PITANJA ZA VJEBE I PROVJERU ZNANJA IZ DIDAKTIKE

1. - Ko je i u kojem djelu prvi put upotrijebio termin didaktika?

Volfgang Ratke prvi upotrijebio termin didaktika u djelu Memorijal 1612. godine

2. - Ko je autor djela Didactica magna i za kakvo se uenje zalae u tom djelu?

J.A.Komensky, Didactica magna 1657. godine Ovi autori didaktiku smatraju vjetinom pouavanja, u kojoj su sadrane i didaktika i metodika Trai se da se, osim nastavnim sadrajima, panja poklanja i ueniku, kroz prilagoavanje gradiva vjetini poduavanja Komensky trai da pravila poduavanja budu prirodna i da nastavnici manje poduavaju, a da uenici vie ue (Pravila ne treba izmiljati, ve ih treba uzeti iz reda koji postoji u univerzumu zalae se za prirodno uenje prirodnim poduavanjem)

3. - Kako se odreuje pojam obrazovanja u njemakoj idealistikoj filozofiji?

u njemakoj idealistikoj filozofiji oznaavao je harmonino, uglavnom, estetsko, moralno i humanistiko izgraivanje linosti pojedinca

4. - Kako se definie i odreuje znanje, kao komponenta obrazovanja i koji su osnovni nivoi znanja?

ZNANJE sistem nauno provjerenih i logiki povezanih injenica i generalizacija o prirodi drutvu i ovjeku, koje je pojedinac shvatio i trajno usvojio nivoi: prisjeanje: dozivanje podataka zadranih u svijesti prepoznavanje: pojedinac prepoznaje sadraje i zna kojoj cjelini pripadaju reprodukcija: rekonstrukcija nekog mentalnog sadraja onako kako je prvobitno uao u iskustvo pojedinca (to je rad po uzoru, znanje koje nije stiglo do analize i sinteze) primijenjeno-operativni nivo: savladanost sadraja koja omoguava praktinu primjenu metoda, pravila, zakljuaka, principa stvaralako znanje: omoguuje pojedincu da pravila i principe iz jedne oblasti primjenjuje u drugim oblastima (transfer)

5. - Navedite sedam grupnih faktora inteligencije prema Terstonu

verbalno shvatanje (W) fluentnost rijei (V) numeriki faktor (N) prostorna sposobnost (S) asocijativno pamenje (M) perceptivna brzina (P) rezonovanje (R)

6. - Navedite i obrazloite tri osnovne etape saznajnog procesa u nastavi

1) ulno saznavanje zasnovano na opaanju koje je zbir podataka primljenih ulima percepcija je polazna taka ljudskog saznanja posmatranje u nastavi mora biti: aktivno, svjesno, praeno razmiljanjem posmatranje u nastavi nije samo gledanje, ve koritenje vie ula utvrivanje cilja posmatranja neposredno (pojava, predmet) i posredno posmatranje (skice, modeli)

2) Misaona obradaovom aktivnou, a na osnovu percepcije, stiu se: pojmovi fomiraju se slijedeim operacijama: uporeivanjem analizom sintezom identifikovanjem i razlikovanjem apstrakcijom generalizacijom sudovi su sloenije misaone forme od pojma povezuju dva ili vie pojmova zakljuci povezuju i dovode u odnos sudove

3) Praktina provjera saznatog zavrna faza saznajnog procesa sticanjem znanja pri formiranju pojmova, sudova i zakljuaka uenici se upuuju da ih praktino primijene (radionice, laboratorije)

7. - Navedite i i obrazloite tri osnovna zadatka nastave

MATERIJALNI ZADACI prenaglaavanje u 18. i 19. vijeku (trailo se da nastava prui to veu koliinu znanja: Don Lok vrijednost ljudskog razuma raste srazmjerno koliini usvojenih injenica) didaktiki materijalizam forsiranje kvantiteta obrazovnog materijala problem usklaivanja nastavnih programa sa eksplozijom znanjaFORMALNI (FUNKCIONALNI) ZADACI kroz razvojni proces panju posvetiti psihofizikom (misaonom, ulnom, verbalnom, praktinom, fizikom) razvoju uenika formalno obrazovanje: posveeno razvoju psihikih funkcija didaktiki formalizam: apsolutizira znaaj psihofizikog razvoja, a zapostavlja vanost sticanja znanjaODGOJNI ZADACI nema nastave koja ne ostvaruje odreeni odgojni uticaj odgojni zadaci zavise od drutveno-ekonomskih odnosa

