

stoga ne može izraziti mišljenje o financijskim izvještajima. 65 Narodne novine, 02/2000, MRS 10

54

3.2. PONDERIRANJE VARIJABLI

Stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) temelji se na nekoliko faza:

� ocjenjivanje važnosti pojedinog elementa godišnjeg izvješća (1-5);

� izračun koeficijenta važnosti elementa godišnjeg izvješća (K.V.);

� izračun ocjene kvalitete godišnjeg izvješća (O.K.j);

� izračun ukupne ocjene kvalitete godišnjeg izvješća;

� izračun indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI).

Na temelju postavljenih elmenata godišnjeg izvješća, kako bi dobili kvalitetne rezultate,

provedeno je primarno istraživanje o važnosti pojedinih elemenata godišnjeg izvješća.

Primarno istraživanje provedeno je s ciljem da se ocjeni važnost elemenata godišnjeg

izvješća. Raspon ocjenjivanja se kretao od 1 do 5 (MIN ocjena 1 – element godišnjeg

izvješća nije važan; MAX ocjena 5 – element godišnjeg izvješća je iznimno važan).

Ispitanici su sukladno svojim objektivnim poznavanjem slike godišnjeg izvješća i

njegovih elemenata dali ocjene. Isto tako, oni elementi koji su se u kompletu ocjenili sa

najnižom ocjenom, izbačeni su iz promatranja.

Kako bi se dobio ponder, koji će u kasnijem dijelu služiti za izračun IKGI-a, potrebno je

izračunati koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća (K.V.j). Kako bi proces

stvaranja indeksa bio lakši, potrebno je stvoriti visinu pondera koji će se kretati od 1 do 2

(koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća s veličinom pondera 1 - MIN – element

nije toliko značajan za kvalitetu godišnjeg izvješća; koeficijent važnosti elementa

godišnjeg izvješća s veličinom pondera 2 – MAX – element je iznimno značajan za

kvalitetu godišnjeg izvješća). Također, iz prethodnog je navoda vidljivo da ponderi

nemaju jednaku težinu, već su za svaki pojedini element različiti, ovisno o ocjeni

ispitanika. Kako bi se dobile vrijednosti pondera od 1 – 2, potrebno je maksimalnu

vrijednost (svi ispitanici su za pojedini element dali ocjenu 5) podijeliti sa 2.

55

Izračun koeficijenta važnosti elementa godišnjeg izvješća (K.V.) prikazan je slijedećom

formulom i potrebnim simbolima:

– ukupna ocjena svih ispitanika o važnosti pojedinog elementa;

xi – ocjene ispitanika o važnosti pojedinog elementa godišnjeg izvješća (od 1 do 5);

n – broj ispitanika66;

i – ispitanik;

K.V. – koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća.

Slijedeći korak u stvaranju IKGI-a, odnosi se na ocjenu kvalitete godišnjeg izvješća

(O.K.j). Kako bi se dobila O.K.j, potrebno je saznati postojanost pojedinog elementa

godišnjeg izvješća. Postojanost elementa godišnjeg izvješća označava se sa 0 ili 1. Ako

element postoji unutar godišnjeg izvješća, dobit će ponder 1, a ako element unutar

godišnjeg izvješća ne postoji, dobit će ponder 0. Izračun ocjene kvalitete godišnjeg

izvješća (O.K.j) dobije se tako da se koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća

(K.V.) pomnoži sa ponderom postojanosti elementa godišnjeg izvješća (0;1). Ocjenu

kvalitete godišnjeg izvješća (O.K.j) prikazana je slijedećom formulom i potrebnim

simbolima:

j – element godišnjeg izvješća;

O.K.j – ocjena kvalitete godišnjeg izvješća;

[0;1] – postojanost elementa godišnjeg izvješća (0 – ne postoji element unutar

promatranog godišnjeg izvješća (GI); 1 – postoji element unutar promatranog GI).

66 Ukupan broj ispitanika iznosio je 40. Referentna skupina su studenti druge godine diplomskog studija

Računovodstva i revizije Ekonomskog fakulteta u Splitu.

56

Kako bi došli do krajnje vrijednosti, potrebno je izračunati ukupnu ocjenu kvalitete

godišnjeg izvješća, što predstavlja sumu ocjene kvalitete godišnjeg izvješća za sve

elemente godišnjeg izvješća, što je i prikazano slijedećom formulom i potrebnim

simbolima:

m – broj elemenata godišnjeg izvješća

Stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) dobije se tako da se ukupna ocjena

kvalitete godišnjeg izvješća podijeli sa maksimalnom vrijednošću ukupne kvalitete

godišnjeg izvješća (maksimalna vrijednost znači da unutar godišnjeg izvješća postoje svi

elementi koji su ocjenjeni sa koeficijentom važnosti GI). Stvaranje indeksa kvalitete

godišnjeg izvješća (IKGI), prikazan je slijedećom formulom:

57

3.3. DEFINIRANJE MJERNE SKALE ZA OCJENU

KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA

Nakon što smo stvorili Indeks kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI), potrebno je utvrditi

relacije, na temelju kojih ćemo donijeti odluke o kvaliteti i visini kvalitete godišnjeg

izvješća. Od strane autora, objektivno je definirana mjerna skala, što je i prikazano u

sljedećoj tablici:

Tablica 10: Mjerna skala IKGI-a67

I K G I KVALITETA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA

0 - 20 N e k v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e

20 - 40 G o d i š n j e i z v j e š ć e n i ž e k v a l i t e t e

40 - 60 P r o s j e č n o k v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e

60 - 80 K v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e

80 - 100 V i s o k o k v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e


67 Definiranje donje i gornje granice temelji se slijedećom relacijom: L1 < Xi ≤ L2. Primjerice, drugi razred

se kreće u rasponu od 20 – 40, s tim da IKGI 20 ulazi u prvi razred, dok IKGI40 ulazi u drugi razred.

58

4. ISTRAŽIVANJE KVALITETE GODIŠNJEG

IZVJEŠĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1. OPIS UZORKA

Nakon što smo izradili indeks kvalitete godišnjeg izvješća, kako bi dobili rezultate na

temelju kojih ćemo donijeti zaključke o kvaliteti godišnjih izvještaja, potrebno je izabrati

uzorak.68

Analizirajući uzorak listanih poduzeća, došli smo do slijedećih informacija: Što se tiče

oblika društva, 98% promatranih poduzeća iz uzorka su dionička društva, što se moglo i

očekivati (vidi graf 3). Ostala poduzeća su društva sa ograničenom odgovornošću.

Gledajući po djelatnostima, poduzeća su najviše strukturirana kao proizvođačke

djelatnosti, zatim kao trgovačke, uslužne, građevinske, itd. (vidi graf 2).

Graf 2: Djelatnost listanih poduzeća

DJELATNOST PODUZEĆA

10%

6%

32%

2%4%

28%

16%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

građ

evina

rstvo

poljo

privr

eda

proiz

vodn

ja

prom

et

telek

omun

ikacij

e

trgov

ina

uslug

a


68 Unutar ovoga istraživanja, analizirati će se kvaliteta godišnjih izvještaja na temelju veličine poduzeća.

Analizirana poduzeća su sva ona koja su do analiziranog datuma autora predala svoja godišnja izvješća

FINA-i za 2008. godinu. Iz analiziranih poduzeća, slučajnim odabirom, koristeći SPSS paket, izabrali smo

po pedeset srednjih, velikih i listanih poduzeća.

59

Izvor: Izrada autora Izvor: Izrada autora

Analizirajući stupanj zaduženosti listanih poduzeća, smatramo da su zadužena ona

poduzeća kod kojih je isti stupanj veći od 50%. Graf 4 nam pokazuje da 44% listanih

poduzeća ima stupanj zaduženosti veći od 50%. Inače stupanj zaduženosti kao financijski

pokazatelj predstavlja omjer ukupnih obveza i ukupne imovine u poduzeću.

Gornja granica stupnja zaduženosti bi trebala biti 50%, odnosno da bi udjel obveza u

ukupnoj imovini trebao biti maksimalno 50%. Prosječni stupanj zaduženosti listanih

poduzeća je 51% te bi to značilo da su se listana poduzeća sa 100 kuna ukupne imovine,

samofinancirala sa 49 kuna.

Profitabilnost listanih poduzeća promatrali smo kroz neto profitnu maržu. Neto profitna

marža pokazuje koliko je posto prihoda ostalo nakon podmirenja svih troškova i poreza

na dobit.

Prosječna neto profitna marža listanih poduzeća iznosi 8%, tj. kada listano poduzeće

ostvari 100 kuna prihoda od prodaje, ostvariti će 8 kuna neto dobiti.

Graf 3: Oblik društva listanih poduzeća

98%

2%

DIONIČKO DRUŠTVO

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Graf 4: Stupanj zaduženosti listanih poduzeća

56%

44%

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6

STUPANJZADUŽENOSTI

< 50 %

STUPANJZADUŽENOSTI

> 50 %

60

Gledajući listana poduzeća po ostvarenom financijskom rezultatu, dobiti ili gubitku,

možemo zaključiti da je 78% analiziranih listanih poduzeća iz uzorka ostvarilo dobit, dok

ih je 22% ostvarilo gubitak.

