1. Tonost oznaava bliskost nekoj stvarnoj sredini, ono ovisi o preciznosti i pristranosti.

2. Duljina kraka promjerke trebala bi biti neto vea od polovice ravnala, radi lalega rada i rukovanja i dobivanja to tonijih rezultata.

3. Ako se ralja nalazi iznad prsne visine onda se projer mjeri normalno, kao kod stabla koje nije raljasto.4. Visinomjeri koji rade na trigonometrijskom principu su: Haga visinomjer, Blume-Leiss visinomjer, Suunto visinomjer, Metra visinomjer, Biroja visinomjer, Bitterlichov zrcalni relaskop sa standardnom skalom, Bitterlichov zrcalni relaskop sa CP skalom, Telerelaskop, Vertex, LaserAce300.Rade na principu trigonometrijskih funkcija, tj. matematikom odnosu stranica pravokutnog trokuta i odgovarajueg kuta.

5. Izmjerili bi visinu okomitu na tlo do vrha stabla i udaljenost od stabla i pomou trigonometrijskih funkcija izraunali visinu. To se koristi samo u iznimnim sluajevima jako nagnutih stabala.6. h= a(p0-pu)/100 = 33,33*(104 3) /100 = 33,6633m

7. v= g*h*hv- volumeng- povrina presjeka trupcah- visina trupcaf- oblini broj

8. v=gl/2 * l = 0,125 * 4 = 1,6 m3gl/2= d2*pi/40000 = 0,125 m2

9. dk= dsk dbk =32,2 31,5= 0,7pdk= dk / dsk *100 =0,7 / 32,2 *100= 2,17%

10. Kod prebornih sastojina bonitet se odreuje na temelju prsnoga promjera i visine, on moe biti relativni i apsolutni.Relativni bonitet dobije se ako se srednje sastojinske visine grupiraju u 5 ili 9 boniteta od kojih svaki predstavlja dobro definirani razvojni proces srednje visineApsolutni bonitet odgovara srednjoj visini specifine starosti odnosno prsnoga promjera11. Vrste primjernih povrina: fiksne povrine (krune), fiksne za odreene dimenzije stabla (vijenci), plohe sa vie odvojenih podploha (kvadratino udaljenji krugovi), plohe bez povrina (random plohe, odrezani krug)12. a=*La=(10+12)/2*20=220m2 = 0,022ha13. I(%)= povrina uzorka/ povrina sastojine*100=(32*500,09/780*420)*100=4,885%14. Iz podataka izmjere dobijemo broj stabala po hektaru tako da podijelimo broj stabala sa povrinom i izrazimo u hektarima N/ha=n/P (ha)

15. Visinska krivulja pojedine sastojine ili grupe sastojina predstavlja stohastiku (vie manje sluajnu) ovisnost visina individualnih stabala o prsnom promjeru.16. Bonitet u prebornim sastojinama se odreuje na temelju dominantnih visina i pripadajueg promjera srednjih stabala.17. Schaffer je ustanovio da Alganove tarife daju pevisoke podatke za jednodobne sastojine te konstruira svoje tarife (20 tarifnih nizova), njegove tarife su u odnosu na Alganove pomaknute prema dolje za 5 cm jer je ustanovio da e se volumen stabla udvostruiti ako mu se prsni promjer povea sa 15cm na 20cm , a ne sa 20cm na 25cm kao kod Alganovih tarifa (spore tarife).18. d= 57,5cmv= 4,216 m3Vuk= 59,02 m3G=d2*pi/40000 * N=(52,5*52,5)*pi/40000 * 13,99= 3,03 m2N=Vuk/v= 59,02/4,216= 13,99

19. Minimalna duljina izvrtaka kod jednodobnih sastojina mora biti 10 godova + kora.

1. Preciznost je bliskost sredini niza izmjera (sredini uzorka) i rezoluciju instrumenta.2. Kod promjerke nastaju greke kada: -pomini kraka nije okomit na ravnalo i tu se mjeri manji promjer nego to on jest, -ravnalo nije u horizontalnoj ravnini i kada se izmjera ne vri tono na odreenom mjestu ispod 1,30m dobiva se pozitivna, a iznad negativna sistematska pogreka.3. Mjerenje prsnog promjera nagnutog stabla na ravnom terenu radi se tako da promjerka se mora biti postavljena okomito na uzdunu os stabla i mjeri se na 1,30 m mjereno na stablu.4. Totalna visina stabla je udaljenost stabla od tla do vrha stabla uz pretpostavku da je stablo uspravno i pravo.

