DETALJNI PLAN UREĐENJA VELIKA GORICA SJEVER II · Ukupna površina obuhvata plana iznosi oko 5,67ha. 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Područje

LOG.URBIS

ARHITEKT

URA.URBA

NIZAM

Grad Velika Gorica

Gradsko poglavarstvoGrad Velika Gorica

Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša

Log-urbis d.o.o.

Naručitelj:

Nositelj izrade plana:

Izrađivač plana:

SRPAN

J2008

.

DETALJNI PLAN UREĐENJAVELIKA GORICA SJEVER II

LOG.URBIS

ARHITEKT

URA.URBA

NIZAM

Grad Velika Gorica

Gradsko poglavarstvoGrad Velika Gorica

Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša

Log-urbis d.o.o.

Naručitelj:

Nositelj izrade plana:

Izrađivač plana:

SRPAN

J2008

.

DETALJNI PLAN UREĐENJAVELIKA GORICA SJEVER II

Predsjednica predstavničkog tijela:Pečat predstavničkog tijela:

Pečat nadležnog tijela:

(ime, prezime, potpis)

M.P.

M.P.

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Vesna Škare-Ožbolt, dipl.iur.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Klasa: ___________________________, Ur.broj:______________________, datum: ____________Suglasnost na plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

Pravna osoba koja je izradila plan:

Odgovorna osoba:

LOG-URBIS d.o.o., Medulićeva 17, 10000 Zagreb

Tea Horvat, dipl.ing.arh.

M.P.

Koordinator plana: Tea Horvat, dipl.ing.arh.

Ingrid Gojević, dipl.ing.arh.

Radovan Šobat, ing.arh.

Log-urbis d.o.o.

Medulićeva 17, 10 000 Zagreb

T 01 4846 207 F 01 4846 208

www.log-urbis.hr

Stručni tim LOG-URBIS d.o.o. u izradi plana:1. Tea Horvat, dipl.ing.arh.,2. Radovan Šobat, ing.arh.3. Marko Zlonoga, dipl.ing.arh.4. Hrvoje Babić, dipl.ing.arh.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

5. Mario Car, dipl.ing.arh6. Goran Karlović, dipl.ing.arh.7. Veronika Radman, dipl.ing.arh.8. Ana Drenški, dipl.ing.građ.9. Martina Cesar-Kelemen, dipl.ing.građ.

Stručni tim PROMPT d.o.o. u izradi plana:1. Zdenka Kuzele, ing.građ.2. Antun Mateljan, dipl.ing.el.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:Službeni glasnik Grada Velike Gorice 1/05 i 17/06

DETALJNI PLAN UREĐENJA VELIKA GORICA SJEVER IINaziv prostornog plana:

Grad:

Županija:

URA.URBA

NIZAM

LOG.URBIS

ARHITEKT

VELIKA GORICA

Javna rasprava objavljena je 26. rujna 2007. Javni uvid održan je od 11. listopada 2007. do 09. studenog 2007.

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:Službeni glasnik Grada Velike Gorice 8/08

Detaljni plan uređenja Velika Gorica sjever II

SADRŽAJ:

I. OBRAZLOŽENJE ............................................................................................................4 1. POLAZIŠTA .....................................................................................................................4 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana.............................................4 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti ...................................................4 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost ................................................5 1.1.2.1. Prometna opremljenost.....................................................................................................5 1.1.2.2. Telekomunikacijska i komunalna opremljenost.................................................................5 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja.....................................................................................6 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora.........................................................7 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...............................................................................9 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta...............................................................9 2.2. Detaljna namjena površina ...............................................................................................9 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i

planiranih građevina .......................................................................................................10 2.2.1.1. Prostorni pokazatelji za namjenu površina .....................................................................10 2.2.1.2. Prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina ......10 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža .....................11 2.3.1. Prometna i ulična mreža .................................................................................................11 2.3.2. Ulice................................................................................................................................11 2.3.3. Pješačke površine...........................................................................................................12 2.3.4. Javna parkirališta............................................................................................................13 2.3.5. Parkirališno-garažne potrebe..........................................................................................13 2.3.6. Uvjeti osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti .......14 2.3.7. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža .................................................14 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina ................................................17 2.4.1. Uvjeti i način gradnje ......................................................................................................17 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti ......18 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ....................................................................18 2.5.1. Mjere zaštite okoliša .......................................................................................................18 2.5.2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti .....................................................19 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................22 1. Uvjeti određivanja namjene površina .........................................................................24 1.1. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2 .................................................................24 1.2. Gospodarska namjena - pretežito trgovačka - K2...........................................................26 1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4...............................................................26 1.4. Površine infrastrukturnih sustava - ulice naselja - IS1 ....................................................26 1.5. Površine infrastrukturnih sustava - pješačke ulice - IS2 .................................................26 1.6. Površine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice - IS3.................................26 1.7. Bilance namjene površina...............................................................................................27 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina ..........27 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) ....28 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina građevine, visina i

broj etaža).......................................................................................................................28 2.3. Namjena građevina.........................................................................................................28 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici.........................................................................29 2.5. Oblikovanje građevina ....................................................................................................30 2.6. Uređenje građevnih čestica ............................................................................................31 2.6.1. Građevna čestica trgovačkog centra ..............................................................................31 2.6.2. Građevna čestica poslovnih građevina...........................................................................31 2.6.3. Građevne čestice jednoobiteljskih građevina..................................................................32

Log-urbis d.o.o. Zagreb, srpanj 2008.

1


2.6.4. Građevne čestice višeobiteljskih građevina....................................................................32 2.6.5. Građevne čestice višestambenih građevina ...................................................................33 2.6.6. Građevna čestice predškolske ustanove ........................................................................33 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i

telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom.......................................................34 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže ...............................34 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka

prometnica manjeg značaja)...........................................................................................35 3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s

tehničkim elementima) ....................................................................................................35 3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta) ..................................................................36 3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)........................................................................36 3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta) ..............................................................................37 3.1.6. Biciklističke staze............................................................................................................37 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine............................................................................37 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže ................................37 3.2.1. Parkirališno-garažne potrebe..........................................................................................37 3.2.2. Uvjeti osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti .......38 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže............................39 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova

unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba prirodnim plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) ......................................................................................39

3.4.1. Vodoopskrba...................................................................................................................40 3.4.2. Odvodnja ........................................................................................................................41 3.4.3. Plinoopskrba ...................................................................................................................44 3.4.4. Elektroopskrba................................................................................................................45 3.4.5. Javna rasvjeta.................................................................................................................46 3.4.6. Opći uvjeti .......................................................................................................................46 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina......................................................46 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina ......................47 6. Uvjeti i način gradnje....................................................................................................47 6.1. Uvjeti gradnje..................................................................................................................47 6.2. Način gradnje..................................................................................................................47 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti......................................................................................................................48 8. Mjere provedbe plana...................................................................................................48 8.1. Opremanje građevinskog zemljišta.................................................................................48 8.2. Parcelacija ......................................................................................................................48 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.....................................................49 9.1. Zaštita podzemnih voda..................................................................................................49 9.2. Zaštita zraka ...................................................................................................................49 9.3. Zaštita tla ........................................................................................................................49 9.4. Zaštita od buke ...............................................................................................................50 9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti .....................................................50 9.5.1. Zaštita od požara ............................................................................................................50 9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva .....................................................................................51 10. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni..................52

Log-urbis d.o.o.

Zagreb, srpanj 2008. 2


KARTOGRAFSKI PRIKAZI 0. KOPIJA KATASTARSKOG PLANA 1:2500 0.1. KOPIJA KATASTARSKOG PLANA 1:1000 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2.1 PROMETNA MREŽA 1:1000 2.2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -VODOOPSKRBA 1:1000 2.3 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

-ODVODNJA 1:1000 2.4 KOMUNALNA INRASTRUKTURNA MREŽA

-ELEKTROOPSKRBA I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 1:1000 2.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -PLINOOPSKRBA 1:1000 3.1 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OBLICI KORIŠTENJA 1:1000 3.2 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA -NAČIN GRADNJE 1:1000 4.1 UVJETI GRADNJE -PARCELACIJA 1:1000 4.2 UVJETI GRADNJE

-SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA I UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 1:1000 5. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI 1:1000 6. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA 1:1000


3


I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

Detaljni plan uređenja Velika Gorica sjever II se izrađuje temeljem Programa mjera za

unapređenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Grada Velike Gorice broj 1/05 i 17/06).

Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja Velika Gorica sjever II nalazi se u rubnom

sjeveroistočnom dijelu područja Grada Velike Gorice.

Područje obuhvata omeđeno je:

- na sjeveru južnom granicom građevne čestice planirane spojne ceste na obilaznicu Velike

Gorice koja prolazi preko k.č.br. 1622/1, 1622/3, 1622/2, 1623, 1624, 1625/1, 1625/2 i

1626/2;

- na istoku linijom koja prolazi istočnim granicama k.č.br. 1622/1, 1621, 1620, linijom od

točke dodira k.č.br. 1620, 1534 i 278, nastavno preko k.č.br. 278, 279, 272/1 do sjecišta sa

sjevernim regulacijskim pravcem planirane prometnice;

- na jugu sjevernim regulacijskim pravcem planirane prometnice koji prolazi preko k.č.br.

272/1, 271/1, 270/2, 270/1, 269/1, 268/2, 268/1, 267/2, 266/1, 262/1, 261/2 i 261/1;

- na zapadu linijom koja prolazi preko dijela k.č.br. 261/1, istočnim granicama k.č.br. 260,

261/5, 261/3, 264/3, prko dijela k.č.br. 264/4, istočnim granicama k.č.br. 264/1 i 265/2,

sjevernim granicama k.č.br. 265/2 i 265/1, istočnim regulacijskim pravcem Rakarske ulice

koji prolazi preko k.č.br. 1617/4, 1617/5, 1617/1, 1618/1, 1618/2, 1619/2, 1619/3, 1620,

1621, 1626/1 i 1626/2;

Sve katastarske čestice nalaze se u katastarskoj općini Velika Gorica.

Ukupna površina obuhvata plana iznosi oko 5,67ha.

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Područje obuhvata plana nalazi se u sjeveroistočnom rubnom području grada Velike Gorice,

okruženo neizgrađenim poljoprivrednim područjem sa sjevera i istoka, dok se na jugu nalazi

planski izgrađeno stambeno naselje niske individualne izgradnje, a na zapadu uz Rakarsku

ulicu niz jednoobiteljskih građevina.

Područje obuhvata je gotovo u potpunosti neizgrađeno, izuzev tri jednoobiteljske građevine uz

Rakarsku ulicu, te dvije građevine na sjeveru čije građevne čestice se većim dijelom nalaze u

zaštitnom koridoru spojne ceste. Uz planiranu sabirnu ulicu (S1) izgrađena je poljoprivredna

građevina - staklenik.


4


Unutar obuhvata plana nema ambijentalnih vrijednosti koje bi trebalo valorizirati pri izradi plana.

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.2.1. Prometna opremljenost

Unutar obuhvata plana nema postojećih ulica, te je područje prometno neopremljeno. U

sjevernom dijelu obuhvata nalazi se postojeći put širine oko 4m koji ulazi u područje obuhvata s

Rakarske ulice.

1.1.2.2. Telekomunikacijska i komunalna opremljenost

Telekomunikacijska mreža Unutar obuhvata plana nema izgrađene telekomunikacijske mreže.

Vodoopskrba Unutar obuhvata plana nema postojeće vodovodne mreže. U Rakarskoj ulici, od križanja s

Pleškom ulicom do križanja s Ulicom Podložnica, neposredno uz zapadnu granicu obuhvata

položen je cjevovod ∅225mm PVC.

Odvodnja - razdjelni sustav odvodnje Sustav odvodnje na području grada Velika Gorica je razdjelni, što podrazumijeva da se

zasebnom kanalskom mrežom sakupljaju i odvode oborinske vode do recepijenta (za sada je

recepijent otvoreni vodotok Želin koji prolazi uz Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika

Gorica i bez spajanja na uređaj utiče u vodotok Odra), a zasebnim kanalima se sakupljaju i

odvode otpadne vode do centralnog Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica.

Fekalna kanalizacija Unutar obuhvata plana nema postojeće fekalne kanalizacijske mreže. Fekalna kanalizacija

izgrađena je neposredno uz zapadnu granicu obuhvata plana u Rakarskoj ulici, dok su južno od

obuhvata plana u koridoru Generalnim urbanističkim planom planirane sabirne ulice (S1)

položeni fekalni kolektor VG I i fekalni kolektor VG Ia.

Oborinska kanalizacija Unutar obuhvata plana nema izgrađene oborinske kanalizacije. Južno od obuhvata smješten je

otvoreni oborinski kolektor OK I u koridoru Generalnim urbanističkim planom planirane sabirne

ulice (S1).

Plinoopskrba Unutar obuhvata Plana nema izgrađenih plinovoda. Južno i zapadno od obuhvata plana, u

potpunosti je izgrađena niskotlačna plinska mreža za opskrbu prirodnim plinom.

