A.Wertheimer-Baletić :Stanovništvo i razvoj

Sadržaj

Stanovništvo i društveno gospodarski razvojDemografija kao društveno gospodarska znanostIz demografske teorijeProces razvoja stanovništva i njegove povijesne etapeKretanje stanovništvaStruktura stanovništva prema spolu i dobi, društveno - gospodarski razvojEkonomska struktura stanovništvaPopulacijska politika i politika radne snageTendencije u razvoju stanovništva HrvatskeLiteratura, Pojmovno kazalo, Imensko kazalo

Zašto demografija?

Demografski procesi imaju snažan utjecaj na društvo i društvene procese,gotovo svaki događaj u životu ima demografsku implikaciju

Gospodarski razvoj vezan za demografski

Prerađivačka ind nije propulzivna,ne stvara nova radna mjesta

Projekcija stanovništa max 9 milijardi

Interdisciplinarna:geografija,sociologija,ekonomija

Broj stanovnika:funkcionalni kontigenti

Demografija se bavi agregatima,skupinama,ne pojedincima

Demografija je znanost o stanovništvu,proučava mehaničko i prirodno kretanje st kao i uzroke i posljedice promjenanavedenih faktora

Podjela demografije: formalna ili kvantitativna još je zovemo demografska statistika,kvanti metode

Materijalna ili teoretska ,zovemo je proučavanje stanovništva(povezuje sa nedemografskim faktorima i proučava zakonitosti

Izvori podataka imaju središnje značenje u demografskoj analizi

DSZ Državni zavod za statistiku

Izvori:

-popisi stanovništva ,prvi u Hrvatskoj po modernim metodama 1857,zatim svakih 10 godina

-vitalna statistika-životni događaji rođenje,vjenčanje,rastava,smrt

-ankete o stanovništvu istražuju pojedine probleme između popisa

-registri stanovništva,parcijalni registri na pr zdravstveni

1

-posebne statističke publikacije na pr broj umirovljenika,upisanih na fakultet i sl

Teritorijalni obuhvat se mijenja što treba uzeti u obzir kod usporedbi

Carstva su propadala kad se više nije moglo živjeti od pljačke,odnosno financirati osvajanja

Popisi stanovništva,porezni dimovi,kućne zadruge

Tajno dijeljenje kućnih zadruga zbog sukoba sa zakonom o naslijeđivanju

Povijest popisa 3800 pr ne Babilonija,zatim Egipat,Kina,Palestina,Rim

Prvi suvremeni Švedska 1749,SAD 1790,Španjolska 1798,engleska,francuska 1801,Norveška 1815,Grčka,1836,Švicarska 1860,Italija 1861

Belgija 1846 Quetlet uveo znanstvene metode ,metodologija modernog popisa

Hrvatska 1857 –nije imao određenu svrhu“odnosi stanja stanovništva zemlje koji su bitni za državnu upravu“,-cjelokupno pučanstvo,-rezultati se odnose na kritični trenutak ( 31.3. )

Obilježja suvremenih popisa

-cjelokupno

-podaci neposredno

-određeni trenutak

-utvrđuje se tzv vrijeme popisivanja

-periodični

Metodološke upute

Tri važne činjenice

-administrativna,teritorijalna usporedivost

-primijenjena koncepcija

-primijenjena definicija pojedinih kategorija stanovništva i klasifikacija pojedinih popisnih obilježja

Koncepcije

-stalno stanovništvo de iure gdje imaju prebivalište

-prisutno stanovništvo de facto tamo gdje se zateknu

-stanovništvo u „zemlji“ i „osobe na radu u inozemstvu2

2

Primjer radne migracije Vrpolje kao mjesto rođenja Meštrovića

Demografski procesi su dugoročni

Populacijska politika je socijalna politika

Danas aktivno u poljoprivredi 9% od ekonomski aktivnih,samo 4-5% od ukupnog stanovništva,razlika je nastala jer su polj duže radno aktivni,i u starosti,a ranije

Popisi 1991 i 2001 za Hrvatsku tzv dvojnost po međunarodnoj metodologiji ,oni u zemlji i oni u inozemstvu

Hrvatska ukupno U zemlji U inozemstvu1991 4 784 265 4,5 2840002001 4 437 440 4,2 237000

Popisi stanovništva iz 2001

-osobe koje imaju prebivalište u RH i bile su nazočne u kritičnom trenutku 31.3.

-osobe koje imaju prebivalčište u RH,a odsutne su iz RH manje od godine dana

-osobe koje borave u RH godinu i duže

-državljani RH u diplomaciji i njihove obitelji

-osobe koje brojem čine marginalne skupine na pr skitnice,

Što se prikupi u popisima?

-popisane osobe

-naselja:gradsko,selsko,prije postojalo i mješovito

-dob,spol

-bračno stanje

-gospodarska obilježja(aktivnost,zanimanje,djelatnost,položaj u zanimanju...)

-socijalna obilježja

-migracijske karakteristike

-obiteljske

-obrazovni sustav

-narodnosni sustav

-vjerski sustav

Autohtoni su oni koji žive na tom području najmanje 110 godina

3

Vitalna statistika:matične knjige,kontrolira se od civilnih vlasti,u Skandinaviji u 17 st civilna registracija,kod nas u 19 st

1203 Nosonja prezime u Zadru

Tijek podataka za npr.smrt

Potvrda o smrti matični ured DZS HZJZ Županijski zavod za javno

Zdravstvo

Ankete se vrše na uzorku

Greške u popisima do 3%

Osnovna ideja registara je da vlada ima kontinuirani,najnoviji podatak o svakoj osobi unutar dotičniog stanovništva

Registri mogu biti Univerzalni

Parcijalni

Njihova je vrijednost u istraživanju migracija ,najlakše gdje je stanovnika malo i pismeni su

Minus registara je ugroza privatnosti

Najefikasniji registri u Skandinaviji

Posebne statističke publikacije,tzv statistička priopćenja,dokumentacije,bilteni,npr školska statistika,poljoprivredna,statistika rada

Međunarodni izvori od 1988 UN

www.dzs.hr

www.coe.int Council of Europe

www.prb.org population reference Bureau

world population prospects

4

Stanovništvo i društveno gospodarski razvoj iz knjige

1.Uloga stanovništva u privredi i utjecaj na gospodarski razvoj

Obujam društvene proizvodnje ovisi o veličini i zajedničkom djelovanju radne snage i sredstava za proizvodnju

Radna snaga ili ekonomski aktivni dio stan.

