Demokratizacija Kratki vodi za gra‘ane - LDA je i Zakon o slobodi pristupa informacijama na dr¾avnom (2000. godine) i na entitetskim nivoima ... osiguravaju slobodno izra¾avanje

  • View
    220

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Demokratizacija Kratki vodi za gra‘ane - LDA je i Zakon o slobodi pristupa informacijama na...

  • Demokratizacija

    Kratki vodi za graane

    Demokratizacija - oruje protiv nepravde

  • O demokratizaciji...

    Demokratizacija oruje protiv nepravde

    Demokratizacija je proces usvajanja vrijednosti demokratije u dravi i drutvu. Od kljunog je znaaja za zemlje u tranziciji.

    Zahtijeva: prihvatanje i potovanje (demokratskih) vrednosti, kao to su sloboda i odgovornost, jednakost i solidarnost, dostojanstvo linosti - samopotovanje i uvaavanje drugog i razliitog...

    izgraivanje i pridravanje (demokratskih) principa i procedura u odluivanju i praktinom djelovanju, kao to su aktivna i odgovorna participacija, tolerancija i nediskriminacija, dijalog, debata i pregovaranje zasnovani na argumentima (a ne na autoritetu moi), miroljubivo rjeavanje nesporazuma i sukoba...

    Svi mi imamo mo sposobnost utjecanja mijenjanja ivota ljudi oko nas. Ali, dok svi ne ponemo koristiti svoju mo u javnosti, njome e i dalje upravljati oni koje tjera elja za vladanjem dru-gima, a ne oni koji je ele iskoristiti samo kao sredstvo postizanja opeg dobra.

    Marilyn French

    Demokratizacija podrazumijeva: demokratiju vladavinu naroda i vladavinu prava ozakonjenje naela graanstva - jednako pravo pojedinaca da biraju i da budu birani

    2

  • 3

    i jednake obaveze da se potuje legitimnost odluka nastalih odluivanjem izabranih potovanje ljudskih prava: graanskih, politikih, ekonomski, socijalnih, kulturnih, kolektivnih prava uee graana u javnom i politikom ivotu efikasan, poten i transparentan rad svih organa i nivoa vlasti modernizaciju i djelotvornost rada uprave participaciju graana u donoenju odluka u dravi i na lokalnom nivou za graane slobodan pristup informacijama kojima raspolau organi vlasti

    Dva kljuna principa procesa demokratizacije su: - princip jednakosti (pravednost, dostupnost i uvaavanje ljudskih prava i mogunosti za sve, bez obzira na pol, uzrast, rasnu, etniku i religijsku pripadnost, mesto ivljenja i imovinsko stanje, sposobnosti i zdravstveni status),

    Dravnih slubenici moraju izvravati zadatke tako da osiguraju potivanje ustavno-pravnog poretka i zakona BiH i entiteta.

    Dravni slubenik se u radu mora rukovoditi optim inter-esom, a naroito mora sluiti i pomagati javnosti, te pruati javnosti, zainteresiranim stranama i javnim institucijama informacije zatraene u skladu sa zakonima o slobodi pris-tupa informacijama. Dravni slubenici moraju: raditi nepristrasno, suzdravati se od ispoljavanja svojih politikih uvjerenja

    princip participacije (sloboda izraavanja miljenja, okupljanja, udruivanja, izbora i aktivnog uea u odluivanju u lokalnoj zajednici, dravi i drutvu, uz prihvatanje odgovornosti).

    Vlast u slubi graana

    princip participacije (sloboda izraavanja miljenja, okupljanja, udruivanja, izbora i aktivnog uea u odluivanju u lokalnoj zajednici, dravi i drutvu, uz prihvatanje odgovornosti). Organi vlasti moraju osigurati potivanje i primjenu principa: zakonitosti, transparentnosti i javnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonominosti, te profesionalne nepristrasnosti.

  • i ne smiju prihvatati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slino, osim onih dozvoljenih zakonom.

    Dravni slubenici ne smiju: zauzimati nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljene osobe, ili stan za koji je izbjeglica ili raseljena osoba podnijela zahtjev za povrat stan-arskog prava, ili stan koji bi trebao biti pod upravom optinskog organa uprave zaduenog za stambena pitanja za svrhu alternativnog smjetaja.

    Javni organi su svi izvrni, zakonodavni i sudski organi, drugi organi koji obavljaju javne funkcije, drugi upravni organi, kao i pravna lica koja su u vlasnitvu javnih organa. Informacije su svaki materijal kojim senrenose injenice, miljenja, podaci, ili bilo koji drugi sadraj, ukljuujui svaku kopiju ili njen dio bez obzira na oblik ili karakteristike. Svim pravnim i fizikim licima dato je pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnih organa, kao i obaveza organa da na zahtjev ovih lica obezbjedi pristup informacijama, ukljuujui i obavezu dostavljanja kopija traene doku-mentacije

    4

    Da bi se obezbijedila vea transparentnost vlasti i pristup graana informacijama, donesen je i Zakon o slobodi pristupa informacijama na dravnom (2000. godine) i na entitetskim nivoima (2001. godine). Ovi zakoni utvruju da je objavljivanje informacija u posjedu javnih vlasti opte pravilo, dok su izuzeci od tog pravila pre-cizno odreeni zakonom i ne mogu se automatski primjenjivati

    Sloboda pristupa informacijama

  • Participacija - uee u zajednici

    Zakonom doprinosi otvorenosti, transparentnosti i odgov-ornosti slubenika u organima vlasti, ograniava osnove na kojima se informacije mogu zadrati, te poveava uee javnosti u pregledu, ispitivanju i donoenju odluka javnih organa.

