David Held - Modeli Demokracije

7/24/2019 David Held - Modeli Demokracije

1/16

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)

Socioloka skriptarnica E-mail: [email protected] 1

DAVID HELD: MODELI DEMOKRACIJE

UVOD

1. Pravedna vladavina i socijalna pravda

Temeljna transformacija u historijskom shvaanju demokracije se dogaa u 19 st. kada se onapoinje promatrati kao model postojeeg politikog ivota, uspostavljanjem teorije liberalnedemokracije. Demokracija je kao ureenje politikog ivota utemeljena na politikoj jednakostisvih graana, to je usko povezano sa ekonomskom jednakou. Ideja demokracije setransformira od ideje o pravednom drutvu ravnopravnih pojedinaca u kojem svi vladajuzajedniki, do ideje predstavnike demokracije i vlasti kod koje legitimitet proizlazi iz redovnoponavljane procedure. Postoji bliskost izmeu ideje pravedne vladavine i ideje socijalne pravde,no socijalizam se jo uvijek nalazi u utpijskoj fazi

2. Modeli demokracije za dravu i modeli demokracije za drutvo

Osnovna funkcija demokratske drave je da bude garancija slobodnog civilnog drutva.

Osnovni, KLASINI MODELIdemokracije:

atenska klasina ideja demokracije protektivna u funkciji obrane graanskog statusa razvojna obogaivanje politike egzistencije pojedinca neposredna - marksistika

Suvremeni(postojei) oblicidemokracije:

tehnokratski vei broj elita koji se bori za vlast (kompetitivna elititistika) korporativistiki

pravna demokracija osnovna garancija slobode je vladavina zakona participativna demokracija garancija slobode je iroka patricipacaija graana

3. Demokracija i vlast

Osnovni uvjeti demokracije:1.) demokratski doneseni zakoni koji se primjenjuju na sve graane2.) separacija sudske, zakonodavne i izvrne vlasti3.) politika vlast izabrana na demokratskim izborima4.) osigurani kanali konreole i utjecaja graana u meuizbornim razdobljima na

izabrane politike predstvanike i procese politikog odluivanja

Snagama na vlasti je privremeno povjerena vlast, a snagama u opoziciji je privremenopovjerena demokracija

Bitne prednosti aktivne parlamentarne i izvanparlamentarne opozicije su: omoguuje javnosti da vlast trajno dri na oku ne zahtjeva stalnu masovnu participaciju graana

Demokracija gr. demokratia (demos-narod, kratos-vladavina) oblik vladavine u kojem vlada narod te podrazumijeva dravu u kojoj postoji oblik

politike jednakosti meu ljudima

ostvaruje temeljne vrijednosti: jednakost, slobodu, moralni samorazvitak, efikasnostodluivanja, zajedniki interes, privatne interese, dr.probitak, zadovoljenje potreba


2/16



Modeli demokracije:

PARTICIPATIVNA (neposredna) DEMOKRACIJASistem odluivanja o javnim poslovima u koji su graani izravmo ukljueni LIBERALNA (predstavnika) DEMOKRACIJASistem vlasti koji obuhvaa izabrane slubenike sa obavezom zastupanja interesa graana uokviru vladavine zakona

KLASINA DEMOKRACIJA ATENA

Prvi demokratski politiki sustavi javljaju se sredinom 6. st. pne, dodjelom prava glasa svimslobodnim graanima. Ta se politika kultura iri grkom civilizacijom, a vrhuncemnjenog razvitkasmatra se Atena, koja je u 5. st. pne najmoniji polis, grad-dravaVlast je utemeljena na ustavu, a politiki ideali, vrhovne vrijednosti atenske demokracije bili su

jednakost i sloboda graana (koji mogu, ali i trebaju sudjelovati u stvaranju i odravanju zajednikogivota). Tu je i potivanje zakona i pravosua. Demos, slobodni graani sa suverenom moi, u Ateni su,

meutim, bili isklju

ivo odrasli mukarci atenskog porijekla, no sudjelovanje u javnom ivotu nije bilo,barem naelno, odreeno poloajem i imovinom. Jedna je od obiljeja te demokracije odanost naelu

graanske vrline (odanost republikanskom gradu-dravi te podreenost privatnog ivota javnimposlovima i zajednikom ivotu). Ne postoji moderno razlikovanje drave i drutva, slubenika igraana, naroda i vlasti svi su se graani sastajali, raspravljali, odluivali i donosili zakone (naeloizravnog sudjelovanja). Skuptinaje kljuno tijelo suvereniteta, a sainjava ga graanstvo kao cjelina.Sastajala se barem 40 puta godinje i trebala kvorum od 6000 graana, a odluivala je o cjelokupnomivotu atenske draveBudui da je veina stanovnitva bila izostavljena iz bilo kakvog odluivanja (mukarci do dvadesetegodine, ene i robovi najbrojnija pojedinana grupa), postavlja se pitanje o opravdivosti nazivanja togureenja demokracijom bolje bi pristajala tiranija graana

prva demokratska politika zajednica 6 st.pn.e.-Kios stvaranje demokracije je vezano uz nastanak ekonomskog i vojno nezavisnog graanstva politiki ideali su bili: jednakost, sloboda, potivanje zakona i pravosua prisutna je openita predanost naelu graanske vrline podreenost privatnog ivota

javnim poslovima i zajednikom dobru naelo vlasti naelo izravnog sudjelovanja graanstvo su bili atenski mukarci stariji od 20 god (atenska politika kultura je bila

kultura odraslih mukaraca) demokracija patrijarha, tako da je politika jednakost bilaza one sa istim statusom (iskljueni doseljenici, robovi, ene..)

politika Atene je poivala na nedemokratskoj osnovi

Aristotel

kriteriji slobode: naizmjence vladati i biti vladan te ivjeti kako tko hoe jednaki udio u upravljanju je moguzbog toga to je sudjelovanje novano nagraeno,

to glasovi graana jednako vrijede i to postoje jednake mogunosti da se dobije javnasluba

jednakost je praktina i moralna osnova slobode

Platon Drava

osuda demokracije kao oblika drutva koji dri ljude jednakima, iako oni nisu jednaki

narod se rukovodi svojim poslovima te nema ni iskustva ni znanja za politikorasuivanje

uvodi teoriju mjeovite drave problemi svijeta se ne mogu rjeiti dok njime ne budu vladali filozofi


