DESTINACIJSKI

MENADŽMENT U

KULTURNOM TURIZMU

6. TEMATSKA JEDINICA

1. KONKURENTSKA PREDNOST TURISTIČKE

DESTINACIJE

2. ULOGA MENADŽMENTA TURISTIČKE

DESTINACIJE U OSTVARIVANJU

KONKURENTSKE PREDNOSTI

3. ORGANIZIRANJE U TURISTIČKOJ

DESTINACIJI

4. KONCEPT RAZVOJA KULTURNOG

TURIZMA – REZULTATI ISTRAŽIVANJA

1. KONKURENTSKA PREDNOST TURISTIČKE DESTINACIJE

Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma (kulturni resursi i potražnja)

Postojanje kulturnih resursa ne osigurava uspjeh na turističkom tržištu

Magaš:”Sposobnost upravljanja turističkim razvojem na način koji će odgovarati potrebama destinacije ovisi o razumijevanju čimbenika suštinski povezanih s turizmom te se tek tada može upravljati na način koji će donijeti željeno stanje i umanjiti neželjene posljedice.”

Većina destinacija ulazi na globalno turističko tržište na opasan način

Razvoj kulturnog turizma ne smije se prepustiti stihijskom razvoju

Upravljanje kulturom za potrebe turizma obuhvaća sljedeće tri točke: 1. Upravljanje kulturom koje mijenja orijentaciju turističkog menadžmenta

2. Upravljanje kulturom koje poboljšava uslugu na praktičnoj razini

3. Upravljanje kulturom koje kulturne lokalitete čini “animiranim” lokalitetima

Ostvarivanje konkurentske prednosti ovisi o menadžmentu turističke destinacije

Današnji razvoj kulturnog turizma zahtijeva takvu organizacijsku strukturu koja će kroz svoje funkcije ostvariti postavljene ciljeve

Glavni cilj mora biti zadovoljstvo gosta

Ekonomski aspekti kulturnog turizma mogu se sažeti u 6 najznačajnijih točaka:

1. Upravljanje kulturom za potrebe turizma

2. Učinci kulture na turizam

3. Utjecaj turizma na kulturu destinacije

4. Percepcija imidža destinacije od strane potencijalnih turista

5. Potrošnja kulturnog turizma

6. Kulturni utjecaj turizma na turiste

Destinacija predstavlja konkurentnu jedinicu odnosno otvoreni sustav koji se nalazi u odnosu s tržištem, potrebama gostiju, lokalnim čimbenicima, nositeljima ponude i proizvodom

Turistička destinacija je dinamična

TURISTIČKA DESTINACIJA

Konkurentska prednost:

sposobnost menadžmenta

turističke destinacije da na

svim razinama razvija i

optimalno kombinira izvedene

i prirodne elemente

turističke ponude

Komparativne prednosti:

-prirodni resursi: klima,

krajolik, plaže, ekološka

područja…

- Turistička destinacija mora predstavljati cjelinu kojom se upravlja tj. mora predstavljati konkurentnu jedinicu koja dugoročno ostvaruje konkurentske prednosti

- Dugoročno osiguranje konkurentne sposobnosti destinacije treba smatrati glavnim ciljem managementa turističke destinacije

- Probem: tko je odgovoran za upravljanje destinacijom?

- Zadatak obveze osiguranja konkurentnosti turističke destinacije je zadatak strateške razine i u tom dijelu na strateškoj razini turistička organizacija mora detaljno razraditi u kojem pravcu želi razvijati organizaciju, izraditi internu organizaciju, suradnju sa suradnicima unutar organizacije te osigurati financiranje kooperativnih zadataka unutar turizma destinacije

- Management turističke organizacije mora utvrditi organizaciju turizma destinacije i dati odgovor tko je nadležan za koje zadatke?

- Na destinacijski menadžment treba gledati kao na turističke aktivnosti koje angažiraju lokalne interese unutar svrsishodne poslovne suradnje s nositeljima ponude, u svrhu stvaranja destinacijskog proizvoda

- Nositelji ponude u isto vrijeme moraju ostvariti koordinaciju i poticati konkurentnost

- Do suradnje većeg broja nositelja ponude će doći ukoliko isti smatraju da su im izgledi za ostvarivanje ciljeva i stvaranja novih mogućnosti veći ako djeluju zajednički, a ne pojedinačno

2. Uloga menadžmenta turističke destinacije u ostvarivanju konkurentske prednosti

Uspjeh svake destinacije ovisi o destinacijskom sustavu

Glavni cilj svake destinacije je ostvariti dugoročnu konkurentsku prednost na turističkom tržištu

Najveći problem: ne zna se tko je odgovoran za upravljanje destinacijom

Razina upravljanja destinacijom: Normativna razina

Strateška razina

Operativna razina

Razina upravljanja turističkom

destinacijom

Turistička destinacija

Normativna razina Sudjelovanje u:

-Izradi razvojne politike

-Izrada turističkog koncepta

destinacije

-Izrada turističke ideje vodilje

Strateška razina -Tekuće analize okoline

(posebno potražnje) i resursa te

stanje konkurentnosti

-Utvrđivanje turističke

organizacije mjesta

-Izrada strategije za destinaciju

Operativna razina -Korištenje instrumenta

marketinga za destinaciju

-Sudjelovanje u

oblikovanju/koordinaciji mjesne

ponude/uslužnih procesa

Strateška razina ima obvezu osiguranja konkurentnosti turističke destinacije

Turistička organizacija mora dati odgovore na pitanja: KOJA JE OSNOVNA SVRHA TURISTIČKE ORGANIZACIJE?

• Koje funkcije i kojim prioritetom treba ispuniti?

• Na koji način turistička organizacija pridonosi društvu i gospodarstvu?

KOJEM DUGOROČNOM CILJU/VIZIJI SE TEŽI? • Kakvo je mjesto turističke organizacije u mjesnom turizmu?

• Kakav imidž organizacija treba razvijati uslužno orijentirana, stručno kompetentan, inicijativan?

• Koliko treba biti velika turistička organizacija?

KAKO SE PONAŠAMO PREMA INTERESNIM GRUPAMA? • koja interesna grupa ima koji vrijednosni položaj (gosti, suradnici, nositelji ponude,

općina...)?

• Koje doprinose očekujemo od interesnih grupa (image, stručno savjetovanje...)?

KAKAV SUSTAV VRIJEDNOSTI OBILJEŽAVA NAŠ NAČIN RAZMIŠLJANJA? • Koji vrijednosni položaj ima ekologija, a koji društvo?

• Koje karakterne osobine smatramo važnim za obavljanje naših zadataka (dinamika, ozbiljnost, stručna pomoć, spremnost na kooperaciju...)?

KOJA PRAVILA ODLUČIVANJA I TIJEKOVI VRIJEDE U ORGANIZACIJI? • Koliko pravo imaju članovi, koliko slobodnog prostora ima management?

• Koji principi vođenja trebaju vrijediti (management putem postavljanja cilja i detaljne upute o načinu postupanja)?

• Koji stilovi upravljanja trebaju vrijediti (autoritativni, više pozitivni, u kojoj situaciji, koji stil)?

• Koji organizacijski principi vrijede (podređeni, stručnost ili autonomne radne grupe)?

Smatra se da strateški menadžment nudi sljedećih četrnaest koristi: dopušta određivanje, rangiranje i korištenje prilika

omogućuje sagledavanje cilja s aspekta rukovođenja

predstavlja mrežu za unapređenje koordinacije i kontrole poslovnih aktivnosti

minimizira štetne i nepovoljne uvjete i promjene

dopušta donošenje boljih odluka kojima se podržavaju utvrđeni ciljevi

dopušta učinkovitiju upotrebu raspoloživog vremena i izvora u odnosu na identificirane povoljnosti

dopušta neznatne izvore i malo vremena za korekciju pogrešnih i nepravilnih ili ad hoc odluka

kreira mrežu za internu komunikaciju između zaposlenih

pomaže integrirati ponašanje pojedinca u sustavu ukupnih napora

omogućuje odnosno osigurava temelj za rasvjetljavanje osobnih odgovornosti

potiče razmišljanje o onome što nadolazi

osigurava kooperativan, intenzivan i entuzijastički pristup usmjeravanja problema i prilika

potiče povoljno mišljenje na promjene

pridonosi disciplini i formalnosti rukovođenja poslom.

3. Organiziranje u turističkoj destinaciji

- U turističkoj destinaciji organizaciju treba smatrati strukturom koja ima zadatak sprovesti plan

- Zadaci se moraju podijeliti na način da budu iskoordinirani

- Nužno je stvoriti takvu organizacijsku shemu u kojoj će biti istaknuti ciljevi, zadaci kao i odgovornosti pojedinaca

- Svaki pojedinac je odgovoran za svoj dio posla, a zajedno moraju surađivati kako bi u koordinaciji doprinijeli ostvarenju glavnog postavljenog cilja

- Podjela destinacijskog sustava: poduzetnički podsustavi (funkcije), javnosamoupravni podsustav (funkcije) i podsustavi koji ne pripadaju u prethodno navedene podsustave (javnokoordinacijske funkcije)

- Konkurentnost ovisi o optimalnoj kombinaciji poduzetničkih, javnosamoupravnih i javnokoordinacijskih funkcija

Upravljanje turističkom destinacijom

Zadaće turističkih zajednica:

promoviranje turističke destinacije na razini općine samostalno i putem udruženog oglašavanja,

upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane općine,

sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou općine,

sudjelovanje u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnog i privatnog sektora,

poticanje optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za okoliš,

izrada strateških i razvojnih planova turizma na nivou općine,

…..