Stanovništvo dijelimo prema dobnim skupinama

0-14

15-64

65+

Ili osobe sa osobnim prihodima npr stipendije,penzije

Ekonomski aktivno

Uzdržavani

Strukture stanovništva imaju značenje za obujam,strukturu i tempo odvijanja procesa

PROIZVODNJA samo ekonomski aktivno stanovništvo

POTROŠNJA ukupno stanovništvo

2.Stanovništvo kao PROIZVOĐAČ I POTROŠAČ

W.Petty 17 st

Malobrojnost ljudi znači stvarno stanovništvo

Država koja ima 8 mil ljudi više je nego dvostruko bogatija od države istog prostranstva sa 4 mil.

Odnos bogate države –siromašne dr 15 st bio je 2.5 : 1

Danas 400 : 1

Kretanje broja stanovnika-stimulativan učinak,destimulativan učinak na gospodarski razvoj

Gdje treba radna snaga porast je stimulativan,gdje nema razvoja,a pada mortalitet destimulativan

1924 imigracijski zakon u SAD

Teorija optimuma stanovništva:odnos broja st i dohotka per capita

5

Dobna struktura određuje broj osoba u radno sposobnoj dobi,u agrokulturi je drugačija nego u industrijskom razdoblju

POTROŠAČ

Broj stanovnika zemlje =ukupan fond potrošnje (osobna i javna) ili demografski okvir njezina unutrašnjeg tržišta

Zahtjevi koji se stavljaju pred PROIZVODNJU

a.određujući demografske okvire tržišta u danim uvjetima gospodarskog razvoja.stavnovništvo određuje ukupan potreban obujam osobne i javne potrošnje,

b.indirektno određuje i obujam tzv proizvodne potrošnje,nužne za proizvodnju dobara namijenjenih osobnoj i zajedničkoj potrošnji,

c.stanovništvo svojim ukupnim brojem i strukturnim obilježjima određuje potrebnu strukturu ukupnog fonda potrošnje i oblikezadovoljavanja tih potreba

3.Demografske investicije

Danas se tijek bogatstva promijenio od roditelja prema djeci

Ako raste broj stanovništva mora porasti i proizvodnja da bi se zadržao isti BDP

Odnos između stope rasta ukupne proizvodnje i stope porasta stanovništva dovodi nas do pojma demografskih investicija.Pojam A.Sauvy 1952.“dok vas koljeno ne zaboli uopće ga ne osjećate“.

Socijalne reforme Bismarck 1894,potjerao savjetnike u penziju

d' = f ( k'm . r )

d' stopa demografskih investicija

k' kapitalni marginalni koeficijent=koliko jedinica nacionalnog dohotka morate investirati da bi se isti povećao za jedinicu,u Hrvatskoj veliki jer je loša dostupnost,nema infrastrukture

r stopa rasta stanovništva

4.Utjecaj gospodarskog i društvenog razvoja na razvoj stanovništva

Interakcija

Čimbenici koji utječu na razvoj stanovništva

-demografski

-gospodarski

6

-politički ( primjer rat )

-ostali,

Mogu biti kratkoročni,dugoročni,ciklički

Podjela dobne strukture: 3 kontigenta predradni 0-14

Radni 15 -64 M 60 Ž mlađi dio 15-39

Postradni 65+

Kratki rok još nazivamo vrijeme iluzije

Podjela s obzirom na plodnost

Fertilno razdoblje za Ž 15-49 M 15-64

Baby boom u Hrvatskoj 1947-55 ; 1961 se otvara granica i odlazi 300 000 na rad u inozemstvo

1965 privredna reforma

Gospodarske odrednice

-prirodno p = natalitet –mortalitet =n-m /1000 promili

-mehaničko kretanje misli se na migracije

Migracijski saldo mg= imigracija-emigracija=i-e

Ukupno kretanje stanovništva Uk = (n-m) + - (i-e)

Proizvodna struktura

a) dominira zaostali agrarni sektor (primarna )

nizak nacionalni dohodak,visoke stope mortaliteta i nataliteta,rani ulazak u ekonomsku aktivnost,niska razina obrazovanja i zdr zaštite,nizak stupanj proizvodnosti,niska razina životnog standarda

=demografska struktura tipična za zaostale zemlje:starosna struktura s visokim udjelom djece;struktura prema spolu:karakterističan višak muškaraca

b) s dominacijom nepoljoprivrednih djelatnosti (sek,terc,kvartarna )

deagrarizacija i urbanizacija,raspadanje patrijarhalnih zajedničkih kućanstava,niska razina nataliteta i morataliteta,kasniji ulazak u ekonomski aktivno stanovništvo,povećanje proizvodnosti

„starenje stanovništva“

Korelacija između gospodarskog rasta i porasta stanovništva

NDp.c. Nacionalni dohoda per capita

7

U razvijenim zemljama natalitet je padao sa mortalitetom,dohodak per capita je rastao

U manje razvijenim moratlitet je naglo pao,natalitet ostao isti=pad ND p.c.