S druge pak strane, kod

analiziranih velikih poduzeća,

gledajući oblik društva, 32% su

dionička društva, dok je ostalih

68% poduzeća društva s

ograničenom odgovornošću.

Izvor: Izrada autora Iz gornjeg grafa zaključujemo da je u analizu velikih poduzeća ušlo više društava sa

ograničenom odgovornošću, što je i za očekivati. Isto tako, gledajući djelatnosti velikih

poduzeća u usporedbi sa listanim poduzećima, možemo zaključiti da nije došlo do bitnije

promjene. I dalje su trgovačke i proizvodne djelatnosti vodeće djelatnosti za oba uzorka.

Graf 6: Djelatnost velikih poduzeća


4,00%8,00% 10,00%

2,00%

24,00%28,00%

24,00%

0,00%5,00%

10,00%15,00%

20,00%25,00%

30,00%

brod

ogra

dnja

fond

građ

evina

rstvo

prer

ada

robe

proiz

vodn

ja

trgov

ina

uslug

e


Graf 5: Oblik društva velikih poduzeća

68%

32%

DIONIČKO DRUŠTVO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

61

Gledajući stupanj zaduženosti velikih poduzeća u prosjeku, možemo reći da je veći u

usporedbi sa listanim poduzećima. Naime, prosječni stupanj zaduženosti je 66%, što bi

značilo da se veliko poduzeće sa 100 kuna ukupne imovine, samofinancira sa 34 kune.

Gledajući pojedinačno, 76% poduzeća ima stupanj zaduženosti veći od 50%, što je

zabrinjavajući podatak velikih poduzeća u odnosu na listana poduzeća. (vidi graf 7).

S druge pak strane, što se tiče neto profitne marže, kao pokazatelja profitabilnosti,

donosimo zaključak da ne postoji značajne razlike između profitabilnosti listanih

poduzeća i velikih poduzeća. Neto profitna marža velikih poduzeća u prosjeku iznosi 9%,

što bi značilo da na 100 kuna ostvarenog prihoda od prodaje, velika poduzeća zarade 9

kuna neto dobiti, tj. dobiti nakon oporezivanja. Velikih razlika nema ni s obzirom na

financijski rezultat poduzeća. 74% velikih poduzeća ostvaruje dobit, dok ostatak od 26%

ostvaruje gubitak. (vidi graf 8).

Izvor: Izrada autora Izvor: Izrada autora

Graf 9: Oblik društva srednjih poduzeća

Kod srednjih poduzeća, izabranim u našem

uzorku, mali je broj dioničkih društava

(18%), uspoređujući ih s velikim i listanim

poduzećima. Ostalih 82% poduzeća iz

promatranog uzorka su društva s

ograničenom odgovornošću.


Graf 7: STUPANJ ZADUŽENOSTI

24%

76%

0 0,2 0,4 0,6 0,8

STUPANJZADUŽENOSTI

< 50 %

STUPANJZADUŽENOSTI

> 50 %

Graf 8: FINANCIJSKI REZULTAT PODUZEĆA

GUBITAK26%

DOBIT74%

OBLIK DRUŠTVA

82%

18%

DIONIČKO DRUŠTVO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

62

Analizu uzorka za srednja poduzeća, možemo dati i slijedećim grafikonom 10, koji

pokazuje djelatnosti koje je obuhvatio uzorak.

Graf 10: Djelatnost srednjih poduzeća


2,00%

14,00%

2,00% 2,00%

32,00%

2,00%

24,00% 22,00%

0,00%5,00%

10,00%15,00%20,00%25,00%30,00%35,00%

brod

ogra

dnja

građ

evina

rstvo

izdav

aštvo

prer

ada

proiz

vodn

ja

recik

laža

trgov

ina

uslug

a


Prosječni stupanj zaduženosti srednjih poduzeća veći je i od listanih i od velikih

poduzeća te iznosi 69,07%, što pokazuje veliki problem i malo samofinanciranje srednjih

poduzeća. Gledajući zaduženost pojedinačno, zaključak je isti, kao i kod velikih

poduzeća. (vidi graf 12). Isti zaključak, sa istim postotnim pokazateljima, može se

donijeti i za prosječnu neto profitnu maržu poduzeća iz uzorka, koja iznosi 9%.

Zanimljiva je informacija da je povoljniji financijski rezultat promatranih srednjih

poduzeća u odnosu na listana i velika poduzeća. (vidi graf 11).


GUBITAK; 16%

DOBIT; 84%

Graf 11: FINANCIJSKI REZULTAT

Graf 12: STUPANJ ZADUŽENOSTI PODUZEĆA

24%

76%

0 0,2 0,4 0,6 0,8

STUPANJZADUŽENOSTI

< 50 %

STUPANJZADUŽENOSTI

> 50 %

63

4.2. OPIS STATISTIČKE METODOLOGIJE

Za potvrđivanje ili odbacivanje postavljenih ciljeva ovoga rada, ali i donošenja rezultata

na temelju kojih će se i donijeti konačni zaključci, potrebna je statistička metodologija.

Za ovu analizu, koristit će se statistički paket SPSS 16.0 (Statistical Package for the

Social Sciences). Isto tako, za provođenje različitih analiza i prikaza koristiti će se MS

Excel, kao najpopularniji u kompatibilnosti sa SPSS-om.

Za prikazivanje dobivenih rezultata IKGI-a, koristit će se deskriptivna statistika iz koje će

se prikazati apsolutne i relativne vrijednosti kvalitete godišnjih izvještaja. Isto tako,

funkcijom MEAN, prikazati će se prosječan indeks kvalitete za svaku grupu poduzeća,

ovisno o veličini.

Za usporedbu IKGI-a listanih i velikih, listanih i srednjih te velikih i srednjih poduzeća,

da li postoji međusobna razlika u njima, koristit će se Mann-Whitney U-test za dva

nezavisna uzorka. Mann-Whitney U-test se primjenjuje za dva nezavisna uzorka koja se

mjere pomoću redoslijedne skale. Postavljaju se hipoteze:69

0H - ne postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.

1H - postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.

Testom zbroja rangova testira se da li dva nezavisna uzorka pripadaju populaciji s istim

medijanom. Zaključak se može donijeti na temelju empirijske signifikantnosti. Ako je

empirijska vrijednost 0%5* H⇒>α , donijeti će se zaključak da ne postoji razlika u

rangovima u odabranim uzorcima. Ako je empirijska vrijednost 1%5* H⇒<α , donijeti

će se zaključak da postoji razlika u rangovima u odabranim uzorcima.

69 Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu

64

Kako bi saznali da li postoji statistički značajna razlika IKGI-a imeđu svih poduzeća s

obzirom na veličinu poduzeća, koristit će se Kruskal-Wallis test za više od dva nezavisna

uzorka.

Ovaj test se primjenjuje za više od dva nezavisna uzorka koja se mjere pomoću

redosljedne skale. Postavljaju se hipoteze:70

0H - ne postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.

1H - postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.

Zaključak će se donijeti na temelju empirijske signifikantnosti. Ako je empirijska

vrijednost 0%5* H⇒>α , donijeti će se zaključak da ne postoji statistički značajna

razlika u rangovima u odabranim uzorcima, odnosno da uzorci nisu različiti. Ako je

empirijska vrijednost 1%5* H⇒<α , donijeti će se zaključak da postoji statistički

značajna razlika u rangovima u odabranim uzorcima.

Za utvrđivanje postojanosti veze između indeksa kvalitete godišnjeg izvješća i

industrijskih čimbenika poduzeća koristiti će se Pearsonov koeficijent linearne korelacije

i to kroz testiranje hipoteze da je koeficijent korelacije jednak nuli. Da bi se izvršilo

testiranje pretpostavke da je koeficijent korelacije jednak nuli postavlja se nulta hipoteza

koja pretpostavlja da je vrijednost koeficijenta korelacije osnovnog skupa jednaka 0, tj.

da ne postoji korelacija između slučajnih varijabli.71 Zaključak će se donijeti na temelju

empirijske signifikantnost. Ako je empirijska vrijednost 0%5* H⇒>α , donijeti će se

zaključak o prihvaćanju nulte hipoteze i donošenja zaključka da ne postoji korelacija

između varijabla. Ako je empirijska vrijednost 1%5* H⇒<α , donijeti će se zaključak

da postoji korelacija između varijabli.

70 Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu 71 Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu

65

4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA OCJENE INDEKSA

KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA (IKGI) 72

4.3.1. IKGI LISTANIH PODUZEĆA

Indeks kvalitete godišnjeg izvješća za listana poduzeća prikazan je detaljno sljedećom

tablicom i grafikonom:

Tablica 11: IKGI listanih poduzeća

INDEKS KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA LISTANIH PODUZEĆA

Broj

poduzeća %

Kumulativna

vrijednost

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

NIŽE KVALITETE 2 4,0 4,0

PROSJEČNO

KVALITETNO


26 52,0 56,0

KVALITETNO

GODIŠNJE IZVJEŠĆE 18 36,0 92,0

VISOKO KVALITETNO


UKUPNO 50 100,0 -


72 Za analizu godišnjih izvještaja i dobivanje konačnih rezultata istraživanja koristili smo se FINA-inom

bazom podataka. FINA je centralni Registar godišnjih izvještaja. Pravilnikom o načinu vođenja registra

godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih

financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (Narodne novine br. 39/08) definiran je sadržaj, način vođenja

Registra, obveznici objave te dokumentacija potrebna Registru. Godišnja izvješća pripadaju

nestandardiziranim dokumentima (čl. 3 Pravilnika). Javno se objavljuju (www.fina.hr) svi godišnji

financijski izvještaji, mišljenje revizora, godišnje izvješće te odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili

pokriću gubitka. Uvidom u javno objavljene rezultate, zaključak je autora da informacije i dokumentacija

nisu potpuna.