3/16



1. Klasina demokracija (Rousseau, Marx, Engels)

Naelo opravdanostiGraani trebaju uivati politiku jednakost, kako bi bili slobodni da vladaju i budu vladani

Kljune znaajke izravno sudjelovanje graana u zakonodavstvu i sudstvu

skuptina graana ima suverenu vlast suverena vlast obuhvaa sve zajednike poslove grada viestruki naini izbora kandidata

za javnu slubu (drijeb, rotacija, neposredni izbori) nepostojanje povlastica kojima bi se obini graani razlikovali od javnih slubenika nitko ne moe obavljati istu slubu dva puta (osim poloaja vezanih uz rat) kratki mandati za sve plaa za javnu slubu

Opi uvjeti mali grad drava robovska privreda koja stvara slobodno vrijeme za graane

kuanski rad ena osloba

a mukarce za javne poslove

graanstvo je ogranino na mali broj osoba

PROTEKTIVNA DEMOKRACIJA

izvor autoriteta se pomaknuo od graanina do predstavnika drugog svijeta kranski svjetonazor jednakost svih ljudi pred Bogom zatita slobode zahtjeva oblik pol.jednakosti svih zrelih pojedinaca

Sveti Augustin Boja drava

najautoritativniji argument prevlasti crkvene moi nad svjetovnom utjecaj na politikumisao

Sv. Toma Akvinski

ideja ograniene ustavne vlasti monarhija kao najbolji oblik vladavine, no monarhovavlast je zakonita do granice koja podrava prirodni zakon

SREDNJI VIJEK - politika prava, obaveze i dunosti su se shvaale kao tijesno povezane sreligijskim i feudalnim imovinsko-pravnim sustavom, ali koncept drave ne postaje glavnim predmetompol.analize do kraja 16.st.

PROTESTASTSKA REFORMACIJA je postavila pitanje pol.obveznosti i pokornosti te donosimiljenje da modrave treba odvojiti od vladara koji podrava neku vjeru (Luther & Calvin)

Pojava novih tradicija politike misli:1. Graanska humanistika (klasina republikanska) - MACHIAVELLI2. Liberalna HOBBES, LOCKE

Liberalizam podrava vrijednosti slobode, izbora, razuma i tolerancije te eli ograniiti modrave idefinirati privatnu sferu nezavisnu od djelovanja drave

cilj: oslobaanje civilnog drutva od pol.uplitanja uz ograniene ovlasti drave jer

pojedinac treba biti slobodan u ostvarivanju vlastitih tenji u vjerskim, ekonomskim ipol.stvarima najranije liberalne doktrine: pojedinci su slobodni i jednaki s PRIRODNIM PRAVIMA


4/16



Protektivna demokracija =naglaava kljunost demokratskih institucija u zatiti onih kojima se vladaod ugnjetavanja svake vrste, osobito od nasilja drave BENTHAM, J.MILLMACHIAVELLI Vladar, Razgovori

1. teoretiar moderne drave tri glavna konstitucionalana oblika vlasti: monarhija (tiranija), aristokracija (oligarhija),

demokracija (anarhija) ne postoji zadani okvir za ureenje politikog ivota

politika ima dunost stvoriti red u svijetu kljuni institucionalni instrumneti za ucjepljenje vrlina /VIRTU/: odravanje religioznosti

i provoenje zakona stvaranje mjeovite vladavine(sustav vlasti koji spaja elemente monarhije, aristokracije

i demokracije) ouvanje slobode ovisi o: mjeovitoj vladavini i vjenoj budunosti pol. ekspanzije ciljevi zajednice su iznad ciljeva pojednica makjavelizam politika dravnitva i neumornog stjecanja moi ima prednost pred

individualnim interesima i privatnom moralnou

HOBBES/1588-1679/ - Levijantan sredinji element u formiranju engleskog liberalizma interesni sukobi i borba za vlast odreuju stanje ovjeka PRIRODNO STANJE situacija bez zajednike vlasti gdje pojedinci uivaju prirodno

pravo da bi zatitili svoje ivote i inili to ele (rat sviju protiv svih) DRUTVENI UGOVOR - pojedinci svoje pravo na samoupravu predaju jedinstvenom

autoritetu koji je ovlaten djelovati u njihovo ime preko suverena vlada narod nastojao obraniti sferu slobodnog od uplitanja drave u kojoj bi moglo procvasti civilno

drutvo

LOCKE

institucija vlasti je instrument za zatitu prava pojedinaca PRIRODNO STANJE je osnovni oblik ljudskog udruivanja, ljudi su slobodni i jednaki s

pravom na vlasnitvo PRIRODNI ZAKON odreuje osnovna naela moralnsoti, omoguava mir vlasnitvo je glavni razlog koji primorava jednako slobodne ljude da uspostave drutvo i

dravu neprilike prirodnog stanja dovode do ugovora koji e stvoriti nezavisno drutvo, politiku i

vlast svrha drave je ouvanje ivota, slobode i imetka

razdvajanje vlasti: suverena vlast, zakonodavno tijeo koje donosi propise u ksladu sprirodnim zakonima te izvrna vlast

uvoenje jednog od najbitnijih naela modernog europskog liberalizma drava postojizato da zajami prava i slobode graana, ograniena u svom dosegu da bi osiguralamax.slobodu svakog graanina temelji liberalizma i tradicije narodne zastupnikevlasti

MONTESQUIE/1689-1755/ Duh zakona engleski ustav je smatrao ogledalom slobode USTAVNA VLADAVINA sredinji mehanizamkoji garantira prava pojedinca

drava mjeoviti reim koji uravnoteuje poloaj monarhije, aristokracije i naroda razdvajanje vlasti:

a) IZVRNA monarh; odluno vodstvo, kreiranje pol., djelotvornoprovoenje zakona (hitrost izvrenja)


5/16



b) ZAKONODAVNA pravo na prosudbu politike, dupune i izmjenezakona, pravo da na odgovornost pozovu upravljaa zbognezakonitog ina

c) SUDSKA nezavisna, kljuno u zatiti prava pojedinca politike mogunosti su ograniene geoklimatskim faktorima i organizacijom vlasti

Klasine teze protektivne demokracije

1.)

politika filozofija Jamesa Madisona2.) kljuni predstavnici engleskog liberalizma 19.st. Jeremy Bentham &

