16
DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. Prije jedanaest godina u okviru tradicionalnih Lučindanskih susreta, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, u namjeri da javnosti Hrvatske približI dio suvremene kulture Crne Gore, pokrenula je manifestaciju Dani crnogorske kulture u Hrvatskoj, koja se, tih godina, odvijala tjedan dana uoči centralnog događanja Lučindanskih susreta. Mladi crnogorski umjetnici (slikari, književnici, režiseri, pijanisti i sl) predstavili su sebe, ali i Crnu Goru bogatstvom umjetničkog izražaja na različitim poljima. Iz godine u godinu, pokrenuta, manifestacija postaje bogatija i sadržajnija. Tjedan događanja prerasta u mjesec, a od 2006. godine, povratkom Crne Gore na međunarodnu scenu u status međunarodno priznatih država, ispravljanjem, skoro, stogodišnje nepravde, došlo je i do nužnih promjena u načinu organizacije i karakteru odvijanja Dana crnogorske kulture u Republici Hrvatskoj. Dosadašnja način organizacije, zgusnuta zbivanja u jednom mjesecu u sklopu Lučindanskih susreta, ili dva tri dana u sklopu Petrovdanskog sabora, se mijenja. Manifestacija, Dani crnogorske kulture, se počinje odvijati tijekom cijele godine i u više gradova. Program se realizira kroz više cjelina (filmske projekcije, književna predstavljanja, umjetničke izložbe, koncerti, kazališne predstave i sl.) u okviru kojih se javnosti Republike Hrvatske kompleksnije i kvalitetnije predstavljaju dosezi suvremene crnogorske kulture, kroz afirmirane autore, mlade stvaraoce, kao i one koji su na samim početcima svoga umjetničkog djelovanja. Mostovi suradnje dvije države na kulturnom planu, ostvareni u proteklom periodu uz angažman Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i njenih članica, su zalog svih budućih zajedničkih projekata i aktivnosti koji će se odvijati u okviru institucija, a uz pomoć predstavnika crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i njihovih organizacionih oblika. Nastavljajući tradiciju da Dani crnogorske kulture u drugom dijelu godine (rujan) započinju izložbom umjetnika iz Crne Gore, organizator manifestacije, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, u suradnji s Galerijom „Zvonimir“, a uz pomoć Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, nakon Mihaila Jovićevića, Ele Božović, Natalije Đuranović, Nikole Simanića, Miodraga Šćepanovića, Gorana Ćetkovića, Trideset i tri autora po izboru ULUCG, Selme Đečević i Nikice Raičevića, javnosti Hrvatske predstavljaju akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića. Suradnja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske s Galerijom„Zvonimir“ Ministarstva obrane Republike Hrvatske, započeta još 2004. godine, je postala primjerom povezivanja i ostvarivanja određenih projekata udruga predstavnika nacionalnih manjina i institucija u Republici Hrvatskoj. Izložbe crnogorskih umjetnika u Galeriji „Zvonimir“, na ovaj način postaju sastavnim dijelom kulturnih događanja u Gradu Zagrebu na početku jeseni. Danilo Ivezić

DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012.

Prije jedanaest godina u okviru tradicionalnih Lučindanskih susreta, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, u namjeri da javnosti Hrvatske približI dio suvremene kulture Crne Gore, pokrenula je manifestaciju Dani crnogorske kulture u Hrvatskoj, koja se, tih godina, odvijala tjedan dana uoči centralnog događanja Lučindanskih susreta. Mladi crnogorski umjetnici (slikari, književnici, režiseri, pijanisti i sl) predstavili su sebe, ali i Crnu Goru bogatstvom umjetničkog izražaja na različitim poljima. Iz godine u godinu, pokrenuta, manifestacija postaje bogatija i sadržajnija. Tjedan događanja prerasta u mjesec, a od 2006. godine, povratkom Crne Gore na međunarodnu scenu u status međunarodno priznatih država, ispravljanjem, skoro, stogodišnje nepravde, došlo je i do nužnih promjena u načinu organizacije i karakteru odvijanja Dana crnogorske kulture u Republici Hrvatskoj. Dosadašnja način organizacije, zgusnuta zbivanja u jednom mjesecu u sklopu Lučindanskih susreta, ili dva tri dana u sklopu Petrovdanskog sabora, se mijenja. Manifestacija, Dani crnogorske kulture, se počinje odvijati tijekom cijele godine i u više gradova. Program se realizira kroz više cjelina (filmske projekcije, književna predstavljanja, umjetničke izložbe, koncerti, kazališne predstave i sl.) u okviru kojih se javnosti Republike Hrvatske kompleksnije i kvalitetnije predstavljaju dosezi suvremene crnogorske kulture, kroz afirmirane autore, mlade stvaraoce, kao i one koji su na samim početcima svoga umjetničkog djelovanja.