Fiziološka sposobnost=plodnost=fekonditet

Fertilitet je rodnost =broj živo rođenih N u odnosu na broj žena u dobi od 15-49

F = ____N______ . 1000

F(15-49)

Natalitet n = _____N_____.1000 Puk ukupno stanovništvo

Puk

5.Stanovništvo,gospodarski razvoj i okoliš

-stalna interakcija

Tri segmenta za promatranje odnosa stanovništva i održivog razvoja

-proizvodnja i potrošnja roba i usluga

-tehnologija

-porast stanovništva i promjene njegovih struktura

Markuze:Čovjek jedne dimenzije

1968 zadnji brojni naraštaj ušao u radno sposobne

Jednadžba utjecaja na okoliš I = P x A x T

Index = stanovništvo x potrošnja x stupanj onečišćenja postojećim tehnologijama

Knjiga Nada Sremac : Nismo mi krive

Suvremena kriza:iscrpljivanje prirodnih resursa,degradacija okoliša

Dva glavna pristupa tj objašnjenja suvremene krize okoliša:

-Ključan populacijski čimbenik

-Ključna primijenjena tehnologija (koja troši mnogo neobnovljivih izvora)

20% stanovništva iz visoko razv zemalja troši 80% ukupne svjetske proizvodnje i obrnuto

8

DEMOGRAFIJA KAO DRUŠTVENA ZNANOST

Proučava : osobe

Kućanstvo

Obitelj nuklearna ili proširena vertikalno ili horizontalno

Naselje

U širem smislu proučava razmještaj i povezuje sa gospodarskim i društvenim razvojem

DEMOGRAFSKI RAZVOJ

METODE filozofija,povijest,statistika i matematika

ISTRAŽIVANJA

IZVORI PODATAKA

DEMOGRAFIJA I EKONOMIJA

Radna snaga,potražnja i potrošnja,porezna i investicijska politika,politike ekonomskog i socijalnog razvoja

RASPRAVE O STANOVNIŠTVU KROZ POVIJEST

Kako stanovništvo utječe na blagostanje ili preživljavanje kroz povijest?

Kako i zašto stanovništvo opada ili raste?

Konfucije i dr Kinezi

Grci : Sokrat , Platon , Aristotel

Idealna država

Optimalna veličina grada 5040 stanovnika

Eugenika

Platon kaviliteta stanovnika

Aristotel kvantiteta :čovjek od rada,opravdava čedomorstvo,kontrola broja i kvalitete

9

Rimski filozofi pozitivno gledali na povećanje stanovništva

Srednji vijek Toma Akvinski ,odlučijući faktor nedostatna sredstva za prehranjivanje,ne prihvaća čedomorstvo i pobačaj,

Ibn Khaldum teorija cikličkogkretanja stanovništva u ovisnosti o privrednim kretanjima

F.Patrizzi brojno stanovništvo poželjno

Machiavelli brojno stanovništvo izvor vladareve moći

Thomas More rane rasprave

John Graunt istraživao smrtnost u Londonu na tri načina:po broju krštenja,broj žena koje rađaju i broj obitelji,broj smrti

Prvi uočio migracije iz sela u grad,ustanovio da trećina djece umire do 5.godine,zaslužan za stvaranje prvih krutih tablica mortaliteta

Njegov je glavni doprinos primjena znanstvene metode

Politički aritmetičari :broj ljudi u političkim jedinicama,oslanja se na empiriju,činjenice o stanovništvu

Ciljevi merkantilizma

Do sada na zemlji oko 106 milijardi živjelo

Petty proučavao irsko stanovništvo

King demografski analitičar kraj 17 .st Engleska

Sussmilch njemački teolog „Božanski poredak..

STAVOVI

1.Populacionisti gledaju pozitivno na povećanje broja st

Temple i Child polovica 17.

Cantillon 18 st stanovništvo kao endogena varijabla

,najznačajniji doprinos teoriji stan. u 18 stoljeću,postavlja temelje teorije fertiliteta

2.Pesimisti začetnik Botero ,Čovjek se razmnožava do granice sredstava za preživljavanje

Stuart

Adam Smith Bogatstvo naroda,razvoj poput kapaljke

Fiziokrati-bogatstvo dolazi iz polj.

Zakon o opadajućim prinosima

10

Temelje pesimizma postavio Malthus,prekomjerni rast stanovništva

Malthus i Neomaltizijanstvo

1766.-1834

„Esej o stanovništvu“pesimistično gledanje na porast stanovništva

Pšenični sporazum ?

Strah od porasta stanovništva u Engleskoj i Francuskoj

Maltusov zakon

Sve živo ima tendenciju rasta u prostoru u kojem živi iznad sredstava za uzdržavanje

Odnos stanovništva i hrane

a)prirodni zakon

b)zakon opadajućih prinosa u poljoprivredi

Ako se ničim ne bi ograničio rast stanovništva,ono bi raslo geometrijskom progresijom

Nasuprot tome proizvodnja hrane raste sritmetičkom progresijom zbog opadajućih prinosa.Rezultat je bijeda.

Zapreke porastu stanovništva

1.preventivne ,dobrovoljne,moralno suzdržavanje,odustajanje od braka

2.pozitivne zapreke (sigurne) one koje povećavaju smrtnost ili skraćuju živ vijek kao epidemije,ratovi,glad

Zakon primjenjuje na ponudu i potražnju radne snage

Mehanizam uravnoteženja

Kapital-fond sredstava iz kojeg se uzdržava radna snaga

Nagon razmnožavanja

Kada ponuda premašuje potražnju cijena rada pada,a živ potrepština raste-rezultat bijeda

Međutim: rezultat poraste cijene hrane može biti obrađivanje nove zemlje pa raste polj.proizvodnja što rezultira padom cijene hrane,tako padaju prepreke porastu stanovništva

Održivost modela je bila upitnajer su demografski trendovi dugoročni,ali je vrijednost u doprinosu teorijske misli o stanovništvu.