James Mill

MADISON /1751-1836/ politika se zasniva na vlastitom interesu ten je sredinja vanost kako zatiti slobode

pojedinca pomou ustavne javne vlasti naelo podjele vlasti je kljuno za formiranje drave kako su nesuglasice i sukobi miljenja ukorjenjeni u ljudskoj prirodi stvaranje stranaka je

neizbjeno te pravi pol.problem predstavlja obuzdavanje stranaka

drava organizirana na republikanskim naelima s vlau suoenim s birakom moigraana da promjene svoje predstavnike TIRANIJA VEINE sam oblik narodne vlasti moe omoguiti veini da svojim

interesima rtvuje ope dobro i prava ostalih graana; moe se preduhitriti zasebnimustavnim odredbama (sustav pol.zastupljenosti i veliko birako tijelo jer raznolikostpomae stvaranju pol.rascjepkanosti i sprijeava akumulaciju moi)

kljune karakteristke: federalna predstavnika drava, zatita pojedinaca od monihkolektiviteta, prirodno pravo vlasnitva

BENTHAM/1748-1832/ & MILL/1773-1836/ ljudi djeluju kako bi zadovoljili svoje udnje i izbjegli bol (UTILITARIZAM)

vlast mora biti izravno odgovorna birakom tijelu da bi se izbjegla zloubotreba sr eng.liberalizma 19.st. pojedinci e slijediti svoje interese prema pravilima

ekonomske utakmice i slobodne razmjene u civilnom dr. bez izloenosti arbitrarnomuplitanju politike

provoenje zakona je legitimno u mjeri u kojoj podupire naelo korisnosti

LIBERALNA TRADICIJA PROTEKTIVNE DEMOKRACIJE pol. je izjednaena sa svijetomvlasti i s djelatnou pojedinaca, stranaka i interesnih grupa koji na nju vre pritisak svojim zahtjevima,sukladna irenju trinog drutva

2. Protektivna demokracija (Montesque, Bentham, Mill)

Naelo opravdanostiGraani zahtjevaju zahtiu od vlasti i drugih graana, kojom e osigurati da oni koji vladaju slijedepolitiku sumjerljivu s interesima graana kao cjelineKljune znaajke

suverenitet u krajnjoj liniji poiva u narodu, ali je povjeren predstavnicima, koji timemogu legitimno obavljati dravne funkcije

redoviti izbori, tajno glasovanje, stranako natjecanje, potencijalni voe ili stranke ivladavina veine su institucionalna osnova kojom se utvruje odgovornost onih koji suna vlasti

ovlasti drave moraju biti nadosobne, odreene zakonom i podijeljene na zakonodavnu,izvrnu i sudsku


6/16



sredinji poloaj ustavnosti koji garantira slobodu od samovoljnog postupanja ijednakost pred zakonom u obliku politikih i graanskih prava i sloboda (nadasve onihpovezanih sa slobodom govora, udruivanja, glasovanja i uvjerenja)

odvojenost drave od civilnog drutva, tj.doseg dravne akcije treba biti strogo ogranienna stvaranje okvira koji graanima doputa ivjeti privatni ivot slobodno od rizikanasilja, neprihvatljivog drutvenog ponaanja i neeljenog politikog uplitanja

konkurentski centri moi i interesne grupeOpi uvjeti

razvitak politiki autonomnog civilnog drutva privatno vlasnitvo sredstava za proizvodnju natjecateljska trina privreda patrijarhalna obitelj proireni teritorijalni opseg nacije drave

RADIKALNI MODEL RAZVOJNE DEMOKRACIJE

JEAN-JACQUES ROUSSEAU Drutveni ugovor

ljudi su u prvobitnom stanju bili sretni ali su se supavali sa preprekama odranju te supoeli shvaati da se razvitak njihove vlastite prirode i skustvo slobode moe postiisamo DRUTVENIM UGOVOROM (uspostavlja jednakost meu graanima po tometo mogu uivati ista prava) koji putem zakonodavnih i izvrnih tijela vlasti uspostavljatemelj suradnje

aktivno, angairano graanastvo vlast graana je jedini zakoniti nain ouvanja slobode zakonodavna funkcija pripada narodu koji stvara zaonodavnu skuptinu i ini autoritet

drave, a izvrna funkcija pripada vladi koja provodi zakone naroda vlast je rezultat sporazuma meu graanima i zaonita je onoliko ispunjava nalog ope

volje

MARRY WOLLSTONECRAFTOpravdanost enskih prava ako moderni svijet eli biti slobodan mora se osporiti boansko pravo mukaraca enine sposobnosti da postane punopravnim graaninom su neprestano ugroavane i

slabljene, ono to ene jesu je prozvod uredbi, a ne prirodnih razlika restrukturiranje sfere privatnih odnosa za progresivne pol.promjene emancipacija ena kao kljuni uvijet slobode u racionalnom i moralnom poredku

3a. Razvojna demokracija: radikalni model (Rousseau)

Naelo opravdanostiGraani moraju uivati politiku i ekonomsku jednakost kako nitko ne bi vladao drugime te svi morajuuivati jednaku slobodu i pouzdanost u procesu kolektivnog razvitkaKljuna obiljeja

odvojene zakonodavne i izvrne funkcije izravno sudjelovanje graana na javnim skupovima konstituira zakonodavstvo poeljna je jednodunost u javnim pitanjima, u sluaju neslaganja se provodi propisano

glasovanje s pravom veine izvrni poloaji su u rukama magistrata i upravljaa egzekutiva se postavlja neposrednim izborima ili drijebom

Opi uvjeti

mala neindustrijska zajednica difuzija vlasnitva meu manjinama; graanstvo ovisi o posjedovanju drutvo nezavisnihproizvoaa

ene obavljaju kuanske poslove da bi mukarci bili slobodni za poslove i politiku


7/16



RAZVOJNA DEMOKRACIJA

JOHN STUART MILL 1806-1876 liberalno demokratska ili predstavnika vlast participacija u politikom ivotu osnova za obavjeteno i razvijeno graanstvo oba spola

O slobodi odreeno uplitanje u ivot pojedinca je nuno, ali samo sa iskljuivim ciljem zatite

primjerena podruja ljudske slobode: sloboda misli, osjeaja, rasprave, objavljivanja, ukusa,tenji, udruivanja i povezivanja