Mostovi suradnje dvije države na kulturnom planu, ostvareni u proteklom periodu uz angažman Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i njenih članica, su zalog svih budućih zajedničkih projekata i aktivnosti koji će se odvijati u okviru institucija, a uz pomoć predstavnika crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i njihovih organizacionih oblika.

Nastavljajući tradiciju da Dani crnogorske kulture u drugom dijelu godine (rujan) započinju izložbom umjetnika iz Crne Gore, organizator manifestacije, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, u suradnji s Galerijom „Zvonimir“, a uz pomoć Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, nakon Mihaila Jovićevića, Ele Božović, Natalije Đuranović, Nikole Simanića, Miodraga Šćepanovića, Gorana Ćetkovića, Trideset i tri autora po izboru ULUCG, Selme Đečević i Nikice Raičevića, javnosti Hrvatske predstavljaju akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića.

Suradnja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske s Galerijom „Zvonimir“ Ministarstva obrane Republike Hrvatske, započeta još 2004. godine, je postala primjerom povezivanja i ostvarivanja određenih projekata udruga predstavnika nacionalnih manjina i institucija u Republici Hrvatskoj. Izložbe crnogorskih umjetnika u Galeriji „Zvonimir“, na ovaj način postaju sastavnim dijelom kulturnih događanja u Gradu Zagrebu na početku jeseni.

Danilo Ivezić

Page 2: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

TIŠINA JEDNOG ZAUSTAVLJENOG VREMENA

„U jeziku postoji nekakva alegorija koja ne izaziva čuđenje zato što je uobičajena,ali postaje neuobičajene kada se prenosi u vizuelnu sliku , tako da nas dovodi dotle da ne vjerujemo svojim očima...od bajke se traži da bude neverovatna“ 1

Analitičko posmatranje svijeta kao doživljenog i iskustvenog fenomena u umjetnosti rezultiralo je njegovim likovnim preoblikovanjem koje se javilo kao otpor fotografskoj percepciji u korist „okretanja unutrašnjoj psihičkoj realnosti“. U tom domenu možemo tražiti poetiku slikara Aldemara Ibrahimovića koji inspiraciju nalazi u „slikama zavičaja“, na kojima koegzistiraju u jedinstvene duhovne i vizuelne cjeline urbani i pastoralni ambijenti. Njegovo slikarstvo karakteriše istančan likovni senzibilitet, jasna intelektualna dorečenost i poetski rafinman. Ove odrednice zapravo definišu likovno djelo u kojem je ostvaren harmoničan spoj racionalnog – misaonog i romantičnog – čulnog modernizma, koji se manifestuje u mentalnom, plastičnom i pikturalnom vitalizmu njegovog slikarstva .

Aldemarovim slikama nije potreban kod čitanja ili tumačenje poruke koju one nose. Motivska čitljivost je jasna, međutim, tekstualna interpretacija je kompleksna i pokazuje intencije umjetnika ka samosvjesnom likovnom izrazu koji se ispoljava u redukovanju i aprastrahovanju jedne pomjerene stvarnosti–likovno jezičke korijene ovog slikarstva nalazimo u kubizmu i njegovoj optičkoj predstavi realnosti. Zapravo, riječ je o kubističkom realizmu Šilera i Ditmuta koji prepoznatljivu urbanu arhitekturu shematizuju unutar formalnog geometrijskog vokabulara. Težeći da dublje prodre u vid prirode i urbanog svijeta kao jedinstvenog egzistencionalnog prostora u kojem živi savremeni čovjek, Aldemar narušava klasičnu koncepciju slike unoseći u nju forme apstraktnog geometrizma i apsurdna kompozicijska rješenja metafizičkog slikarstva.

Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem jednog ili više slikarskih događaja u odvojene fragmente i epizode koje na okupu drže unutrašnja energetska stanja i vizuelna harmoničnost. On polazi od analitičkog pristupa stvarnosti ka likovnom sintetizmu, što je iniciralo da pojedini oblici sublimiraju samorječivosti apstraknih sadržaja.

Ritam figuracija odvija se na površini platna sukcesivnim ređanjem asocijativnih i realnih elemenata. Prostor slike je zatvoren, a oblici postavljeni frontalizovano u jednoobraznom planu, što kompoziciji daje čvrstinu i uravteženost. Statičnost i zaustavljeno vrijeme u određenom prostoru iniciraju klasični odmjeren pristup čistoti forme, pojednostavljenu crteža, pikturalnoj zasićenosti, stišanoj atmosferi, irealnoj svjetlosti.

U kompozicijski pročišćenom akcesoriju sastavljenom od memorijskih i perceptivnih inserata, sve je logično i precizno postavljeno, poput kolaža na kojem se povezuju urbani objekti, seoske kućice, vedute gradova, ulice, livade, dvorišta, prozori, vrata, brda, oblaci, ljudske figure... Čovjek, najčešće, kao izolovana jedinka, predstavlja jedan od atributa koji udahnjuju život i osmišljavaju ambijentalnu „pustoš“.

Page 3: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

On se javlja kao silujeta bez identifikacijonog određenja, ili maniristička figura okrenuta leđima – simboli alijenacije koja je ušla u sve pore savremenog društva. Njegovo prisustvo podsjeća na istočnjačko pozorište sjenki u čijoj nestvarnosti se krije suptilna esencija čovjekovog duhovnog i tjelesnog bića.

Na Aldemarovim slikama ništa nije prepušteno slučajnosti. Podsticajna misao se iskristalisala i pokrenula nove misaone procese koje se reflektuju u formalizaciji kompozicije koja sama na prvi pogled emanira hladnoću, uravnoteženost i mir. Snaga boje u sazvučjima čistih harmonija žute, zelene i bijele i njihova interkomunikacija sa crvenim, plavim, ljubičastim i crnim partijama stvara hromatske orkestracije koje ovim slikama daju notu poetske topline. Oblaci i razigrane forme koje slobodno lebde prostorom slike, takođe, doprinose njenoj dekorativnosti i sanjarskom širenju umjetnikovih osjećanja. To su znakovi koji posjeduju dozu plastične samostalnosti, i koji se diskretno udaljavaju od osnovnog predmetnog polazišta.

Slike Aldemara Ibrahimovića podsjećaju na metafizičku bajku nastalu u tišini jednog zaustavljenog vremena. One su ishodište duhovne slikovitosti i romatničnih stanja umetnika duboko vezanih za zavičaj, jer kao što reče Ivo Andrić: „Na početku svih staza i puteva, u osnovi same misli o njima, stoji oštro i neizbrisivo urezana staza kojom sam prvi put prohodao“. On pripada crnogorskim umjetnicima koji posebnim likovnim rafinmanom modernog vokabula svoje čulne i spiritualne senzacije ugrađuje u poetiku specifičnog ambijentalnog prostora.

1 Đulio Karlo Argan, Akile Bonito Oliva, moderna umetnost II, CLIO 2005, str.147.

Ljiljana ZekovićIstoričar umjetnosti

Page 4: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

PREKONPONOVANJE KRAJOLIKA

Pejzaž, ali samo kao povod, od samog početka je tematsko opredjeljenje Aldemara Ibrahimovica. Jer, pored prepoznatljivosti i imnpresije, što mu služi kao polazna stanica, vizure smješta i raspoređuje u novi red i kolorističke vrijednosti. Negdje su to svedeni znakovi i alegorijski preobražaji, a negdje puka ljepota naturalnosti. Ovakav koncept je u suštini, lirsko-refleksivni doživljaj,a u likovnom nastojanju nadgradnja (ili razgradnja) i oplemenjivanje impresije.