8. - ta je didaktiki materijalizam?

didaktiki materijalizam forsiranje kvantiteta obrazovnog materijala

9. - ta je didaktiki formalizam?

didaktiki formalizam: apsolutizira znaaj psihofizikog razvoja, a zapostavlja vanost sticanja znanja

10. - Navedite i obrazloite definiciju individualizirane nastave

didaktika organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojoj se nastavni zahtjevi usklauju sa individualnim sposobnostima i karakteristikama u razvoju i radu uenika javila se kao reakcija na tradicionalnu nastavu u kojoj se svi uenici pouavaju istim tempom

11. - Naveedite i obrazloite etiri osnovna podruja, ili grupe svojstava, u kojima se manifestiraju individualne razlike meu uenicima

a) Razlike u fizikim svojstvima uzrasne razlike se poveavaju i dostiu kulminaciju u 14. godini razlike u vitalnom kapacitetu plua, u oblasti sluha i vida i sl.b) Razlike u mentalnim sposobnostima tee se uoavaju prostim promatranjem zahtjevi treba da idu neto iznad mogunosti ( prema narednoj zoni intelektualnog razvoja)c) Razlike meu uenicima istih opih sposobnosti razlike u profilu sposobnosti (govorne, numerike, muzike, likovne sposobnosti i dr.) razlike u zapamivanju meu uenicima jednakih opih sposobnosti mogu da se kreu i do pet uzrasnih godinad) Razlike u znanjima uenika razlike u razumijevanju proitanog mogu biti i do 7 uzrasnih godina manje u niim, a vee u starijim razredima osnovne kole

12. - Koje se tri osnovne slabosti tradicionalne predavake nastave mogu prevazii i otkloniti primjenom programirane nastave? (???)

kao jedna od reakcija na slabosti tradicionalne predmetne nastave uniformnost, serviranje gotovih znanja, zapostavljanje motivacije i stvaralatva podeavanje nastave prema prosjenom ueniku zanemarivanje diferencijacije i individualizacije u nastavnom procesu

13. - ta je empatija?

Def.komunikacije: Prenoenje poruka jedne osobe drugoj, tako da je ona moe razumijeti, provjeriti i, ako treba, na osnovu nje djelovatiSocijalna interakcija: uesnici u interakciji su u meusobnoj zavisnosti (reciproan odnos)Empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjea.Ona pripada izvornim osobinama ljudske due.Empatija je sposobnost uivljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog poloaja (npr. patnje, ugroenosti) na osnovi percipirane ili zamiljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi. Uivljavanje npr. u socijalne uloge drugih. Empatija je osnovni preduvjet drutvenosti, tj. socijalizacije.

14. - Navedite osnovne didaktike principe po Disterweg-u

Oiglednost Individualno prilaenje uenicima Samostalnost Postupnost u radu Sistematinost Odgojnost nastave

15. - Navedite osnovne didaktike principe po V. Poljaku

Oiglednosti i apstraktnosti Aktivnosti i razvojnosti Sistematinosti i postupnosti Diferencijacije i integracije Primjerenosti i akceleracije Individualizacije i socijalizacije Istorinosti i savremenosti

16. - Navedite i obrazloite osnovna polazita, sutinu, znaenje i zahtjeve principa sistematinosti i postupnosti u nastavi

uenici treba da stiu znanja povezana u logiki sistem naunih injenica, pojmova, zakljuaka i zakona parcijalna znanja nisu prava znanja logiki sreeni sadraji se lake pamte, usvajaju i primjenjuju takva znanja su trajnija logika struktura naune discipline se ne moe prenijeti na nastavni predmet sistematinost se provodi na: makro-planu (planiranje nastavnog gradiva godinje, tematsko, mjeseno) mikro-planu (odgovarajuom obradom svake nastavne jedinice) princip sistematinosti se ostvaruje u korelaciji sa principom postupnosti: od blieg ka daljem od lakeg ka teem od poznatog ka nepoznatom(saimaju se i svode na relaciju: od jednostavnijeg ka sloenijem) ta je za uenika prostije i jednostavnije? (odnos nauke i nastavnog predmeta)