Log-urbis d.o.o.



Elektroopskrba Unutar obuhvata Plana nema izgrađene elektroopskrbne mreže.

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

Područje obuhvata plana se nalazi u obuhvatu Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice

(Službeni glasnik Grada Velike Gorice br. 10/06) i Generalnog urbanističkog plana Grada Velike

Gorice (Službeni glasnik Grada Velike Gorice br. 11/02).

Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice područje obuhvata se gotovo u cijelosti nalazi

unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja, a manjim dijelom u izgrađenom dijelu

građevinskog područja naselja.

Izvadak iz PPU-a Grada Velike Gorice Kartografski prikaz 4. Građevinska područja


6


Generalnim urbanističkim planom Grada Velike Gorice utvrđene su slijedeće planske obveze:

Prema kartografskom prikazu 1.Korištenje i namjena prostora područje obuhvata plana nalazi

se djelom u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) i u zoni gdje su površine

gospodarske namjene pretežito uslužne (K1) i pretežito trgovačke (K2), te javne i društvene

namjene - kulturne (D7).

Prema kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

- Područja primjene planskih mjera uređenja i zaštite prostora za predmetno područje je

određena odveza izrade detaljnog plana uređenja.


- Oblici korištenja - područje obuhvata plana nalazi se u zonama pretežito neizgrađenih dijelova

grada - nova gradnja (3) i pretežito izgrađenih dijelova grada.


- Način gradnje - područje obuhvata plana nalazi se većim dijelom u zoni mješovita gradnja (4)

uz Gst>40 st/ha, te manjim dijelom u zoni višeobiteljski objekti (pretežito) uz Gst<50 st/ha.

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

Područje obuhvata plana površine oko 5,67ha gotovo je u potpunosti neizgrađeno, te

predstavlja kvalitetnu prostornu osnovu za formiranje nove krajobrazne mikro cjeline.

Položaj područja neposredno uz Generalnim urbanističkim planom planiranu sabirnu ulicu (S1)

omogućava dobru buduću prometnu povezanost na postojeću gradsku prometnu mrežu kao i

opremanje područja komunalnom infrastrukturom.

Shodno navedenom, ocjenjuje se da područje obuhvata plana ima položajno-prostorni

potencijal za formiranje novog stambeno-poslovnog područja.


7


Izvadak iz GUP-a Grada Velike Gorice Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora


8


2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

Na području obuhvata plana planira se uređenje stambeno-poslovnog područja za oko 360

stanovnika i gradnja oko 120 stanova.

Prostorno uređenje područja se temelji na konceptu središnje pješačke zone koja je formirana

duž pješačke ulice - šetnice i čini prostorno-funkcionalnu cjelinu sa javnim parkom koji se

planira u obuhvatu Detaljnog plana uređenja Velika Gorica sjever I.

Na šetnicu, odnosno parkovne površine vezana je stambeno-poslovna građevina, predškolska

ustanova te trgovački centar koji predstavlja jedan od fokus sadržaja i događanja šireg

područja.

Planira se gradnja 3 poslovne građevine, 2 stambeno-poslovne (višestambene) građevine, 7

stambeno-poslovnih (višeobiteljskih) građevina, te 6 stambeno-poslovnih (jednoobiteljskih)

građevina.

2.2. Detaljna namjena površina

U obuhvatu plana planiraju se površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2),

gospodarske namjene - pretežito trgovačke (K2), javne i društvene namjene-predškolska (D4),

površine infrastrukturnih sustava -ulice naselja (IS1), površine infrastrukturnih sustava -

pješačke ulice (IS2), te površine infrastrukturnih sustava -transformatorske stanice (IS3).

Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2 Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene planira se gradnja 3 isključivo poslovne

građevine, 2 stambeno-poslovne (višestambene) građevine, 7 poslovnih ili stambeno-poslovnih

(višeobiteljskih) građevina, te 6 poslovnih ili stambeno-poslovnih (jednoobiteljskih) građevina.

Gospodarska namjena - pretežito trgovačka - K2 Na površini gospodarske namjene - pretežito trgovačka, planira se gradnja trgovačkog centra.

U sklopu trgovačkog centra mogu se uređivati i prateći sadržaji: sadržaji javne i društvene

namjene, športa i rekreacije, osobne usluge i ugostiteljstvo.

Javna i društvena namjena - predškolska - D4 Planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 12 odgojnih skupina (240 djece).

Planirana predškolska ustanova zadovoljava potrebne kapacitete ukupnog područja obuhvata

DPU-a Velika Gorica istok I, DPU-a Velika Gorica sjever I, te DPU-a Velika Gorica sjever II u

kojima se ukupno planira oko 2670 stanovnika, prema slijedećim normativima:

- broj djece predškolske dobi - 10% broja stanovnika;

- ukupan obuhvat dobne skupine u dječjim ustanovama - 76%. Log-urbis d.o.o.



Za gradnju predškolske ustanove osigurano je oko 20m2 građevinskog zemljišta po djetetu.

Površine infrastrukturnih sustava - ulice naselja - IS1 U obuhvatu plana planira se gradnja 3 stambene ulice.

Površine infrastrukturnih sustava - pješačke ulice - IS2 U obuhvatu plana planira se uređenje 3 pješačke ulice - šetnice.

Površine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice - IS3 Planira se gradnja jedne transformatorske stanice.

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.2.1.1. Prostorni pokazatelji za namjenu površina

namjena površina

površina /m2/ %

M2 30889 54,45K2 7542 13,30D4 4995 8,80IS1 8339 14,71IS2 4911 8,66IS3 49 0,08

ukupno 56725 100,00

2.2.1.2. Prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

Oznaka građevne čestice

Površina građevne čestice

(m2)

Namjena građevine

Najmanji kig

Najveći kig

Najveći kis

Najveći kisn

Najmanja etažna visina

građevine E

Najveća etažna visina

građevine E

Najveća visina

građevine

(m) A1 7542 K2 0,3 0,40 - 0,6 Po(S)+Pr Po(S)+Pr+1 10 A2 2806 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17 A3 2645 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17 A4 2910 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17 B1 4014 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17 B2 6404 M2 0,2 0,25 - 1,2 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17 C1 1082 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 C2 996 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 C3 1215 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 C4 622 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 C5 785 M2 0,1 0,2 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 C6 749 M2 0,1 0,2 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 C7 385 M2 0,1 0,2 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10 D1 929 M2 0,1 0,27 0,4 - Pr Po(S)+Pr+2 10 D2 836 M2 0,1 0,24 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10


10


D3 1186 M2 0,1 0,25 0,4 - Pr Po(S)+Pr+2 10 D4 1001 M2 0,1 0,20 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10 D5 1031 M2 0,1 0,28 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10 D6 1293 M2 0,1 0,20 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10 E 4995 D4 - 0,27 - 0,55 Po(S)+Pr Po(S)+Pr+1 8

Iz navedenih prostornih pokazatelja odnosno najvećih dopuštenih vrijednosti za pojedine

građevne čestice, proizlaze prostorni pokazatelji za područje obuhvata plana kako slijedi:

- planirano oko 360 stanovnika

- gradnja oko 120 stanova

Gst = 161,5 st/ha

(gustoća stanovanja neto = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za

stambene građevine)

Gust = 88,2 st/ha

(gustoća stanovanja ukupno neto = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica

za stambene građevine i prateće stambene funkcije - ulice, parkirališta, zelene površine i dječja

igrališta)

Gnst = 63,5 st/ha

(gustoća stanovništva = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana)

Gig = 0,25

(gustoća izgrađenosti = odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica)

Kisn = 0,66

(koeficijent iskorištenosti = odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica)

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna i ulična mreža

Prometna i ulična mreža gradit će se u skladu sa kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža,

u mjerilu 1:1000.

2.3.2. Ulice

Ulična mreža se sastoji od tri stambene ulice koje su spojene u prometni prsten s ulicama u

obuhvatu Detaljnog plana uređenja sjever I i na Generalnim urbanističkim planom planiranu

sabirnu ulicu (S1), te će tako biti povezani s postojećom gradskom prometnom mrežom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do građevnih čestica, te osiguravaju

pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova komunalne infrastrukture.


11


Planom je određena ukupna širina profila prometnica te raspored pojedinih površina unutar

regulacijskih pravaca ulice. Pri detaljnom tehničkom rješavanju prometnica moguća su manja

odstupanja u rasporedu i širini pojedinih dijelova s time da je potrebno zadržati planirani broj

parkirališnih mjesta u pojedinom uličnom koridoru.

U funkciji uličnog motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno

kretanje vozila širine kolnika 6,0-9,0m.

Uz kolnike će se urediti, obostrano ili jednostrano, okomita parkirališta. Kao način parkiranja

vozila određeno je parkiranje s nadvišenjem. Dimenzije dijela parkirališta na razini kolnika su

2,50 x 4,60m, a dubina nadvišenja 0,40m tako da je ukupna dimenzija stajanki 2,50 x 5,00m.

S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska

od 100kN, gornji stroj svih ulica kao i prometnih površina predviđenih za prilaz i operativni rad

vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, cementom

stabiliziranog nosivog sloja, gornjeg nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Niveleta kolnika je na mjestima pješačkih prijelaza u koridorima stambenih ulica koje se pružaju

sjever-jug izdignuta na razinu pješaka, drugačije obrade od površine kolne površine i u funkciji

je smirivanja prometa unutar naselja.

U zonama križanja treba osigurati punu preglednost u svim privozima, te na udaljenosti manjoj

od 15m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđa se uređenje pješačkih hodnika u koridoru

ulica širine 2m, iznimno 1,5m.

Sve površine u osnovnoj razini koridora ulica treba dimenzionirati na način i u širinama koje će

omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i

uvjetima.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na

križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom

signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s

kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova

hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

2.3.3. Pješačke površine


ulica, tri pješačke šetnice - ulice te pješačkih staza u parkovima naselja.

U obuhvatu plana ne predviđa se uređenje trgova i drugih većih pješačkih površina.


12


2.3.4. Javna parkirališta

Javna parkirališta se planiraju u koridorima ulica uređenjem stajanki za parkiranje osobnih

motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake pete stajanke sadit će se stablo kada to

omogućava raspored komunalne infrastrukture i kolnih ulaza na građevne čestice.

Dimenzije stajanki za parkiranje su 2,50 x 5,00m. Iznimno, stajanke mogu biti i manje širine, ali

ne uže od 2,30m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, stajanke će se

izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60m + nadvišenje 0,40m - ukupna dubina stajanke

5,00m). Na taj način zapriječiti će se da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore

pješačkih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama se ne predviđaju na udaljenosti manjoj

od 15m od križanja.

Na parkiralištima u koridorima ulica osigurano je 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih

mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Broj parkirališnih mjesta u koridorima ulica ostvaren je kako slijedi:

ULICA BROJ PM U1 39 U2 44 U3 11

ukupno 94 2.3.5. Parkirališno-garažne potrebe

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima

određenim u PPU-u i GUP-u grada Velike Gorice prema slijedećim kriterijima:

NAMJENA PROSTORA NORMATIV

stanovanje 14 PGM / 1000 m2 GBP

trgovine 30 PGM / 1000 m2 GBP

poslovni sadržaji 20 PGM / 1000 m2 GBP

ugostiteljstvo 50 PGM / 1000 m2 GBP

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

NAMJENA GRAĐEVINA NORMATIV stambeno-poslovne građevine (jednoobiteljske i višeobiteljske) 2 PGM / 1 stan

stambeno-poslovne građevine (višestambene) 1,5 PGM / 1 stan

predškolska ustanova 1PGM / 1 odgojna skupina


13


Za stambeno-poslovne (jednoobiteljske) građevine i predškolsku ustanovu potreban broj PGM

će se osigurati unutar građevne čestice.

Za poslovne građevine, trgovački centar, stambeno-poslovne (višeobiteljske) gradevine i

stambeno-poslovne (višestambene) građevine parkirališne potrebe će se zadovoljiti tako da se

najveći dio potreba osigura u podzemnim garažama i/ili na parteru na građevnoj čestici, a

preostali dio potreba na parkiralištima u koridorima obodnih prometnica prema zonama

zadovoljavanja parkirališnih potreba određenih u kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža.

Na parkiralištima i u garažama u sklopu građevnih čestica poslovnih građevina, trgovačkog

centra i stambeno-poslovnih (višestambenih) građevina potrebno je osigurati najmanje 5%

mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti.

2.3.6. Uvjeti osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

U obuhvatu plana osigurava se nesmetani pristup, boravak i rad osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti. U prostoru neće biti arhitektonskih niti urbanističkih barijera. Planirane

pješačke površine u naselju su najmanje širine 1,5m. Svi pješački prijelazi će se izvesti sa

skošenim rubnjacima uz najveći dopušteni nagib od 10%, širine najmanje 120cm. Ulazne

rampe u građevine mogu imati nagib do 5%, a u svim višestambenim građevinama potrebno je

predvidjeti dizala do svih etaža. Na javnim parkiralištima u koridorima ulica osigurano je

najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i

smanjene pokretljivosti. U garažama i na parkiralištima u sklopu građevnih čestica potrebno je

osigurati odgovarajući broj mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

2.3.7. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

Vodovi komunalne infrastrukturne mreže polagat će se u koridore planiranih prometnica prema

kartografskim prikazima 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba, 2.3. Komunalna

infrastrukturna mreža - Odvodnja, 2.4. Komunalna infrastrukturna mreža - Elektroopskrba i

telekomunikacijska mreža, 2.5. Komunalna infrastrukturna mreža - Plinoopskrba, u mjerilu

1:1000.

