FAKULTET POLITIKIH NAUKA SARAJEVO

KOMPARATIVNA POLITIKA 4: DEMOKRACIJE

Doc. dr. DAMIR KAPIDIdamir.kapidzic@gmail.comhttp://demokratizacija.wordpress.com

TIPOLOGIJA POLITIKIH SUSTAVA

Vlada

Reim

Drava___________________

Politiki sustav

TIPOLOGIJA POLITIKIH SUSTAVAPolitiki sustavi su funkcionalno specijalizirani,ali i manifestni oblici politike vladavine.Sredinji aspekt VLASTI se moe spoznati kroz:- Legitimaciju vlasti- Pristup vlasti- Monopol na vlast- Strukturu vlasti- Pretenziju na opseg vlasti- Nain vladanja(Merkel 2011)

TIPOLOGIJA POLITIKIH SUSTAVAPutem ovih est kriterija moemo razlikovati:

Autokracije i podoblike autoritarnih i totalitarnih reima

Demokracije i podoblike demokratski-pravnih drava (usidrenih demokracija) i defektnih demokracija

TIPOLOGIJA POLITIKIH SUSTAVAPri klasifikaciji realnih politikih sustava koristimo slaku ili kontinuum od idealnih demokracija do potpunog totalitarizma:

AUT DEMlllllllllllllllllllTotalit. Autorit. Def.D. Usidr.D.

Ovaj kontinuum se moe povezati i sa vremenskom osom kako bi se pratio razvoj jedne drave.

DEMOKRACIJEPrije kasnih 1970-ih godina manje od jedne treine drava svijeta su bile demokracije (1974: 27,5%)KP se fokusirala na klasificiranje razliitih oblika reima politikih sustava.Danas su veina drava u svijetu demokracije (oko 65%).

DEMOKRACIJEGodina Broj

demokracija Broj zemalja % demokratskih

drava 2005 123 192 64,1 2000 120 192 62,5 1995 117 191 61,3 1990 76 165 46,1 1974 39 142 27,5

Sa vie sluajeva i s temeljnijom varijacijom postalo je vanije klasificirati demokracije i razlikovati njihove varijacije.

DEMOKRACIJEimbenici koji su doprinijeli novom interesu za kompariranje demokracija: Komparacija reima u znanstvenoj literaturi (Lijphart) Trei val demokratizacije (Huntington) Institucionalni inenjering Neoinstitucionalizam

DEMOKRACIJE

Definiranje demokracije

DEMOKRACIJE

Definiranje demokracije

TO je zapravo demokracija?

DEMOKRACIJE

Definiranje demokracije

TO je zapravo demokracija?

Navedite definiciju demokracije.

DEMOKRACIJE

Proceduralne definicije demokracije

Materijalna (supstantivna) definicija demokracije

DEMOKRACIJE

Proceduralne definicije demokracijeNaglaavaju minimalni kriterij izbora

Materijalna (supstantivna) definicija demokracijeNaglaavaju ciljeve demokratskog reima i ope dobro

DEMOKRACIJE

Proceduralne definicije demokracije. Minimalna definicija prema Schumpeteru:

Institucionalni aranman kojim se dolazi do politikih odluka posredstvom kompetitivne borbe za glasove pojedinacaSlobodno natjecanje za slobodne glasove

DEMOKRACIJE

Koji je nedostatak Schumpeterove definicije?

(Slobodno natjecanje za slobodne glasove)

DEMOKRACIJE

Dahlov pojam poliarhije proiruje proceduralnu definiciju demokracije: Minimalna definicija zasnovana na politikim

pravima (participativna dimenzija) proiruje se na... Ustavna jamstva i graanske slobode (ustavna

dimenzija)

DEMOKRACIJE

Dahlove poliarhije se zasnivaju na sedam institucija: Izabrani dunosnici Slobodni i poteni izbori Inkluzivno ope pravo glasa Pravo na natjecanje za poloaje Sloboda izraavanja Alternativni izvori informacija Samostalnost udruivanja

DEMOKRACIJEEmpirijske studije su pak uvidjele povean broj nesavrenih demokracija.