5. Kod mjerenja visine stabla koje je nagnuto od nas moe doi do pogreke procjene visine tako da je mjerena visina manja od stvarne visine stabla.6. Vertexom mjerimo tako da procjenimo vrh kronje, zauzmemo poziciju i viziramo u transponder. Instrument izmejri kut alfa i udaljenost po nagibu, tada iz hipotenuze i kuta izrauna horizontalnu udaljenost. Viziranjem na vrh kronje dobivamo kut beta i iz toga izraunava visinu stabla.7. Oblini broj je redukcijski faktor s kojim moramo pomnoiti produkt temeljnice (g) da bi dobili stvarni volumen stabla.Oblini broj stabla koje ima oblik kvadratinog paraboloida iznosi ,a neiloida , valjka 1, stoca 1/3, kubnog paraboloida 3/5.

8. Huberova, Smalianova i Rieckeova (Newtonova) se koriste za izraun volumena sekcije, za prvu sekciju do 1,30 m uvijek koristimo Rieckeovu formulu.9. Volumen u ovisnosti s visinom unutar debljinskog stupnja.10. Dsk= 32,2 cmSDk= 4mm =0,4 cm *2= 0,8 cmdkb= 32,2 * 0,8= 31,4 cm%dk= dsk-dbk / dsk /100 =32,2 * 31,4 / 32,2 *100= 2,48%

11. Kod bonitiranja u jednodobnim sastojinama primjenjujemo ovisnost visine o starosti i bonitetni indeks koji oznaava odnos srednje visine dominantnih i kodominantnih stabala u nekoj specifinoj starosti.12. 80 cm * 25 = 2000 cm= 20 mStablo moe biti udaljeno 20 m.13. Primjerne pruge postavljaju se u horizontali tako da se vri korekcija nagiba. Smjer kretanja je po sredini pruge i od njega se odreuje irina pruge na jednu i na drugu stranu. Kod sluaja s rubnim stablima, rubna stabla raunamo svako drugo ili svako evindentiramo kao pola stabla ili se pruga na jednom kraju proiri za metar ili pola metra.

14. Ako pruga prolazi kroz jednu sastojinu onda izmjerene podatke upisujemo u jedan obrazac, a ako prolazi kroz vie sastojina onda svaka sastojina se evindentira u poseban obrazac.

15. n= 4P= 4* 500m2 = 2000m2 = 0,2 haN/ha(27,5)= 5/0,2= 25 N/ha(32,5)=5/0,2=25

16. Distribucija prsnih promjera preborne sastojine ima tipian oblik slova J s najveim brojem stabala u najniem debljinskom stupnju s postepenim opadanjem broja stabala i porastom debljinskog stupnja.

17. Srednja sastojinska stabla: aritmetiko sredne stablo, centralno srednje stablo, srednje plono stablo18. Alganove tarife spadaju u francuske tarife, to su ope ili generalne tarife i vrijede za sve vrste drvea. Algan je konstruirao 20 tarifnih nizova na osnovi temeljnog tarifnog niza v=f(d1,30). Ustanovio je da se volumen stabla udvostrui ako mu se prsni promjer povea sa 20 na 25, 30 na 40, 45 na 60, 65 na 90, te da se upeterostrui kad mu prsni promjer poveamo sa 60 na 100 i da se udesetorostrui kada prsni promjer poveamo sa 20 na 50, 25 na 60, 30 na 80