Naselje će se opremiti svim vodovima komunalne infrastrukture koji se spajaju na vodove u

koridoru Generalnim urbanističkim planom planirane sabirne ulice (S1).

Log-urbis d.o.o.



Telekomunikacijska mreža Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim

pješačkim hodnicima planiranih prometnica.

Svim građevinama će biti omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi

optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka.

Vodoopskrba Vodoopskrbna mreža treba osigurati sanitarne i protupožarne količine vode, te izgradnju

vanjske nadzemne hidrantske mreže.

Za izgradnju vodoopskrbne mreže osigurani su potrebni pojasevi u kolnicima planiranih ulica.

Planira se prstenasto povezivanje planiranih i postojećih vodoopskrbnih cjevovoda uz

osiguranje dvostrane dobave vode u slučaju puknuća cjevovoda, te ugradnja nadzemnih

hidranata.

Planirani vodoopskrbni cjevovodi unutar obuhvata plana spajaju se sa postojećim cjevovodom

u Rakarskoj ulici, te planiranim vodoopskrbnim cjevovodom u Generalnim urbanističkim planom

planiranoj sabirnoj ulici - S1, te planiranim vodoopskrbnim cjevovodom u DPU-u sjever I.

Pri dimenzioniranju cjevovoda na temelju planiranog broja stanovnika usvojene su srednje

dnevne norme potrošnje Qsr: stanovnik - 300 l/dan, zaposlenik - 70 l/dan, potrebne

protupožarne količine vode - 15 l/sek.

Odvodnja - razdjelni sustav odvodnje Položaj područja neposredno uz Generalnim urbanističkim planom planiranu sabirnu ulicu (S1)

u koridoru koje su smješteni postojeći sabirni kolektori fekalne kanalizacije I i Ia i za sada

otvoreni kanal oborinske odvodnje OK I centra Velike Gorice određuje za optimalno rješenje

odvodnje područja obuhvata plana potrebu izrade tehničkog rješenja sanacije postojećih

sabirnih kolektora (I i Ia ) fekalne kanalizacije, te zatvaranja glavnog sabirnog oborinskog kanala

I koji će na određenim mjestima uz fekalni i oborinski dotok šireg područja grada Velike Gorice

prihvaćati fekalnu i oborinsku odvodnju sliva obuhvata plana. Navedeni kolektori nisu u

obuhvatu plana, već će se rješavati kroz izradu tehničke dokumentacije za izgradnju

Generalnim urbanističkim planom planirane sabirne ulice (S1).

Budući da je sustav javne odvodnje za područje Velike Gorice razdjelni, te se otpadne vode

građevina i oborinske vode odvode zasebnim kanalima, planom se predviđa izgradnja novih

kanala fekalne i oborinske kanalizacije u koridorima novih ulica.

Zbog iznimne složenosti problematike odvodnje na ovom području koje se nalazi na kraju

sustava odvodnje Velike Gorice, a budući da idejno rješenje glavnih kolektora fekalne


15


kanalizacije I i Ia i glavnog oborinskog kanala nije predmet ovog plana, nužno je uskladiti

rješenje sustava odvodnje u zoni obuhvata plana sa budućim tehničkim rješenjem

rekonstrukcije glavnih kolektora fekalne kanalizacije I i Ia i oborinskog Kolektora OK1.

Planom su temeljem hidrauličkog proračuna sliva u obuhvatu plana određeni načelni profili

budućih kanala. Prilikom izrade detaljnije projektne dokumentacije odvodnje područja plana

utvrditi će se točni profili i nivelete novih kanala fekalne i oborinske kanalizacije, te eventualna

potreba izgradnje crpnih stanica za priključenje na postojeći i planirani sustav odvodnje Grada

Velika Gorica uzimajući u obzir i predviđene razvojne planove šireg područja.

Fekalna kanalizacija U koridoru planiranih ulica ( Ulica "1" , Ulica "2" i Ulica "3") osigurani su prostorni pojasevi za

izgradnju novih vodova fekalne kanalizacije na koju će se priključiti interna odvodnja otpadnih

voda budućih građevina.

Temeljem planiranog broja stanovnika u koridorima planiranih ulica ( "Ulica "1" , Ulica "2" i Ulica

"3") predviđena je izgradnja novih kanala fekalne kanalizacije čiji profili temeljem hidrauličkog

proračuna iznose min Ø30cm . Budući da se ovim planom predviđa rasterećenje postojećeg

fekalnog kanala u Rakarskoj ulici da bi on mogao prihvatiti otpadne vode građevina koje

gravitiraju toj ulici u Ulici "3" i Ulici "2" su predviđeni fekalni kanali profila Ø 40cm i Ø 50cm, a u

Ulici "1" kanal Ø 30cm. Svi kanali fekalne kanalizacije planiraju se gravitacijski priključiti na

postojeći fekalni Kolektor I u koridoru sabirne ulice (S1) uz nužnost njegove rekonstrukcije, te

istim odvoditi do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Velika Gorica.

Oborinska kanalizacija Zbog zaštite podzemnih voda odnosno prihvaćanja oborinskih voda s prometnih i parkirališnih

površina u novim ulicama i šetnicama planira se izgradnja oborinske odvodnje naselja sa

spojem na budući sabirni oborinski kanal Ulice"2" u zoni obuhvata DPU-a Velika Gorica sjever I.

Kanali oborinske odvodnje dimenzinirani su na kišu intenziteta 140 l/sek/ha, sa 25 minutnim

trajanjem i trogodišnjim povratnim periodom. Dimenzije oborinskih kanala u novim ulicama se

kreću od minimalnog profila kanala ∅40 cm do ∅50 cm sa spojem na budući sabirni oborinski

kanal Ulice "2" u zoni obuhvata DPU-a Velika Gorica sjever I, te putem njega na budući glavni

oborinski kolektor OK I u koridoru sabirne ulice (S1) ), te istim do prijemnika (sada je to vodotok

Želin).

Oborinski kanali u ulicama su položeni s padom prema sjeveru i nastavno prema istoku.

Konfiguracija oborinske kanalizacije područja sjeverno od sabirne ulice (S1) je postavljena tako

da se omogući gravitacijsko priključenje tog dijela oborinske kanalizacije na izmješteni oborinski


16


kolektor OK III (problem prostornog razmještaja komunalne infrastrukture u raskršćima novih

ulica sa sabirnom ulicom (S1).

Za realizaciju oborinske odvodnje unutar obuhvata plana potrebno je izgraditi dio oborinske

kanalizacije u zoni obuhvata DPU Velika Gorica sjever I, te zatvoriti glavni oborinski kanal OK I,

odnosno izgraditi novi glavni oborinski kanal u koridoru sabirne ulice (S1) dimenzioniranje i

prostorni položaj kojeg treba riješiti u okviru tehničke dokumentacije odvodnje sabirne ulice

(S1).

Plinoopskrba Predviđa se potpuna plinofikacija planiranih građevina za što će biti potrebno izgraditi

niskotlačne plinovode po planiranim prometnicama unutar, te po planiranoj prometnici južno od

obuhvata Plana. Planirana plinska mreža opskrbljivat će se prirodnim plinom putem postojeće

plinske mreže južno i zapadno od obuhvata Plana, te će biti povezana s planiranom plinskom

mrežom istočno i sjeverno od obuhvata Plana.

Elektroopskrba Napajanje nove transformatorske stanice osigurati će se izgradnjom srednjenaponske mreže.

Planom su osigurane trase u pješačkim hodnicima s obje strane kolnika, odnosno duž pješačkih

šetnica.

Temeljem procjene elektroenergetskog konzuma za područje obuhvata, za elektroenergetsku

opskrbu područja planira se gradnja jedne nove transformatorske stanice što je osnovni uvjet

priključenja dijela planiranih građevina, dok će se dio građevina elektroenergetski opskrbiti

dvjema transformatorskim stanicama koje su smještene izvan obuhvata plana u obuhvatu

Detaljnog plana uređenja Velika Gorica sjever I.

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

U obuhvatu plana planira se jednoobiteljski, višeobiteljski i višestambeni način gradnje

građevina. Sve građevine će se graditi kao samostojeće građevine.

Planira se gradnja dvije samostojeće višestambene (stambeno-poslovne) građevine etažne

visine od Po(S)+Pr+3 do Po(S)+Pr+4, 7 samostojećih višeoobiteljskih (stambeno-poslovnih)

građevina etažne visine od Pr+1+Pk do Po(S)+Pr+2, te 6 samostojećih jednoobiteljskih

(stambeno-poslovnih) građevina etažne visine od Pr do Po(S)+Pr+2.


17


Planira se gradnja samostojeće građevine trgovačkog centra etažne visine od Po(S)+Pr do

Po(S)+Pr+1, te samostojećih poslovnih građevina etažne visine od Po(S)+Pr+3 do Po(S)+Pr+4.

Predškolska ustanova gradit će se kao samostojeća građevina etažne visine od Po(S)+Pr do

Po(S)+Pr+1.

U svim jednooobiteljskim i višeobiteljskim građevinama moguća je gradnja podruma ili suterena.

U višestambenim i poslovnim građevinama, te trgovačkom centru i predškolskoj ustanovi gradit

će se podrum ili suteren.

Zbog nivoa podzemnih voda moguća je gradnja samo jedne podrumske ili suterenske etaže.

Uvjeti gradnje definirani su granicom gradivog dijela građevne čestice, zonom gradnje

nadzemnog dijela građevine, te građevnim pravcem.

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Na području obuhvata nema prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina niti ambijentalnih

vrijednosti koje je potrebno štititi.

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.5.1. Mjere zaštite okoliša

Zaštita podzemnih voda S ciljem čuvanja i poboljšanja kvalitete vode cjelokupni sustav odvodnje (interna kanalizacija

građevina, parkirališta , garaže i dr., te javna kanalizacija) gradit će se da zadovoljava uvjete

vodonepropusnosti prema važećoj normi ispitivanja vodonepropusnosti kanala otpadnih voda u

Hrvatskoj (HRN 1610).

Zaštita zraka S ciljem zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provodit će se plinifikacija naselja prirodnim plinom

odnosno, s aspekta zaštite zraka, odabirat će se prihvatljivi energent za grijanje i pripremu tople

vode, planirati energetski učinkovita gradnja, osiguravati veći postotak javnih parkovnih

površina i zelenila u sklopu građevnih čestica omogućavajući tako sadnju visoke i niske

vegetacije.

Zaštita tla S ciljem zaštite tla i osiguravanja čistoće naselja i sprječavanja zagađenja u naselju se planira

sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada, osiguravaju se


18


prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada izvan ili u sklopu građevina, te

postavljanje ukopanih (podzemnih) kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada

u koridorima planiranih prometnica.

Zaštita od buke S ciljem zaštite od buke namjena prostora i gradnja građevina planirat će se u skladu s

odredbama posebnih propisa, planira se formiranje zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog

zelenila uz koridor obilaznice Velike Gorice i spojne ceste i sadnja drvoreda u koridorima ulica

unutar naselja, te udaljavanje građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca ulice.

2.5.2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Zaštita od požara Zaštita od požara provodit će se osiguranjem cjelovite mreže vatrogasnih pristupa, odnosno

vatrogasnih prilaza površina za operativni rad vatrogasne tehnike u sklopu javnih kolnih i

pješačkih površina i pojedinih građevnih čestica, u skladu su s odredbama posebnih propisa,

osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom

nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa, planiranjem svake

građevne čestice kao zasebnog požarnog sektora, poštivanjem minimalne sigurnosne

udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina pri projektiranju i izgradnji

niskotlačnih plinovoda, te pripadnih kućnih priključaka, polaganjem niskotlačnih plinovoda

podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m, planiranjem

plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor

putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima ugrađeni sekcijski zapori

kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode.

Zaštita i sklanjanje stanovništva Na području obuhvata plana planira se stambeno-poslovno područje za oko 360 stanovnika i

gradnja oko 120 stanova u višestambenim, višeobiteljskim i jednoobiteljskim građevinama.

Za područje obuhvata plana najveći Gig iznosi 0,25, a najveći Kisn iznosi 0,66.

Korištenje prostora određeno je prostornim pokazateljima kako slijedi:

Gst = 161,5 st/ha

Gust = 88,2 st/ha

Gnst = 63,5 st/ha


19


Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i

infrastrukture naselja, prometnice su planirane, u pravilu, izvan zona urušavanja građevina i

tako se osigurava prohodnost ulica u svim uvjetima.

Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i

protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz jezera Čiče.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne

otpornosti 100kPa.