Pojavljuju se klasifikacije demokracija sa pridjevima

DEMOKRACIJE

Demokracija sa pridjevimaIzborna demokracija

DEMOKRACIJE

Demokracija sa pridjevimaIzborna demokracijaNeliberalna demokracija

DEMOKRACIJE

Demokracija sa pridjevimaIzborna demokracijaNeliberalna demokracijaDelegativna demokracija

DEMOKRACIJE

Demokracija sa pridjevimaIzborna demokracijaNeliberalna demokracijaDelegativna demokracijaDeliberativna demokracija

DEMOKRACIJE

Demokracija sa pridjevimaIzborna demokracijaNeliberalna demokracijaDelegativna demokracijaDeliberativna demokracijaRefleksivna demokracija

DEMOKRACIJE

Demokracija sa pridjevimaIzborna demokracijaNeliberalna demokracijaDelegativna demokracijaDeliberativna demokracijaRefleksivna demokracijaHibridna demokracija

DEMOKRACIJEO pojava neliberalne demokracije ODonnell pie:Novi oblik (delegativne) demokracije je demokratiniji, ali neliberalniji i nereprezentativniji ... izriito je veinski ... i sastoji se od stvaranja veine posredstvom jasnih izbora, koji nekome daju mo da odreeni broj godina postane utjelovljenje i tuma viih interesa nacije... Nakon izbora, od biraa/delegatora oekuje se da postanu pasivna, ali ohrabrujua publika...

DEMOKRACIJEMerkelov pojam usidrene demokracije ini sveobuhvatan pokuaj univerzalne definicije demokracije. Nije dostatan samo demokratski poten proces izbora onih koji vladaju. Mora se i institucionalno zajamiti da demokratski izabrani predstavnici vladaju izmeu izbora prema naelima demokracije i pravne drave.

Demokracija se definira kroz pet isprepletenih parcijalnih reima:

DEMOKRACIJE

Demokratski izborni reim Prava na politiku participaciju Graanska prava na slobodu Horizontalna (institucionalna) odgovornost Djelotvorno vladanje vlasti

Demokracija je sklop parcijalnih reima koji mogu potpuno razviti svoj utjecaj samo ako su meusobno usidreni.

DEMOKRACIJEPojmom defeknte demokracije Merkel oznaava skupni pojam oteene usidrene demokracije. I dalje postoji funkcionalni demokratski izborni reim koji osigurava pristup vlasti, ali su izgubljeni komplementarni oslinci nuni kako bi se osigurali sloboda, jednakost i kontrola.Ovisno od parcijalnog reima koji je naruen razlikujemo: ekskluzivnu, enklavnu, neliberalnu i delegtivnu demokraciju.Defektne demokracije nisu isto kao i autoritarni reimi.

DEMOKRACIJEGovorei o razvoju demokracije su prema Dahlu postojale tri velike prekretnice:

Inkorporiranje Biraka prava

DEMOKRACIJEGovorei o razvoju demokracije su prema Dahlu postojale tri velike prekretnice:

Inkorporiranje

Predstavljenost Formiranje politikih stranaka

DEMOKRACIJEGovorei o razvoju demokracije su prema Dahlu postojale tri velike prekretnice:

Inkorporiranje

Predstavljenost

Organizirana opozicija Opozicija u parlamentu i promjena vlasti

DEMOKRACIJEPostoji tek par pokuaja stvaranja tipologije demokracija: Almondova klasifikacija demokracija:

Anglo-ameriki tip, centripetalne demokracije Europski tip, centrifugalne demokracije

Lijphartova klasifikacija: Veinske demokracije (Vestminsterski tip) Konsocijacijske demokracije

Gerring: decentralistiki i centripetalni modeli

DEMOKRACIJE

Problem holistikih modela i tipologija:

Demokracije u stvarnom svijetu rijetko su tako strogo povezane i iznutra koherentne kao to mogu sugerirati razliiti teorijski utemeljeni modeli cjelovitih sustava

DEMOKRACIJEPosljednjih godina predstavniku demokraciju i stranaku demokraciju tei zamjeniti auditorijska demokracijaGraani se esto povlae iz politikog ivota i imaju manje povjerenja u svoje demokratski izabrane voe.Postupci odluivanja danas se esto depolitiziraju.

DEMOKRACIJEKada govorimo o kontekstu demokracije moemo utvrditi da postoji jasna i statistiki stabilna veza izmeu privrednog razvoja i stabilnosti i kvalitete demokracije.Dobro razvijena i prosperitetna privreda neosporno je vana za demokraciju.Nedovoljan razvoj i izrazita nejednakost loe utiu na stabilnost i kvalitetu demokracije.

DEMOKRACIJEDanas se sve vea pozornost pridodaje razlikama meu demokratskim sustavima.Pitanje brojnosti demokracije, tj. interes da se objasni zato neke drave postaju demokratske, a druge ne, nije vie od primarnog znaaja.Pitanje kvalitete demokracije, ili interes da se objasni zato se neke demokracije bolje od drugih postaje posebno bitno u suvemenim istraivanjima.

LITERATURAOBAVEZNA:1. Caramani, Daniele, Komparativna politika, 2013. (str. 84-101)2. Merkel, Wolfgang, Transformacija politikih sustava, 2011.

(str. 9-27)DODATNA:3. Schmitter, Philippe C & Terry Lynn Karl, What Democracy

is...and is not, 1991. (str. 75-88)4. O'Neil, Patrick H., Essentials of Comparative Politics, 2010.

(str. 141-166)