Razmatranja o predstavnikoj vlasti aktivna ukljuenost je temeljni mehanizam za izobrazbu ljudskog razuma i moralni razvitak predstavnika vlast doseg i motijesno ogranieni naelom slobode

laissez faire u ekonomskim odnosima prijetnja tiranije veine i bujanja upravne vlasti

ALEXIS DE TOCQUEVILLE1805-1859 Demokracija u Americi sve vee davanje prava glasa punoljetnom stanovnitvu i irenje demokracije je stvorio proces

uprosjeivanja irih drutvenih uvjeta svih pojedinaca utjecaj na Milla o porastu upravne moi predstavnika demokracija idealno najbolja politka zajednica u modernom drutvu; narod

svoju vrhovnu vladajuu mo obavlja preko zastupnika to ih periodiki sam izabire (vlast jeodgovorna graanstvu)

ciljevi vlasti su sigurnost osobe i vlasnitva i ravnopravnost pojedinaca ope pravo glasa, sloeni sistem viestrukog glasovanja (obrazovanijima vie glasova) potreba strunog upravljanja ispravne granice dravne akcije samozatita

Podlonost ena

smatra poloaj ena neovlatenom iznimkom od naela individualne slobode, ravnopravnosti ijednakih mogunosti nemogunost ostvarenja slobode i demokracije dok postoji nejednakost meu spolovima

potpuna novost u miljenju liberalne demokracije

Odnos drave i civilnog drutva prema teoretiarima iz 18. i 19. stoljea

Civilno se drutvo odnosi naosjetljivost struktura vlasti na zahtjeve onih koji su ih izabrali i spremnostda se tim zakonima povinuju te usklaenost individualnih i kolektivnih ciljevaU 17. stoljeu s Hobbesom i Lockeomjavlja se liberalna tradicija politike misli, s osobitim fokusomna oslobaanje civilnog drutva (osobnog, obiteljskog i poslovnog ivota) od politikog uplitanja vlasti

drave. Pojedinci su slobodni i jednaki (ali, rijeje o mukarcima, vlasnicima imetka). To je temelj zashvaanje demokratskih modela 18. i 19. stoljeaU fokusu Montesquieua je kako ograniiti dravu, tj. uvesti ustavni mehanizam garancije pravapojedinaca i privatnih interesa. Drava mora organizirati zastupljenost interesa razliitih monihgrupacija (vlasti, aristokracije, naroda), a uvjet za to, uvjet za slobodu, institucionalna je razdvojenost iravnotea moi unutar drave. U odnosu civilnog drutva i drave, svijet je, dakle, podijeljen na javnusferu dravne politike i privatnu sferu ekonomije i obiteljskog ivotaKod Jamesa Madisona, jedog od arhitekata amerikog ustava, te Jeremyja Benthama i Jamesa Milla,kljunih predstavnika engleskog liberalizma, taj je odnos doivio vaan moment: putem politikihmehanizam izbora, tajnog glasovanja, kontrole odluka (...) upravljai moraju odgovarati onima kojimaupravljaju. Madison je smatrao da bi federalni oblik narodne vlasti s razdvojenim funkcijama bitno

ukljuio graane u politiki proces zatite vlastitih interesa. Sr pak engleskog liberalizma jest dadrava, kao arbitrarni sudac, osigura uvjete u kojima e pojedinci unutar civilnog drutva autonomnoslijediti svoje drutvene i ekonomske interese. Uvjeti za to su slobodno glasovanje i slobodno trite


8/16



Utilitarizam (Adam Smith)do ekstrema dovodi liberalno osporavanje moi draveJ.S. Mill je zaokupljen individualnom slobodom u svim sferama ljudskog djelovanja, participacija upolitikom ivotu za oba spola!! (jednakost mukaraca i ena uvijet je za ljudsku slobodu i demokratskinain ivota). Zatita drugih od tete iskljuivi je cilj drutvenog ili politikog uplitanja u neijuslobodu. Zalae se za predstavniku vlast ogranienu naelom slobode, sloboda tiska, govora iokupljanja te laissez-faire grozi se prejake drave, neovisno o politikom sustavu. Parlament je uvarslobode i sredite razumnosti i rasprave. Odnos drave i civilnog drutva rjeava naelom slobodepojedinca: aktivnost drave ograniena je na omoguavanje najvee mogue slobode pojedinaca, a to seosigurava prestavnikom demokracijom i slobodnim tritemUkratko, liberalna misao= odvojenost drave od civilnog drutva sredinja je znaajka demokratskogpolitikog poretkaJ.J. Rousseau drutveni ugovor stvara mogunost samoregulacije, samoupravljanja. Suverenitet nesamo da potjee od naroda, nego tamo i treba ostati pojedinci su, idealno, ukljueni u izravno stvaranjezakona koji upravljaju njihovim ivotima. Graanstvo je aktivno i angairano. Distinkcija izmeudrave i civilnog drutva postoji, ali samo utoliko to narod ima zakonodavnu, a drava izvrnu funkcijuMarx (i Engels) napada ideje neutralne liberalne drave i ekonomiju slobodnog trita. Svi aspektiivota pojednica odreeni su njegovom klasnom pripadnou jednakost, kao i sloboda, neizvedive su u

kontekstu kapitalizma, slobodnog trita i liberalne drave. Drava je sva zapletena u civilno drutvo. Tisu ideali ostvarivi u komunizmu. Govori o svretku politike/drave i klasne vlasti kao putu u slobodu,jednakost i ljudski razvoj te kao afirmaciju civilnog drutva. Prva faza je neogranieno proirenje dravena ekonomiju i drutvo, meutim vrlo brzo drava treba postajati sve manja, da bi se na kraju potpunointegrirala s drutvom poto vie nee biti sukoba interesa, nee biti potrebe ni za dravom i njenomregulativnom/zatitnom funkcijom

3b. Razvojna demokracija (J.S. Mill)

