DEMOGRAFIJA

- Povijesna demografija je relativno nova znanstvena disciplina. Ovaj termin je prvi put upotrijebljen 1933. godine u naslovu referata J. Bourdena Les Methodes et la demographie historique, na VII. meunarodnom kongresu povijesnih znanosti, a kao znanost se ustoliila 50-ih i 60-ih godina 20. st. (kola anala l'Ecole des Annales).- J. Dennis Willigan i Katherine A. Lynch, u svojoj knjizi Sources and Methods od Historical Demography utvruju tri glavna korijena nove discipline: metodologiari, politiki aritmetiari i teoretiari.- John Graunt metodologiar (1620.-1674.) jedan od prvih demografa. Istraivao je londonske matine knjige. Godine 1662. objavio je knjigu Natural and Political Observations Mentioned in a Following Index and Made Uponthe Bills of Mortality.- Politika aritmetika u jakoj vezi s ekonomijom. Prvu knjigu o tome i s tim naslovom pie William Petty (1623.-1687.), postavljajui naelo da su populacijski procesi duboko povezani s konkretnim drutveno-povijesnim uvjetima.- Meu teoretiarima razvoja stanovnitva izdvaja se Thomas Robert Malthaus (1766.-1834.) Malthausov aksiom, prema kojem stanovnitvo ima prirodnu tendenciju umnoavanja geometrijskom progresijom, dok se proizvodnja hrane umnoava aritmetikom, bio je popularno objanjenje mnogih ekonomista i politiara za bijedu i siromatvo veine onovremenog stanovnitva. - Neomaltuzijanstvo pravac kod malobrojnih dananjih ekonomista koji se zalau za Malthausovu tezu da je ograniavanje raanja jedini ispravan nain otklanjanja rastue bijede stanovnitva.- Afinitet izmeu povijesne demografije i ciljeva ope povijesti obino se vezuje s francuskom kolom povjesniara, koji su se okupili oko l'Ecole des Annales i koji su u vie navrata isticali znaenje povijesne demografije kao izvora povijesnih spoznaja Braudel, Goubert, Le Roy Ladurie, Trevor-Roper i Hexter, Chaunu, Iggers, Stoianovich i drugi).- l'histoire immobile Laduriev naziv za period od 15.-18. st. kada je u istraivanjima utvrea stoljetna stabilnost francuskog ruralnog svijeta u njegovim demografskim karakteristikama.- Od sredine 17. st. itava se pismena Europa potpisuje u matinim knjigama: kod vjenanja mladenci i svjedoci, kod roenja roditelji i kumovi.- Analiza ivota u selu Montaillonu, podno Pirineja u Francuskoj, gdje je Jaques Fournier, biskup od Pamiersa, koji e kasnije postati papa Benedikt XII., vodio inkvizitorski registar u Avignonu izmeu 1318.-1325.- Znanstveno prouavanje povijesti stanovnitva Hrvatske razvilo se gotovo paralelno iz dva sredita: jedno u krilu etnografije (tradicijski smjer), a drugo u krilu ekonomske znanosti (povijesnoekonomski smjer).- Prvi zaetnik tradicijskog smjera je Baldo (Baltazar) Bogii (1834.-1908.)- Godine 1888. u JAZU osnovan je Odbor za sabiranje spomenika tradicionalne literature, a nakon nekoliko godina pokrenuta ediija Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena (prva knjiga objavljena 1896.) koja je postala stoernom edicijom tradicijskog smjera.- Jovan Cviji (1865.-1927.) i njegova kola nose sva obiljeja tradicijskog smjera.- Zaetnik povijesno-ekonomskog smjera je Fran Vrbani, iji je rad o demografskim prilikama junih Slavena objavljen 1896. godine u izdanju JAZU.- Godine 1875. osnovan je u Zagrebu Zemaljski statistiki ured, iju je radnu osnovu izradio Milovan Zorii, od 1885. i predstojnik tog ureda.- Vrlo bitan i povijesno-medicinski i antropoloki smjer.- godine 1938./39. dvojac Risto Jeremi i Jorjo Tadi, objevio je do danas nedostignuto djelo iz povijesti medicine Dubrovnika.- Kao suprotnost tradicijskom smjeru, vladajuem povijesno-ekonomskom smjeru pridodaju se jo dva: dokumentaristiki i genealoki. I jedan i drugi imaju jasni otklon od tradicije i apsolutni oslon na arhivska vrela.- Najznaajnija predstavnica dokumentaristikog pristupa je Nevenka Bezi-Boani, koja je obradila veliki broj matinih knjiga i drugih demografskih izvora srednje Dalmacije.- Zaetnica genealokog smjera je Njemica Irmgard Mahnken, koja je sistematski obradila denealogije dubrovakog vlasteoskog kruga u 14. st. i prvoj polovici 15. st.- Demogeografski smjer u povijesnoj demografiji razvio se u krilu geografa, u okviru istraivanja koja je inicirao Geografski institut PMF Sveuilita u Zagrebu.- Demografski smjer se u Hrvatskoj javlja 50-ih godina u studiji Fedora Mikia o prirodnom kretanju stanovnitva na otoku Susku (1957.) a nekoliko godina kasnije i studijama o prirodnom kretanju stanovnitvau selu Brse(Istra). Najznaajniji predstavnici su: Vladimir Stipeti, AlicaWertheimer Baleti, Jakov Gelo.- Socijalnoantropoloki smjer u povijesnoj demografiji javlja se u devedesetim godinama 20. st. Taj smjer prihvaa demografski pristup ne kao cilj ve kao sredstvo, kao istraivaku metodu. Najvaniji istraivai su: Miroslav Bertoa, Zdenka Janekovi-Romer, Jasna apo-mega, Nenad Vekari.- U okviru HAZU-a osnovan je 1973. godine Odbor za demografsku povijest.- Matine knjige vrlo vaan izvor, a razvile su se u krilu katolike crkve, a nakon odvajanja tu praksu nastavljaju i protestanti.- Zaetak voenja matinih knjiga see u 14. st. upnik u upi Givry vodio je od 1334.-1348. godine evidenciju o pristojbama plaenia prilikom sprovoda. Taj popis je zapravo popis umrlih. - Najstarija matina knjiga je matina knjiga krtenih iz 1451. godine, koja se vodila u upi Ille-et-Villiaine u Bretagni. U tanjolskoj su najstarije matice isto iz 15. st. dok su u Engleskoj, Belgiji, Austriji, vicarskoj, Maarskoj, Finskoj one iz 16. st.- Ustolienje sustava voenja matinih knjiga definirano je odredbama Tridentskog koncila (1545.-1563.).- Najstarija matina knjiga u Hrvatskoj je knjiga rtenih iz Umaga iz 1483. godine., zatim slijedi matina knjiga krtenih na hvaru 1516., Pupnat (Korula) ima matine knjige iz 1517., Pazin 1536., Labin 1538., Mandalina (ibenik) 1544., Zadar 1560., Rijeka 1564., Puia (Bra)1566., Trogir i Rab od 1569., Split od 1570. godine.- Popis glagoljskih matinih knjiga Zadarske nadbiskupije objavili su Vladislav Cvitanovi, Amos-Rube Filipi, Petar Vlasanovi i Ante Strgai, a Marta Jao popise glagoljskih matinih knjiga Kvarnerskog primorja i Istre, koji se nalazeu Arhivu HAZU-a u Zagrebu.- mortalitet(njem.Mortalitt