U razgradnji i prekomponovanju krajolika ili vizija, Ibrahimović ne ostavlja šavove, već potenciranjem detalja i akcentiranjem usmjerava kretnje površinom slike. Njegov izbor, koji je, iako koloristički i kompoziciono subjektivan prepoznatljiv je preko neizbježnog detalja. Tako dolazi do specifične „analize“ u kojoj više ništa nije isto, ali je očigledno, sažeto u znakovnim plohama i novoj konstrukciji. Tarafinirana komplektnos Ibrahimovićenih slika je globalizacija naše „vječite tame“ preko čitljivog likovnog pisma. Ovako osmišljen crnogorski prostor, ili uopšte prostor, nije samo Ibrahimovićevo bježanje od impresije (ima i jednostavnijih načina za to), kojoju crnogorskoj umjetnosti prinosi žrtvu većine slikara, od početnika i laika do stvaralaca najstarijih generacija. To je, u biti razbijanje tradicionalističkih shema, preraspored i kombinovanje u svrhu likovne potrebe, odnosno prestava jedne izolovane vizije, egzaltacija posebnosti. Dakle, ikonografija Ibrahimovićevih slika su uobičajene vizure crnogrskog sjevera bez uobičajene percepcije. Slika je kompilacija pejzažnih vrijednosti, onoga što je za umjetnika najvrednije, ili najuzbudljivije, i na određeni način, jasno isticanje pod nebesnih podataka. „...Sve je svedeno na čistu likovnost i sve postaje metafora života i postajanja“, kako je Zuvdija Hodzić vidio ove specifične ambleme. Ta zavičajna ikonografija, obrađena je i preobraćena intimnom „naracijom“ i natopljena svjetlosnim svetkovimana mediteranskih prostora (Ibrahimović je godina živio na grčkim otocima). U pitanju je jedna čudesna teritorija, dosanjani spoj tla i neba, i njihova još uvijek sačuvana izvornost. On gradi likovne cjeline koje su upadljive, sveze i osebujne, zadržavajući čistu likovnost, zapaža na jednom mjestu Olga Perović. Svjestan likovnih procesa u kojima sam sudjeluje, Ibrahimovic je stvorio nezavisnu slikarsku poziciju. Njegova djela imaju sasvim moderan i savremen prizvuk, iako nisu ničim iskoračila izvan klasičnih umjetničkih kategorija. One su jednostavnih stilskih i jezičkih kvaliteta, specifična platna više planova i motiva koji se protokom vremena i razvojnim procesom sasvim priblizavaju poetckom i simboličkom projektu. Po duhu Ibrahimovićevo slikarstvo ima neoromantičarskog. Međutim, kolorit, kompozicijski raspored i emocija kojom su razbijene i modifikovane vizure uobičajenih podataka podneblja i njihovo redukovanje ,vezuje ga za ekspresivna traganja. Štoviše, na momente se i od njih udaljava i mjestimično ostvaruje lirksu poluapstrakciju. U tim radikalnim zahvatima zamisao rješava širim bojenim plohama, ostavljajući uvijek, jasni „odraz“ sažete stvarnosti u vlasima trave ili drugim asocijativnim detaljima podneblja. Mada su u pitanju jezički raznorodna rješenja njihova korelacija se ostvaruje zahvaljući kultivisanoj sintakcisi čistog slikarstva.

Uopšteno govoreći, slikarstvo Aldemara Ibrahimovića je nastalo na principu primarnih i analitičkih osobenosti, i u suštini je iskorak u odnosu na tradicionalistički duh koji ga okružuje.

Mladen Lompar

Page 5: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

Crna Gora, taj neobičan, čudesan, raznovrstan i maštovit prostor svojom inspirativnosću permanentno nas likovno veseli i iznenađuje.

Takvu radost osjećamo kada smo u prilici da doživimo i spoznamo novu, svježu, čednu i, prije svega nadahnutu i kreativnu likovnu vrijednost,kakva nas se iskazuje u djelu i na slikama Aldemara Ibrahimovića.