19. U prebornim sastojinama se primjenjuje analitiki izraz v= a*db*hc*fa= 0,0000496817b= 2,048384c= 0,892123d= 32,5f= 1,003739h= 26,8V= a*db*hc*f = 1,57m3

20. Metodom sekcioniranja stablo dijelimo na izvjestan broj sekcija, te za svaku sekciju raunamo volumen. Zbroj volumena je volumen stabla. Za prvu sekciju koristimo Rieckovu formulu, a za ostale Huberovu, Smalianovu te formulu za stoac

1. Razmjerna skala je skala koja se koristi kod izravnog i neizravnog mjerenja promjera, visina, temeljnice, volumena. Ova skala imajednake razdjele i ishodite u nuli i ona je temelj osnovnih mjeriteljskih sustava.

2. Planiranje izmjere: uzeti dovoljno vremena za PRIPREMU- definirati glavne i sporedne ciljeve- prikupiti ve postojee informacije (modeli, karte, padaci prethodnih izmjera)- osiguranje resursa- oformljavanje ekipe za izmjeru ( trening, motivacija, odgovoriti na pitanja ekipe, instrumenti, kontakt izmeu ekipa, odredba mjeritelja)- pitanja: gdje, to i kako

3. Prsni promjer u hrvatskoj se mjeri na 1,30m mjeren od ilita stabla, a na nagnutom terenu od najvie toke ilita.

4. Kada pomini krak nije okomit na ravanlo pojavljuje se sistematska pogreka koja je negativna s obzirom na mjereno, tj. mjeri se manj promjer. To je najea pogreka pri mjerenje promjerkom.5. Vertex prije upotrebe moramo drati na vanjskoj temperaturi i nakon toga kalibrirati, kada mjerimo udaljenost na ravnom terenu on se mora drati na istoj udaljenosti kao i transponder i zatim se pritisne tipka DME.

6. Kada se druga oznaka prve mjere ne poklapa s prvom oznakom druge mjere i druga je poviena onda je udaljenost manja od zadane.

7. Volumen krupnog drva se smatra deblo od ilita i grane deblje od 7 cm na tanjme kraju.

8. Podaci dobiveni metodom sekcioniranja nam slue za izradu volumnih tablica, bilo jednoulaznih, dvoulaznih ili vieulaznih koje nam kasnije slue za odreivanje volumena ubeih stabala. Metodom sekcioniranja dobivamo stvarni volumen stabla.

9. Ureajna inventura uma je izmjera koja nam daje informacije potrebne za planiranje potrajnog gospodarenja, to su detaljne informacije o stanju sastojine u trenutku izmjere i o promjenama u sastojini kroz vrijeme

10. Naini odreivanja veliine uzorka su: 1. na osnovu ograniavajueg faktora2. pomou ebieva teorema3. na osnovi varijabiliteta i eljene preciznosti4. na osnovi zadanog intenziteta primjernih ploha

11. alfa= 16L= 18mcos alfa= l/L ( l= cos alfa * L= cos (16) * 18 = 17,3 mHorizontalna udaljenost koju smo proli iznosi 17,3m.12. n= 14d/2= 14 ( d=14*2=28P= 12,93 ha = 129300 m2I=?I = n*a/P(m2) *100 = 14*392/ 129300 *100 =4,24%a = d*d /2 = (28*28)/2 = 392 m213. Fiksne plohe za odreene dimenzije stabala kod kvadratinih ploha su plohe koje su dijagonalno podijeljene na 4 jednakokrana trokuta i svaki trokut oznaen brojem koji oznaava koja se stabla mjere na tom podruju, tako se na 1. trokutu mjere samo tanka stabla, na 1. i 2. trokutu srednje debela stabla i na svim trokutima sva stabla.14. Obrast je stupanj mnoine drvea neke umske povrine, primjenjuje se pri kvantitativnom opisu sastojine. Moe se iskazati brojem stabala, temeljnicom i volumenom neke sastojine u apsolutnim i relativnim jedinicama. Apsolutni broj stabala i hektaraRelativni odnos apsolutnih veliina neke sastojine sa sekundarnim veliinama.15. Broj izmjerenih visina za konstrukciju visinske krivulje u svakoj pojedinoj sastojini koje zajedno ine uzorak za jednu visinsku krivulju ovise o: mjernoj veliini u populaciji, eljenoj preciznosti, koeficijentu pouzdanosti, varijabilitetu