66

Kao što možemo vidjeti, IKGI listanih poduzeća donio nam je slijedeće rezultate: Unutar

istraživanja, došli smo do podataka da samo 8% poduzeća ima visoko kvalitetno godišnje

izvješće. Moramo naglasiti da su samo ta poduzeća spremna konkurirati na svjetska i

europska tržišta te se jedino iz njih može donijeti jasna slika ulagačima ili potencijalnim

korisnicima u odlukama koje donose. Iz tih godišnjih izvještaja jasno je vidljivo sve što je

potrebno jednom eksternom korisniku u prikupljanju bitnih mu informacija. Kod

kvalitetnog godišnjeg izvješća ta razina kvalitete i detaljne razrade svakog elementa je u

padu, ali su kvalitetna jer imaju obujam i strukturu dostojnu jednom godišnjem izvještaju,

pogotovo što su ovo poduzeća koja kotiraju na burzi. Prosječnih i izvještaja niže kvalitete

ima 56%, što je loš rezultat za listana poduzeća, čije su dionice i izvješća stalno „pod

budnim okom“ brojnih investitora, brokera i ulagača.

Već kod prve analize vidimo da rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Da li godišnja

izvješća listanih poduzeća pružaju relevantne, pravovremene i pouzdane informacije o

prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima? Rezultati to baš i ne potvrđuju. Pitanje je

kako je moguće da imamo ovako niske rezultate, s obzirom da se radi o listanim

poduzećima. Na temelju godišnjih izvještaja listanih poduzeća, korisnici mogu saznati

jako malu količinu informacija, što im neće pomoći u donošenju potrebnih odluka, a tiču

se poduzeća, bilo da se radilo o ulagačima, kreditorima, dobavljačima i sl.

Kvaliteta informacija utjecat će na ulaganja u poduzeća. Mala kvaliteta pruženih

informacija, nosi sa sobom malu količinu ulaganja, veliku mogućnost maloga povrata

uloženog te veliki rizik.


Gledajući prosječan rezultat, dobili bi prosječan indeks

kvalitete godišnjeg izvješća 59, što dovodi do zaključka da

je kvaliteta godišnjih izvještaja listanih poduzeća u prosjeku

prosječne kvalitete.


Aritmeti čka sredina

IKGI – LISTANA PODUZEĆA

Valid 50

Missing 0

Mean 59

67

Graf 13: IKGI listanih poduzeća


Pozitivna slika iz ovoga istraživnja leži u činjenici da je samo 4% godišnjih izvještaja

niže kvalitete. U nastavku ćemo kroz natuknice dati informacije o postojanosti

elemenata73 koji su utjecali na stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća listanih

poduzeća:

� 96% listanih poduzeća navodi sve svoje poslovne aktivnosti;

� 12% listanih poduzeća navodi kratki povijesni pregled svoga poslovanja;

� 64% listanih poduzeća opisuje u izvještaju svoju poziciju na tržištu;

� samo 4 listana poduzeća (njih 8%) nudi Izvješće Nadzornog odbora o poslovanju

poduzeća;

� jako malo listanih poduzeća imaju Pismo predsjednika Uprave dioničarima i

korisnicima godišnjeg izvješća, s obzirom na važnost elementa (max 2), samo njih

44%;

� 32% listanih poduzeća su dostavili u godišnje izvješće Izjavu o kodeksu

korporativnog upravljanja, dok je samo jedno poduzeće dostavilo cjelokupni

godišnji upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja; 73 Postojanost svih elemenata s obzirom na veličinu poduzeća dati su u Prilogu 1.

68

� 56% listanih poduzeća navodi članove Uprave poduzeća, dok njih 50% navodi

članove Nadzornog odbora poduzeća;

� 78% listanih poduzeća navodi organizacijsku strukturu poduzeća;

� 12% listanih poduzeća navodi svoju misiju i viziju, dok njih 14% navodi

strategiju svoga poduzeća;

� 88% listanih poduzeća navodi planove za buduća razdoblja, što je jako bitan

faktor za ulagače i vanjske korisnike o strateškim planovima poduzeća;

� 22% listanih poduzeća navodi svoje odnose prema dobavljačima, dok njih 20%

navodi svoje odnose prema kupcima, kao eksternim korisnicima bitnima za

održavanje i funkcioniranje poslovanja poduzeća;

� 58% listanih poduzeća navodi vlasnike kapitala ili dioničare poduzeća;

� 46% listanih poduzeća navodi svoje odnose prema zaposlenicima, dok njih 38%

daje strukturni prikaz zaposlenika, bilo po dobi, radnom stažu ili stručnoj spremi;

� 44% listanih poduzeća navodi svoju društvenu odgovornost;

� brigu o okolišu navodi 26% listanih poduzeća;

� bitan segment u promicanju kvalitete (bilo kroz prodaju, odnosu prema kupcima,

kvalitetnim marketingom ili unapređivanjem kvalitete proizvoda) - upravljanje

kvalitetom, navodi samo 18% listanih poduzeća;

� veliki doprinos listana poduzeća dala su navodeći rizike poduzeća, kao i

instrumente za njihovo smanjenje:

� 82% listanih poduzeća navodi rizik poslovnog okruženja;

� 64% listanih poduzeća navodi rizik konkurencije;

� 86% listanih poduzeća navodi rizik industrije;

� 88% listanih poduzeća navodi rizik likvidnosti i poslovni rizik;

� 52% listanih poduzeća analizira financijsku sliku poduzeća kroz financijske

pokazatelje, što je jako mali postotak, smatrajući financijske pokazatelje sažecima

temeljnih financijskih izvještaja;

� 52% listanih poduzeća navodi događaje nakon datuma bilance, što je jako mali

postotak s obzirom da događaji nakon datuma bilance značajno djeluju na odluke

investitora;

� 34% listanih poduzeća navodi osnovne kontakt podatke.

69

4.3.2. IKGI VELIKIH PODUZEĆA

Indeks kvalitete godišnjeg izvješća za velika poduzeća prikazan je detaljno sljedećom


Tablica 13: IKGI velikih poduzeća

INDEKS KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA VELIKIH

PODUZEĆA

Broj

poduzeća %

Kumulativna

vrijednost



PROSJEČNO

KVALITETNO


22 44,0 86,0

KVALITETNO


VISOKO KVALITETNO


UKUPNO 50 100,0


IKGI velikih poduzeća donio nam je malo goru sliku nego li je to kod listanih poduzeća.

Samo 2%, odnosno jedno izvješće, ima visoko kvalitetno godišnje izvješće, što je

poražavajući podatak. Još je veći poražavajući podatak taj da 86% velikih poduzeća

imaju prosječno godišnje izvješće i godišnje izvješće niže kvaliteta.

Poražavajuća je slika i ta da se ovdje također radi o poduzećima koja po broju

zaposlenika, vrijednosti poduzeća, ostvarnoj profitabilnošću i ostalim financijskim

elementima su veća od listanih. Malo je veća kvaliteta listanih „zahvaljujući“ tržištu

kapitala i njegovoj regulativi te Zagrebačkoj burzi i njihovim pravilima.

70



kvalitete godišnjeg izvješća 45, što dovodi do zaključka da

je kvaliteta godišnjeg izvješća velikih poduzeća u prosjeku



Graf 14: IKGI velikih poduzeća


U nastavku ćemo kroz natuknice dati informacije o postojanosti elemenata koji su utjecali

na stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća velikih poduzeća:

� 48% velikih poduzeća daju sažetak poslovanja s najvažnijim financijskim

pokazateljima;

� 66% velikih poduzeća navodi svoje poslovne aktivnosti;

� 30% velikih poduzeća navodi svoju poziciju na tržištu;


IKGI – VELIKA PODUZEĆA

Valid 50

Missing 0

Mean 45

71

� 16% velikih poduzeća se predstavljaju preko Predsjednika Uprave ili direktora

poduzeća, kroz Pismo predsjednika Uprave dioničarima i korisnicima izvješća;

� 38% velikih poduzeća navodi članove Uprave;

� samo 14% velikih poduzeća navodi svoju organizacijsku strukturu;

� 42% velikih poduzeća daje prikaz i plan poslovanja za buduća razdoblja, što je

mali postotak za jedan ovako značajan element;

� odnos prema interesnoj skupini – kupcima navodi samo 14% velikih poduzeća,

dok 8% velikih poduzeća navodi svoj odnos prema dobavljačima;

� 24% velikih poduzeća transparentno prikazuju vlasništvo nad poduzećem;

� 32% velikih poduzeća navodi svoj odnos prema zaposlenicima, dok njih 34%

navodi strukturu zaposlenika;

� svoju društvenu odgovornost navodi samo 14% velikih poduzeća;

� brigu o zaštiti okoliša u svojim godišnjim izvještajima navodi 14% velikih

poduzeća;

� rizik poslovnog okruženja navodi 34% velikih poduzeća, rizik konkurencije

navodi 28% velikih poduzeća, rizik likvidnosti navodi 46% velikih poduzeća,

rizik industrije navodi 40% velikih poduzeća dok 42% velikih poduzeća navodi

poslovni rizik poduzeća;

� 32% velikih poduzeća kroz godišnje izvješće prikazuje analizu poduzeća kroz

financijske pokazatelje;

� detaljne informacije o tome tko je odgovoran za financijske izvještaje, kao i za

pružanje informacija kroz godišnje izvješće, daje samo 36% velikih poduzeća;

� događaje nakon datuma bilance nudi 36% velikih poduzeća;

� 42% velikih poduzeća navodi osnovne kontakt podatke.