Ono što se odmah može vidjeti to je njgovo temeljito likovno obrazovanje. On ga izdašno koristi i, u spoju sa vidljivim talentom, ostvaruje neobične likovne vizije, pune raskošne lirske osjećajnosti i neskrivenog sentimenta kada se opredjeljuje za bilo koju od njemu interesantnih tematskih grupacija. Polazi od vidljivog, prepoznatljivog, realnog i tu vizuelnu činjenicu lagano i sigurno oplemenjuje i likovno transponuje u jasan i nedvosmislen kreativni doživljaj .Takvi su svi njegovi radovi. On ne kalkuliše niti improvizuje već tu istinu jasno i nenametljivo iskazuje, stvarajući raspone koji nas vezuju za motiv. Bilo da ga ponese lirski likovni zanos, ili, u njemu naslutimo želju, što negdje u dubini “tinja“, to je prisutna ali još nenaglašena metafizička osjećajnost koja se da naslutiti samo na nekim radovima. To je činjenica koja nas upozorava da je ovaj slikar još u fazi kada temeljito istražuje, gradi i nadgrađuje, kada ga raznovrsni još iskreno zanimaju i “muče“ i kada će, sigurni smo, poći u nove likovne avanture. On za to ia sve preduslove i već ostvarenu likovnu bazu temperament koji je sazdan od mira, analitičnosti i žnatiželje. Ovu autentičnu likovnu pojavu mogli bi prema tematskim preokupacijima i značajnim ostvarenjima lakše pratiti, ali taj interes mora,uvijek, imati na umu onu Ibrahimovićevu jasnu namjeru da iz teme izvuče prepoznatljiv likovni razlog, da ga definiše i vrednjuje kompoziciono ,analitički, koloristički tonski i strukturalno, a kod portreta i psihološki. Kada sve to imamo u vidu lakše nam je razumjeti njegov put i nastojanja.

Prateći njegov razvoj uočavamo, već od prve samostalne izložbe, nekoliko likovno tematskih preokupacija koja se mogu svesti na prostorna i figurativna interesovanja. Prostorom se dvostruko zaokuplja. Privlači ga, i figurativna interesovanja. Prostorom se dvostruko zaokuplja. Privlači ga, rekli bi u ovoj ranoj fazi urbani pejzaž i krajolik a figurama daje ono, već prisutno,simbolički metafizički značenja, uključujući ih u urbani prostor. Postepeno napušta vezivanje figure i prostora i taj metafizički spoj dobija postepeno drugačije značenje. Prilazeći motivu bez predrasuda i, rekli bi, jednostavno i čedno, ne forsijarajući njegovu likovnu i suštinsku logiku, Ibrahimović lagano ostvaruje kreativne namjere i to čini sa posebnim uvažavanjem sadržaja , ugrađujući u njega lični odnos prema motivu. Ne osjeća se, na ovim slikama, da je bilo koji elemenat isforsiran, nego je jednostavno nastao tako što ga autor osjeća, poštuje i voli a likovni mu je postupak samo sredstvo da to svoje oduševljenja na takav način iskaže. Kod Ibrahimovića se uočava da su tema–motiv na njegovim slikama veoma značajnim impuls koji ga realizacija značajno ponese, ali mu nikada ne poremete osnovnu likovnu logiku i namjere.Kod ovog autora je snažno vezivanje za sadržaj iz koga sa lakoćom iznese njen realni smisao, naglasi atmosferu i ostvariti duboki subjektivni odnos prema svim onim elementima koji čine njenu cjelovitost, a prije svega, umjetnički ugođaj. Među slikama koje zaslužuju posebnu pažnju spadaju “Krovovi“ jer nas je ovim radovima Aldemar upozorio na nove mogućnosti jer se on ovdje kreće u sferi dekirikovkse metafizičke osjećajnosti. Tu osjećajnost pokazao je autor u jednoj malenoj slici

Page 6: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

„Motiv sa Hvara “/1991/ gdje ga možemo doživjeti kao suptilnog mediteranskog opservatora. Sigurno da bi temeljitom u dubijom analizom upozorili na mnoge likovne vrijednosti ove faze Aldemarovog slikarstva, ali željeli smo da napomenemo da je on, u gore spomenutim radovima, uspio da jasno likovno iskaže i materilazuje teme i sadržaj.

Pored urbanih pejzaža Ibrahimović radi i predjele i portrete. U ovim radovima osjeća se snažna sentimentalna veza sa motivom. Kod portreta to mu je prisutnije, jer je veza sa ličnosću primjetna. Nastoji i to značajno i bitno za motiv. Uspijeva da donese i ličan odnos prema osobi plemeniti odnos, ljubav i karakter, svu tu cjelovitost ljudske i kreativne snage pokazao je na slici “Portret majke“/1989/ a i ostali portreti pokazuju slične karakteristike.