Potrebe sklonišnih mjesta u naselju procijenjene su temeljem najvećeg mogućeg GBP-a

stambene namjene i pratećih sadržaja.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu računaju se prema normativu 1 sklonišno

mjesto na 50m2 GBP, za poslovnu namjenu na osnovu 2/3 predviđenog broja zaposlenih, a

prema normativu 25 m2 GBP / 1 zaposleni, te za predškolsku ustanovu prema normativu 2/3

broja zaposlenih i 2/3 broja djece.

Potrebe sklonišnih mjesta za pojedine poslovne građevine, trgovački centar, višestambene

građevine i predškolsku ustanovu se osiguravaju gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u

sklopu podrumske etaže svake pojedine građevine, a za jednoobiteljske i višeobiteljske

građevine gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu parkovne površine u DPU-u Velika

Gorica sjever I.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska.

Mirnodopska namjena skloništa u poslovnim građevinama i višestambenim građevinama planira

se u funkciji garaže.

Mirnodopska namjena skloništa u trgovačkom centru može biti javna i društvena namjena,

športsko-rekreacijska namjena, ugostiteljstvo ili u funkciji garaže.

Mirnodopska namjena skloništa u predškolskoj ustanovi može biti javna i društvena namjena i/ili

športsko-rekreacijska namjena.

Log-urbis d.o.o.



Potrebe sklonišnih mjesta:

max GBP /m2/ OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE

NAMJENA GRAĐEVINE

BROJ ETAŽA

STAMBENO POSLOVNO

BROJ KORI- SNIKA

BROJ ZAPOSLE-

NIH

POTREBE SKLONIŠNIH

MJESTA STAMBENO

POTREBE SKLONIŠNIH

MJESTA POSLOVNO

POTREBE UKUPNO

A1 K2 Po+2 - 4525 - 181 - 120 120

A2 M2 Po+5 - 2525 - 101 - 67 67

A3 M2 Po+5 - 2382 - 96 - 64 64

A4 M2 Po+5 - 2619 - 105 - 70 70

B1 M2 Po+5 2890 723 - 29 58 78 136

B2 M2 Po+5 6173 1543 - 62 124 42 166

C1 M2 Po+3 300 457 - 18 6 12 18

C2 M2 Po+3 300 397 - 16 6 11 17

C3 M2 Po+3 300 550 - 22 6 15 21

C4 M2 Po+3 200 235 - 10 4 7 11

C5 M2 Po+3 200 271 - 11 4 8 12

C6 M2 Po+3 200 250 - 10 4 7 11

C7 M2 Po+3 130 65 - 3 3 1 4

D1 M2 Po+3 140 232 - 10 3 7 10

D2 M2 Po+3 195 206 - 9 4 6 10

D3 M2 Po+3 55 348 - 14 2 10 12

D4 M2 Po+3 238 263 - 11 5 8 13

D5 M2 Po+3 200 316 - 13 4 9 13

D6 M2 Po+3 326 321 - 13 7 9 16

E D4 Po+2 - - 240 40 - - 190

UKUPNO - - 11847 18228 240 774 240 551 981


21


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Numeracija članaka odredbi za provođenje ovog plana sukladna je numeraciji članaka u Odluci

o donošenju Detaljnog plana uređenja Velika Gorica sjever II radi usporedivosti.

Pojmovnik Članak 4.

U smislu ovih odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. balkoni, lođe, istaci i sl. - dijelovi građevine u višim etažama, konzolno izbačeni

izvan gabarita nižih etaža, s time da;

- balkoni predstavljaju otvorene dijelove građevine;

- lođe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelove građevine;

- istaci predstavljaju zatvorene dijelove građevine;

2. etaže - dijelovi građevine koji označavaju podrum (Po), suteren (S), prizemlje (Pr), kat (K) i

potkrovlje (Pk); najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjerena između gornjih

kota podnih konstrukcija, iznosi:

- za stambene etaže do 3,5m;

- za poslovne etaže do 4,0m;

- iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska i dostavna vozila, najveća

visina prizemlja iznosi 4,5m;

3. etažna visina građevine (E) - najveći dozvoljeni broj etaža građevine;

4. gradivi dio građevne čestice - površina građevne čestice predviđena za smještaj

građevina određena kartografskim prikazima plana;

5. građevinska (bruto) površina (GBP) - zbroj površina mjerenih u razini podova svih

dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkona, terase, određenih

prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i

ograde;

6. građevna čestica - čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je

izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i

površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

7. postojeća katastarska čestica – čestica evidentirana katastarskim planom;

8. građevni pravac - zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta najmanje 60% širine

pročelja građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac;

9. jednoobiteljska građevina - građevina s najviše dvije odvojene stambene jedinice

(stana);


22


10. kat (K) - dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja;

11. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod

građevinama i ukupne površine građevne čestice, s time da se pod izgrađenom površinom

zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih

konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši terase,

odnosno dijelove terasa u prizemlju građevine kada su iste, odnosno isti konstruktivni dio

podruma ili kada kota gornjeg ruba njihove konstrukcije iznosi 0,6 m i više od kote

uređenog terena;

12. koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) - odnos ukupne GBP i površine

građevne čestice;

13. koeficijent iskorištenosti nadzemno građevne čestice (kisn) - odnos nadzemne GBP i

površine građevne čestice;

14. opremanje građevinskog zemljišta - osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na

komunalnu infrastrukturu kojim se omogućava građenje i uporaba zemljišta u skladu s

namjenom određenom ovim planom

15. podrum (Po) - potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,

odnosno suterena;

16. posebni propis - važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje

pojedine struke iz konteksta odredbi.

17. postojeća građevina - građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog

odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je zakonom s njom izjednačena;

18. potkrovlje (Pk) - dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod

kosog ili zaobljenog krova;

19. prizemlje (Pr) - dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno

najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz

pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili

krova);

20. regulacijski pravac - pravac koji razgraničuje površinu postojećeg ili planiranog

prometnog koridora (javne prometne površine) od površina građevnih čestica;

21. rekonstrukcija - izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na

ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost

postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena: dograđivanje,

nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene

namjene ili tehnološkog procesa i sl.);


23


22. visina građevine (V) - najveća visina građevine u metrima, mjerena od konačno

zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do

gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;

23. višeobiteljska građevina - građevina s tri ili četiri odvojene stambene jedinice (stana);

24. višestambena građevina - građevina s više od četiri odvojene stambene jedinice

(stana).

25. zamjenska građevina - nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini

mjesta prethodne građevine unutar iste građevinske čestice, kojom se bitno ne mijenja

namjena, izgled, veličina i utjecaj na dotadašnje građevine;

26. zgrada - zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno

smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar

sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine);

27. zona gradnje nadzemnog dijela građevine - zona koja određuje maksimalnu površinu

građevne čestice predviđenu za smještaj nadzemnih dijelova građevine određena

kartografskim prikazima plana; u zoni je moguća gradnja i podrumske etaže; izvan zone

moguća je gradnja balkona, lođa, istaka do najviše 1,5m, natkrivenih ili nenatkrivenih izlaza

iz podzemne garaže, te nadstrešnica nad ulazima u građevinu.

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 5.

Namjene površine određene su i razgraničene rasteriranim površinama i planskim znakom na

kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito poslovna namjena M2

2. Gospodarska namjena - pretežito trgovačka K2

3. Javna i društvena namjena - predškolska D4

4. Površine infrastrukturnih sustava - ulice naselja IS1

5. Površine infrastrukturnih sustava - pješačke ulice IS2

6. Površine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice IS3

1.1. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 6.

Na građevnim česticama A2, A3 i A4 planira se gradnja poslovnih građevina.


24


U sklopu građevina moguće je uređivati prostore za: urede, trgovine, pošte, banke, ustanove

zdravstvene zaštite, sadržaje javne i društvene namjene, osobne usluge, šport i rekreaciju i

ugostiteljstvo.

Na građevnim česticama A2, A3 i A4 nije moguće uređivati prostore za stanovanje.

U podrumu (suterenu) građevina će se uređivati garaže, odnosno parkirna mjesta, spremišta, te

dvonamjenska skloništa.

Na građevnim česticama B1 i B2 planira se gradnja stambeno-poslovnih (višestambenih)

građevina i uređenje zelenih površina i dječjih igrališta.

U prizemljima građevina, a po potrebi i na ostalim etažama uređivat će se prostori za prateće

sadržaje stanovanja: prodavaonice robe dnevne potrošnje, trgovine, poslovne prostore -urede,

tihi obrt i usluge domaćinstvima, ustanove zdravstvene zaštite, sadržaje kulture, pošte i banke,

osobne usluge, sadržaje javne i društvene namjene i sporta i rekreacije i ugostiteljstvo.

Prateći sadržaji mogu iznositi preko 50% nadzemnog GBP-a građevine.

U podrumu (suterenu) građevina će se uređivati garaže, odnosno parkirna mjesta, spremišta

stanara, te dvonamjenska skloništa.

Na građevnim česticama C1, C2, C3, C4, C5, C6 i C7 planira se gradnja poslovnih ili stambeno-

poslovnih (višeobiteljskih) građevina.

U sklopu poslovnih građevina moguće je uređivati prostore za: urede, trgovine, pošte, banke,

ustanove zdravstvene zaštite, sadržaje javne i društvene namjene, osobne usluge, šport i

rekreaciju i ugostiteljstvo.

U prizemljima stambeno-poslovnih građevina uređivat će se prostori za prateće sadržaje

stanovanja: prodavaonice robe dnevne potrošnje, poslovne prostore - urede, tihi obrt i usluge

domaćinstvima, sadržaje javne i društvene namjene, pošte i banke, osobne usluge,

ugostiteljstvo te garaže. Prateći sadržaji mogu iznositi preko 50% ukupnog GBP-a građevine.

U podrumu (suterenu) građevina mogu se uređivati garaže, odnosno parkirna mjesta te

spremišta.

Na građevnim česticama D1, D2, D3, D4, D5 i D6 planira se gradnja poslovnih ili stambeno-

poslovnih (jednoobiteljskih) građevina.

U prizemljima građevina uređivat će se prostori za prateće sadržaje stanovanja: prodavaonice

robe dnevne potrošnje, poslovne prostore - urede, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje

javne i društvene namjene, pošte i banke, osobne usluge, ugostiteljstvo te garaže. Prateći

sadržaji mogu iznositi preko 50% ukupnog GBP-a građevine.

U prizemljima višestambenih, višeobiteljskih i jednoobiteljskih građevina ne mogu se uređivati

stambeni prostori. Pri rekonstrukciji građevina postojeći stambeni prostoru u prizemljima

jednoobiteljskih građevina mogu se zadržati.

Log-urbis d.o.o.



1.2. Gospodarska namjena - pretežito trgovačka - K2

Članak 7.

Na građevnoj čestici A1 planira se gradnja trgovačkog centra.


namjene i sporta i rekreacije, osobne usluge i ugostiteljstvo.

Prateći sadržaji mogu iznositi do 30% ukupnog GBP-a građevine.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

Na građevnoj čestici E, površine 4995m2 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do

12 odgojnih skupina (240 djece) pri čemu je potrebno osigurati najmanje 3 m2 GBP/djetetu.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava - ulice naselja - IS1

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava - ulice naselja su površine na kojima se gradi i uređuje ulična

mreža naselja.

Ulice će se graditi i uređivati na građevnim česticama U1, U2 i U3.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava - pješačke ulice - IS2

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava - pješačke ulice su površine na kojima se gradi i uređuje

pješačke ulice - šetnice i pješačke puteve naselja.

Pješačka ulica - šetnice će se graditi i uređivati na građevnoj čestici S1, S2 i S3.

1.6. Površine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice - IS3

Članak 11.

Površine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice su površine na kojima će se graditi

nova transformatorska stanica.

Transformatorska stanica će se graditi na građevnoj čestici TS.


26


1.7. Bilance namjene površina

Članak 12.

namjena površina

površina /m2/ %

M2 30889 54,45K2 7542 13,30D4 4995 8,80IS1 8339 14,71IS2 4911 8,66IS3 49 0,08

ukupno 56725 100,00

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 13.

Tablica br. 1. Prostorni pokazatelji za uvjete korištenja, uređenja i gradnje

Oznaka građevne čestice

Površina građevne čestice

(m2)

Namjena građevine

Najmanji kig

Najveći kig

Najveći kis

Najveći kisn

Najmanja etažna visina

građevine E

Najveća etažna visina

građevine E

Najveća visina

građevine

(m)

A1 7542 K2 0,3 0,40 - 0,6 Po(S)+Pr Po(S)+Pr+1 10

A2 2806 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17

A3 2645 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17

A4 2910 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17

B1 4014 M2 0,2 0,25 - 0,9 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17

B2 6404 M2 0,2 0,25 - 1,2 Po(S)+Pr+3 Po(S)+Pr+4 17

C1 1082 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

C2 996 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

C3 1215 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

C4 622 M2 0,1 0,25 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

C5 785 M2 0,1 0,2 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

C6 749 M2 0,1 0,2 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

C7 385 M2 0,1 0,2 0,7 - Pr+1+Pk Po(S)+Pr+2 10

D1 929 M2 0,1 0,27 0,4 - Pr Po(S)+Pr+2 10

D2 836 M2 0,1 0,24 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10

D3 1186 M2 0,1 0,25 0,4 - Pr Po(S)+Pr+2 10

D4 1001 M2 0,1 0,20 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10

D5 1031 M2 0,1 0,28 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10

D6 1293 M2 0,1 0,20 0,5 - Pr Po(S)+Pr+2 10

E 4995 D4 - 0,27 - 0,55 Po(S)+Pr Po(S)+Pr+1 8


27


2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 14.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su u kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti gradnje -

parcelacija, u mjerilu 1:1000.