Kritike Malthusa:obezvređuje filozofska shvaćanja koja zastupaju neograničenu vjeru u napredak čovječanstva

11

Izaziva mnoge polemike W.Godwin Ogled o stanovništvu 1820 opvrgava M na temelju povijesnih činjenica

Richard Jones temeljiti M kritičar,oblikovao populacijsku politiku,kretanje broja i razmještaja st.

Svako društvo svojim institucijama i ponašanjem utječe na reprodukcijsko ponašanje ljudi

Množenje st nije samo biološka nego i povijesno kulturna činjenica

Stanovništvo kroz povijest nije se uvijek množilo istim intenzitetom kako se mijenjala količina hrane.I proizvodnja hrane može rasti geometrijskom progresijom.Većina ljudi se hrani iznad nužnog minimuma.

Predlaže podjelu na porok,bijedu,dobrovoljno ograničavanje...?

Potrebe dijeli na primarne i sekundarne

Pravo maltezijanstvo do 1930.

Suvremeno neomaltezijanstvo nakon 2.svj rata

-demografska eksplozija u zemljama u razvoju

-sve veći jaz između zemalja u razvoju i razvijenih

-pogoršanje prehrane u svijetu

Demografska tranzicija razmatra razvoj stanovništva u sklopu društvenog i gospodarskog razvoja

RIM 1954.UN konf o stanovništvu,dva pristupa

Optimističan i pesimističan

neomaltezijanski,rješavanje društvenog i gosp razvoja traži u sprečavanju daljnjeg rasta stanovništva,za kontrolu rađanja

-iscrpljenost resursa i ograničenost prostora

UN 1974. U Bukureštu :Rockefeller treći najveći pobornik kontrole rađanja,izrazio je razočarenje u neuspjeh projekta

Stopa rasta svjetskog st je u padu od 1973.

Nije problem u porastu stanovništva već u distribuciji dobara

12

Proces razvoja st i njegove povijesne etape

Tranzicija počinje kada moratiltet padne ispod 30%

3 etape:predtranzicijska faza,tranzicija,pad nataliteta ispod 14% počinje postranzicija(natalitet više nije biološki)

-veza između demografskih kretanja i društvenog razvoja demografske tranzicije

-nemoguće je usluge konzervirati,raste udio uslužnih djelatnosti

Tranzicija sa bioloških na ekonomske odrednice

Teorija demografskih prijelaza

Adolphe Landry 1909.obrazložio ideju o demografskoj tranziciji

Noviji naziv demografska revolucija

Thompson,Notestein 1940. 1950.

Empirijski ustanovljena etapa razvoja st temelji se na povijesnom iskustvu

1.predtranzicijske etape

Natalitetske stope bliske biološkom max oko 40 promila

Mortalitet oscilira ali isto u tim vrijednostima

Stacionarno stanovništvo ima stabilnu stopu rasta

Razina fertiliteta je ispod razine fiziološkog max broja rađanja

2.Etapa demografske tranzicije ,etapa revolucije ili preobražaja

Natalitet pada sa biolškog na ekonomski

Mortalitet se sporije smanjuje

Spontana i inducirana tranzicija

Podjela dem tranzicije ,3 tipa ,Francuska-paralelni pad mort i natal;Engleska i Švedska prvo mortalitet pada i 3.tip narazvijene zemlje

Višnjevski .... ?

HF Dorn

Uvjeti u kojima se odvijala tranzicija na području nataliteta

.jak gospodarski napredak

-epidemija velikih boginja

13

-Kochova vakcina

-otkriće infektivne prirode babinje groznice

-primjena klorne vode

-rast industije i polj proizvodnje

-razvoj transporta i komunikacije

-širenje zdr zaštite

Tranzicija se odvijala paralelno sa gospodarskim razvojem

Četiri skupine činitelja utjecaja na sniženje mortaliteta prema H F Dorn

Mortalitet pada sa 35 na 20 promila

Odrednice /determinante mortaliteta

-ekonomske i socijalne

-psihološki činitelji

Posttranzicijska etapa

-stopa nataliteta i moratliteta su niske i uravnotežene ,rezultat niksi ili nulti prirodni prirast

U većini eur zemalja tranz završila do 1970,osim Irske

Lorrimerova krivulja-raspodjela bogatstva-nervnomjerna raspodjela dobara

U feud društvu 10% posjedovalo 90% dobara

Razvoj st u RH

Prorodna depopulacija

Pojam generacijske depopulacije

Reprodukcijska depopulacija ne obnavlja se žensko stan.

1991-2008. u Hrv prirodno smanjenje br st za 133 907

2007 stopa n 9.1 mort 11,2% prir prirast '2,1 TFR 1,35 total fertility rate broj živorođene djece po 1 ženi (potrebno 2,1)

Demografska tranzicija je razdoblje prijelaza s tradicionalnog primitivnog režima reprodukcije na ekonomski inducirani

Pad stope mort počinje kad je manje od 60% zaposleno u polj.

Ako su običaji i tradicija jako ukorijenjeni oni mogu biti prepreka bržem padu nataliteta.

14

NATALITET

Pozitivna najdinamičnija sastavnica prirodnog kretanja

Suprotno od fekonditet je sterilitet

Čimbenici biloški,ekonomski,psihološki

Ek ili gospodarsko društveni:gospodarska razvijenost.gosp funkcija obitelji,uloga djece i troškovi uzdržavanja.društv ek položaj žene

Psihološki:socio-psihološki povezani uz norme i osobne odluke,htijenja

Diferencijalni fertilitet s obzirom na socio ek skupine,prema zanimanju,razini dohotka gradsko.seosko...