4.3.3. IKGI SREDNJIH PODUZEĆA

Indeks kvalitete godišnjeg izvješća za srednja poduzeća prikazan je detaljno sljedećom


72

Tablica 15: IKGI srednjih poduzeća

INDEKS KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA SREDNJIH

PODUZEĆA

Broj

poduzeća %

Kumulativna

vrijednost



PROSJEČNO

KVALITETNO


28 56,0 98,0

KVALITETNO


UKUPNO 50 100,0


Kao što iz priložene tablice možemo zaključiti da je samo jedno kvalitetno godišnje

izvješće, s tim da niti jedno poduzeće nema visoko kvalitetno godišnje izvješće.

Situacija godišnjih izvještaja srednjih poduzeća nije dobra, a to pokazuje činjenica da čak

98% poduzeća ima prosječno kvalitetno izvješće i godišnje izvješće niže kvalitete. Ako je

kod listanih i velikih poduzeća situacija loša s obzirom na kvalitetu, ovdje se može

slobodno zaključiti da se radi o apsolutnoj netransparentnošću pruženih informacija. Ulog

u ova poduzeća, s obzirom na pružene informacije, bi trebao biti minimalan, dok rizik

ulaganja u ova poduzeća bi trebao biti velik.



kvalitete godišnjeg izvješća 42, što dovodi do istog

zaključka, kao i kod listanih i velikih poduzeća da je

kvaliteta godišnjeg izvješća srednjih poduzeća u prosjeku




IKGI – SREDNJA PODUZEĆA

Valid 50

Missing 0

Mean 42

73

Graf 15: IKGI srednjih poduzeća


U nastavku ćemo kroz natuknice dati informacije o postojanosti elemenata koji su utjecali

na stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća srednjih poduzeća:

� 86% srednjih poduzeća navodi profil svoje tvrtke;

� 44% srednjih poduzeća navodi najvažnija ostvarenja promatrane godine, što je

najniža razina transparentnosti u pružanju informacija kranjim korisnicima;

� samo je jedno poduzeće navelo i objasnilo svoju poziciju na tržištu;

� samo se 18% Predsjednika Uprave srednjih poduzeća obratilo korisnicima i

dioničarima kroz Pismo;

� 30% poduzeća navelo je članove Uprave;

� samo 4% poduzeća navelo je svoju organizacijsku strukturu;

� očekivanja za buduća razdoblja prognoziraju i planira 42% srednjih poduzeća

kroz godišnja izvješća;

� 6% srednjih poduzeća daje analizu svojih odnosa prema kupcima, dok niti jedno

poduzeće nije dalo informaciju o odnosu prema dobavljačima;

� 20% srednjih poduzeća navelo je vlasnike kapitala;

74

� 26% srednjih poduzeća analizira svoj odnos prema zaposlenicima, dok je njih

24% dalo prikaz strukture zaposlenika;

� niti jedno poduzeće ne daje izvještaj o doprinosu ekonomskom prosperitetu, niti o

društvenoj odgovornosti poduzeća;

� 20% poduzeća navelo je rizike poslovnog okruženja; 28% ih je navelo rizik

konkurencije; 42% ih je navelo rizik industrije; 52% ih je navelo rizik likvidnosti

dok ih je 44% navelo poslovni rizik;

� 36% srednjih poduzeća, kroz svoje godišnje izvješće, daje analizu kroz

financijske pokazatelje;

� 30% srednjih poduzeća je navelo događaje nakon datuma bilance. Sljedeća tablica i grafikon prikazuju IKGI s obzirom na veličinu poduzeća:

Tablica 17: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća

veličina poduzeća

listana poduzeća

velika poduzeća

srednja poduzeća

total

I K G

I

godišnje izvješće niže kvalitete

broj poduzeća

2 21 21 44

% udio 4% 42% 42% 29%

prosječno kvalitetno

godišnje izvješće

broj poduzeća

26 22 28 76

% udio 52% 44% 56% 51%

kvalitetno godišnje izvješće

broj poduzeća

18 6 1 25

% udio 36% 12% 2% 17%

visoko kvalitetno

godišnje izvješće

broj poduzeća

4 1 0 5

% udio 8% 2% 0% 3%

total broj

poduzeća 50 50 50 150

% udio 100% 100% 100% 100%


75

Graf 16: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća

Izvor: Izrada autora 4.3.4. KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-A

Komparativna analiza indeksa kvalitete godišnjeg izvješća obuhvaća sljedeće:

A. komparativnu analizu listanih i velikih poduzeća (testom i grafički);

B. komparativnu analizu listanih i srednjih poduzeća (testom i grafički);

C. komparativnu analizu velikih i srednjih poduzeća (testom i grafički);

D. komparativnu analizu svih indeksa po veličini poduzeća (testom);

E. komparativnu analizu najbitnijih elemenata godišnjeg izvješća ovisno o veličini

poduzeća (grafički).

Kroz komparativnu analizu indeksa kvalitete godišnjeg izvješća, donijet ćemo najbitnije

razultate ovoga istraživanja, a tiču se potvrđivanja postavljenih ciljeva rada, a to je da se

donesu zaključci da li su na temelju IKGI-a godišnja izvješća listanih poduzeća

kvalitetnija od velikih nelistanih te da li su na temelju IKGI-a godišnja izvješća velikih

poduzeća kvalitetnija od srednjih poduzeća. Ova istraživanja i njihove rezultate donijeti

ćemo na temelju grafičkog prikaza, kao i na temelju postavljenih statističkih testova kako

76

bi saznali da li postoje statistički značajne razlike između pojedine veličine poduzeća,

kao i postojanosti značajnih razlika IKGI-a između svih promatranih poduzeća po

njihovoj veličini.

Postavljaju se sljedeće hipoteze:

H1: postoji značajna razlika u kvaliteti godišnjih izvještaja s obzirom na veličinu društva;

H2: listana društva imaju veću kvalitetu godišnjih izvještaja od nelistanih društava;

H3: razlike u kvaliteti godišnjih izvještaja moguće je objasniti karakteristikama

trgovačkih društava:

H3.1: postoji veza IKGI-a i profitabilnosti;

H3.2: postoji veza IKGI-a i zaduženosti;

H3.3: postoji veza IKGI-a i industrijske grane.

A. KOMPARATIVNA ANALIZA LISTANIH I VELIKIH PODUZE ĆA

Ukupan broj promatranih poduzeća je 100. Prosječna vrijednost promatranih indeksa

listanih i velikih poduzeća zajedno je 51,95, što znači da listana i velika poduzeća

zajedno imaju prosječno kvalitetno godišnje izvješće. Minimalna vrijednost indeksa

listanih i velikih poduzeća je 23, a maksimalna vrijednost je 92. To bi značilo da se

kvaliteta godišnjih izvještaja zajedno kreću u rasponu od godišnjeg izvješća niže kvalitete

do visoko kvalitetnog godišnjeg izvješća.

Tablica 18: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i velikih poduzeća

Deskriptivna statistika

N Prosjek Stand. dev. Minimum Maximum

INDEKSI 100 51,9500 15,38619 23,00 92,00

VELIČINA

PODUZEĆA 100 1,5000 ,50252 1,00 2,00


77

Testiranje da li postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja listanih i

velikih poduzeća, odnosno da li postoji značajna razlika u IKGI-u, proveli smo na temlju

Mann-Whitney testa.

Tablica 19: Mann-Whitney test listanih i velikih poduzeća

Mann-Whitney test

INDEKSI

Mann-Whitney U 571,500

Wilcoxon W 1846,500

Z -4,679

Asymp. Sig. (2-tailed) ,00074

a. Grupirana varijabla: VELIČINA PODUZEĆA


Iz gore navedene tablice možemo zaključiti da postoji statistički značajna razlika u

rangovima indeksa između listanih i velikih poduzeća. Zaključak smo donijeli na temelju

empirijske signifikantnosti koja iznosi približno 0%.75


Rangovi

VELIČINA

PODUZEĆA N

Prosjek

ranga Suma ranga

INDEKSI

LISTANA

PODUZEĆA 50 64,07 3203,50

VELIKA

PODUZEĆA 50 36,93 1846,50

UKUPNO 100


74 Vrijednost Asymp. Sig. (2-tailed) nije jednaka nuli, već teži k nuli. 75 S time se potvrdila početna hipoteza – H2.

78

Na temelju prethodne tablice može se vidjeti da listana poduzeća imaju veći rang IKGI-a

od velikih poduzeća. Rang IKGI-a listanih poduzeća iznosi 64,07, dok rang IKGI-a

velikih poduzeća iznosi 36,93.