Površine građevnih čestica, te prostorni pokazatelji - koeficijent izgrađenosti i koeficijent

iskorištenosti za pojedine građevne čestice iskazani su u tablici br. 1. Prostorni pokazatelji za

uvjete korištenja, uređenja i gradnje.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 15.

Veličina i površina građevina određeni su gradivim dijelom građevne čestice, zonom gradnje

nadzemnog dijela građevine i najvećom etažnom visinom građevine prikazanim u

kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje - Smještaj građevina na građevnim česticama i

uređenje građevnih čestica, u mjerilu 1:1000.

Vrijednosti najvećeg kis-a, kisn-a, najmanje i najveće etažne visine građevina, te najveće visine

građevina na pojedinim građevnim česticama iskazani su u tablici br.1. Prostorni pokazatelji za

uvjete korištenja, uređenja i gradnje.

2.3. Namjena građevina

Članak 16.

Na građevnim česticama A2, A3 i A4 planira se gradnja poslovnih građevina.

U sklopu građevina moguće je uređivati prostore za: urede, trgovine, pošte, banke, ustanove

zdravstvene zaštite, sadržaje javne i društvene namjene, osobne usluge, šport i rekreaciju i

ugostiteljstvo.

Na građevnim česticama A2, A3 i A4 nije moguće uređivati prostore za stanovanje.

U podrumu (suterenu) građevina će se uređivati garaže, odnosno parkirna mjesta, spremišta, te

dvonamjenska skloništa.

Na građevnim česticama B1 i B2 planira se gradnja stambeno-poslovnih (višestambenih)

građevina i uređenje zelenih površina i dječjih igrališta.

U prizemljima građevina, a po potrebi i na ostalim etažama uređivat će se prostori za prateće

sadržaje stanovanja: prodavaonice robe dnevne potrošnje, trgovine, poslovne prostore - urede,

tihi obrt i usluge domaćinstvima, ustanove zdravstvene zaštite, sadržaje kulture, pošte i banke,

osobne usluge, sadržaje javne i društvene namjene i sporta i rekreacije i ugostiteljstvo.


28


Prateći sadržaji mogu iznositi preko 50% nadzemnog GBP-a građevine.

U podrumu (suterenu) građevina će se uređivati garaže, odnosno parkirna mjesta, spremišta

stanara, te dvonamjenska skloništa.

Na građevnim česticama C1, C2, C3, C4, C5, C6 i C7 planira se gradnja poslovnih ili stambeno-

poslovnih (višeobiteljskih) građevina.

U sklopu poslovnih građevina moguće je uređivati prostore za: urede, trgovine, pošte, banke,

ustanove zdravstvene zaštite, sadržaje javne i društvene namjene, osobne usluge, šport i

rekreaciju i ugostiteljstvo.

U prizemljima stambeno-poslovnih građevina uređivat će se prostori za prateće sadržaje

stanovanja: prodavaonice robe dnevne potrošnje, poslovne prostore - urede, tihi obrt i usluge

domaćinstvima, sadržaje javne i društvene namjene, pošte i banke, osobne usluge,

ugostiteljstvo te garaže. Prateći sadržaji mogu iznositi preko 50% ukupnog GBP-a građevine.

U podrumu (suterenu) građevina mogu se uređivati garaže, odnosno parkirna mjesta te

spremišta.

Na građevnim česticama D1, D2, D3, D4, D5 i D6 planira se gradnja poslovnih ili stambeno-

poslovnih (jednoobiteljskih) građevina.

U prizemljima građevina uređivat će se prostori za prateće sadržaje stanovanja: prodavaonice

robe dnevne potrošnje, poslovne prostore - urede, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje

javne i društvene namjene, pošte i banke, osobne usluge, ugostiteljstvo te garaže. Prateći

sadržaji mogu iznositi preko 50% ukupnog GBP-a građevine.

U prizemljima višestambenih, višeobiteljskih i jednoobiteljskih građevina ne mogu se uređivati

stambeni prostori. Pri rekonstrukciji građevina postojeći stambeni prostoru u prizemljima

jednoobiteljskih građevina mogu se zadržati.

Na građevnoj čestici A1 planira se gradnja trgovačkog centra.


namjene i sporta i rekreacije, osobne usluge i ugostiteljstvo.

Prateći sadržaji mogu iznositi do 30% ukupnog GBP-a građevine.

Na građevnoj čestici E planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 12 odgojnih

skupina (240 djece) pri čemu je potrebno osigurati najmanje 3 m2 GBP/djetetu.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 17.

Smještaj građevina na građevnoj čestici prikazan je na kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti

gradnje - Smještaj građevina na građevnim česticama i uređenje građevnih čestica, u mjerilu


29


1:1000, te određen granicom gradivog dijela građevne čestice, zonom gradnje nadzemnog

dijela građevine, te građevnim pravcem.

Kotirane vrijednosti su zaokružene na jednu decimalu (10cm), te se isto primjenjuje pri razradi

detaljnije projektne dokumentacije.

Najmanja udaljenost građevine na građevnim česticama A2, A3 i A4 od susjednih čestica mora

iznositi najmanje ½ visine građevine.

Podrumsku etažu građevine moguće je smjestiti u gradivi dio građevne čestice, a nadzemni dio

građevine u zonu gradnje nadzemnog dijela građevine. U zoni gradnje nadzemnog dijela

građevine moguća je gradnja i podrumske ili suterenske etaže, a izvan zone gradnja balkona,

lođa, istaka nadstrešnica nad ulazima u građevinu do najviše 1,5m te natkrivenih ili

nenatkrivenih izlaza iz podzemne garaže.

Građevni pravac je pravac na kojem se obvezno smješta najmanje 60% širine pročelja

građevine. Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka, nadstrešnica nad

ulazima do najviše 1,5m, te natkrivenih ili nenatkrivenih izlaza iz podzemne garaže, te prostora

za privremeno deponiranje otpada.

Iznimno, građevni pravac u Rakarskoj ulici je planiran kao maksimalni građevni pravac.

Pri rekonstrukciji postojećih građevina moguće je zadržati dijelove građevine koji se nalaze

izvan građevnog pravca i gradivog dijela građevne čestice.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 18.

Oblikovanje stambeno-poslovnih građevina usmjereno je morfologijom naselja koja je određena

zonama gradnje nadzemnih dijelova građevina i njihovim međuodnosima. Oblikovanje

građevina trebalo bi stvoriti identitet svakog stambenog susjedstva spajanjem suvremenog

arhitektonskog izraza i tradicionalnih materijala građenja u velikogoričkom području kao što su

drvo i kamen. Krov jednoobiteljskih i višeobiteljskih građevina se može oblikovati kao ravni krov,

krov blagog nagiba (<15°) ili kosi krov. Krov višestambenih građevina se može oblikovati kao

ravni krov ili krov blagog nagiba (<15°). Vrste pokrova nisu određene.

Poslovne građevine treba osmisliti tako da oblikovanje pojedine građevine i njihovi međuodnosi

stvore identitet poslovnog poteza u kojem se nalaze. Krov poslovnih građevina može se

oblikovati kao ravni krov ili krov blagog nagiba (<15°).

Oblikovanjem trgovačkog centra treba težiti stvaranju prepoznatljivog mjesta okupljanja i

druženja cijelog naselja. Krov trgovačkog centra može se oblikovati kao ravni krov ili krov

blagog nagiba (<15°).


30


Oblikovanjem građevine predškolske ustanove, uz zadovoljavanje karakterističnih funkcionalnih

postavki, treba osmisliti prostor prepoznatljivog identiteta za odgoj i boravak djece predškolske

dobi. Krov građevine predškolske ustanove može se oblikovati kao ravni krov ili krov blagog

nagiba (<15°) ili kosi krov.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 19.

U kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje - Smještaj građevina na građevnim česticama i

uređenje građevnih čestica, u mjerilu 1:1000 prikazano je načelno uređenje građevnih čestica.

Pri detaljnijoj projektnoj dokumentaciji moguća su manja odstupanja od navedenog

kartografskog prikaza uz zadržavanje planiranih pješačkih i kolnih smjerova i osiguranje

najmanje 20% zelenih hortikulturno uređenih površina.

Za uređenje građevnih čestica A1, A2, A3, A4, B1, B2 i E obvezna je izrada projekta

krajobraznog uređenja.

2.6.1. Građevna čestica trgovačkog centra

Članak 20.

Na građevnoj čestici trgovačkog centra uređivat će se pješačke površine, kolne i parkirališne

površine, prostori za vanjski boravak korisnika pratećih sadržaja, te hortikulturno uređene

površine.

Površina hortikulturno uređenih površina iznosi najmanje 20% površine građevne čestice.

Građevna čestica se ne može ograđivati radi uspostavljanja pješačke protočnosti unutar

naselja.

2.6.2. Građevna čestica poslovnih građevina

Članak 21.

Na građevnim česticama poslovnih građevina uređivat će se pješačke površine, kolne i

parkirališne površine, prostori za vanjski boravak korisnika pratećih sadržaja, te hortikulturno

uređene površine.

Na građevnim česticama poslovnih građevina A2, A3 i A4, na djelovima koji graniče s

građevnim česticama jednoobiteljskih (stambeno-poslovnih) građevina D1-D6, građevnom

česticom višestambene građevine B1, te građevnim česticama postojećih obiteljskih stambenih

građevina uz Rakarsku ulicu (van obuhvata ovog plana) potrebno je uz te čestice osigurati

tampon visokog zelenila najmanje širine 5m. Log-urbis d.o.o.




Građevne čestice se ne mogu ograđivati radi uspostavljanja pješačke protočnosti unutar

naselja.

2.6.3. Građevne čestice jednoobiteljskih građevina

Članak 22.

Na građevnim česticama jednoobiteljskih (stambeno-poslovnih) građevina uređivat će se

pješačke površine, kolne i parkirališne površine, vanjski prostori za odmor i boravak stanara, te

hortikulturno uređene površine. Za poslovne sadržaje u prizemlju mogu se uređivat prostori za

vanjski boravak korisnika.


Planom je omogućeno ograđivanje građevnih čestica.

Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu visine

do 1,5m, s time da podnožje ne može biti više od 50cm, a dio iznad punog podnožja mora biti

providan. Ogradu je moguće izvesti i kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata se moraju otvarati

s unutrašnje strane (na građevnu česticu). Ograda između građevnih čestica je visine do 2m.

2.6.4. Građevne čestice višeobiteljskih građevina

Članak 23.

Na građevnim česticama višeobiteljskih (stambeno-poslovnih) građevina uređivat će se

pješačke površine, kolne i parkirališne površine, vanjski prostori za odmor i boravak stanara, te

hortikulturno uređene površine. Za poslovne sadržaje u prizemlju mogu se uređivati prostori za

vanjski boravak korisnika.

Uz među građevnih čestica prema spojnoj cesti treba formirati zaštitnu tampon zonu najmanje

širine 5m, oblikovanu visokim zelenilom i grmljem.


Planom je omogućeno ograđivanje građevnih čestica. Ulična ograda se podiže iza regulacijskog

pravca u odnosu na javnu prometnu površinu visine do 1,5m, s time da podnožje ne može biti

više od 50cm, a dio iznad punog podnožja mora biti providan. Ogradu je moguće izvesti i kao

zeleni nasad (živica). Ulazna vrata se moraju otvarati s unutrašnje strane (na građevnu česticu).

Ograda između građevnih čestica je visine do 2m.


32


2.6.5. Građevne čestice višestambenih građevina

Članak 24.

Na građevnim česticama višestambenih (stambeno-poslovnih) građevina uređivat će se

pješačke površine, kolne i parkirališne površine, dječja igrališta, vanjski prostori za odmor i

boravak stanara, prostori za vanjski boravak korisnika pratećih sadržaja, te hortikulturno

uređene površine. Građevne čestice višestambenih građevina ne mogu se ograđivati radi

uspostavljanja pješačke protočnosti unutar naselja.

Dječja igrališta će se urediti za uzrast do 6 godina (10% ukupnog broja stanovnika na građevnoj

čestici) prema normativu 4m2 po djetetu.

Odabirom materijala i načinom opločenja (betonske, kamene ploče, drvena obloga, opeka i dr.),

urbane opreme te uređenjem hortikulturnih površina potrebno je oblikovati identitet stambenog

susjedstva.

Zelene površine uređivat će se kao parkovne i pješačko-parkovne površine koje sudjeluju u

ukupnoj krajobraznoj slici naselja.