Stope mogu biti Periodske izračunavaju se za određeni period npr jednu godinu

Ili Kohortne -za generaciju ili u određenoj dobnoj grupi

Stopa nataliteta i fertiliteta

Opća stopa n = N broj živorođenih / P ukupan broj st sredinom godine .1000 promili

Prednost jednostavno računanje

Nedostatak pod jakim utjecajem dobne strukture stanovništva

Opća stopa f = N / Pf (15-49 ) .1000

Specifične stope za pojedine dobne skupine

f 15 = N 15 / P f 15 za dob od 15 godina

iz toga možemo zaključiti da pod uvjetom da je sve isto kao u toj godini djevojka u dobi od 15 god će roditi f 15 djece.

Totalna stopa fertiliteta /zbroje se sve specifične po dobi / označava prosječan broj živorođene djece koje bi rodila jedna „prosječna“ žena promatrane generacije u svom fertilnom razdoblju 15-49 pod uvjetom djelovanja sadašnjih specifičnih stopa fertiliteta prema dobi i uz apstrahiranje od mortaliteta.

-najbolji pokazatelj razine plodnosti

Kritična vrijednost :jednostavne reprodukcije je 2,1,veća od 2,1 proširena reprodukcija

MAnjkavost pokazatelja je što ne znamo kako će se fertilitet ponašati u budućnosti,pokazuje sadašnje stanje.

Kolovi indeksi o iskorištenosti žena oko 8%

Pokazatelji promjene ukupnog broja stanovnika:apsolutni i relativni

15

MORTALITET

Odrednice mortaliteta

1.biološki čimbenici

Dobna str st ,zdravstveno stanje pojedinaca,uvjeti za pojedine bolesti

2.gosp.društv

-eliminiranje gladi i nestašica hrane

-porast dohotka

-društvene reforme

-širenje općeg obrazovanja

-poboljšanje sanitarnih uvjeta,uvjeta stanovanja i života uopće

-razvoj medicine

Stope iste kao za natalitet:opće,specifične

Standardizirana stopa mortaliteta :da bi mogli usporediti na pr Kosovo i Hrvatsku moramo naći neki prosjek i s tim prosjekom onda množiti

Diferencijalni po dobnim skupinama

Mortalitet dojenčadi i mortalitet majki

Tko se rodio u veljači puni godinu dana slijedeće godine i moramo ga ubrojiti,cca 30% rođenih 2007 umire u 2008 (preneseno rečeno)

Očekivano trajanje života na dan rođenja „srednje trajanje života“

Švicarska 84 Ž 82 M

Hrvatska 78 Ž 72 M

Reprezentant mortaliteta podrazumijeva se prosječan broj godina života ,odnosno prosječna duljina života jednog hipotetičkog stanovništva,koje će tijekom života biti pod utjecajem spec stopa morataliteta prema dobi iz godine rođenja.

Agregatni pokazatelj koji proizlazi iz ukupnih karakteristika specifičnih stopa mortaliteta prema dobi neovisno o udjelu u dobnoj strukturi stanovništva

Tablice morataliteta pokazuju vjerojatnost umiranja u pojedinim godinama

Gx godine starosti = dx broj umrlih između dobi x i x+1 / lx

Mortalitet dojenčadi

16

Označavao jačinu umiranja djece u prvoj godini života

Ukupan mortalitet dojenčadi s obzirom na dob dijeli se na :

-neonatalni rani 0-6 dana kasni 7-28

-postneonatalni 29- 1 godine

U nordijskim zemljama 3-4 promila

Perinatalna i fetalna smrtnost

Uzroci mortaliteta:endogeni i egzogeni

MIGRACIJA

Mehaničko kretanje stanovništva

Socijalna mobilnost kroz društvene staleže

Definitivna migracija –promjena stalnog mjesta boravka

Migracija ima utjecaj na : strukturu stanovništva,ukupno stanovništvo,natalitet i mortalitet

Migracija –dvojni učinak na mjesto iseljenja i mjesto useljenja,djeluje kratkoročno i dugoročno

Bruto migracija je ukupan broj migranata između dviju administrativno teritorijalnih jedinica

=broj imigranata + broj emigranata

Neto migracija je razlika I i E

Tipologija migracija

-vanjske i unutarnje

-definitivne i privremene

-uzrok ekonomski –neekonomski

-dobrovoljnost ili prisilna

-organiziranost primjer iz Banovine u Vojvodinu agrarna kolonizacija

Pokretački čimbenici-gospodarski i društveni

Izvori podataka o migraciji:registri za unutrašnje migracije,popisi,ankete

Metode istraživanja:neposredna,komparativna (vitalna statistika,porast,prirast),posredna

Komparativna

N M N-M Broj st P1991 10 5 5 200

17

92 9 4 593 5 10 -594 10 10 095 20 10 1096 10 5 597 5 10 -598 10 2 899 10 3 72000 10 5 52001 220

35

Prirodni prirast je 35

Razlika u broju stanovnika po pospisu P2001 –P1991 = 20 Saldo migracije -15

Saldo migracija je (N-M ) +_ ( E – I)

Može biti pozitivan,negativan i nulti

Posredna metoda :razlika između mjesta rođenja i mjesta stalnog boravka

U pospisima migranstko stanovništvi

Sentićeva metoda rodnog kraja

Selektivnost migracija prema dobi (20-40),spolu (na kraće distance više žene),bračno stanje i fertilitet,zanimanje,odljev stručnjaka

DOBNO SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Struktura st prema spolu

Koeficijenti i postoci

Koeficijent maskuliniteta je broj muškaraca na 100 žena Km = Pm / Pf x 100

Koeficijent feminiteta isto

Što je stanovništvo mlađe veći koeficijent maskul.