Naelo opravdanostiSudjelovanje u pol. ivotu je nuno ne samo radi zatite privatnih interesa, nego i radi stvaranja

obavjetenog, angairanog graanstva koje se razvija. Politiko ukljuivanje bitno je za najvie i skladnoirenje indivudualnih sposobnostiKljune znaajke

narodni suverenitet s opim pravom glasa (zajedno s proporcionalnim sistemom dodjeleglasova)

predstavnika vlast (izabrano vodstvo, redoviti izbori, tajno glasovanje..) ustavne prepreke koje osiguravaju ogranienja i podjelu dravne vlasti koje jame

promicanje prava pojedinca, posebno ona povezana sa slobodom misli, osjeaja, ukusa,raspravljanja, objavljivanja, udruivanja i individualno izabranih ivotnih planova

jasno razgranienje izmeu parlamentarne skuptine i birokracije, tj. razdvojenostizbornih funkcija od onih specijalizirane i strune administracije

ukljuenost graana u razne grane vlasti putem glasovanja, irokog sudjelovanja ulokalnoj upravi, javnim raspravama i porotnoj slubi

Ope uvjeti nezavisno civilno drutvo s minimalnim uplitanjem drave natjecateljska trina privreda privatno vlasnitvo i kontrola sredtva za proizvodnju uz eksperimente sa zadrunim i

kooperativnim oblicima vlasnitva politika emancipacija ena, ali openito ouvanje tradicionalne podjele rada u kui sustav manja-drava s razvijenim meunarodnim odnosima


9/16



SOCIJALIZAM ili DIKTATURA PROLETERIJATA

Opi ciljevi prisvajanje privatnog (krupnog) kapitala centralna kontrola proizvodnje u rukama drave

brzi razvitak proizvodnih snaga postupno rastvaranje buroaske drave obrana revolucije od ostatka starog poredka

Drava spajanje izvrne i zakonodavne funkcije vlast podlona estim izborima s mandatom i opozivom od biraa izbor i opoziv upravnog osoblja narodna milicija puna lokalna autonomija u okviru sistema savjeta

Ekonomija

protezanje dravnog vlasnitva na tvornice

dravna kontrola kredita dravna kontrola transporta i komunikacija postupno ukidanje privatnog vlasnitva na zemlji jednaka obaveza svih graana na rad, javno upravljanje zapoljavanjem

Drutvo jako stupnjevanje poreza nema nasljeivanja besplatno obrazovajne djece sjedinjenje grada i sela pravednom raspodjelom stanovnitva po zemlji

KOMUNIZAM

Opi ciljevi kraj eksploatacije rada drutveno vlasnitvo konsenzus o svim javnim pitanjima nema zakona zadovoljenje svih materijalnih potreba kolektivni rad i obaveze

Drava ukidanje zakonodavnih i izvrnih funkcija razdioba upravnih dunosti razdiobom i izborima rasputanje svih oruanih i prinudnih sila

Ekonomija

dokidanje trita, razmjene i uloge novca kraj podjele rada pravo na raznolikost rada i dokolice s ukidanjem oskudice su sve potrebe zadovoljenje i ideja privatnog

vlasnitva postaje besmislena Drutvo

naelo zadrunosti svih javnih poslova dr., kulturne, regionalne i rasne razlike nestaju kao izvor sukoba ljudi se u cjelosti koriste svojim sposobnostima kuanstva zasnovana na zadrunoj osnovi

OPI CILJEVI KOMUNIZMA I SOCIJALIZMA:

plansko poveanje proizvodnje i dokidanje materijalne oskudice


10/16



upravljanje osobama treba biti zamjenjeno upravljanjem stvarima odumiranje drave postupno uspostavljanje naela pravednosti: svatko prema svojim sposobnostima, svakome

prema njegovim potrebamaKARL MARX /1818-1883/ i FRIEDRICH ENGELS /1820-1895/

- kljuza razumijevanje meuljudskih odnosa je klasna struktura- klasni odnosi su eksploatorskii podrazumijevaju razliku interesa izmeu vladajuih i podreenih slojeva-

koncepcija povijesti kao evolucijskog procesa obiljeenog razdobljima revolucionarnih promjena, akapitalizam je zavrni stupanj eksploatacije i neslobode

- demokratska vlast je neostvariva u kapitalistikom drutvu zbog ogranienja kapitalistikih proizvodnihodnosa

- utjecajHegela drava je osnova koja graanima omoguuje da ostvaruju svoju slobodu u povezanostis drugima

- dva meusobno povezana stava u Marxovom prikazu odnosa izmeu klasa i drave:a) drava koja ima odreeni stupanj vlasti nezavisan od klasnih snagab) drava je nadgradnja koja slui interesima vladajue klase

- izravna ovisnost drave o ekonomskoj, drutvenoj i politikoj moi vladajue klase drava

direktno slui interesima ekonomski vladajue klase drava

uva op

i interes buroazije u imeopeg interesa

- dominantna ekonomska klasa moe vladati, a da izravno i ne vlada nejednakost unitava slobodu,graani su slobodni samo po imenu vlada kapital!

- sloboda nije mogua sve dok se eksploatacija ovjeka nastavlja uz pomoi podrku drave jer sesloboda ne moe ostvariti dok ona predstavlja slobodu kapitala

- samo ona koncepcija koja u sredite smjeta jednakost moe ljudima vratiti nunu moda stvaraju svojuvlastitu povijest

- sloboda se moe ostvariti jedino unitenjem drutvenih klasa svretak politike kraj drave- s unitenjem buroaske klase, potreba za organiziranom politikom vlau nestaje- socijalizam i komunizam faze politikog osloboenja

-

socijalistika drava vrhovno pravo na primjenu zakona na odreenom teritoriju, ali je u cjelostiodgovorna graanima aparat za usklaivanje i usmjeravanje drutvenog ivota bez pribjegavanjaprisili

- komunizam onaj oblik ivota u kojem su drutvo i drava potpuno integrirani, ljudi kolektivnoupravljaju zajednikim poslovima, sve su potrebe zadovoljene, svijet materijalog obilja isamoupravljanja drava odumire jer nestaju svi ostaci klasa, izbori ostaju samo kao mehanizam kojimse osigurava rotacija administrativnih zadaa

- konkurentske koncepcije marksizma:a) libertarijanci ne moe biti kompromisa ili udruivanja s dravom jer je ona uvijek instrument

vlasti vladajuih ekonomskih interesab) pluralisti prijelaz na socijalizam e biti dugi demokratski put u kojem e redoviti izbori i

mobilizacija konkurentskih interesa preko stranaka morati imati sredinju uloguc) ortodoksni marksisti dravu treba osvojiti i razbiti njenu prinudnu strukturu; prijelaz u

socijalizam zahtjeva profesionalno rukovodstvo revolucionarnog kadra- Marxova kritika liberalizma pokazuje da se organizacija ekonomije ne moe shvaati ne-politiki te da

su proizvodni odnosi kljuni za prirodu i raspodjelu moi, no virjdnost je ograniena time to povlaidirektnu vezu izmeu politikog i ekonomskog ivota svodi politiku vlast na ekonomsku i klasnuvlast