16. bo=39,54b1=12,69G/ha=30,97 m2N/ha=86h=?h = b0*e(-b1/d) = 39,54*e(-(12,69/67,7))+1,3 = 31,75md = sqrt(g*40000/pi) = sqrt(0,36*40000/pi) = 67,7g = sumaG/ha/sumaN/ha = 30,97/86= 0,36

17. Odabir tarifnog niza piranevih tarifa u sastojiniama odabrao se raunskom metodom uz primjenu Schumaher-Hallove formule. Raunske metode koriste manje broj sekcioniranih stabala koja su pomno odabrana, one su najtonije te se danas jedino i primjenjuju.

18. Prirasno prihodne tablice prikazuju razvoj jednodobne sastojine od njena osnivanja do kraja ophodnje. Imamo 3 vrste tablica: Normalne ili optimalne PPT ako su u tabelirane optimalne karakteristike jednodobne sastojineEmpirike PPT u tablicama su prikazane prosjene veliine sastojine, a ne optimalnePPT promjenjive gustoe tablice prikazuju razvoj sastojine razliite gustoe.

1. Intervalna skala nema ishodite u nuli i intervali u skali su jednaki (skale vremena, vremenskih serija, ekolokih promatranja, teorije rasta i prirasta)2. Mjeri se na fiksnoj visini od 1,30 m od najvie toke ilita jer na toj visini prestaje utjecaj ilita i praktino je za mjeriti promjerkom ili mjernom vrpcom, nazivamo ga prsni promjer.3. Ako drvo u prsnoj visini ima zadebljanje ili granu onda mjerimo prsni promjer neposredno iznad zadebljanja ili grane.

4. U sluaju da prsni promjer mjerimo ispod prsnog promjera dobit emo pozitivnu pogreku, a u sluaju da mjerimo iznad prsnog promjera dobit emo negativnu pogreku.

5. Vertexom moemo mjeriti udaljenost, kuteve u stupnjevima i gradijanima, visinu, nagib u postocima i temperaturu.6. Kada gledamo kroz islandski dvolomac i donja markica gornje letve se poklopi s gornjom markicom donje letve onda smo na 20m , ako zakrenemo instrument letve se razdvoje po horizontalnoj osi i onda ih moemo bolje razlikovati.

7. Ukupni volumen stabla su svi njegovi djelovi deblji od 3 cm na tanjem kraju.

8. Sekcioniranje dubeih stabala metodom sekcioniranja se radi zbog izrade volumnih tablica pomou kojih utvrujemo volumen dubeih stabala.9. Kod dvoulaznih tablica se najee upotrebljavanju prsni promjer i totalna visina.

10. d1= 57,9 cmd2= 62,5 cmd3= 59.4 cmh1= 20 mh2= 20 mh3= 20 mv1= 2,26 m3v2= 2,605 m3v3= ?

v3=2,26*59,4 / 57,9= 2,31 m311. Unutar odjela odsjeke izluujemo na temelju: razliite vrste drvea, razliite starosti, razliitog boniteta

12. Varijabilnost sastojine se na brz i jednostavan nain moe izmjeriti pomou Bitterlichovog relaskopa sa CP skalom. Na terenu smo to radili ......

13. alfa= 16l= 19mL=?cos alfa= l/L ( L= l/cos alfa= 19/cos 16= 19,77m

14. n= 780/20= 39Poto irina pruge u starim sastojinama iznosi 20m u odjelu ovih dimenzija mogli bi postaviti 39 pruga.15. Kvadratine primjerne plohe najee postavljamo metodom poludijagonala, tada je sredite kvadratine plohe u sjecitu mree.