    Ovaj zakon je u skladu sa Evropskom konvencijom o ljuskim pravima i veoma je vaan za dalju demokratizaciju Bosne i Hercegovine.

    Zakon obezbjeuje svim zainteresovanim pravnim i fizikim licima da se upoznaju sa informacijama vezanim za rad javnih organa kao to su: socijalna i zdravstvena zatita, sigurnost, privatizacija, stambena problematika, stopa kriminala, neza-poslenost, urbano planiranje, kontrola kvaliteta prehrambe-nih proizvoda, obrazovanje, javni transport, javna potronja i slino.

    Participacija uee u zajednici je aktivno sudjelovanje graana u drutvenom, politikom, ekonomskom i kulturnom ivotu svoje zajednice, u organima uprave, politikim pokreti-ma i partijama, masovnim medijima, obrazovanju i nauci, kulturi, sportu i ostalim oblicima organizovanog drutvenog ivota. Neki od najznaajnijih dokumenata kojima se garantuje i pravo na uee u zajednici: Opa deklaracija o ljudskim pravima 1. Svako ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2. Svako ima pravo na jednak pristup javnim slubama u svojoj zemlji. 3. Volja naroda je temelj dravne vlasti; ta se volja mora izraavati na povremenim i potenim izborima, koji se provode uz ope i jednako pravo glasa, tajnim glasanjem ili nekim drugim jednako slobodnim glasakim postupkom.

    5

  • 6

    Meunarodni prakt o graanskim i politikim pravima

    Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, te Fakultativnim protokolom uz Pakt, a koji ine sastavni dio Ustava BiH, regulisani su pravo i mogunost svakog graanina da bez diskriminacije i nerazumnih ogranienja uestvuje u vo|enju javnih poslova, bilo direktno ili preko svojih izabranih predstavnika.

    Svaki graanin treba da ima pravo i mogunost da bez ikakvih razlika i bez nerazumnih ogranienja:

    a) sudjelovanje u voenju javnih poslova, direktno ili preko slobodno izabranih predstavnika;

    b) bira i bude biran pravedno provedenim, povremenim izborima sa opim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem, koji osiguravaju slobodno izraavanje volje biraa; c) ima pristup javnim slubama svoje zemlje uz ope uslove jednakosti.

    Sloboda okupljanja i udruivanja

    1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja s drugima, ukljuujui i pravo osnivanja sindikata i pridruivanja sindikatima zbog zatite svojih interesa.

    2. Ova prava nee biti ograniena izuzev na nain propisan zakonom i koji je neohodan u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, u cilju sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja ili morala ili zatite prava sloboda drugih. Ovim lanom se ne zabran-juje uvoenje zakonitih ogranienja na ona prava koja uivaju pripadnici oruanih snaga, policije ili dravne administracije.

    Sloboda pristupa informacijama

  • 7

    Evropska povelja o ueu mladih u ivotu na opinskom i regionalnom nivou Vlasti na lokalnom i regionalnom nivou obavezuju se da e osigurati maksimum uslova institucijama koje se bave ueem mladi u odlukama i debatama koje se njih tiu.

    Uvjeti institucija za bavljenje tim ueem sastavni su dio struktura koje mogu poprimiti razliite oblike u urbanim sredinama, u gradu,u selu, ili ak u regiji. Te strukture bi trebale omoguiti mladim ljudima i njihovim predstavnicima da budu ravnopravni partneri u provedbi politike koja se njih tie. Partnerstvo, jedno od sredstava putem kojih mladi mogu jasno izraziti svoje miljenje i poboljati svoju ulogu i status u zajednici, predstavlja glavni klju za praktinu primjenu ove Povelje u vezi sa ueem mladih u ivotu zajednice.

    Ako e mladi ljudi zaista biti predstavljeni u organima na opinskom i regionalnom nivou, onda mora postojati pozicija zastupnik mladih u okviru vlasti na lokalnom ili regionalnom nivou. Na mjestima gdje ova praksa nije institucionalizirana, vlasti na lokalnom ili regionalnom nivou obavezuju se da e razmotriti, u okviru lokalnog zakonodavstva koje je trenutno na snazi, naine za stvaranje te pozicije koju treba dodijeliti mladoj osobi, naprimjer, na prijedlog njihovih asocijacija:

    Tokom svog stalnog mandata, on ili ona e asistirati slubeniku opinskog odjela za pitanja mladih, u vezi sa osiguranjem dosljednosti ciljeva politike mladih i koordiniranosti odluka koje se tiu mladih.

    Zastupnik mladih

  • Oblici neposrednog uea graana u lokalnoj samoupravi regulisani su i Zakonom o lokalnoj samoupravi Republike Srpske i Zakonom o principima lokalne samou-prave u Federaciji Bosne i Hercegovine, te poslovnicima o radu tijela zakonodavne i izvrne vlasti (kao to su javne rasprave, javne konsultacije i/ili mogunost i pravo podnoenja inicijativa, prisustvo sjednicama).

    U Mostaru je osnovano Povjerenstvo za mlade Grada Mostara kao stalno radno tijelo Vijea, koje e, izmeu ostalog, pratiti stanje i pojave u ivotu i radu mladih i predlagati Gradskom vijeu nain djelovanja nadlene slube Gradske uprave Grada Mostara u ovoj oblasti.

    ParlaNet je komunikacijski sistem Gradskog vijea Mostara.

    Za svoju napre