- implicitna sklonost prema autoritativnom tipu politke

4. Neposredna demokracija i svretak politike (Marx, Engels)

SOCIJALIZAM KOMUNIZAMNaelo opravdanostiSlobodan razvitak svih moe se ostvariti samo slobodan razvitak svakoga. Sloboda


11/16



zahtjeva ukidanje eksploatacije i potpunu politiku i ekonomsku jednakost, jer samojednakost moe osigurati uvjete za ostvarenje potencijala svih ljudskih bia, tako dasvatko moe davati prema svojim sposobnostima i primati ono to im treba

Kljune znaajke

javnim poslovima upravljajukomune ili savjeti organizirani upiramidnu strukturu

osoblje vlasti podlono estimizborima, mandatu svojih biraai opozivu

javni slubenici rade za radnikuplau

narodna milicija koja uva novipol.poredak podlona je kontrolizajednice

vlast i politika u svim oblicima seodmjenjuju se samoupravljanjem

kolektivno voenje svih javnihposlova

konsenzus kao princip odluivanja usvim javnim pitanjima

razdioba preostalih upravnihposlova rotacijom ili izborima

odmjena svih naoruanih i prinudnihsnaga samonadzorom

Opi uvjeti jedinstvo radnike klase poraz buroazije kraj svih klasnih privilegija znaajan razvitak proizvodnih

snaga, tako da osnovne potrebemogu biti zadovoljene i ljudi imajudovoljno vremena da se baveneprozvodnim djelatnostima

sve vea integracija drave i dr.

nestaju svi ostaci klasa nestanak oskudice i privatnog

vlasnitva ukidanje trita, razmjene i novca nestanak drutvene podjele rada

KOMPETITIVNA ELITISTIKA DEMOKRACIJA

MAX WEBER KOMPETITVINI ELITIZAM- stvorio jednu od najznaajnijih definicija moderne drave stavljajui naglasak na bitne elemente

njezine povijesti: nasilje, teritorijalnost i legitimnost- nunost birokracije zbog tehnike nadmonosti nad svakim drugim oblikom organizacije- jaku birokratsku momoe obuzdati jaka parlamentarna vladavina i viestranaki sistem- kapitalistiki usmjeravana ekonomija s parlamentarnom vladavinom i sustavom viestranakog

natjecanja

-

vanost parlamentarne vladavine: odrava mjeru otvorene vlasti mobilizacija javnog miljenja prostor za pregovore mehanizam za ouvanje konkurencije vrijednosti

- stranke sredstvo za izbornu pobjedu i borbu, sredite svih politikih poslova, pojaavaju vanostpolitikog voenja

- politiko voenje nuna posljedica velikih organizacija i pasivnosti izbornog tijela- DEMOKRACIJA institucionalizirani mehanizam koji iskorjenjuje najslabije i postavlja

najkonkurentnije u borbi za glasove i vlast (kljuni mehanizam koji osigurava djelotvorno politiko inacionalno rukovoenje)

-

moderna predstavnika demokracija plebiscitarna demokracija voa

JOSEPH SCHUMPETERKapitalizam, socijalizam i demokracija


12/16



-DEMOKRACIJA politika metoda kojom se postavljaju voe; mehanizam koji doputa registriranje otvorenih

elja obinih ljudi preputajui istovremeno stvarnu javnu politiku nekolicini koja je u dovoljnojmjeri iskusna i kvalificirana da je ostvaruje (mehanizam selekcije)

politika metoda kojom ljudi kao birai periodiki izabiru izmeu moguih skupina voa- bit demokracije graaninova mogunost da jednu vlast odmijeni drugom- ovlatenost za odluivanje treba drati primarnim elementom demokracije-

narod proizvoavlada, mehanizam za izbor ljudi sposobnih za odluivanje- kljune toke konteksta moderne demokracije:

porast koncentracije sredstava za proizvodnju tendencija prema racionalizaciji i biroktratizaciji voenja poslova nunost planiranja sredstava

- birako tijelo kolebljivo, sklono emocionalnim impulsima, intelektualno nesposobno opapovodljivost, podlonost pritiscima interesnih skupina to oduzima svaku samostalnu osnovu zapolitiko razmiljanje

- minimalno politiko ukljuivanje je dovoljno da legitimira pravo na vlast konkurentskih politikihelita glasovi birakog tijela osiguravaju legitimnost

-

birokracija osnovna modernog rukovoenja- konkurentska borba stranaka za politiku vlast, vana uloga javnih birokracija, znaenjepolitikog vodstva, upotreba reklamnih tehnika, slaba informiranost masa

- tehnokratska vizija miljenje da su narodu potrebni samo ininjeri sposobni za donoenje ispravnihtehnikih odluka u ureenju ljudskih poslova (antiliberalna i antidemokratska)

5. Demokracija konkurentskih/kompetitivnih elita (kompetitivna elitistika demokracija (Weber,Schumpeter)

Naelo opravdanosti

Metoda za izbor strune i imaginativne politike elite, sposobna da donosi potrebne zakonodavne i

administrativne odluke. Prepreka ekscesima politikih voaKljune znaajke

parlamentarna vlast sa jakim izvrnim organima konkurencija izmeu suparnikih politikih elita i stranaka parlamentom vlada stranaka politika bitna vanost politikog vodstva birokracija: samostalna i dobro obrazovana administracija ustavne i praktine granice efektivnom rasponu politiog odluivanja

Opi uvjeti

industrijsko drutvo fragmentirani obrazac drutvenog i politikog sukobljavanja

slabo informirano i emocionalno birako tijelo politika kultura koja tolerira razliito miljenje pojava strunih slojeva tehniki obrazovanih eksperata i rukovoditelja konkurencija meu dravama za moi prednost u meunarodnom sustavu

6. Pluralizam (Truman, Dahl)


13/16



Klasini pluralizam Neopluralizam

Naelo opravdanosti-osigurava vladavinu manjina, pa stoga i politiku slobodu / kljuna zapreka razvitku prekomjernomonih stranaka i neodgovorne draveKljune znaajke