Distribucija mortaliteta za U distribucija,razvojem društva prelazi u Jot,stavlja u odnos broj umrlih i godine

Postoci :udio M ili Ž u nekoj dobnoj skupini Pf / P x 100

Specifični koeficijenti musk i fem : prema dobi,prema ekonomskoj aktivnosti,djelatnosti

Opća je tendencija smanjenje koeficijenta musk s porastom životne dobi

U Ukupnom stanovništvu višak M,ali u razvijenim zemljama za nijansu više Ž

18

Značenje strukture prema dobi i spolu –utjecaj na broj sklopljenih brakova,na razinu fertiliteta,općeg mortaliteta,spec moratliteta prema dobi

Dobnu strukturu uvjetuju tendencije i razine nataliteta,mortaliteta,migracijskih kretanja,vanjski eksterni čimbenici gospodarstke,političke i dr prirode

Tipovi dobne strukture –Dobna piramida

Dvostruki histogram lijevo M,desno Ž x frekvencija,y dobni razred

Gustav Sundberg

Podjela prema fertilnosti 0-14 djeca ; 15-49 roditelji ;50*praroditelji

Tri osnovna tipa :progresivan ,široka baza oblik piramide

Stacionaran sužena baza oblik košnice

Regresivni oblik urne baza uža od sredine inverzija dobne strukture

0-14 15-49 50+P 40 50 10S 26,5 50,5 23R 20 50 30

Prema klasifikaciju UN Mlado st 4% starijih od 65

Zrelo 4-7%

Staro 7 i više

Hrvatska 17 %

Dobna struktura po Rosset-u 60 +

Analitički pokazatelji dobne strukture :

1.srednje vrijednosti

2.koeficijent ( indeks ) starosti

3.koeficijent dobne ovisnosti

Prosječna starost

X = ∑ ( x ' f ) / ∑ f x = razredna sredina dobnih grupa

Kad prosječna pređe 30 počinje proces starenja stanovništva

19

Hrvatska 39

Medijalna starost se dobije kao prosjek,ali se odbiju ekstremne vrijednosti

Analitički pokazatelji koeficijenti bolji,precizniji za mjerenje stupnja starenja populacije

Svi imaju u brojniku „starački kontigent“

2.koeficijent starosti je udio osoba starih 60+ ili 65+

Indeks starosti ili indeks starenja Xs = P (60+) / P (0-19 ) pomnoženo sa 100

Kritična vrijednost indeksa starenja 40%

PS prosječna starost Xs indeks

3.koeficijent dobne ovisnosti

0-14 djeca

15-64 radna dob

65 + staračka dob

Koeficijent ukupne dobne ovisnosti kD = P (0-14) + P(65+) / P (15-64) pomn 100

Koeficijent dobne opvisnopsti maldih

Koeficijent dobne ovisnosti starih :broj djece na 100 radnika

Baby boom u Hrvatskoj kraće nego u Europi 1947- 1954

Procjena ukupnog broja stanovnika između popisa se vrši prema parcijalnim registrima

U Hrvatskoj sada oko 4,3 mil

POKAZATELJI PROMJENA BROJA STANOVNIKA –međupopisni

-apsolutni P2-P1

Nije pogodan za usporedbe kad su međupopisni intervali različiti

-relativni ,postotni

PROSJEČNA godišnja promjena broja stanovnika

Nedostatak:apsolutni broj Prednost pokazuje intenzitet

3.Stopa ukupne promjene broja stanovnika između dva popisa

Postotna promjena

r = P2-P1 / P1 . 100 je relativan broj

20

za Hrv 4,2 -4,49 / 4,49 . 100 = -6,64 %

4.Stopa prosječne godišnje promjene P1 + P2 / 2 r = R / P . 100

Potencijalni izvori grešaka :

-promjene granica i teritorijanog obuhvata promatranog područja

-promjena u intervalima popisa

-promjena u terminologiji primjer polj aktivno st.

DEMOGRAFSKA knjigovodstva

∆Pt = (N-M)t + ( I – E )t = Prt + Mst prirodni prirast + migracijski saldo

Porast st uzima u obzir sve četiri komponente

Prirast samo prirodni ,natalitet +mortalitet

Stopa prirodnog prirasta pr = N-M / P . 1000 nedostatak ne uzima u obzir dobnu strukturu st

Za Hr u 2007 -2,4 promila

U zemljama u razvoju 20 pa i 30 promila

Vitalni index Vi = N / M .100 živorođeni na 100 umrlih ,nema dobne str umrlih

Veći od 100 = prirodni prirast

Manji od 100prirodni pad

Jednak 100 prirodna stagnacija

N-M prirodni prirast

I-E mehanički prirast

Bazni indeks jedna se godina uzima kao baza

Verigni ili lančani izraženo u odnosu na pšrošlu godinu

OPĆA STOPA NATALITETA

N / P .1000 prednost :jednostavno računanje

Nedostatak pod jakim utjecajem dobne strukture stanovništva

Opća stopa fertiliteta

F = N / Pf ( 15-49) . 1000

Stopa totalnog fertiliteta

21

TFR = ∑ od svih f x gdje je x = 15 do x=49 . 1000

Specifične stope fertiliteta po dobi

F 20 = N 20 / Pf,20 .1000

Broj stanovnika se uzima sredinom godine

REPRODUKCIJA STANOVNIŠTVA

Bruto stopa reprodukcije pokazuje prosječan broj ženske djece koju bi sada „živorođena „ djevojčica rodila u toku svog fertilnog razdoblja ;pod uvjetom kad nemamo podataka onda množimo sa 0,485 (vjerojatnost udjela žena )

RB = ∑ 15 do 49 od Nx / P f,x . 0,485

Neto stopa reprodukcije

MIGRACIJE

Y označava neto migracije ili migracijski saldo

Opća stopa i kvocijent imigracije i = I / P .1000

Specifična stopa neto migracije se računa za pojedinu dobnu skupinu

Zašto ljudi migriraju:

3% svjetske populacije zahvaćeno

Najčešći migranti su ljudi u 20-tim,nisu u braku,visokoobrazovani

EKONOMSKO-SOC STRUKTURA STANOVNIŠTVA Hrvatske

Dijeli se u užem smislu prama aktivnosti:ekonomski aktivno i neaktivno i prema djelatnosti:polj i nepolj.