16. Obrast u prebornim sastojinama odreujemo tako da izraunamo omjer izmeu volumena dobivenog iz izmjere i volumena iz modela.

17. Tarife ili jednoulazne tablice nam daju volumen sredneg stabla pojedinog debljinskog stupnja kao funkciju samo jedne veliine, kod nas je to obino prsni promjer. Mogu biti: openite (generalne) i lokalneOpenite (generalne) vrijede za sve vrste drvea i sve boniteteLokalne izraene su posebno za svaku vrstu drvea po visinskim kategorijamaKonstruiramo ih grafiki i raunski pomou neke od funkcija, kod nas se esto koristila Berkhoutova funkcija v= b0*d^b1

18. Prirast je poveanje dimenzija stabala u odreenom vremenskom intervalu. Prirast moe biti visinski, debljinski i volumni. Visinski i debljinski prirast imaju posebno znaajnu ulogu pri odreivanju budueg volumnog prirasta.Rast bioloki fenomen poveanja dimenzija stabla tijekom vremena.

1. Nominalna skala se koristi kada objekt identiteta brojimo bez obzira na njegovu kvantitativnu veliinu (broj stabala odreene vrsta, broj tipova ume, broj odjela)2. Prije same izmjere moramo odgovoriti na to se mjeti, kako se mjeri i gdje se mjeri.

3. Ako je stablo raljavo ispod visine od 1,30m onda ga mjerimo na svakoj grani koje se ralja na prsnoj visini.

4. Kada ravnalo nije u horizontalnoj ravnini i kada se izmjera ne vri na tono odreenom mjestu dolazi do greke koju je analizirao Tischendorfer delta D= 2 deltaH tgalfaGreka je pozitivna u tom sluaju.5. Kalibracija Vertexa se vri na terenu nakon to drimo vertex na vanjskoj temperaturi nekoliko minuta, potrebna nam je vrpca, vertex i transponder, instrument postavimo na mejrnoj vrpci na 0, a transponder na 10m s tim da trakica do 10 m doe na poetak izboenje djela, a baza vertexa tono na 0m, nakon toga odeberemo calibrate i drimo ON dok ureaj ne kalibrira.

6. U volumen krupnog drva spada volumen debla i volumen drva debljih od 7 cm na tanjem kraju.

7. Sekcioniranje stabla u dubeem stanju

8. Dvoulazne volumne tablice daju nam volumen dubeih stabala, a dvije varijable koje se najee upotrebljavaju kod njih su visina i prsni promjer. Postoje razliite metode konstrukcija dvoulaznih tablica, prema osnovnim karakteristikama naini izvedbe dijele se na: raunske, grafike i nomogramskeRaunske one su najtonije i jedino se one danas primjenjuju, pri primjeni potrebno je znati matematike izraz ovisnosti volumena o prsnom promjeru i visini stablaGrafike veina njih ima zajednike naziv metode harmoniziranih krivulja, tablice su prikazane nizom krivulja koje predstavljaju ovisnost volumena o promjeru unutar visinske klase, odnosno ovisnost volumena o visinama unutar debljinskog stupnjaNomogramske zahtjevaju poznavanje hipotetske ravnine za koju treba nacrtati nomagram.

9. d1= 57,9 cmd2= 62,5 cmd3= 59.4 cmh1= 20 mh2= 20 mh3= 20 mv1= 2,26 m3v2= 2,605 m3v3= ?

v3=2,26*59,4 / 57,9= 2,31 m310. Podjela prostora na gospodarske jedinice za koje se izrauju planovi (osnove) gospodarenjaHrvatska dravne ume (hrv. ume d.o.o., nacionalni parkovi, fakultet, vojska) - privatne umeGospodarske jedinice (hrv. ume, U.. podrunica, umarija, ureajni razred, odjel, odsjek (sastojina))