Kada u čitavom dosadašnjem stvaralaštvu Aldemara Ibrahimovića razmišljamo o njegovim krajolicima možemo uočiti da se kod njega može višestruko doživjeti. Ako izuzmemo urbani pejzaž, o kome smo već govorili, onda bi se sa čusto stručnog aspekta moglo govoriti o više ikonografskih varijanti ove teme. Sigurno da su najbliži oni koje mi osjećamo kao lirksi gdje je više naglašena poetičnost, a ima i onih koji nam donose određene monumentalne karakteristike sa diskretno prisutnom herojskom a ponegdje i istorijskom notom.

Slikarstvo Aldemara Ibrahimovića oslanja se na osluškivanje vlastite kreativne motivacije i sigurno će u daljem razvoju uvijek biti prisutna i odlučujuća lična , suptilna likovna inteligencija.

Milan Coko Marović

Page 7: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

Pejzaž odavno nije provokativan i dominantan slikarski motiv kao što je dugo bio za najbolje umetnike crnogorske moderne tokom dvadesetog vijeka (Lubarda, Milunović, Božović, Filipović...) ali i dalje inspirativan za mnoge, naročito oni predjeli koji ranije nisu zavičajni za istaknute slikare. To su prije svega vidici, i život u prirodi na sjeveru Crne Gore. Stasali su i tamo mladi školovani stvaraoci i prihvatili izazove ovih zapretanih motiva, a pejzažu prilaze na moderan način i traže u njemu referencijalne veze sa svojim razmisljanima, potvrdu maštovitih asocijacija. Jedan od takvih je i Aldemar Ibrahimović.

Ibrahimovic (rođen 1962.) je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu 1986. u klasi profesora Radoslava Tadića. Vrativši se u rodno Rožaje postepeno napušta gardske vedute in portrete, koje je slikao u Sarajevu i drugdje, i opčinjen je veličanstvenošću i atipičnošću pejzaža i kojem je odrastao i on ga slika na poseban način. Zaživljava u njemu podstičući ga na filozofska razmišljanja o načinu i smislu zivota o iskonskim izvorima likovnosti, bojama zemlje i neba , obasjanim svjetlošću u raznim godišnjim dobima , u svitanjima, podnevima i sutonima.

Izlaže često, samostalno i na kolektivnim izložbama, otkrivajući nova kreativna pomijeranja u misaonim hromatskim i kompozicionim analizama. Milan Marović je rano istakao da je njegov „likovni temperament sazdan od mira, analitičnosti i znatiželje“. Te osobine je zadržao i kad je počeo da objedinjava tendencije apstraktnog uopštavanja pejzaža sa razrađivanjem oblika i razvijanjem lirskog osjećanja u koloritu i osvetljenju. Počinje znalački da prekomponoju prostor sintetizovanjem velikih prostranstava, prilagođavajući cjelinu viziji iz mašte koja je podstaknuta romantičnošću viđenog. Sve više napušta klasične horizontalne nizove okerastih i svjetlosmeđih tonova i koristi plohe jarkih boja prefinjeno i asocijativno objedinjenih. Nataša Nikčević ga tretira kao autora „lirskog, meditativnog i razidne slikarske kulture“ u čijim se djelima „isčitava i jedan poseban odnos prema zemlji koja je izvor i utoka, ona koja daje snagu na rođenju i sklonište u smrti“.

Aldemar u aktuelnim radovima stvara nove kompozicione sheme, oslanja se na izvanrednom odabrane i usklađene jarke boje i sa sigurnošću stečenom ozbiljnim i dugim radom prevodi realni dozivljaj viđenog u moderniji plasman, u globalizovani pejzažu kome ipak žive zavičajni kolorit, oblici i svetlost nad velikim livadskim i snijeznim prostranstvima. U središtu slike najčešće pulsira obilje likovnih kontrasta u vezanih plastičnom i vještom egzekucijom koji simbolizuju aktivnost i život. Potez je širok i stabilan, nekad pak hitar, isjeckan i ustreptao, i time su platna oživljena i upečatljiva. Ibrahimović studiozno „obradi“ svaku novinu u svom likovnom govoru, što se osobito zapaža na veoma sintetizovanim temama kao što su „Mramorje“, „Stovista“, „Ljetnji dan“, „Proleće“...Postavljajući široke plohe vedrih boja svjetlosno i hromatski razrađene jedne pored drugih, dinamično ubacijući snopove linija tamnije game stvara čvrste originalne cjeline koje odišu suptilnim i kultivisanim lirskim zvukom i jedinstvenim osjećajem za prostranstvo.