-graanska prava, ukljuujui jedan ovjek-jedan glas, sloboda izraavanja i organiziranja / sustavuzajamnog nadzora i protutee izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti te upravne birokracije /konkurentski izborni sustav s najmanje dvije stranke-niz razliitih interesnih skupina (interesi sepreklapaju) koje trae politiki utjecaj-vlade posreduju i presuuju meu zahtjevima-ustavni propisi ugraeni u politiku kulturu kojaih podrava

mnogostruke grupe za pritisak, ali politikasklona moi korporacija-drava i njeni ogranci stvaraju vlastite sektorskeinterese-ustavni propisi funkcioniraju u konteksturaznolike politike kulture i sustava radikalnonejednakih ekonomskih resursa

Opi uvjeti

-mose dijeli i trampi meu brojnim drutvenim

skupinama-iroka baza resursa raznih tipova rasprena ustanovnitvu-vrijednosni koncenzus o politikimprocedurama, rasponu alternativnih politikihrjeenja i zakonitom dosegu politike-ravnotea izmeu aktivnih i pasivnih graanadostaje za politiku stabilnost

-moosporavaju brojne skupine

-oskudna baza resursa mnogima skupinamaprijei puno politiko sudjelovanje-razdioba socioekonomske moi daje mogunostii granice politikih opcija

-nejednaka ukljuenost u politiku: nedovoljnootvorena vlast

7. Legalna demokracija (Hayek)

Naelo opravdanosti-veinsko naelo je djelotvoran i poeljan nain zatite pojedinaca od samovolje vlasti, pa stoga iouvanja slobode / da bi politiki ivot, jednako kao ekonomski, bio stvar individualne slobode iinicijative, vladavina veine mora biti tono omeena vladavinom zakona, kako bi funkcioniralapravedno i mudroKljune znaajke-ustavna drava (oblikovana po uzoru na angloameriku politiku tradiciju) / vladavina zakona /minimalna dravna intervencija u civilno drutvo i privatni ivot / drutvo slobodnog trita dobivanajvei mogui prostorOpi uvjeti

-djelotvorno politiko vodstvo koje slijedi liberalna naela / smanjenje pretjerane birokratske regulacije /restrikcija uloga interesnih skupina (sindikata, npr.) / smanjenje (ako je mogue i uklanjanje) opasnostikolektivizma svake vrste

8. Participativna demokracija (Poulantzas, Macpherson, Pateman)

Naelo opravdanosti-jednako pravo na samorazvitak moe se ostvariti samo u participativnom drutvu, drutvu koje potieosjeaj politike efikasnosti, jaa interes za zajednike probleme i pridonosi stvaranju upuenoggraanstva, sposobnog da se trajno pozabavi procesom vlastiKljune znaajke-izravno sudjelovanje graana u upravljanju bitnim ustanovama drutva, ukljuujui radno mjesto imjesnu zajednicu / reorganizacija stranakog sustava tako da visoki stranaki funkcioneri budu izravno


14/16



odgovorni lanstvu / djelovanje participativnih stranaka unutar parlamentarne ili kongresne strukture /osravanje javnog institucionalnog sistema kojim se utvruje mogunost eksperimentiranja s politikimoblicimaOpi uvjeti-izravno poboljanje oskudne materijalne baze mnogih drutvenih skupina, i to prerazdiobommaterijalnog bogatstva / krajnje smanjenje (ako je mogue i ukljanjanje) neodgovorne birokratske moiu javnom i privatnom ivotu / otvoreni informacijski sustav, kako bi se zajamilo upueno odluivanje /preispitivanje uredaba o brizi za djecu, tako da ene jednako kao i mukarci, mogu prihvatiti mogunostza sudjelovanje

NOVA LJEVICA

PATEMAN- stvaranje aktivnog i upuenog graanstva jer je velik broj pojedinaca sustavno iskljuen

iz aktivnog sudjelovanja u graanskom i politi

kom ivotu (prm. klasne, rasne i spolne nejednakosti)-

drava je bezizlazno zatvorena u odravanje i reprodukciju neravnopravnosti- participativna demokracija eksperimentalno drutvo

POULANTZAS- drava se mora demokratizirati stvaranjem otvorenijih i odgovornijih parlamenata,

dravnih birokracija i politikih stranakaMACPHERSON

- sloboda i razvitak pojedinca se mogu ostvariti jedino izravnom i trajnom ukljuenougraana u upravljanje drutvom i dravom

- kombinacija konkurentskih stranaka i organizacija neposredne demokracijeosnova za participativnu demokraciju demokratizacija stranaka u skladu s naelima neposredne

demokracije, djelovanje unutar parlamentarne ili kongresne strukture dopunjene samoupravnomorganizacijom na radnom mjestu

NEOLIBERALIZAM (DAHL, LINDBLOM)

DAHLPredgovor ekonomskoj demokraciji

- moderni korporativni kapitalizam tei stvaranju nejednakosti otre podjele politike jednakostii demokratskih procesa

- politiki potezi su nakloni razvitku sustava privatnog poduzetnitva i moi korporacija- demokracija ugraena u socioekonomski sistem koji sustavno daje povlateni polaaj

poslovnim interesima- potreba za ograniavanjem moi korporacijakoje imaju ogroman utjecaj na dravu- konkurentske politike stranke, otvorena izborna sfera i grupe za pritisak mogu postii

najbolji stupanj politike odgovornosti

MILIBAND Drava u kapitalistukom drutvu- sve vea vanost drave; glavna klasa koja posjeduje i nadzire sredstva za proizvodnju te je

tjesno povezana sa institucijama moi- vladina politika mora biti usmjerena protiv kratkoronih interesa kapitalistike klase

POULANTZAS

-

drava je ujedinjujui element u kapitalizmu mora osigurati politiku organizaciju vladajuihslojeva, politiku dezorganizaciju radnikih slojeva te politiko pregrupiranje klase