11. 100000 20000 = 80000124 plohe80000/124= 645,16 kn

12. nagib terena13. 780*420= 10mL= 420mn= 780/ 10= 78

14. Izmjera u koncentrinim krunim plohama se vri tako da se od zadanog sredita plohe oko kojeg se stabla mjere odrede dva razliita radijusa, jedan manji od 5m i drugi vei od 12,62m. Na manjem krugu se mjere sva stabla iznad taksacijske granice, a na veem krugu stabla promjera 30 cm i vie.15. Odreivanje obrasta u jednodobnim sastojinama se provodi pomoi Reinkov indeks obrasta izraen brojme stabala. Prema njemu obrast je broj stabala po hektaru koji mi imala sastojina standarnog srednjeg promjera. Nacrtao je grafikon na logaritamskom papiru na kjie je nanio broj stabala na jedinici povrine kao funkciju srednjeg promjera. SPURR je 16. Mihajlova formula h=bo*e(-b1/d) +1,30Najee se koristi za izraun visinske krivulje kod prebornih sastojina kod nas.17. Tablice koje daje najblii volumen stvarnom volumenu su troulazne tablce jer to je vie ulaznih podataka to je rezulatat precizniji.

18. Lokalne tarife se koriste tako da se za svaku vrstu drvea uzme druga tarifa19. Normale su tablice koje se koriste u prebornim sastojinama, a prikazuju optimalnu distribuciju prsnih promjera, odnosno temeljnica i volumen po hektaru, odreenog vremenskog perioda i boniteta. One mogu prikazivati spomenute taksacijske veliine prije i poslije sjee. Obino su konstruirane za iste sastojine, a ima ih i za mjeovite sastojine.

1. Vrste pogreaka su sistematske, sluajne i metodske pogreke. Metodske pogreke su namjerne jer kod njih mjera misli da zna to radi i one se dogaaju zbog brzine i jednostavnosti rada.

2. Rektifikacija promjerke je mogunost podeavanja pominog kraka tako da bude paralelan s nepominim odnosno okomit na ravnalo, provodi se pomou korekcijskog vijka.

3. Promjer uspravnog stabla na nagnutnom terenu mjerimo na visini 1,30 m od najvie toke ilita, a ako je ilite stabla prekrito listincem potrebno ga je maknuti prije izmjere.4. U sluaju da je stablo nagnuto prema nama ini nam se da je stablo vee nego to ono ustvari je.

5. Pogreke pri izmjeri opsega su kad pomini krak nije okomit na ravnalo, kad ravnalo nije u horizontalnoj ravnini, kada se mjerenje ne vri tono na odreenom mjestu.

6. Oblini broj valjka 1Oblini broj kubnom paraboloida 3/5Oblini broj kvadratnog paraboloida Oblini broj stoca 1/3Oblini broj neiloida

7. Kod grafikog metode konstrukcije dvoulaznih tablica mjeri se velik broj stabala (vie od 5000), iscrtavaju se grafike krivulje tih izmjerenih podataka i one predstavljaju ovisnost volumena o promjeru unutar neke visinske klase tj. ovisnost volumena o visinama unutar debljinskog stupnja

8. Rieckeova formula nam slui za odreivanje volumena nepravilnih dijelova debla ilitiga od ilita do prsne visine, zove se jo i Newtonova formulav=l/6(g1+4gl/2+g2)l duina sekcije (trupca)g1 povrina presjeka na debljem kraju sekcijegl/2 povrina presjeka na polovini sekcijeg2 povrina presjeka na tanjem kraju sekcije

9. Traka 4 na zrcalnom relaskopu kod odreivanja varijabiliteta sastojine slui za odreivanje nedohvatnih promjera.

10. Apsolutni bonitet je izraen rasponom vrijednostiRelativni bonitet je izraen rimskim brojevima od I do V11. Insturumetni koji su nam potrebni za iskolenje primjerne pruge su: busola, trasirka, mjerna vrpca12. Za razliku od visinke krivulje jednodobne sastojine koja je prolaznog karaktera, visinska krivulja preborne sastojine je stalnog karaktera i oblika. Ovisnost visine o prsnom promjeru u ovoj sastojini ovisi o sastavu vrsta u sastojini i uzgojnim zahtvatima. U prebornoj sastojini odreenog boniteta, iste vrste i specifinih zahvata, ovisnost visina o prsnom promjeru moe biti prikazana jednom stalnom sigmoidnom krivuljom.U takvoj sastojini se primjenjuje isti tarifni niz pri obraunu volumena kroz cijeli ivot sastojine

13. Francuske tarife su: Alganove, Schafferove, okloveTo su openite i generalne tarife koje vrijede za sve vrste drvea i sve bonitete.