U cilju ostvarivanja konkurentnosti turističke destinacije, nužno je ostvariti novu organizacijsku strukturu, ali kao odbor:

gradonačelnik

predstavnici TZ

predstavnici kulture

predstavnici komunalnog sektora

predstavnici udruge obrtnika

predstavnici komunalnog sektora

predstavnici značajnijih udruga

te ovisno o potreba predstavnici crkve, političkih stranaka...

Takav odbor bi se sastajao prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje prilikom verifikacije akcijskog plana. Pri tome je važno napomenuti da je odbor fleksibilno tijelo.

Odboru bi isto tako prisustvovali i važniji menadžeri na razini nositelja ponude poput kada se radi o strateškim odlukama. Odbor bi trebalo bit tijelo koje bi iniciralo i koordiniralo definiranje ciljeva razvoja turizma u turističkoj destinaciji, a isto tako bi iniciralo i stvaralo efikasnu koordinaciju javnog i privatnog partnerstva (razvoj i oblikovanje javne ponude na bazi javno-privatnog partnerstva).

4. KONCEPT RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA

– REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Ciljevi istraživanja:

Koja je uloga menadžmenta turističke destinacije u kreiranju kulturno-turističkog proizvoda kao integralnog destinacijskog proizvoda?

Tko je odgovoran za razvoj kulturnog turizma u destinaciji?

Treba li kulturni turizam razvijati u manjim destinacijama?

Može li se ostvariti konkurentska prednost kulturnim atrakcijama koje nisu od svjetske važnosti?

Da li postoji potražnja za kulturnim atrakcijama u manjim destinacijama?

Koji je ekonomski utjecaj kulturnog turizma?

Koja je ocjena zadovoljstva gosta postojećom kulturnom ponudom?

Postoji li podrška na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u razvoju kulturnog turizma?

Koja je organizacijska struktura razvoj turizma u destinaciji?

Može li se postojećom organizacijskom strukturom ostvariti razvojni ciljevi kulturnog turizma?

Analiza kulturnih resursa

Župna crkva sv.

Apolinara

Crkva sv. Vida

Crkva sv. Marije

Magdalene

Arheološko nalazište

Cicikini

Crkveno galerijski

Kompleks Sv. Nikole

Raspelo Fumak

Kapela Sv. Andrije

Manifestacije:

- Dani smokava “Za kraj augušta smokvu va usta” – krajem kolovoza ili početkom rujna

- Dani šparoga – travanj

- Dani mlade krčke janjetine – travanj-lipanj

- Dani lignji – listopad

- Dani bakalara – prosinac

- Krčki sajam – kolovoz

- Dani turizma grada Krka

- Eko, etno i vinofest – krajem svibnja

- Dani sira – iza Eko, etno i vinofesta

- Kup Sv. Apolinara

- Koncerti klasične glazbe u atriju samostana Sv. Marije Magdalene

Istraživanje trendova na kulturno-turističkom tržištu Malinske

- Anketno istraživanje obavljeno 01.07.2010.-01.09.2010.

- Glavne odrednice koje su specificirale ispitanika: - Da je ispitanik domaći ili strani turist

- Da nije građanin/građanka Malinske ili otoka Krka, što znači da nema prijavljeno stalno boravište na otoku Krku

- Ukupno anketirano 122 turista

- Omjer domaćih i stranih turista planiran je prema strukturi udjela domaćih turista koji čine oko 7% (ostvareno 10%)

- Omjer stranih turista prema zemlji porijekla određen prema primarnim tržištima u kojima Slovenija, Italija, Austrija i Njemačka čine 67% udjela (ostvareno 72%)