- dravne ustanove su sredita moi, ali klase dre mo


15/16



OFFE- liberalnodemokratska drava je iskljuena iz akumulacije, njena funkcija je nuna za

akumulaciju, ovisna je o akumulaciji i sve to porie- drava favorizira one skupine koje se kljune za nesmetani kontinuitet postojeeg poretka

oligopolistiki kapitali sindikalno organizirani rad

9. Demokratska autonomija(Held ?)

Naelo opravdanosti-pojedinci treabaju biti slobodni i ravnopravni u odreivanju uvjeta vlastitog ivota, tj. trebaju uivati

jednaka prava (i obaveze) u konkretizaciji okvira koji im prua i ograniava raspoloive mogunosti, svedok taj okvir ne upotrijebe da bi osporili prava drugihKljune znaajke

Drava-naelo automonije ugraeno u ustav i zakon o

pravima-parlamentarna ili kongresna struktura(organiziriana u dva doma)-u pravni sustav treba ugraditi posebne formekoje e provjeravati tumaenje prava-sustav konkurentskih stranaka-centralne i lokalne administrativne slubekoordiniraju zahtjeve lokalnih korisnika

Civilno drutvo-raznolikost tipova domainstava i izvora

informacija, kulturnih ustanova, skupinapotroaa...-komunalnim slubama kao djejoj izdravstvenoj skrbi i obrazovanju prioriteteodreuju korisnici-samoupravna poduzea (nacionalno vlasnitvoza vitalno vanu industriju, inae drutveno ilizadruno vlasnitvo)-raznolika lepeza privatnih poduzea kojapromiu inovaciju i raznolikost

Opi uvjeti-otvoren pristup informacijama, kako bi se osiguralo obavijeteno odluivanje o svim javnim poslovima/ ope investicijske prioritete postavlja vlada, ali postoji iroka trina regulacija dobara i rada /minimalizacija neodgovornih centara moi u javnom i privatnom ivotu / odravanje institucionalnogokvira prijemivog za eksperimentiranje s organizacijskim oblicima / kolektivna odgovornost zasvjetovne zadatke i svoenje rutinskog rada na minimum

-demokracija dvostrani proces:1. reformiranje dravne moi2. restrukturiranje civilnog drutva

-

granice vlasti se odreuju ustavom i zakonima koji su podloni javnom nadzoru, parlamentarnojreviziji i sudbenom postupku temeljna ideja za naelo autonomije

- pravo svih graana da sudjeluju u javnim poslovima ideal aktivnog graanina- utvrditi jasne kriterije za razgraniavanje javnog i politikog od sfere intimnog- razlika proizvodno potrono vlasnitvo- rigirozna provedba jednakosti uvjeta s obzirom na proizvodno vlasnitvo ljudi bi trebali imati

barem minimalnu koliinu sredstava potrebnih za ostvarivanje svojih prava- osobna sloboda u znaku sve veeg prilagoavanja slobodi drugih- legitimnost moe ouvati samo onaj poredak koji e u sredite staviti preobrazbu politike

nejednakosti

-

suverenitet nacije-drave se openito ne dovodi u pitanje jer se pretpostavlja da drava imakontrolu nad svojom sudbinom


16/16



- teritorijalne granice osnova na kojoj su pojedinci ukljueni u sudjelovanje, no rezultati tihgranica se esto proteu izvan nacionalnih granica

- meunarodni poredak globalni ekonomski sustav koji nadilazi granice pojedinih drava, golememree transnacionalnih odnosa i komunikacije sa ogranienim utjecajem drave

- transformacionalistiko/modernistiko gledite sve vea globalna meupovezanost moedovesti do opadanja ili krize autonomije drave sve vea potreba za intenzivnom suradnjom izajednikim djelovanjem nacija-drava

1. jaanje globalne meupovezanosti u ekonomiji, politici, tehnologiji, komunikaciji i pravu2. sve vea propusnost granica3. smanjena sposobnost drave u stvaranju politikih instrumenata kojima se nadzire protjecanje

roba4. sve vea poreba za suradnjom meu dravama kako bi se mogli kontrolirati politiki rezultati5. irenje meunarodnih agencija i ustanova, tj. Mehanizama za odravanje ravnotee snaga: irenje

meunarodnih reima i organizacija, sve vea multilateralna diplomacija i prostor meunarodnogprava, te suradnja sa izvandravnim initeljima i procesima

6. stvaranje sustava globalnog upravljanja, koji kao posljedicu ima ouvanje i redefiniciju ovlasti

pojedine drave7.

stvoren je meuzavisni globalni sustav

- suverenitet politika vlast koja ima neprijeporno pravo odreivati okvir propisa unutar zadanogteritorija te vladati u skladu s njima

- autonomnost svojstvo nacije-drave da djeluje slobodno od internacionalnih stega- izvanjske neusklaenosti:

a) svjetska ekonomija (rast multinacionalnih kompanija) nagriza sposobnost pojedinedrave da kontrolira vlastitu ekonomsku budunost

b) meunarodne organizacije (novi oblici multinacionalne politike i odluivanja)c) meunarodno pravo

d)

hegemonijske sile i blokovi (suavanje mogunosti samostalnog donoenja odluka)- internacionalizacija i transnacionalni odnosi nagrizaju ovlasti moderne drave ograniavanjeautonomnosti i okrnjivanje suvereniteta

Kljune posljedice globalizacije:

1. mijenjanje prirode suverene drave2. lokalni i regionalni nacionalizmi nagrizaju dravu3. lanac uzajamno uvjetovanih odluka

-istiskivanje pojma suvereniteta kao neogranienog, nedjeljivog i isljuivog oblika javne moiprincip legitimnosti je osporen procesima globalnog prestrojavanja

Aspekti globalizacije

D. Held smatra da se u kontekstu globalizacije mogu uoiti barem dvije izrazite pojave:1. politika, ekonomska i socijalna djelatnost postaju svjetske po razmjerima2. na svim se razinama nazire jaanje uzajamnog djelovanja i meupovezanosti drava i drutava kojaine meunarodno drutvoU suvremenom, globalnom sustavu, neprestano jaaju obrasci meupovezanosti, to je posredovanomodernom komunikacijskom industrijom i informacijskom tehnologijom. Globalizacija se iri pomounovih dimenzija meupovezanosti (tehnoloke, organizacijske, administrativne i pravne, od kojih svakaima svoju logiku i dinamiku promjene). Politika se danas odvija na pozadini svijeta proetog i

transcendiranog protokom rada, kapitala i ljudi, komunikacijom zrakom te svemirskim satelitima

Documents

David Held - Modeli Demokracije