Dvije koncepcije :

PLAĆENI radnik i RADNA SNAGA

Plaćeni radnik:obavljenje plaćenog zanimanja u trenutku popisa(stalni prihod=ekonomski aktivni)

Radna snaga:obavljanje rada radi stjecanja sredstava za život ili aktivno sudjelovanje u procesu rada –ova koncepcija prevladava

Grupa I Ekonomski aktivno stanovništvo

1.Sve zaposlene osobe sa punim radnim vremenom,pola radnog vremena ili manje od pola.

2.osobe koje aktivno obavljaju neka zanimanja ali nisu u radnom odnosu (za vlastiti račun )

22

3.nezaposlene osobe u određenom razdoblju-koje traže posao ili prvi put traže posao

Grupa II Ekonomski neaktivno st

1.osobe koje imaju samostalan izvor prihoda

2.ekonomski ovisne (uzdržavane)

Hrvatski popisi

1948-2001 pojam i klasifikacije prema UIN

Od 1953 koristilo se trihotomno

a)aktivno

b)osobe s osobnim prihodima

c)uzdržavano st

Vrijeme na koje se odnose podaci

-kritični trenutak

-korišteni kriterij tekuće aktivnosti

Iznimka sezonski radnici (sistem pretežnosti)

U Hrvatskoj treba razlikovati: aktivno stalno st i aktivno stalno st u zemlji

DEMOGRAFSKE DETERMINANTE OBUJMA aktivnog st čine

-obujam ukupnog st i radnog kontigenta

-struktura ukupnog st i njegovovg radno-sposobnog dijela (dob,spol,bračno stanje)

Ekonomsko soc determinante obujma aktivnog st:

-granska struktura privrede i ekonomska struktura st

-potražnja za radnom snagom

-trajanje općeobveznog školovanja

-radno zakonodavstvo(dob stjecanja prava na mirovinu)

-ostali čimbenici (opći uvjeti rada,zaštita na radu....

PROBLEM UTVRĐIVANJA ekonomske aktivnosti i usporedba podataka

-metodološke upute,radi usporedivosti

23

Anketa o radnoj snazi se temelji na metodologiji Međ org rada

Dvojni status žena „kriterij pretežnosti“

Za pomažuće članove obitelji u Eu nema jedinstvene definicije kao ni za aktivne u poljoprivredi

DEMOGRAFSKE rezerve radne snage

Rd –predstavlja razliku između broja stanovnika u radnoj dobi i ekonomski aktivnih

Ekonomska aktivnost muškaraca velika u svim dobnim skupinama

Opća stopa am = aktivni / ukupni m .100

Europska statistika koristi ekonom aktivnost radnog kontigenta

Tokom razvoja pokazuje opću tendenciju smanjenja jer se smanjuje udio polj stanovništva

Ek aktivnost žena opada s razvojem ind u početku,onda raste kako raste prerađivačka i tekstilna ind i uslužne djelatnosti ali se nikada ne priblčižava m

Dvohraniteljska obitelj:rade m i ž

Opća stopa je loš pokazatelj jer ne pokazuje koliko je u polj-kakva je struktura

Stopa aktivnosti radnog kontigenta 15 -64,a može se uzeti i 25 -65 god

Koeficijent aktivnosti = svi aktivni / radni kontigent

Koeficijent ekonomske ovisnosti Psvi / P aktivni .100

Struktura prema aktivnosti:aktivno,osobni prihod,uzdržavani

Opća u Hrvatskoj 43 : 26: 31

Prema djelatnosti nepolj 90,9 polj 9,1

1961.bilo 6o : 40

Od ukupnog st udio polj je manji od udjela aktivnog u polj i iznosi 5,6 jer u polj ranije počnu raditi i neki rade do kraja života

Ekonomski aktivno se stavlja u korelaciju sa dobnospolnom strukturom

STARENJE STANOVNIŠTVA

Demografsko starenje,udio iznad 65 god

Uzroci:

-dugotrajno snižavanje nataliteta,sekularno smanjivanje udjela mladih

-snižavanje moratliteta u dobi iznad 30 god

24

-demografski čimbenici još emigracije

Vanjski:gospodarski i socijalni

Implikacije starenja stamovništva:ekonom,gospodarske i socijalne

-utječe na proizvodnju,potrošnju,mirovinski fondovi

Ako je udio mladih 0-14 manji od 20% st stari,u Hrvatskoj 15,5 %

Starijih iznad 65 više od 7%,kod nas 17,2%

Kada prosječna dob prijeđe 30 god,kod nas 4o

Mjerenje jačine procesa starenja stanovništva:koeficijenti starosti,koeficijenti dobne ovisnosti

Indeks starenja :broj starijih od 60 / broj 0-19

Najstarije zemlje japan i Italija

Obrazovna struktura NSKO 0-6

Stopa zaposlenosti prema obrazovanju

POPULACIJSKA POLITIKA

-obiteljska p je socijalna politika ,cilj zaštititi životni standard

Popul politika šira i više stimulativna

Sustav mjera i akcija kojima se utječe na prirodno i mehaničko kretanje

Ako je nema = spontani razvoj

Načela:

-poštivanje temeljnih ljudkih prava

-načelo slobodnog i odgovornog roditeljstva

-dobrovoljnosti

-ravnopravnosti spolova

Ciljevi :demografski,opći cilj =blagostanje

Nepotpuno radno vrijeme= manje od polovice

OPTIMALNO stanovništvo

-onaj broj koji daje najveći dohodak per capita

Tipovi:eksplicitna =javno obznanjena

25

Implicitna = nije javno obznanjena,nije dokumenat,ali postoji niz mjera

Eksplicitnu provodi država

Pet bitnih pretpostavki:opća načela,ciljevi,nositelji,sustav mjera,financije

1996 program demografske obnove

2003 Obiteljska politika

2006.nacionalna popul politika

Sve su jako skupe,ali predstavljaju proizvodnju radne snage za industrijsko društvo,u ranijim fazama za obitelj

Implicitna :sustav posrednih mjera i akcija s ciljem da usmjeri razvoj stanovništva,“prikrivena“

Kvantitativne djeluju na brojčano kretanje N,M,E i I

1.ekspanzivna, stimulativna ,pronatalitetna ili imigracijska,ciljevi mogu biti vojni,politički,nacionalni ,fiskalni

2.restriktivna ,antinatalistička ili emigracijska :ciljevi zdravstveni,gospodarski,zaštita okoliša Program planiranja obitelji

3.Redistributivna,razmještaj,da se promjene odnosi postojećih stopa N i M,teritorijalna,integralni je dio opće razvojne politike

Kvalitativna

4.eugeničke-oplemenjivanje

Alati popul politike

-financijski

-potpora roditeljima u kombiniranju posla i obitelji

-šire društvene promjene

-antidiskriminacijsko zakonodavstvo i jednakost spolova pri zapošljavanju

DEMOGRAFSKA slika hrv u 20 st

Dem procesi su spori po nastanku i učincima

Na dobno spolnom sastavu odlično se vide svi ratovi,nedaće,gladi,bolesti,migracije

Manji natalitet za vrijeme 1.svj rata,drugačije u 2.svj.jer se ratuje u zemlji

1860 -1960 43-50 mil iz Europe odselilo u prekomorske zemlje iz Hrvatske

26

Od 1880 stope mortaliteta padaju ,povećan prirodni prirast ,jako iseljavanje

1961.u Hrvatskoj počinje odlazak na privremeni rad

Najviše rođenih u Hrvatskoj 1909 141 000

Djeca rođena izvan braka 1900 7% izbjegavanje troškova braka,siromaštvo

1981.samo 5,2 % potiče se na brak,lakše je dobiti stan i sl

2005.izvan braka 10%

Obiteljske strukture

-kućanstva,svi članovi zajedno žive i troše zajedno,mogu biti privatna i institucionalna

-obiteljska,jedna ili više obitelji žive zajedno

Uža obitelj=bračni par bez djece,bračni par s djecom,majka7otac s djecom

Bračna zajednica

Izvanbračna zajednica

Neobiteljska samačka i višečlana neobiteljska (braća,sestre,djed,baka9

Mogu biti povezane vertikalno generacijski ili horizontalno

GOSPODARSKE odrednice obiteljskih struktura tijekom 20 st

1.epoha ZADRUGA ,najviše se zadržale u pasivnim krajevima i vojna krajina

Velike obitelji

Tajno podijeljene jer je po zadružnom zakonu djevojka koja se udavala iz zadruge ostajala bez prava na imovinu ,to je bilo supritno građanskom zakonu tada

Zadruga se raspada,svaka obitelj gradi svoju kuću,posuđuje novce od lihvara,nisu mogli vraćati,bježe u prekomorske zemlje...1929 oprošteni seljački dugovi,žena Kralja Aleksandra

Zadrugom je najčešće upravljao neženja ili oženjen bez djece.temelje se na načelu nedjeljivog imetka i zajedničkog gospodarenja.Vlast se brinula za održavanje zadruga.porez se plaćao po 2dimu“.

Raspale se do 1930,zakon bio prisutan do 1940.U epohi zadruga djevojka nije imala položaj,ali veliku vrijednost jer je nositelj obnove (kupovine i otmice mlade )

2.Epoha brojnih poljoprivrednih gospodarstava

Uloge se mijenjaju,na selu se javlja višak žena,muškarci odlaze u gradove za poslom,javlja se i fenomen dragovoljnih bećara,opisivala Nada Klaić i Nada Sremec

Raspada se patrijarhalni režim,dominira poljopr stanovništvo

27

Nakon 2.svj rata revolucionarnim metodama ukida se seljaštvo

PROCESI KOJI SU u Hrv ubrzali promjene u obitelj strukturama

-iseljavanje u prekomorske zemlje 100000 iz Dalmacije oko 200 000 iz ostale Hrv

-porast gradskog stanovništva,Zagreb najveći između 1921 1931

-migracije iz siromašnih i agrarno prenapućenih krajeva u rijetko naseljena i plodnom zemljom bogata područja hrv

Nakon 1.svj rata agrarna reforma ,2.agrarna 1945-1948

-forsirana deagrarizacija i deruralizacija

-odlazak na privremeni rad u inozemstvo

1965 privredna reforma koja je trebala biti prijelaz sa radno intenzivnog gospodarstva na kapitalom intenzivno,strojevi su preuzeli rad ruku,javlja se veliki višak radne snage

Utjecaj domovisnkog rta

-promjena drupštv gospodarskog sustava

-promjena sustava društvenih vrednota

Do polovice 20 st Hrvatsko društvo je dominantno poljopr

Od 1960.počinje Transformacija obitelji:jak odljev selskog st prema gradovima i na privremeni rad u inozemstvo,od ukupnog broja 80% sa sela

1948 kućanstvo 3,9 članova 2001. 3,0

Prosječno trajanje braka prije rastave 14 god

Stopa je dobar pokazatelj jer pokazuje od 1000 ljudi u braku koliko se razvelo u jednoj godini

M najplodniji u 18. Ž u 22 god.

-

28

-

29