Motivi za dolazak i boravak u destinaciji

- Motivi dolaska: Odmor 100%

Upoznavanje prirodnih ljepota 46%

Upoznavanje kulture 18%

Povoljne cijene 15%

Zabava 11%

Nešto drugo 7%

-Aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji Plivanje/kupanje 83%

Čisti odmor 66%

Šetnje 39%

Izleti 38%

Šetnje u prirodi 25%

Upoznavanje kulture 18%

Ekonomski doprinos kulturnog turizma

Zemlja porijekla

turista

Prosječna ukupna

dnevna potrošnja

Prosječna dnevna

potrošnja u

kulturnom turizmu

Udio

Hrvatska 175 15 9%

Slovenija 155 10 6%

Nizozemska 300 20 7%

Rumunjska 100 10 10%

Češka 500 0 0%

Švedska 310 0 0%

Mađarska 350 30 9%

Austrija 370 10 3%

Njemačka 270 25 9%

Italija 440 35 8%

Danska 800 0 0%

Ukupno 3770 155 4%

Prosječno ukupno 340 14 4%

Izvor: Obrađeni anketni podaci

Prosječna ukupna ocjena zadovoljstva turista po pojedinim elementima

ponude kulturnog turizma

4,133,79

3,603,74

3,36

3,09

4,63

3,31

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

5,00

Ocj

ena

zado

volj

stva

Gos

tolju

bivo

st lo

kaln

og s

tano

vniš

tva

Ure

đeno

st m

jest

aK

valit

eta

hran

e u

obje

ktim

a iz

van

hote

laB

ogat

stvo

gas

tron

omsk

e po

nude

u m

jest

uK

valit

eta

ozna

čava

nja

znam

enito

sti

Raz

nolik

ost k

ultu

rnih

man

ifes

taci

jaL

jepo

ta p

riro

de i

kraj

olik

aPr

ezen

taci

ja k

ultu

rne

bašt

ine

Izvor: Obrađeni anketni podaci

Prosječna ukupna ocjena zadovoljstva elementima ponude

kulturnog turizma prema zemlji porijekla turista

2,45

3,86

4,30

3,96

3,40

3,804,01 3,95

3,62 3,70

3,30

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50H

rvat

ska

Slo

ven

ija

Ru

mu

njsk

a

Šv

edsk

aN

izoz

emsk

a

Mađ

arsk

a

Aus

trij

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

Dan

ska

Češ

ka

Izvor: Obrađeni anketni podaci

Komparativna analiza prosječne ocjene zadovoljstva elementima

ponude kulturnog turizma Republike Hrvatske i odabranih europskih

zemalja

3,673,78

3,113,00

3,48

2,98

3,80

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

Hrvatska Italija Slovenija Češka Njemačka Mađarska Austrija

Izvor: Obrađeni anketni podaci

Organiziranje u turističkoj destinaciji Malinska

- U turističkoj destinaciji organizaciju treba smatrati strukturom koja ima zadatak sprovesti plan

- Zadaci se moraju podijeliti na način da budu iskordinirani

- Nužno je stvoriti takvu organizacijsku shemu u kojoj će biti istaknuti ciljevi, zadaci kao i odgovornosti pojedinaca

- Svaki pojedinac je odgovoran za svoj dio posla, a zajedno moraju surađivati kako bi u koordinaciji doprinjeli ostvarenju glavnog postavljenog cilja

- Podjela destinacijskog sustava: poduzetnički podsustavi (funkcije), javnosamoupravni podsustav (funkcije) i podsustavi koji ne pripadaju u prethodno navedene podsustave

- Konkurentnost ovisi o optimalnoj kombinaciji poduzetničkih, javnosamoupravnih i javnokoordinacijskih funkcija

- Otok Krk je jedini otok koji ima otočku zajednicu - Uz otočku turističku zajednicu na otoku djeluju i sedam autonomnih turističkih

zajednica koje pokrivaju administrativne cjeline pojedinih gradova i općina (TZ grada Krka, TZ općine Malinska-Dubašnica, TZ općine Punat, TZ općine Njivice-Omišalj, TZ općine Baška, TZ općine Dobrinj i TZ općine Vrbnik)

DESTINACIJSKI MENADŽMENT MALINSKE

Vijeće TZO Malinska – Dubašnica čine sljedeći članovi koji su izabrani su za mandatno razdoblje 2010-2014 godine: 1. Vibor Olivari, predsjednik, turistička agencija

2. Ljubica Lončar, turistička agencija

3. Ana Turčić, hotelijer

4. Josip Turčić, hotelijer

5. Slavica Krnčević, hotelijer

6. Danijel Šabalja, sport

7. Goran Gajzler, ugostititelj

8. Jennier Turčić, ugostitelj

Zadaće TZ prema Statutu donešenom 24.02.2010.godine: - promoviranje turističke destinacije na razini općine samostalno i putem

udruženog oglašavanja,

- upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane općine,

- sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou općine,

- sudjelovanje u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnog i privatnog sektora,

- poticanje optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za okoliš,

- izrada strateških i razvojnih planova turizma na nivou općine,

…..

Prijedlog destinacijskog menadžmenta

Ideja vodilja i

strategija konkurentnosti

Razvoj i oblikovanje

proizvoda

Marketinške

funkcije

Zastupanje

interesa

Izvor: Obrada autorice

DMO

Predstavnik

TZ

Poduzetnici

smještaj,

gastronomija

…

Država

-okvir

Ured direktora

(manager)

Koordinator

projekta

Grad/općina

Formuliranje

razvojnih

ciljeva

Stanovništvo

Aktivno

sudjelovanje