Sličan zaključak možemo donijeti i ako pogledamo sljedeći graf iz kojeg je vidljiva

značajna razlika između listanih i velikih poduzeća. Velike značajne razlike su vidljive

kod godišnjih izvještaja niske kvalitete te kod godišnjih izvještaja visoke kvalitete.

Graf 17: Komparativna analiza listanih i velikih poduzeća

KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-a LISTANIH I VELIKIH PODUZEĆA

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

0<IKGI<20 20<IKGI<40 40<IKGI<60 60<IKGI<80 80<IKGI<100

LISTANA

VELIKA


B. KOMPARATIVNA ANALIZA LISTANIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Ukupni broj promatranih poduzeća je 100. Prosječna vrijednost promatranih indeksa

listanih i srednjih poduzeća zajedno iznosi 50,62, što znači da listana i srednja poduzeća

zajedno imaju prosječno kvalitetno godišnje izvješće.

Minimalna vrijednost indeksa listanih i srednjih poduzeća je 24, a maksimalna vrijednost

92. To bi značilo da se kvaliteta godišnjih izvještaja zajedno kreću u rasponu od

godišnjeg izvješća niže kvalitete do visoko kvalitetnog godišnjeg izvješća.

79

Tablica 21: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i srednjih poduzeća


N Prosjek Stand. dev. Minimum Maximum

INDEKSI 100 50,6200 14,82339 24,00 92,00

VELIČINA

PODUZEĆA 100 1,5000 ,50252 1,00 2,00


Testiranje da li postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja listanih i

srednjih poduzeća, odnosno da li postoji značajna razlika u IKGI-u, proveli smo na

temlju Mann-Whitney testa.

Tablica 22: Mann-Whitney test listanih i srednjih poduzeća

Mann-Whitney test

INDEKSI


Wilcoxon W 1712,500

Z -5,604


a. Grupirana varijabla: VELIČINA PODUZEĆA Izvor: Izrada autora

Iz gore navedene tablice možemo zaključiti da postoji statistički značajna razlika u

rangovima indeksa između listanih i srednjih poduzeća. Zaključak smo donijeli na

temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi približno 0%.

76 Vrijednost Asymp. Sig. (2-tailed) nije jednaka nuli, već teži k nuli.

80


Rangovi

VELIČINA PODUZEĆA N Prosjek ranga Suma ranga

INDEKSI

LISTANA PODUZEĆA 50 66,75 3337,50

SREDNJA PODUZEĆA 50 34,25 1712,50

UKUPNO 100 Izvor: Izrada autora

Na temelju prethodne tablice može se vidjeti da listana poduzeća imaju veći rang IKGI-a

od srednjih poduzeća. Rang IKGI-a listanih poduzeća iznosi 66,75, dok rang IKGI-a

srednjih poduzeća iznosi 34,25. Zaključak o značajnoj razlici možemo vidjeti i na

grafikonu, gdje su velike značajne razlike vidljive kod godišnjih izvještaja niske kvalitete

te kod godišnjih izvještaja visoke kvalitete.

Graf 18: Komparativna analiza listanih i srednjih poduzeća

KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-a LISTANIH I SREDNJIH PODUZEĆA

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%


LISTANA

SREDNJA


C. KOMPARATIVNA ANALIZA VELIKIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Ukupni broj promatranih poduzeća je 100. Prosječna vrijednost promatranih indeksa

velikih i srednjih poduzeća zajedno je 43,69, što znači da velika i srednja poduzeća

zajedno imaju prosječno kvalitetno godišnje izvješće. Minimalna vrijednost indeksa

81

velikih i srednjih poduzeća je 23, a maksimalna vrijednost 82. To bi značilo da se

kvaliteta godišnjih izvještaja zajedno kreću u rasponu od godišnjeg izvješća niže kvalitete

do visoko kvalitetnog godišnjeg izvješća.

Tablica 24: Deskriptivna statistika komparativne analize velikih i srednjih poduzeća


N Prsojek Stand.dev. Minimum Maximum

INDEKSI 100 43,6900 11,00569 23,00 82,00

VELIČINA

PODUZEĆA 100 1,5000 ,50252 1,00 2,00


Testiranje da li postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja velikih i

srednjih poduzeća, odnosno da li postoji značajna razlika u IKGI-u, proveli smo na

temlju Mann-Whitney testa.

Tablica 25: Mann-Whitney test velikih i srednjih poduzeća

Mann-Whitney test

INDEKSI


Wilcoxon W 2409,000

Z -,800


a. Grupirana verijabla: VELIČINA PODUZEĆA Izvor: Izrada autora

Iz gore navedene tablice možemo zaključiti da ne postoji statistički značajna razlika u

rangovima indeksa između velikih i srednjih poduzeća. Zaključak smo donijeli na temelju

empirijske signifikantnosti koja iznosi 42,4%.

82


Rangovi

VELIČINA

PODUZEĆA N

Prosjek

ranga Suma ranga

INDEKSI

VELIKA PODUZEĆA 50 52,82 2641,00

SREDNJA

PODUZEĆA 50 48,18 2409,00

UKUPNO 100


Na temelju prethodne tablice može se vidjeti da velika poduzeća imaju veći rang IKGI-a

od srednjih poduzeća. Rang IKGI-a velikih poduzeća iznosi 52,82, dok rang IKGI-a

srednjih poduzeća iznosi 48,18.

Zaključak o nepostojanosti značajnih razlika možemo vidjeti i na temelju grafikona.

Graf 19: Komparativna analiza velikih i srednjih poduzeća

KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-a VELIKIH I SREDNJIH PODU ZEĆA

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%


VELIKA

SREDNJA


83

D. KOMPARATIVNA ANALIZA SVIH INDEKSA PO VELI ČINI PODUZEĆA

Komprativnu analizu svih indeksa po veličini poduzeća izračunat ćemo putem Kruskal-

Wallis testa, kako bi saznali da li postoji statistički značajna razlika u rangovima indeksa

kvalitete godišnjeg izvješća po promatranim veličinama poduzeća.

Tablica 27: Deskriptivna statistika komparativne analize IKGI-a svih poduzeća


N Prosjek Stand.dev. Minimum Maximum

INDEKSI 150 48,7533 14,32084 23,00 92,00

VELIČINA

PODUZEĆA 150 2,0000 ,81923 1,00 3,00


Iz tablice se vidi da smo u analizu obuhvatili sva poduzeća, njih 150. Prosječan indeks

svih poduzeća je 48,75, što znači da su godišnja izvješća svih poduzeća prosječne

kvalitete. Najmanja vrijednost indeksa je iznosila 23, a najveća 92, što znači da se IKGI

kreće u rasponu od godišnjeg izvješća niske kvalitete do godišnjeg izvješća visoke

kvalitete.

Tablica 28: Kruskal Walis test IKGI-a svih poduzeća

Kruskal Walis test

INDEKSI

Chi-Square 36,068

df 2

Asymp. Sig. ,00077

a. Kruskal Wallis Test

b. Grupirana varijabla: VELIČINA

PODUZEĆA Izvor: Izrada autora

77 Vrijednost Asymp. Sig. (2-tailed) nije jednaka nuli, već teži k nuli.

84

Kruskal Walis testom došli smo do zaključka da postoji statistički značajna razlika u

rangovima indeksa kvalitete godišnjeg izvješća između poduzeća sa različitim

veličinama. Zaključak smo donijeli na temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi

približno 0%.78


Rangovi

VELIČINA

PODUZEĆA N

Prosjek

ranga

INDEKSI

LISTANA

PODUZEĆA 50 105,32

VELIKA PODUZEĆA 50 64,25

SREDNJA

PODUZEĆA 50 56,93

UKUPNO 150


Na temelju podataka iz gore navedene tablice može se vidjeti da listana poduzeća imaju

najbolji rang IKGI-a i da on iznosi 105,32. Najlošiji rang IKGI-a imaju srednja poduzeća

te on iznosi 56,93.

E. KOMPARATIVNA ANALIZA NAJBITNIJIH ELEMENATA GODIŠNJEG

IZVJEŠĆA OVISNO O VELIČINI PODUZEĆA

Komparativnu analizu najbitnijih elemenata godišnjeg izvješća po veličini poduzeća

prikazat ćemo grafički.

78 S time se potvrdila početna hipoteza – H1.

85

Graf 20: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća rizika poduzeća

KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA RIZIKA PODUZEĆA

88%82%

64%

86%

46%

34%28%

40%

52%

42%

20%28%

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

RIZ

IKP

OS

LOV

NO

GO

KR

UŽE

NJA

RIZ

IKK

ON

KU

RE

NC

IJE

RIZ

IKIN

DU

STR

IJE

RIZ

IKLI

KV

IDN

OS

TI

LISTANAVELIKA SREDNJA


Iz prethodne tablice vidljive su razlike između veličine poduzeća i rizika koja poduzeća

navode u svojim godišnjim izvještajima. Listana poduzeća znatno se ističu u odnosu na

velika i srednja poduzeća u pružanju transparentnih informacija o rizicima koji su

postojani u poduzeću.

Mala, vidljivo značajna razlika ne postoji kada uspoređujemo srednja i velika poduzeća.

Isto tako je vidljivo da su poduzeća veliki akcent dali riziku likvidnosti dok je mali broj

poduzeća, neovisno o veličini, naveo u svojim godišnjim izvještajima postojanost rizika

konkurencije.