14. Uzorak za analizu debljinskog prirasta uzimamo pomou Presslerovog svrdla.

1. Na promjerci moe biti milimetarsko, centimetarsko, zaokrubeno i funkcijsko raspodjeljenje.2. Promjer uspravnog stabla na nagnutnom terenu mjerimo na visini 1,30 m od najvie toke ilita, a ako je ilite stabla prekrito listincem potrebno ga je maknuti prije izmjere.

3. Ako pomini krak nije okomit na ravnalo onda dolazi do negativne greke jer je mjereni promjer manji nego stvarni promjer.4. Pogreke pri izmjeri promjera stabala su kada pomini krak nije okomit na ravnalo, kada ravnalo nije u horizontalnoj ravnini i kada se izmjera ne vri na tono odreenom mjestu.

5. Princip rada visinomjera koji rade na trigonometrijskom principu. Prvo odredimo udaljenost od stabla i s te pozicije mjerimo kut u ilite i u vrh kronje, zatim te kutove zbrojimo i s tim kutom i udaljenosti od stabla pomou trigonometrijskih funkcija izraunamo visinu stabla.6. Visinomjeri koji rade na geometrijskom principu su Christenov visinomjer, Christen-Eiev visinomjer i JAL visinomjer i Kramerov dendrometar.

7. H = 33,33 *(104 3)/100 = 33,6633 m

8. Huberova formula v = gl/2 *lSmalianova formula v = (g1+g2)/2 *lRieckeova formula v = l/6 (g1+gl/2+g2)9. G = 40^2 *pi /40000 = 0,1257 m2v = 0,1257* 4= 0,5027 m3

10. Raunska metoda dvoulaznih tablica koristi manju borj sekcioniranih stabala koja su pomno odabrana, to je najtonija metoda i danas se koristi, primjenjuje se raunala i statistiki paketi za provedbu regresijskih analiza, potrebno je znati matematiki izraz ovisnosti volumena stabla o prsnom promjeru i visini stabla.11. Veliina uzorka se odreuje na osnovi ograniavajueg faktora, pomou ebieva teorema, na osnovi varijabiliteta i eljene preciznosti i na osnovi zadanog intenziteta primjernih ploha.

12. Sistematski uzorak primjernih povrina se odreuje tako da se postavi 8 primjernih ploha na razmaku od x i od ruba sastojine od oko x/2.13. 780*420=327600 m3r=20mp1= 40*20/2= 400m3p2= 20*20*pi= 1256,63 m3I1 = 32*400/327600*100=3,9%I2 = 32*1256,63/327600*100=12,27%14. d= 57,5cmv= 4,216 m3Vuk= 59,02 m3G=d2*pi/40000 * N=(52,5*52,5)*pi/40000 * 13,99= 3,03 m2N=Vuk/v= 59,02/4,216= 13,99

15. irine primjernih pruga je 10 m i u starim sastojinama 20 m. Ona se odreuje tako da se od postavljene trasirke mjeri 5 m lijevo i desno.16. Mihajlovljeva formula h= b0*l^(-b1/d)+1,30

17. Tarife su jednoulazne volumne tablice koje daju volumen srednjeg stabla pojedinog debljinskog stupnja kao funkciju samo jedne veliine (prsni promjer), mogu biti openite (generalne) za sve vrsta drvea i lokalne izraene za svaku vrstu posebno po visinskim kategorijama. Konstrukcija se vri grafiki (nekada) i raunski pomou funkcija (danas), kod nas se koristi Berhoutova funkcija v=b0*d^b1