17. - Navedite i obrazloite osnovna polazita, sutinu, znaenje i zahtjeve principa pristupanosti uzrastu uenika u nastavi

zahtijeva da izbor i obrada sadraja budu odmjereni prema uzrasnim moima uenika obim i sloenost sadraja odmjereni su nastavnim programom pristupanost ne treba poistovjeivati sa lakoom uenike treba optereavati teim gradivom od njihovih mogunosti (nastava u funkciji poticanja razvoja: Lev Vigotski: nastava treba da je usmjerena na zonu uenikovog narednog razvoja) nastava treba pratiti i uvaavati proces zrenja zahtjevi u primjeni principa pristupanosti: nova znanja moraju da se zasnivaju na znanjima koja je uenik ve usvojio i na iskustvima koja je stekao znanja koja uenici savlauju moraju doprinositi njihovom intelektualnom razvoju, dovoditi do novog kvaliteta uenici trebaju ono to ue doivjeti kao svoju ivotnu potrebu

18. - Navedite i obrazloite osnovna polazita, sutinu, znaenje i zahtjeve principa individualizacije, diferencijacije i integracije u nastavi

- princip individualizacije zahtijeva da se nastava diferencira u tolikoj mjeri da moe zadovoljiti razlike meu uenicima u:a. psihofizikom razvojub. mogunostimac. interesovanjimad. tempu radae. iskustvu- u funkciji individualizacije je i razuivanje nastavnog programa, koji pored obaveznog programa sadri i fakultativne i izborne programe- podrazumijeva korelaciju sa drugim nastavnim principima (nastava se ne moe individualizirati na tetu sistematinosti)- mogunosti za individualizaciju nastave:f. u redovnoj nastavi: grupni rad, rad u parovima, individualni radg. dodatna, dopunska i fakultativna nastava, izborna nastava

19. - Navedite i obrazloite osnovna polazita, sutinu, znaenje i zahtjeve principa svjesne aktivnosti uenika u nastavi

ovaj princip zahtijeva da uenici stjeu znanja, vjetine i navike svjesnim naporom aktivna linost (koja mijenja svijet) moe se stvarati samo vlastitom aktivnou o kojoj je svjesna nastava mora maksimalno poticati uenikove misaone i motorike aktivnosti svjesna aktivnost e se razvijati ako se kod uenika razvija potreba za saznanjem proces obrazovanja treba postepeno pribliavati samoobrazovanju (razvijanje unutranje potrebe za doivotnim uenjem) nastojanje da se povea svjesna aktivnost uenika ne znai da se smanjuje aktivnost nastavnika (uenikova aktivnost mora biti voena, a ne spontana i sluajna)

20. - Navedite i obrazloite osnovna polazita, sutinu, znaenje i zahtjeve principa naunosti u nastavi

ukupan nastavni rad se mora zasnivati na nauno provjerenim sadrajima, oblicima i metodama princip naunosti vrijedi za kompletnu vertikalu nastavnog sistema (specifinosti: ne mogu se na istom naunom nivou obraivati sadraji u I razredu osnovne kole i na zavrnoj godini fakulteta) sistem koncentrinih krugova, kao pristup postepenom poveavanju nivoa naunosti primjena ovog principa u skladu sa opim uenikovim mentalnim razvojerm doprinosi izgraivanju naunog pogleda na svijet naunosti doprinosi i korelacija nastavnih predmeta zavisno od uzrasta uenika treba ukazivati na istorijski razvoj naunosti (zablude) princip naunosti vai za sve nastavne predmete (pitanje umjetnike grupe predmeta nauno objanjenje stvaralatva) razvijanje kritikog odnosa prema informacijama i pojavama u okruenju, kao komponenta naunog pogleda na svijet