Zelene površine se uređuju, u pravilu, kao ozelenjeni krov podzemne garaže uz minimalni sloj

zemljanog nasipa od 80 cm.


Zelene površine će se uređivati vertikalno slojevito oblikovanom vegetacijom pri čemu izbor i

gabariti vegetacije trebaju zadovoljiti kriterije kvalitete pogleda, pravilnog osunčanja stambenog

prostora i zaštite od buke te stvoriti ugođaj sustavnog prožimanja zelenila i ukupnog okoliša

stambenih građevina.

2.6.6. Građevna čestice predškolske ustanove

Članak 25.

Na građevnoj čestici predškolske ustanove uređivat će se pristupne pješačke površine, kolne i

parkirališne površine, prostor za igru djece, te zelene površine koje se uređuju prvenstveno radi

uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece u vanjskom prostoru, te imaju

funkciju zaštite i formiranja kvalitetnih ambijentalnih prostora. Kontaktne prostore prema

stanovanju potrebno je oblikovati visokim zelenilom, a prema prometnicama formirati zaštitu

tampon zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna

etaža).

Površina hortikulturno uređenih površina (parkovno zelenilo) iznosi najmanje 25% površine

građevne čestice.

Planira se ograđivanje građevne čestice.


33


3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 26.

U području obuhvata planira se izgradnja površina namijenjenih odvijanju cestovnog motornog i

pješačkog prometa prema kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža, u mjerilu 1:1000.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do građevnih čestica, te osiguravaju

pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova komunalne infrastrukture.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te raspored pojedinih površina unutar

regulacijskih pravaca ulice. Pri detaljnom tehničkom rješavanju prometnica moguća su manja

odstupanja u rasporedu i širini pojedinih dijelova s time da je potrebno zadržati planirani broj

parkirališnih mjesta u pojedinom uličnom koridoru.

U funkciji uličnog motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno

kretanje vozila širine kolnika 6,0-9,0m.

Uz kolnike će se urediti, obostrano ili jednostrano, okomita parkirališta. Kao način parkiranja

vozila određeno je parkiranje s nadvišenjem. Dimenzije dijela parkirališta na razini kolnika su

2,50 x 4,60m, a dubina nadvišenja 0,40m tako da je ukupna dimenzija stajanki 2,50 x 5,00m.

S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska

od 100kN, gornji stroj svih ulica kao i prometnih površina predviđenih za prilaz i operativni rad

vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, cementom

stabiliziranog nosivog sloja, gornjeg nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Niveleta kolnika je na mjestima pješačkih prijelaza u koridorima stambenih ulica koje se pružaju

sjever-jug izdignuta na razinu pješaka, drugačije obrade od površine kolne površine i u funkciji

je smirivanja prometa unutar naselja.

U zonama križanja treba osigurati punu preglednost u svim privozima, te na udaljenosti manjoj

od 15m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila.


ulica širine 2m, iznimno 1,5m.

Sve površine u osnovnoj razini koridora ulica treba dimenzionirati na način i u širinama koje će

omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i

uvjetima.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na

križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom

signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s


34


kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova

hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

U kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža označena su načelna mjesta priključenja

građevnih čestica na javno-prometnu površinu. Pri izradi detaljnije projektne dokumentacije

moguća su odstupanja od prikazanog načelnog mjesta priključenja, s time da je potrebno

zadržati priključenje s iste javno-prometne površine koja je određena planom.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)

Članak 27.

U obuhvatu plana Sjever II nema glavnih gradskih ulica i cesta nadmjesnog značenja.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 28.

Stambene ulice unutar obuhvata plana omogućuju pristup do svake pojedinačne građevne

čestice, te preko sabirne ulice -S1 koja se nalazi izvan obuhvata plana, priključak na prometnu

mrežu šireg područja.

U situativnom smislu trase svih ulica su položene u pravcima. Izuzetak su ulice koje su

položene uz spojnu cestu obilaznice Velike Gorice i državne ceste za Zračnu luku Zagreb, te

prate trasu istih. Visinske kote na mjestima priključaka ulica naselja na okolne prometnice

određene su postojećim niveletama ovih prometnica. Niveleta sabirne ulice - S1 određena je

niveletama postojećih kanala odvodnje.

Planom su određene načelne nivelete križanja ulica. Nivelete ulica će u najvećoj mogućoj mjeri

pratiti kote postojećeg terena.

U poprečnom profilu sve ulice su planirane s dvostrešnim nagibom od osi prema rubovima

kolnika, te uzdužnim nagibom parkirališta od vanjskih rubova prema kolniku od 2,5%.

Poprečni nagib pješačkih hodnika od regulacijske linije prema kolniku iznosi 1,5%.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje isti odvajaju pješačke hodnike ili zelenilo od kolnika

iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12cm.

Površine predviđene za nadvišenje vozila prilikom parkiranja i zaštitne površine između

parkirališta i pješačkih površina predviđeno je oblikovati drugačije od površina pješačkih

hodnika (popločenje betonskim elementima, kamenim kockama, opekom i sl.).


35


Ulaze u garaže građevina kao i kolni pristup do parkirališta izvan koridora ulica obavezno je

izvesti preko skošenih rubnjaka odnosno na način da se svi priključci na prometnu mrežu

naselja ili izdvajanja vozila odvijaju pod kontroliranim uvjetima male brzine i maksimalne

preglednosti.

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

Članak 29.

Na području obuhvata plana nema šinskih prijevoznih sredstava, te se ne planira uvođenje

linija javnog prijevoza.

Šinski prijevoz, u funkciji prijevoznih potreba budućih stanovnika, moguće je realizirati u glavnoj

sabirnoj ulici (S1).

Autobusne linije će se uvesti u obodnoj prometnici obilaznici Velike Gorice.

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 30.

Javna parkirališta se planiraju u koridorima ulica uređenjem stajanki za parkiranje osobnih

motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake pete stajanke sadit će se stablo kada to

omogućava raspored komunalne infrastrukture i kolnih ulaza na građevne čestice.

Dimenzije stajanki za parkiranje su 2,50 x 5,00m. Iznimno, stajanke mogu biti i manje širine, ali

ne uže od 2,30m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, stajanke će se

izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60m + nadvišenje 0,40m - ukupna dubina stajanke

5,00m). Na taj način zapriječiti će se da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore

pješačkih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama se ne predviđaju na udaljenosti manjoj

od 15m od križanja.

Na parkiralištima u koridorima ulica osigurano je 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih

mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Broj parkirališnih mjesta u koridorima ulica ostvaren je kako slijedi:

ULICA BROJ PM U1 39 U2 44 U3 11

ukupno 94


36


3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)

Članak 31.

U obuhvatu plana ne predviđa se gradnja javnih garaža.

3.1.6. Biciklističke staze

Članak 32.

U obuhvatu planova ne predviđa se uređenje biciklističkih staza.

Biciklističke staze se planiraju neposredno uz obuhvat plana u koridorima Generalnim

urbanističkim planom planirane sabirne ulice (S1), Rakarske ulice i spojne ceste.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 33.

U obuhvatu plana ne predviđa se uređenje trgova.

Na građevnim česticama S1 i S3 planira se uređenje pješačkih šetnica širine 10m, a na

građevnoj čestici S2 uređenje pješačke šetnice širine 15m.

Pješačke šetnice imaju funkciju odmora i okupljanja, pješačkog kretanja te će služiti i za

dostavna i interventna vozila.

Plohe svih šetnica će se opločiti. Odabirom materijala za opločenje (kamene/betonske ploče,

opeka, drvena obloga,...), te njihovom prostornom postavom osmislit će se identitet ovih

središnjih pješačkih prostora naselja. U koridorima šetnica postavljat će se urbana oprema:

javna rasvjeta, klupe i oprema za sjedenje i odmor, oprema za dječja igrališta, umjetničke

instalacije, fontane, plitki bazeni, koševi za otpatke, smjerokazi i dr.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.2.1. Parkirališno-garažne potrebe

Članak 34.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima

određenim u PPU-u i GUP-u Grada Velike Gorice prema slijedećim kriterijima:

NAMJENA PROSTORA NORMATIV

stanovanje 14 PGM / 1000 m2 GBP


37


trgovine 30 PGM / 1000 m2 GBP

poslovni sadržaji 20 PGM / 1000 m2 GBP

ugostiteljstvo 50 PGM / 1000 m2 GBP

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

NAMJENA GRAĐEVINA NORMATIV stambeno-poslovne građevine (jednoobiteljske i višeobiteljske) 2 PGM / 1 stan

stambeno-poslovne građevine (višestambene) 1,5 PGM / 1 stan

predškolska ustanova 1PGM / 1 odgojna skupina

Za stambeno-poslovne (jednoobiteljske) građevine i predškolsku ustanovu potreban broj PGM

će se osigurati unutar građevne čestice.

Za poslovne građevine, trgovački centar, stambeno-poslovne (višeobiteljske) građevine i

stambeno-poslovne (višestambene) građevine, parkirališne potrebe će se zadovoljiti tako da se

najveći dio potreba osigura u podzemnim garažama i/ili na parteru na građevnoj čestici, a

preostali dio potreba na parkiralištima u koridorima obodnih prometnica prema zonama

zadovoljavanja parkirališnih potreba određenih u kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža.

Na parkiralištima i u garažama u sklopu građevnih čestica poslovnih građevina, trgovačkog

centra i stambeno-poslovnih (višestambenih) građevina potrebno je osigurati najmanje 5%

mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti.

3.2.2. Uvjeti osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

Članak 35.

U obuhvatu plana osigurava se nesmetani pristup, boravak i rad osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti. U prostoru neće biti arhitektonskih niti urbanističkih barijera. Planirane

pješačke površine u naselju su najmanje širine 1,5m. Svi pješački prijelazi će se izvesti sa

skošenim rubnjacima uz najveći dopušteni nagib od 10%, širine najmanje 120cm. Ulazne

rampe u građevine mogu imati nagib do 5%, a u svim višestambenim građevinama potrebno je

predvidjeti dizala do svih etaža. Na javnim parkiralištima u koridorima ulica osigurano je

najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i

smanjene pokretljivosti. U garažama i na parkiralištima u sklopu građevnih čestica potrebno je

osigurati odgovarajući broj mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.


38


3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 36.

Vodovi telekomunikacijske mreže polagat će se u koridore planiranih prometnica prema

kartografskom prikazu 2.4. Komunalna infrastrukturna mreža - Elektroopskrba i

telekomunikacijska mreža u mjerilu 1:1000.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osiguravaju se potrebni prostorni pojasevi u

obostranim pješačkim hodnicima.

U obuhvatu plana ne planira se smještaj baznih postaja pokretnih TK mreža.

Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi putem montažnih betonskih zdenaca i

PVC cijevi profila φ 110, φ 50 i φ 40 mm u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog

kapaciteta i namjene.

DTK treba projektirati prema Uputi za planiranje pristupnih mreža od listopada 2000. godine te

Uputama za projektiranje i gradnju DTK od srpnja 1997. godine.

Uz cijevi za planirane telefonske kapacitete potrebno je prilikom izgradnje nove DTK mreže

shodno odredbama Zakona o telekomunikacijama postavit i minimalno dvije dodatne cijevi koje

će se koristiti za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela te položiti i dodatnu

rezervnu cijev.

Opremu treba projektirati i ugrađivati prema važećim zakonskim propisima (Pravilnik o

tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, NN 88/01).

Pri ishođenju odgovarajućeg akta na osnovu kojega se može pristupiti građenju potrebno je

izraditi projekt distributivne telefonske kanalizacije (DTK), te projekt TK instalacije za pojedine

građevine.

TK instalaciju treba projektirati prema Uputstvu o izradi instalacija i privoda, a DTK prema Uputi

za planiranje pristupnih mreža od listopada 2000. g. te Uputama za projektiranje i gradnju DTK

od srpnja 1997.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba prirodnim plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

Članak 37.

Vodovi komunalne infrastrukturne mreže polagat će se u koridore planiranih prometnica prema

kartografskim prikazima 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba, 2.3. Komunalna

infrastrukturna mreža - Odvodnja, 2.4. Komunalna infrastrukturna mreža - Elektroopskrba i


39


telekomunikacijska mreža, 2.5. Komunalna infrastrukturna mreža - Plinoopskrba, u mjerilu

1:1000.

U kartografskim prikazima označena su načelna mjesta priključenja građevnih čestica na

komunalnu infrastrukturu. Pri izradi detaljnije projektne dokumentacije moguća su odstupanja

od prikazanog načelnog mjesta priključenja, s time da je potrebno zadržati priključenje s iste

javno-prometne površine koja je određena planom.

Vodovi su dimenzionirani prema planskim prostornim pokazateljima.

Naselje će se opremiti svim vodovima komunalne infrastrukture koji se spajaju na vodove u

koridoru Generalnim urbanističkim planom planirane sabirne ulice (S1).

3.4.1. Vodoopskrba

Članak 38.

Vodoopskrbna mreža treba osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te izgradnju vanjske

nadzemne hidrantske mreže.