86


KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA

56%44%

64%

96%

38%

16%30%

66%

30%18%

2%

46%

0%20%40%60%80%

100%120%

PO

SLO

VN

EA

KT

IVN

OS

TI

PO

ZIC

IJA

NA

TR

ŽIŠ

TU

PIS

MO

PR

ED

SJE

DN

IKA

UP

RA

VE

ČLA

NO

VI

UP

RA

VE

LISTANA

VELIKA

SREDNJA


Kao što je i vidljivo iz tablice, neovisno o kojemu se elementu radilo, postoje značajne

razlike između poduzeća. U svemu prednjače listana poduzeća:

� svoje poslovne aktivnosti navodi 96% listanih poduzeća, 66% velikih te 46%

srednjih poduzeća;

� malo je onih poduzeća koja su navela svoju poziciju na tržištu pa tako 64%

listanih, 30% velikih te samo 2% srednjih poduzeća navodi svoju poziciju na

tržištu;

� kod elementa Pismo predsjednika Uprave su također vidljive razlike pa tako 44%

listanih, 16% velikih te 18% srednjih poduzeća svoje godišnje izvješće započinju

sa obraćanjem Predsjednika Uprave ili direktora poduzeća svim potencijalnim

korisnicima godišnjeg izvješća;

� članove Uprave navodi 56% listanih, 38% velikih te 30% srednjih poduzeća, gdje

se također vidi razlika po društvima.

87



58%

88%78%

24%42%

14% 20%

42%

4%

0%20%40%60%80%

100%O

RG

AN

IZA

CIJ

SK

AS

TR

UK

TU

RA

PO

DU

ZEĆ

A

PLA

N Z

AB

UD

UĆ

ER

AZ

DO

BLJ

E

VLA

SN

IŠT

VO

PO

DU

ZEĆ

A

LISTANA

VELIKA

SREDNJA




52%52%

26%

44%36%

32%

14%14%30%

36%

12%

0%0%10%20%30%40%50%60%

DR

UŠ

TV

EN

AO

DG

OV

OR

NO

ST

PO

DU

ZEĆ

A

ZA

ŠT

ITA

OK

OLI

ŠA

FIN

AN

CIJ

SK

IP

OK

AZ

AT

ELJ

I

DO

GAĐ

AJI

NA

KO

ND

AT

UM

AB

ILA

NC

E

LISTANA

VELIKA

SREDNJA


Kod gore dviju navedenih tablice također je vidljiva razlika između svih elemenata

godišnjeg izvješća gledajući ih po veličini poduzeća, pa možemo donijeti sljedeće

zaključke:

88

� listana poduzeća prednjače ispred velikih i srednjih poduzeća sa 78% gledajući na

pružanje informacija o organizacijskoj strukturi poduzeća. Jako malo velikih

(14%) i srednjih poduzeća (4%) navodi svoju organizacijsku strukturu;

� ne postoji značajna razlika između pružanja informacija između srednjih i velikih

poduzeća, a tiče se plana za buduća razdoblja;

� postoji značajna razlika u pružanju informacija o vlasništvu nad poduzećem

između promatranih poduzeća po veličinama pa tako 58% listanih, 24% srednjih i

20% malih poduzeća navodi vlasnike svojih poduzeća;

� postojana je značajna razlika između poduzeća po veličinama koji pružaju

informacije o svojoj društvenoj odgovornosti i zaštiti okoliša te se nalazi na jako

niskoj razini;

� ipak su bolji rezultati kod pružanja financijskih informacija kroz financijske

pokazatelje i kod događaja nakon datuma bilance između promatranih poduzeća,

gdje su također vidljive značajne razlike ovisno o veličini poduzeća.

4.3.5. ANALIZA ČIMBENIKA KOJI UTJEČU NA IKGI

U ovome dijelu rada izvršit će se analiza o postojanosti veze između indeksa kvalitete

godišnjeg izvješća i industrijskih čimbenika poduzeća. Korelacijskim testiranjem donijeti

ćemo zaključak o:

A. postojanosti veze između grane industrije poduzeća i IKGI-a

B. postojanosti veze između profitabilnosti poduzeća i IKGI-a

C. postojanosti veze između zaduženosti poduzeća i IKGI-a

A. ANALIZA POSTOJANOSTI VEZE IZMEĐU GRANE INDUSTRIJE I IKGI-A

Analizu postojanosti veze između grane industrije79 i IKGI-a donijeti ćemo na temelju

Pearsonova koeficijenta linearne korelacije: 79 Grane industrije klasificirane su na temelju NKD-a, s tim da su unutar uslužnih djelatnosti ušle NKD

transporta i turizma dok se pod trgovačkim podrazumijevaju svi oblici te djelatnosti (na malo, veliko).

89

1) utvr đivanje veze između grane industrije i IKGI-a listanih poduzeća

Tablica 30: Korelacija između grane industrije i IKGI-a listanih poduzeća

Korelacija

IKGI

LISTANA

PODUZEĆA

GRANA

INDUSTRIJE

- LISTANA

PODUZEĆA

IKGI LISTANA

PODUZEĆA

Pearsonova korel. 1,000 -,013

Sig. (2-tailed) ,927

N 50,000 50

GRANA INDUSTRIJE

- LISTANA

PODUZEĆA

Pearsonova korel. -,013 1,000


N 50 50,000 Izvor: Izrada autora

Na temelju gore navedene tablice 30 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija

između varijable grana industrije i IKGI-a za listana poduzeća. Zaključak smo donijeli na

temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 92,7%.80

2) utvr đivanje veze između grane industrije i IKGI-a velikih poduzeća

Na temelju dolje prikazane tablice 31 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija

između varijable grana industrije i IKGI-a za velika poduzeća. Zaključak smo donijeli na

temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 47,1%.

80 S ovime se potvrdila početna hipoteza H3.3, koja se također potvrđuje kako za listana, tako i za velika te

srednja poduzeća da ne postoji veza između grane industrije i IKGI-a. Iako se neke grane ističu kao

prevladavajuće u analizama, ni one nisu niti malo utjecale na povezanost između grane industrije i IKGI-a.

S ovim podatkom možemo zaključiti da su u svim granama industrije rezultati poražavajući s obzirom na

izvještavanje i njegovu kvalitetu kroz godišnje izvješće.

90

Tablica 31: Korelacija između grane industrije i IKGI-a velikih poduzeća

Korelacija

IKGI VELIKA

PODUZEĆA

GRANA

INDUSTRIJE -

VELIKA

PODUZEĆA

IKGI VELIKA

PODUZEĆA

Pearsonova korel. 1,000 ,104


N 50,000 50

GRANA INDUSTRIJE -

VELIKA PODUZEĆA

Pearsonova korel. ,104 1,000



3) utvr đivanje veze između grane industrije i IKGI-a srednjih poduzeća

Tablica 32: Korelacija između grane industrije i IKGI-a srednjih poduzeća

Korelacija

IKGI

SREDNJA

PODUZEĆA

GRANA

INDUSTRIJE -

SREDNJA

PODUZEĆA

IKGI SREDNJA

PODUZEĆA



N 50,000 50

GRANA INDUSTRIJE -

SREDNJA PODUZEĆA





između varijable grana industrije i IKGI-a za srednja poduzeća. Zaključak smo donijeli

na temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 87,2%.

91

B. ANALIZA POSTOJANOSTI VEZE IZMEĐU PROFITABILNOSTI I IKGI-A

Analizu postojanosti veze između profitabilnosti i IKGI-a donijeti ćemo na temelju

Pearsonova koeficijenta linearne korelacije:

1) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a listanih poduze ća

Tablica 33: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a listanih poduzeća

Korelacija

IKGI

LISTANA

PODUZEĆA

PROFITABILNOST

LISTANIH

PODUZEĆA

IKGI LISTANA

PODUZEĆA



N 50,000 50

PROFITABILNOST

LISTANIH PODUZEĆA





između varijable profitabilnost i IKGI-a za listana poduzeća.81 Zaključak smo donijeli na


2) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduze ća


između varijable profitabilnost i IKGI-a za velika poduzeća. Zaključak smo donijeli na


81 S ovime se potvrdila početna hipoteza H3.1, kako za listana, tako i za velika te srednja poduzeća.

92

Tablica 34: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduzeća

Korelacija

IKGI

VELIKA

PODUZEĆA

PROFITABILNOST

VELIKIH

PODUZEĆA

IKGI VELIKA

PODUZEĆA



N 50,000 50

PROFITABILNOST

VELIKIH PODUZEĆA




3) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a srednjih poduze ća

Tablica 35: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a srednjih poduzeća

Korelacija

IKGI

SREDNJA

PODUZEĆA

PROFITABILNOST

SREDNJIH

PODUZEĆA

IKGI SREDNJA

PODUZEĆA



N 50,000 50

PROFITABILNOST

SREDNJIH PODUZEĆA





između varijable profitabilnost i IKGI-a za srednja poduzeća. Zaključak smo donijeli na


93

C. ANALIZA POSTOJANOSTI VEZE IZMEĐU ZADUŽENOSTI I IKGI-A

Analizu postojanosti veze između zaduženosti i IKGI-a donijeti ćemo na temelju

Pearsonov koeficijenta linearne korelacije:

1) utvr đivanje veze između zaduženosti i IKGI-a listanih poduzeća

Tablica 36: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a listanih poduzeća

Korelacija

IKGI

LISTANA

ZADUŽENOST

LISTANIH

PODUZEĆA

IKGI LISTANA



N 50,000 50

ZADUŽENOST

LISTANIH PODUZEĆA





između varijable zaduženost i IKGI-a za listana poduzeća. Zaključak smo donijeli na

temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 98,7%.82

2) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduze ća


između varijable zaduženost i IKGI-a za velika poduzeća. Zaključak smo donijeli na


82 S ovime se potvrdila početna hipoteza H3.2, kako za listana, tako i za velika te srednja poduzeća.

94

Tablica 37: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a velikih poduzeća

Korelacija

IKGI

VELIKA

ZADUŽENOST

VELIKIH

PODUZEĆA

IKGI VELIKA



N 50,000 50

ZADUŽENOST

VELIKIH PODUZEĆA




3) utvr đivanje veze između zaduženosti i IKGI-a srednjih poduzeća

Tablica 38: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a srednjih poduzeća

Korelacija

IKGI

SREDNJA

ZADUŽENOST

SREDNJIH

PODUZEĆA

IKGI SREDNJA



N 50,000 50

ZADUŽENOST

SREDNJIH PODUZEĆA





između varijable zaduženost i IKGI-a za srednja poduzeća. Zaključak smo donijeli na


95

5. ZAKLJUČAK Rezultati provedenog empirijskog istraživanja pokazuju da hrvatska poduzeća, neovisno

o njihovoj veličini, nemaju visoku razinu kvalitete godišnjeg izvješća, mjerenu IKGI

indeksom. Naime, budući je maksimalna vrijednost indeksa IKGI 100, a prosječna ocjena

indeksa za uzorak 48,75 može se zaključiti da u hrvatskim poduzećima dominira

prosječna kvaliteta godišnjih izvještaja. Zaključak je i taj da hrvatska poduzeća nemaju

dobru komunikaciju prema vanjskim korisnicima godišnjeg izvješća te da ne pružaju

istima pravovremene, pouzdane i relevantne informacije o prošlim, sadašnjim i budućim

aktivnostima poduzeća.

Postojanost elemenata unutar godišnjeg izvješća, na temelju kojih smo i donijeli

zaključak o kvaliteti, nisu efikasna ni transparentna kako bi pružili bitne informacije o

samome poduzeću. Isto tako, može se donijeti i zaključak da hrvatska poduzeća nisu u

skladu sa Zakonskom regulativom, jer brojna izvješća ni u kojem smislu ne prikazuju

elemente koji su obvezni Zakonom o računovodstvu. Provedena istraživanja jesu istakla

listana poduzeća kao značajno različita u odnosu na velika i srednja poduzeća. Iako su

značajno različita, ipak to nije dovoljno da bi se moglo zaključiti da iz godišnjih

izvještaja listanih poduzeća imamo stvarnu “sliku“ o poduzdanim i relevantnim

informacijama koja ta poduzeća nude.

Korisnici hrvatskih godišnjih izvještaja ne mogu na temelju kvalitetnih informacija iz

godišnjeg izvješća donijeti kvalitetne odluke koje se tiču poduzeća. Ova mala razina

kvalitetnih godišnjih izvještaja najviše utječu na ulagače, kao i na njihove uloge. Niska

kvaliteta povećava rizik ulaganja u određeno poduzeće, zbog nedostatka relevantnih

informacija, a visoki rizik će utjecati na mala ulaganja. Niska kvaliteta godišnjih

izvještaja neće potaknuti ulagače u pritjecanju “svježeg“ kapitala, što može dovesti i do

pitanja opstojnosti poduzeća. Isto tako, zasigurno je i to da je postojana i asimetrija

informacija. Iako je zadaća godišnjeg izvješća da smanji negativne učinke asimetrije

informacija, smatra se da kod hrvatskih poduzeća to nije uspjela. Analiza utjecajnih

96

varijabli (profitabilnost, zaduženost i grana industrije) je pokazala da ne utječu značajno

na kvalitetu godišnjih izvještaja.

Unutar godišnjih izvještaja, bez obzira koje su veličine, trebalo bi poraditi na više

aspekata. Prvo, unutar godišnjih izvještaja bi trebali biti svi oni elementi koji su

definirani Zakonom o računovodstvu, kao i IV direktivom EU. Vrlo lako se može doći do

zaključka da veliki broj poduzeća uopće ne navodi osnovne elemente definirane

Zakonom. Drugo, poduzeća bi trebala povećati akcent na značenju godišnjeg izvješća.

Veliki broj poduzeća suhoparano izrađuje godišnja izvješća, najčešće navodeći

financijske izvještaje, gdje se javljaju nelogičnosti. Nelogičnosti leže u činjenicama da se

dupliraju izvještaji, jer su oni javnosti i tako dostupni putem FINA-e. Isto tako, nije ni

smisao izvještaja da prezentira ono što je već prezentirano, već da pruži korisnicima neke

druge čimbenike i više kvalitativnih informacija. Treće, poduzeća bi trebala veću pažnju

posvetiti elementima unutar izvještaja i količini informacija koje pružaju. Najbitnije

informacije koje su poduzeća zanimarila jesu briga o zaposlenicima, partnerima,

kupcima, briga o zaštiti okoliša te društvenoj odgovornosti. Najveći akcent koja su

poduzeća dali, a što je najbolja stvar unutar ove analize, je na definiranju i analizi rizika s

kojima se poduzeće susreće. Četvrto, poduzeća su zaboravila na to da su godišnja

izvješća dobra marketinška prezentacija poduzeća, najčešće izrađene kao brošure. Mali su

akcent dali na dizajnu, količini zanimljivih grafikona, kao i na detaljno razrađenim

financijskim pokazateljima.

Svakako je vrijeme da se hrvatska poduzeća “pokrenu“ po pitanju godišnjih izvještaja.

Vrijeme je, ako misle konkurirati na europskim i svjetskim tržištima, a to se naročito

odnosi na listana poduzeća. Isto tako, vrijeme “teče“ i za donositelje te provoditelje

Zakona, kao i za računovodstvenu struku, koja bi se trebala malo više posvetiti ovome

pitanju. Buduća istraživanja bi zasigurno trebala poraditi na kvaliteti godišnjih izvještaja

na način da se proširi skup elemenata godišnjeg izvješća za stvaranje indeksa kvalitete.

Kvalitetna godišnja izvješća i njena dobra prezentacija korisnicima, može puno

doprinijeti uspjehu poduzeća, kao i njima samima.

97

6. SAŽETAK

Istraživanje kvalitete godišnjeg izvješća koje je provedeno za listana, velika i srednja

poduzeća donijelo je poražavajuće rezultate o kvaliteti hrvatskih godišnjih izvještaja.

Komparativna analiza je pokazala da su godišnja izvješća listanih poduzeća značajno

različita u odnosu na velika, nelistana poduzeća. Isto tako, komparativnom analizom se

utvrdilo da se listana poduzeća značajno razlikuju u kvaliteti, u odnosu na srednja

poduzeća te da ne postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja velikih i

srednjih poduzeća. Prosječan IKGI za listana poduzeća iznosio je 59, za velika poduzeća

45 te za srednja poduzeća 42. U prosjeku, sva godišnja izvješća, su “prosječno kvalitetna

godišnja izvješća“. Analiza čimbenika industrije (profitabilnost, zaduženost i grana

industrije) i IKGI-a doveli su do zaključka da ne postoji veza između njih.

SUMMARY

Exploration of the quality of annual reports conducted for the listed large and medium-

sized enterprises has brought devastating results on the quality of Croatian annual reports.

A comparative analysis has shown that annual reports of listed companies are

significantly different compared to the large non-listed companies. Similarly,

comparative analysis has determined that the listed companies are significantly different

in quality, compared to medium-sized enterprises and that there was no significant

difference between the quality of annual reports of large and medium-sized enterprises.

Average IKGI index for listed companies is 59, for large enterprises 45 and for medium-

sized enterprises 42. On average, all annual reports are "average-quality annual reports”.

Analysis of the factors the industry (profitability, debt and industries) and IKGI have a

led to the conclusion that there is no correlation between them.

98

7. LITERATURA

1. Aljifri, K., (2008): “Annual report disclosure in a developing country: The case of the

UAE”, Advances in accounting, incorporating Advances in International Accounting

No. 24, str. 93-100.

2. Andrijašević, V., (2009): “Godišnje izvješće o stanju društva”, RRIF br. 1, str. 178-

190.

3. Beattie, V., Jones, M., J., (2001) : “A six-country comparison of the use of graphs in

annual reports”, The International Journal of Accounting No. 36, str. 195-222.

4. Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens

d.o.o., Zagreb.

5. Breton, G.: “Semiotics analysis of storytelling in the annual report”.

6. Brkanić, V., (2009): “Javna objava godišnjih financijskih izvješća”, RRIF br. 6, str.

17-19.

7. Brkanić, V., Jurić, Đ., Guzić, Š., (2008): “Financijsko izvještavanje tijekom godine”,

RRIF br. 7, str. 17-33.

8. Cohen, D.: “Quality of Financial Reporting Choice: Determinants and Economic

Consequences”.