Za izgradnju vodoopskrbne mreže osigurani su potrebni pojasevi u kolnicima planiranih ulica.

Planira se prstenasto povezivanje planiranih i postojećih vodoopskrbnih cjevovoda uz

osiguranje dvostrane dobave vode u slučaju puknuća cjevovoda, te ugradnja nadzemnih

hidranata.

Dimenzije cjevovoda u kartografskom prikazu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti

detaljnijom projektnom dokumentacijom temeljem hidrauličkog proračuna.

Za projektiranje i izvedbu vodovoda određeni su uvjeti kako slijedi:

- dubina polaganja cjevovoda 1,5m;

- cjevovode projektirati iz PE do ∅160 mm;

- na križanjima cjevovoda projektirati čvorišta u zasunskim komorama;

- priključenja građevina na ulične cjevovode i način očitanja potrošnje vode projektirati u skladu

sa općim i tehničkim uvjetima VG Vodoopskrbe;

- u slučaju izvedbe stabilnih sprinkler sustava za osiguranje protupožarne vode u podzemnim

garažama potrebno je projektirati spremnike protupožarne vode, jer direktno uzimanje vode iz

vodoopskrbnog sustava profila manjih od ∅ 200 mm nije dopušteno;

- nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina na najvećoj

međusobnoj udaljenosti od 80m.

Planom su temeljem hidrauličnog proračuna određeni načelni profili cjevovoda, dok će se

potrebni profili cjevovoda odrediti pri izradi detaljnije projektne dokumentacije.


40


Za realizaciju vodoopskrbe područja potrebno je izgraditi magistralni cjevovod u koridoru

sabirne ulice (S1), dimenzioniranje i prostorni položaj kojeg treba riješiti u sklopu tehničke

dokumentacije sabirne ulice (S1).

Za područje obuhvata treba izraditi idejno rješenje u kojem će se na temelju hidrauličkog

proračuna dokazati da se predloženi rješenjem vodoopskrbe može ispuniti zahtjev za

kvalitetnom vodoopskrbom i osiguranjem dovoljne količine vode za potrebe područja obuhvata

plana, a da pri tom nema negativnih utjecaja na vodoopskrbu susjednih područja. Idejno

rješenje osim hidrauličkog proračuna treba definirati mjesta priključenja na postojeće ili

planirane cjevovode i druge potrebne priloge.

3.4.2. Odvodnja

Članak 39.

Budući da je sustav javne odvodnje za područje Velike Gorice razdjelni, planira se izgradnja

kanala fekalne i oborinske kanalizacije u koridorima planiranih ulica te rasterećenje postojećeg

fekalnog kanala u Rakarskoj ulici neposredno uz zapadnu granicu obuhvata plana.

Za rješavanje odvodnje otpadnih (fekalnih) i oborinskih voda područja obuhvata plana zbog

iznimne složenosti uvjetovane izgrađenim kapacitetima i lokacijom područja (na kraju javnog

sustava odvodnje grada Velike Gorice) potrebno je izraditi idejno tehničko rješenje sustava

odvodnje višeg nivoa razrade na temelju kojih će se moći izraditi glavni projekti odvodnje oba

sustava.

Idejna rješenja višeg nivoa obrade moraju objediniti provedene hidrauličke proračune odvodnje

otpadnih i oborinskih voda u obuhvatu plana (kojim su dobiveni samo načelni profili budućih

kanala) sa hidrauličkim proračunom magistralnih kanala u koridoru sabirne ulice (S1) uzimajući

u obzir predviđeni razvoj grada Velike Gorice.

Iz gore navedenog je vidljivo da je uvjet za provedbu plana rekonstrukcija i sanacija postojećih

kolektora otpadnih voda u koridoru sabirne ulice (S1), rekonstrukcija i zatvaranje otvorenih

kanala oborinske odvodnje uz visinsko usklađivanje s niveletom glavnih kolektora otpadne vode

u koridoru sabirne ulice do Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te naravno sanacija

postojećeg Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica, kako bi se nove količine

otpadnih voda mogle prihvatiti na istom.

Fekalna kanalizacija Planira se izgradnja novih fekalnih kanala u koridorima prometnica sa spojem na postojeći

fekalni kolektorl I u koridoru sabirne ulice (S1), te rasterećenje postojećeg fekalnog kanala u

Rakarskoj ulici da bi mogao prihvatiti otpadne vode novih građevina uz Rakarsku ulicu.


41


Budući da se svi kanali otpadnih voda (fekalna kanalizacija ) u zoni obuhvata plana priključuju

južno na glavni fekalni kolektor I u sabirnoj ulici (S1), a koji je jedan od glavnih sakupljača

otpadnih voda centra Velike Gorice (starost preko 25 godina, mala dubina polaganja (1,8-2, 8m)

s minimalnim padom od 0.1% i vjerojatna vodopropusnost zbog zastarjelih materijala, smanjena

propusna moć zbog izvedenih sifona i dr.) ovim planom se predviđa njegova potpuna

rekonstrukcija na način da se omogući kvalitetna i pouzdana odvodnja naselja s tehničko-

ekonomskog aspekta (gravitacijsko priključenje novih kanala, suvremeni materijali koji će

omogućiti vodonepropusnost, izbjegavanje izgradnje sifona i crpnih stanica i dr.)

Putem budućeg glavnog fekalnog kolektora u Ulici "S1" otpadne vode iz naselja odvode se do

centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pa je potrebno utvrditi povećanje

hidrauličkog opterećenja za cca 200 ES u razvojnim planovima vezanim za rad uređaja.

Odvodnja otpadnih voda (fekalna kanalizacija) sa područja obuhvata plana će se provoditi u

skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o

odvodnji otpadnih voda i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim

uvjetima za opskrbu vodom i uslugama odvodnje, uz slijedeće uvjete :

- uličnu kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda projektirati i graditi sa min J= 0,25% za

minimalne profile od 30 cm do 0,2% za profile 60 cm, a prema hidrauličkom proračunu (radi

mogućnost samočišćenja kanala);

- profile ulične kanalizacije za odvodnju otpadnih voda u detaljnijoj projektnoj

dokumentaciji odrediti na temelju detaljnog hidrauličkog proračuna uzimajući u obzir i

transportne potrebe uzvodnih slivova (profili iskazani planom su načelni );

- uličnu kanalizacijsku mrežu za odvodnju otpadnih voda (cjevovodi,revizijska okna i drugi

objekti) projektirati i graditi od suvremenih materijala kao što su PP, PE, PEST i dr. što će

omogućiti vodonepropusnost fekalne kanalizacije;

- trasu kanala za odvodnju otpadnih voda treba položiti, u načelu, u sredini prometnih

traka kako bi se izbjegli udari kotača automobila uz poštovanje minimalne udaljenosti

kanala od drugih instalacija (plin min.2,0m, voda min.1,5m, ostalo do 1,0m);

- za kontrolu i čišćenje, te priključenje interne kanalizacije građevina na kanalima za

odvodnju otpadnih voda planirati revizijska okna sa najvećim razmakom od 40 metara;

- svim građevinama omogućiti priključak na fekalnu kanalizacijsku mrežu (s priključenjem na

revizijska okna) u koridorima planiranih ulica;

- sve priključke građevina izvesti na revizijska okna javnih kanala otpadnih voda u koridoru

ulica s poklopcima koji mogu preuzeti opterećenje za teški promet;

- omogućiti priključenje svake građevine na jedan priključak, te iznimno iz tehničko-

ekonomskih razloga, priključenje 2 do 3 građevine na jedan priključni kanal prema


42


uvjetima pravne osobe koja obavlja djelatnost odvodnje otpadnih voda na području Grada

Velika Gorica ;

- odvodnja otpadnih voda iz građevina koje po sastavu i kakvoći nisu slične sanitarno-

fekalnim otpadnim vodama (otpadne vode iz restorana, objekata uslužnih djelatnosti,

kotlovnice i sl.) uvjetovana je s njihovom predobradom u odgovarajućim

objektima/uređajima (mastolovi, separatori ulja i sl.), s tim da kakvoća otpadnih voda prije

upuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s odredbama

Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama

(NN 40/99, 06/01 i 14/01);

- sva izljevna mjesta u građevini koja se nalaze u nivou uspora u javnom sustavu za

odvodnju otpadnih voda, te podrumski prostori mogu, se priključiti na javni sustav samo

preko posebnih prepumpnih uređaja i prepumpnih stanica na internoj instalaciji građevine

za koja je odgovoran korisnik.

Oborinska kanalizacija U koridorima svih novih ulica se zbog zaštite podzemnih voda planira izgradnja oborinske

odvodnje naselja s padom prema sjeveru tj. sabirnom kanalu u Ulici "1" i nastavno prema

budućem oborinskom kanalu ∅60 u Ulici "2" unutar obuhvata DPU-a Velika Gorica sjever I.

Putem izmještenog oborinskog kolektora OK III oborinska kanalizacija će se priključiti na budući

glavni oborinski kolektor OK I u koridoru sabirne ulice (S1), te istim odvoditi do prijemnika (sada

je to vodotok Želin).

Za realizaciju oborinske odvodnje potrebno je zatvoriti glavni oborinski kanal OK I, odnosno

izgraditi novi glavni oborinski kanal u koridoru sabirne ulice (S1) dimenzioniranje i prostorni

položaj kojeg treba riješiti u okviru tehničke dokumentacije odvodnje sabirne ulice (S1).

Zbog složenosti problematike detaljnijom projektnom dokumentacijom potrebno je riješiti

dimenzioniranje oborinskog kanala OK III (na temelju hidrauličkog proračuna šireg područja )

kao i njegovo spajanje na novi oborinski kanala OK I.

Odvodnja oborinskih voda sa područja obuhvata plana će se provoditi u skladu s odredbama

Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o odvodnji otpadnih voda i

Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu

vodom i uslugama odvodnje uz slijedeće uvjete :

- uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda projektirati i graditi sa min J= 0,25% za

minimalne profile od 30 cm do 0,18% za profile 90 cm, a prema hidrauličkom proračunu;

- profile ulične kanalizacije za odvodnju oborinskih voda u detaljnijoj projektnoj

dokumentaciji odrediti na temelju detaljnog hidrauličkog proračuna uzimajući u obzir i

transportne potrebe uzvodnih slivova (profili iskazani planom su načelni ); Log-urbis d.o.o.



- uličnu kanalizacijsku mrežu za odvodnju oborinskih voda (cjevovodi,revizijska okna i drugi

objekti) projektirati i graditi od suvremenih materijala kao što su PP, PE, PEST i dr. da se

zadovolje uvjeti vodonepropusnosti;

- trasa kanala za odvodnju oborinskih voda treba biti položena, u načelu, u sredini

prometnih traka kako bi se izbjegli udari kotača automobila, uz poštivanje minimalne

udaljenosti kanala od drugih instalacija (plin min.2,0m, voda min.1,5m, ostalo do 1,0m);

- niveletu oborinskih kanala planirati, u načelu, iznad nivelete kanala za odvodnju

otpadnih voda;

- za kontrolu i čišćenje, te priključenje interne kanalizacije prometnica i parkirališta (slivnika s

pjeskolovom - min.dubina taložnice 1,5 m) na kanalima za odvodnju oborinskih voda

planirati revizijska okna sa najvećim razmakom od 40 metara s poklopcima koji mogu

preuzeti opterećenje za teški promet;

- odvodnju uvjetno čistih oborinskih voda ( s krovnih površina i dr.) ispuštati po površini

terena u okviru građevinskih čestica gdje je to moguće, a u slučaju da ne postoje uvjeti za

ispuštanje po površini terena, planirati njihov prihvat u sustav oborinske odvodnje;

- prihvaćanje drenažnih voda (sportski tereni i sl.) planirati upuštanjem u sustav interne

odvodnje oborinskih voda putem slivnika s pjeskolovom;

- planirati pročišćavanje potencijalno onečišćene oborinske vode prije upuštanja u sustav

javne oborinske odvodnje na uređajima za predtretman onečišćenih oborinskih voda.

3.4.3. Plinoopskrba

Članak 40.

Planira se provesti potpuna plinofikacija svih planiranih građevina unutar obuhvata plana čime

će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode,

kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Plin će se za grijanje i potrošnu toplu

vodu u jednoobiteljskim, višeobiteljskim i višestambenim građevinama, te u poslovnim

prostorima koristiti putem kombi bojlera, a po potrebi u većim poslovnim prostorima i

predškolskoj ustanovi putem kotlovnica.

Unutar obuhvata plana u koridorima planiranih prometnica te u sabirnoj ulici (S1) predviđeni su

koridori za niskotlačne plinovode. Planirana plinska mreža opskrbljivat će se prirodnim plinom

putem postojeće plinske mreže južno i zapadno od obuhvata plana. Planirane građevine bit će

priključene na planirane niskotlačne plinovode unutar obuhvata plana ili na postojeće i planirane

plinovode u njegovoj neposrednoj kontaktnoj zoni, a točno mjesto priključenja bit će određeno

detaljnijom projektnom dokumentacijom za pojedine građevine.


44


Dimenzije plinovoda u kartografskom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti

izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačne plinovode i niskotlačne kućne

priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1m. Niskotlačni plinovodi projektiraju se i

izvode sukladno propisima za plinovode radnog tlaka do 1 bar.

Udaljenosti niskotlačnih plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno

posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i

ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je

to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke"

distributera.

Niskotlačni plinovodi se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u

načelu minimalno 1m.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati

zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom. Kućni priključci projektirat

će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

3.4.4. Elektroopskrba

Članak 41.

Napajanje novih transformatorskih stanica osigurati će se izgradnjom srednjenaponske mreže.

Elektroenergetske kabele neovisno od naponske razine i vrste potrošnje treba postavljati

isključivo izvan kolnih površina. Planom su osigurane trase u pješačkim hodnicima s obje strane

kolnika, odnosno duž pješačkih šetnica.

Svi elektroenergetski vodovi i vodovi javne rasvjete moraju biti položeni u zemlju (kablirani).

Elektroenergetsku opskrbu područja omogućit će jedna nova transformatorska stanica u

obuhvatu plana, te dvije nove transformatorske stanice čija se gradnja planira u DPU-u Velika

Gorica sjever I. Transformatorske stanice su opremljene u skladu sa standardima HEP ODS

d.o.o. Elektre Zagreb instalirane snage svaka do 1000kVA.

Unutar obuhvata plana transformatorska stanica će se graditi na građevnoj čestici TS

minimalnih dimenzija 7,0 x 7,0m.

Osnovni uvjeti priključenja građevina su izgradnja i puštanje u pogon tri nove slobodnostojeće

transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV, instalirane snage do 1 x 1000kVA .

Temeljem procjene elektroenergetskog konzuma za područje obuhvata planova, te planiranjem

lokacija novih transformatorskih stanica kao i optimiranjem njihovih opterećenja proizlazi da će:

- TS opskrbljivati električnom energijom građevne čestice A2, A3, A4, B1, C1, C2, D1, D2,

D3, D4, D5 i D6


45


- TS 1 iz DPU-a Velika Gorica sjever I opskrbljivati električnom energijom građevne čestice

A1, B2, C3, C4, C5, C6, C7 i E.

3.4.5. Javna rasvjeta

Članak 42.

Sve ulice, trgovi i parkovi moraju biti osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne

rasvjete, sukladno namjeni pojedinog prostora.

Boja svjetla mora biti tipa danje svjetlo (DS) kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja

pravih boja i tonova tih boja za vrijeme upotrebe rasvjete.

Sve prometnice i prometne površine uključujući pješačke ulice i trgove trebaju biti rasvijetljeni u

klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji odnosno namjeni.

Prema Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa

rasvjete C4 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

3.4.6. Opći uvjeti

Članak 43.

Minimalni nadsloj zemlje iznad plinovoda treba iznositi u načelu 1,0m, iznad telekomunikacijskih

vodova i elektroenergetskih kabela 0,80m, iznad vodovoda 1,2m, a iznad kanalizacije 1,5m.

U poprečnim profilima ulica prikazani su načelni koridori te zaštitni pojasevi za vođenje

komunalnih instalacija unutar svih ulica.

Projektiranje i građenje vodova komunalne infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih

zaštitnih mjera i postupaka propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture, na udaljenosti najmanje

2,5m od postojećih ili planiranih stabala.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 44.

U koridorima prometnica se planira oblikovanje zelenih pojaseva koji će poboljšati

mikroklimatske uvjete i estetske - ambijentalne vrijednosti naselja. Zeleni pojasevi su, u pravilu,

oblikovani drvorednim stablašicama školovanim za prilagodbu rasta i razvoja u posebnim

uvjetima. Ovaj krajobrazni i tipološki oblik predstavlja važan element krajobrazne morfologije i

svojim oblikovnim karakteristikama naglašava prostore pristupa i kolnog kretanja kroz naselje

kao i pješačko kretanje unutar istog.


46


5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 45.

U obuhvatu plana nema posebno vrijednih izgrađenih cjelina i građevina.

U osjetljive cjeline ubraja se područje neposredno uz spojnu cestu koje je zbog intenziteta

prometa najviše ugroženo bukom. Zaštitu od buke potrebno je osigurati sadnjom kontinuiranog

vegetacijskog sklopa popunjenog u svim etažama s vrstama primjerenim redukciji buke.

6. Uvjeti i način gradnje

6.1. Uvjeti gradnje

Članak 46.

Uvjeti gradnje prikazani su na kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje - Smještaj građevina na

građevnim česticama i uređenje građevnih čestica, u mjerilu 1:1000.

Uvjeti gradnje definirani su granicom gradivog dijela građevne čestice, zonom gradnje

nadzemnog dijela građevine, te građevnim pravcem.

Kotirane vrijednosti su zaokružene na jednu decimalu (10cm), te se isto primjenjuje pri razradi

detaljnije projektne dokumentacije.

Podrumsku etažu građevine moguće je smjestiti u gradivi dio građevne čestice, a nadzemni dio

građevine u zonu gradnje nadzemnog dijela građevine. U zoni gradnje nadzemnog dijela

građevine moguća je gradnja i podrumske ili suterenske etaže, a izvan zone gradnja balkona,

lođa, istaka, nadstrešnica nad ulazima u građevinu do najviše 1,5m, te natkrivenih ili

nenatkrivenih izlaza iz podzemne garaže.

Građevni pravac je pravac na kojem se obvezno smješta najmanje 60% širine pročelja

građevine. Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona,lođa, istaka te nadstrešnica nad

ulazima u građevinu do najviše 1,5m, te natkrivenih ili nenatkrivenih izlaza iz podzemne garaže.

6.2. Način gradnje

Članak 47.

Način gradnje prikazan je na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

U obuhvatu plana planira se jednoobiteljski, višeobiteljski i višestambeni način gradnje

građevina. Sve građevine će se graditi kao samostojeće građevine.

Planira se gradnja dvije samostojeće višestambene (stambeno-poslovne) građevine etažne

visine od Po(S)+Pr+3 do Po(S)+Pr+4, 7 samostojećih višeoobiteljskih (stambeno-poslovnih)


47


građevina etažne visine od Pr+1+Pk do Po(S)+Pr+2, te 6 samostojećih jednoobiteljskih

(stambeno-poslovnih) građevina etažne visine od Pr do Po(S)+Pr+2.

Planira se gradnja samostojeće građevine trgovačkog centra etažne visine od Po(S)+Pr do

Po(S)+Pr+1, te samostojećih poslovnih građevina etažne visine od Po(S)+Pr+3 do Po(S)+Pr+4.

Predškolska ustanova gradit će se kao samostojeća građevina etažne visine od Po(S)+Pr do

Po(S)+Pr+1.

U svim jednooobiteljskim i višeobiteljskim građevinama moguća je gradnja podruma ili suterena.

U višestambenim i poslovnim građevinama, te trgovačkom centru i predškolskoj ustanovi gradit

će se podrum ili suteren.

Zbog nivoa podzemnih voda moguća je gradnja samo jedne podrumske ili suterenske etaže.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 48.

Na području obuhvata nema prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina niti ambijentalnih

vrijednosti koje je potrebno štititi.

8. Mjere provedbe plana

8.1. Opremanje građevinskog zemljišta

Članak 49.

Građevine se mogu graditi na uređenoj građevnoj čestici s nivom opremljenosti građevinskog

zemljišta koji uključuje osiguran pristup s javnoprometne površine i propisani broj parkirališnih

mjesta, te je opremljeno priključcima komunalne infrastrukture - vode, odvodnje otpadnih voda,

električne energije i prirodnog plina.

Ukoliko se za građevinu dio parkirališnih potreba osigurava u koridorima obodnih prometnice,

građevinu je moguće graditi istovremeno ili nakon gradnje predmetnih prometnica, odnosno

potrebnih parkirališnih mjesta.

8.2. Parcelacija

Članak 50.

Temeljem plana provest će se parcelacija u katastarskom operatu. U parcelacijskom elaboratu

dozvoljena su odstupanja površine građevne čestice u odnosu na površinu građevne čestice

određene ovim planom do 5% površine.


48


9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 52.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže za odvodnju oborinskih voda i otpadnih voda,

priključenjem kanala otpadnih voda putem kolektora na centralni uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda, s obveznom zadovoljenja uvjeta vodonepropusnosti što se dokazuje

odgovarajućim atestima prilikom ispitivanja vodonepropusnosti;

- zabranom ispuštanja otpadnih voda u interni sustav odvodnje oborinskih voda, a u sustav

interne odvodnje otpadnih voda oborinske vode;

- obaveznim pročišćavanjem potencijalno onečišćenih oborinskih voda na odgovarajućim

objektima za obradu istih (separatori ulja i dr.);

- zabranom gradnje upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 53.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinifikacijom naselja prirodnim plinom odnosno, s aspekta zaštite zraka, odabirom

prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- osiguravanjem većeg postotka javnih parkovnih površina i zelenila u sklopu građevnih

čestica omogućavajući tako sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 54.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i

organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada;

- kod jednoobiteljskih i višeobiteljskih građevina prostori za privremeno odlaganje

komunalnog otpada osiguravaju se izvan ili u sklopu građevina;

- kod poslovnih i višestambenih građevina, te trgovačkog centra prostori za privremeno

odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se u sklopu građevina uz uvjet da je do istih na


49


udaljenosti do 10m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski

pritisak od 100kN;

- postavljanjem ukopanih (podzemnih) kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje

korisnog otpada u koridorima planiranih prometnica.

9.4. Zaštita od buke

Članak 55.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih

propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz koridore obilaznice

Velike Gorice i spojne ceste;

- planiranjem drvoreda u koridorima ulica unutar naselja;

- udaljavanjem građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca ulice.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 56.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguranjem cjelovite mreže vatrogasnih pristupa, odnosno vatrogasnih prilaza površina za

operativni rad vatrogasne tehnike u sklopu javnih kolnih i pješačkih površina i pojedinih

građevnih čestica prema kartografskom prikazu 6. Mjere zaštite od požara, u mjerilu

1:1000, u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te

gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake građevne čestice kao zasebnog požarnog sektora;

- poštivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i

građevina pri projektiranju i izgradnji niskotlačnih plinovoda te pripadnih kućnih priključaka;

- polaganjem niskotlačnih i visokotlačnih plinovoda podzemno na dubini s nadslojem do kote

uređenog terena u načelu minimalno 1m;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom

priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima

ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u

slučaju razdorne nepogode. Log-urbis d.o.o.



9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 57.

Zone i domet ruševina pojedinih građevnih čestica, te mreža i lokacije skloništa prikazani na

kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu

1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i

infrastrukture naselja, prometnice su planirane, u pravilu, izvan zona urušavanja građevina i

tako se osigurava prohodnost ulica u svim uvjetima.

Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i

protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz jezera Čiče.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne

otpornosti 100kPa.

Potrebe sklonišnih mjesta u naselju procijenjene su temeljem najvećeg mogućeg GBP-a

stambene namjene i pratećih sadržaja.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu računaju se prema normativu 1 sklonišno

mjesto na 50m2 GBP, za poslovnu namjenu na osnovu 2/3 predviđenog broja zaposlenih, a

prema normativu 25m2 GBP / 1 zaposleni, te za predškolsku ustanovu prema normativu 2/3

broja zaposlenih i 2/3 broja djece.

Potrebe sklonišnih mjesta za pojedine poslovne građevine, trgovački centar, višestambene

građevine i predškolsku ustanovu se osiguravaju gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u

sklopu podrumske etaže svake pojedine građevine, a za jednoobiteljske i višeobiteljske

građevine gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu parkovne površina u DPU-u Velika

Gorica sjever I.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska.

Mirnodopska namjena skloništa u poslovnim građevinama i višestambenim građevinama planira

se u funkciji garaže.

Mirnodopska namjena skloništa u trgovačkom centru može biti javna i društvena namjena,

športsko-rekreacijska namjena, ugostiteljstvo ili u funkciji garaže.

Mirnodopska namjena skloništa u predškolskoj ustanovi može biti javna i društvena namjena i/ili

športsko-rekreacijska namjena.


51



52

Kapaciteti planiranih skloništa:

OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE

BROJ SKLONIŠNIH

MJESTA

A1 150 A2 50 A3 50 A4 50 B1 150 B2 150 C1 C2 C3 C4 C5 C6 C7 D1 D2 D3 D4 D5 D6

200

E 200 10. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 58.

U skladu sa člankom 91. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Velike

Gorice, na području obuhvata plana moguća je rekonstrukcija stambenih odnosno stambeno-

poslovnih građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni kako slijedi:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta, u

postojećim gabaritima;

- dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev, tako da ne

prelazi ukupno 75m2 bruto građevne površine svih etaža, s time da se ne poveća broj

stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena;

- moguća je prenamjena i funkcionalna preinaka građevina u postojećem gabaritu.

Documents

DETALJNI PLAN UREĐENJA VELIKA GORICA SJEVER II · Ukupna površina obuhvata plana iznosi oko 5,67ha. 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Područje