9. Courtis, J., K.: “An Investigation into Annual Report Readability and Corporate Risk

Return Relationships, Accounting and Business Research, str. 285-292.

10. Curuk, T., (2007): “An analysis of the companies' compliance withe EU disclosure

requirements and corporate characteristics influencing it: A case study of Turkey“,

Critical Perspective on accounting No. 20, str. 635-650.

11. Čular, M., (2009): “Reguliranje i praksa izrade godišnjih izvještaja u Republici

Hrvatskoj”, Split.

12. Day, R., Woodward, T., (2004): “Disclosure of information about employees in the

Directors’ report of UK published financial statements: substantive or symbolic?”,

Accounting Forum No. 28, str. 43-59.

13. Filipović, I., (2008): “Revizija”, Sveučilišni studijski centar, Split.

14. Guzić, Š., (2009): “Bilješke uz financijska izvješća”, RRIF br.1, str. 158.

99

15. Hoggett, JR, Edwards, L., Medlin, J: “Decision making and the role of accounting“,

Accounting in Australia , Fifth Edition, Chapter 1.

16. Hossaini, M., F.: “Readability of Management Reviews in the Annual Reports of

Listed Companies of Bangladesh”.

17. IV. Direktiva Europske Unije.

18. Li, F, (2008): “Annual Report Readability, Current Earnings and Earnings

Persistence”, Journal of Accounting and Economies No. 45, str. 221-247.

19. Linsley, P., M., Shrives, P., J., (2006): “Risk reporting: A study of risk disclosures in

the annual reports of UK companies”, The British Accounting Review No. 38, str.

387-404.

20. Mueller, G., Gernon, H., Meek, G., (1994): “Accounting An International

Perspective”, str. 8-13.

21. Mušura, A: “Izvještavanje o korporacijskoj društvenoj odgovornosti vodećih javnih

hrvatskih tvrtki“.

22. Palepy, K., Bernard, V., Haley, P., (2003): „A Business Analaysis and Valuation

Using Financial Statements“, Portland, str. 2-3.

23. Peršić, M: interna skripta, Fakultet za turistički i hotelski management, Opatija.

24. Pervan, I, (2004): “Usklađenost okvira financijskog izvješćivanja u Hrvatskoj,

Bugarskoj i Rumunjskoj sa zahtjevima Europske Unije”, Financijska teorija i praksa

br. 28, str. 469-485.

25. Pervan, I., (2005): “Dobrovoljno financijsko izvješćivanje na Internetu: Analiza

prakse hrvatskih i slovenskih dioničkih društava koje kotiraju na burzama, izvorni

znanstveni članak.

26. Pervan, I., u Kandžija, V., Kumar, A., (2008): “50 years of European Union”,

Sveučilište u Rijeci, Rijeka.

27. Pervan, I., u Tipurić, D. et al. (2008): “Korporativno upravljanje”, Sinergija, Zagreb.

28. Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu

29. Santema, S., van de Rijt, J., (2001): “Strategy Disclosure in Dutch Annual Reports”,

European Management Journal No. 1, str. 101-108.

100

30. Santhosh, A., Cox, P., (2007): “Analysing the determinants of narrative risk

information in UK FTSE 100 annual reports”, The British Accounting Review No.

39, str. 227-248.

31. Scott, W., (2003): Financial Accounting Theory, Prentice Hall, Toronto.

32. Sidle, D., S., (2009): “Explaining Performance in Annual Reports: Are American or

Japanese Executives More Self-Serving?”, Journal of Academy of management No.

01.

33. Striukova, L., Unerman, J., Guthrie, J., (2008): “Corporate reporting of intellectual

capital: Evidence from UK companies”, The British Accounting Review No.40, str.

297-313.

34. World Bank, (2002): “Report on the observance of standards and codes – Croatia

Accounting and auditing”.

35. Yeoh, J., (2007): ”Compliance with mandatory disclosure requirements by New

Zelanad listed companies”, Advances in International Accounting, Volume 18, str.

245-262.

36. xxx (2000): ”MRS 10”, Narodne novine br. 02/00, Zagreb.

37. xxx (2002): “Pravilnik o sadržaju i obliku financijskih i poslovnih izvješća javnih

dioničkih društava”, Narodne novine br. 84/02, Zagreb.

38. xxx (2008): “Pravilnik o načinu vođenja registra godišnjih financijskih izvještaja, te

načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih

izvještaja i godišnjeg izvješća”, Narodne novine br. 39/08, Zagreb.

39. xxx (2008): “Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja”,

Narodne novine br. 38/08, Zagreb.

40. xxx (2007): “Zakon o računovodstvu”, Narodne novine br. 109/07, Zagreb.

41. xxx (2008): ”Zakon o tržištu kapitala”, Narodne novine br. 88/08, Zagreb.

42. xxx (2002): ”Zakon o tržištu vrijednosnih papira”, Narodne novine br. 84/02, Zagreb.

101

PRILOG 1: Postojanost elementa godišnjeg izvješća s obzirom na veličinu poduzeća

POSTOJANOST ELEMENTA S OBZIROM NA VELI ČINU PODUZEĆA

ELEMENT GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA LISTANA VELIKA SREDNJE TOTAL

Sažetak i osnovni financijski pokazatelji 37 24 9 70

74% 48% 18% 47%

Profil tvrtke 44 39 43 126

88% 78% 86% 84%

Poslovne aktivnosti 48 33 23 104

96% 66% 46% 69%

Kratki povijesni pregled tvrtke 6 7 4 17

12% 14% 8% 11%

Najvažnija ostvarenja u izvještajnoj godini 49 28 22 99

98% 56% 44% 66%

Pozicija poduzeća na tržištu 32 15 1 48

64% 30% 2% 32%

Izvješće predsjednika Nadzornog Odbora 4 0 0 4

8% 0% 0% 3%

Pismo predsjednika Uprave 22 8 9 39

44% 16% 18% 26%

Izjava o kodeksu korporativnog upravljanja KKU 16 5 0 21

32% 10% 0% 14%

Godišnji upitnik o primjeni KKU 1 0 0 1

2% 0% 0% 1%

Članovi Uprave 28 19 15 62

56% 38% 30% 41%

Članovi Nadzornog Odbora 25 23 11 59

50% 46% 22% 39%

Ovlasti NO-a, Uprave i Skupštine poduzeća 7 4 2 13

14% 8% 4% 9%

Organizacijska struktura poduzeća 39 7 2 48

78% 14% 4% 32%

Očekivanja za buduća razdoblja 44 21 21 86

88% 42% 42% 57%

Misija i vizija poduzeća 6 2 1 9

12% 4% 2% 6%

102

Strategija poduzeća 7 0 3 10

14% 0% 6% 7%

Odnos prema interesnoj skupini - kupci 10 7 3 20

20% 14% 6% 13%

Odnos prema interesnoj skupini - dioničari 16 6 2 24

32% 12% 4% 16%

Pregled najvećih dioničara 29 12 10 51

58% 24% 20% 34%

Izvješće o kretanju dionica poduzeća 6 0 0 6

12% 0% 0% 4%

Odnos prema interesnoj skupini - dobavljači 11 4 0 15

22% 8% 0% 10%

Odnos prema zaposlenicima 23 16 13 52

46% 32% 26% 35%

Struktura zaposlenika 19 17 12 48

38% 34% 24% 32%

Društvena odgovornost poduzeća 22 7 0 29

44% 14% 0% 19%

Doprinos kompanije ekonomskom prosperitetu 18 4 0 22

36% 8% 0% 15%

Zaštita okoliša 13 7 6 26

26% 14% 12% 17%

Upravljanje kvalitetom 9 6 2 17

18% 12% 4% 11%

Rizik poslovnog okruženja 41 17 10 68

82% 34% 20% 45%

Rizik konkurencije 32 14 14 60

64% 28% 28% 40%

Rizik industrije 43 20 21 84

86% 40% 42% 56%

Rizik likvidnosti 44 23 26 93

88% 46% 52% 62%

Poslovni rizik 44 21 22 87

88% 42% 44% 58%

Računovodstvene politike poduzeća 31 10 7 48

62% 20% 14% 32%

Analiza poduzeća kroz financijske pokazatelje 26 16 18 60

52% 32% 36% 40%

103

Financijski izvještaj – Bilanca 50 50 50 50

100% 100% 100% 100%

Financijski izvještaj - Račun dobiti i gubitka 50 50 50 50

100% 100% 100% 100%

Financijski izvještaj - Izvještaj o novčanom toku 50 50 50 50

100% 100% 100% 100%

Financijski izvještaj - Izvještaj o promjeni kapitala 50 50 50 50

100% 100% 100% 100%

Bilješke uz financijske izvještaje 50 50 50 50

100% 100% 100% 100%

Odgovornost za financijske izvještaje 45 19 11 75

90% 38% 22% 50%

Izvještaj neovisnog revizora 50 50 50 50

100% 100% 100% 100%

Događaji nakon datuma bilance 26 18 15 59

52% 36% 30% 39%

Kontakt podaci 17 21 30 68

34% 42% 60% 45%

Documents

DIPLOMSKI RAD „ANALIZA KVALITETE GODIŠNJEG ...bib.irb.hr/datoteka/629200.DIPLOMSKI_RAD.pdf6 1. UVOD Kvalitetna informacija je danas postala klju čem uspjeha u svijetu ulaganja