Vispreno ističe Mladen Lompar da spečifično „osmišljen crnogorski prostor, ili uopšte prostor, nije samo Ibrahimovićevo bježanje od impresije... kojoj u crnogorskoj umjetnosti prinosi žrtvu većina slikara, odpočetnika i laika, do stvaralaca najstarijih generacija. Aldemar otvoreno razbija tradicionalističke sheme pre rasporedom i kombinovanjem, ali samo u svrhu likovne potrebe...

Page 8: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

Putujući po mnogim zemljama i upoznajući se na izvoru i sa modernom i sa starom umetnosću drugih, Ibrahimović ne podliježe ni jednom uticaju a to je velika vrlina u vremenu kad „ličiti“na nakog bezmalo znači više nego biti originalan. Aldemar se zadržava na svojim izvorišnim inspiracijama, dopunjujući ih mediteranskom svetlošću koja ga opčinjava i koju je prihvatio na putovanjima, i ako direktno ne dopire do njegovog zavičaja. Gradi likovne cjeliene koje su upadljive, svježe i osebujne, zadržavajući čistu likovnost koncepta. Iz izložbe on gledaocu odkriva nove domete i izrasta u vrsnog slikara koji ima istaknuto mjesto u našoj savremenoj umjetnosti.

Olga Perović

Page 9: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

SJEĆANJE NA ELADU, 2012, 76x76

ZAVICAJ, 2012, 71x95

Page 10: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

RASKRŠĆE, 2010, 75x75

OPORAVAK, 2011, 80x80

Page 11: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

POVRATAK, 2012, 80x80

IŠCEKIVANJE, 2012, 80x80

Page 12: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

USPOMENE, 2012, 80x80

URBANA KOMPOZICIJA, 2012, 71x95

Page 13: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

URBANI PEJZAŽ, 2008, 75x90

HLADOVINE, 2012, 80x120

Page 14: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

ŽMURKE, 2011, 100x142

ISPRED KULE, 2009, 100x120

Page 15: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

TU PORED NAS, 2009, 100x130

SJEĆANJA, 2009, 80x100

PREDVECERJE, 2009, 100x130

Page 16: DANI CRNOGORSKE KULTURE 2012. - culturenet.hr att/IBRAHIMOVIC_KB.pdf · Njegovi radovi definisani su arhitektonskom konstrukcijom prostora i razlaganjem ... Čovjek, najčešće,

POPIS IZLOŽENIH RADOVA

1. ZAVIČAJ, 2012; ulje na platnu; 71x95 cm

2. SJEĆANJE NA ELADU, 2012; ulje na platnu; 76x76 cm

3. RASKRĆE, 2010; ulje na platnu; 75x75 cm

4. POVRATAK, 2012; ulje na platnu; 80x80 cm

5. ISČEKIVANJE, 2012; ulje na platnu; 80x80 cm

6. USPOMENE, 2012; ulje na platnu; 80x80 cm

7. OPORAVAK, 2011; ulje na platnu 80x80 cm

8. UBRABANA KOMPOZICIJA, 2012; ulje na platnu71x95 cm

9. URABANI PEJZAŽ, 2008; ulje na platnu; 80x90 cm

10. HLADOVINE, 2012; ulje na platnu; 80x120 cm

11. NOSTALGIJA, 2012; ulje na platnu; 100x150 cm

12. ŽMURKE, 2011; ulje na platnu; 100x142 cm

13. ISPRED KULE, 2009; ulje na platnu; 100x120 cm

14. TU PORED NAS, 2009; ulje na platnu; 100x130 cm

15. SJEĆANJA, 2009; ulje na platnu; 80x100 cm

16. PREDVEČERJE, 2009; ulje na platnu; 80x130 cm

17. PRAZNIK, 2009; ulje na platnu; 80x100 cm

18. KOMPOZICIJA PEJZAŽA, 2009; ulje na platnu; 80x100 cm

19. U POKRETU, 2010; ulje na platnu; 75x75 cm

20. OPORAVAK II, 2012; ulje na platnu; 80x80 cm

21. URBANI PEJZAŽ, 2009; ulje na platnu; 75x90 cm

22. KOMPOZICIJA, 2009; ulje na platnu; 80x110 cm

23. HARMONIJA, 2008; ulje na platnu; 80x90 cm

24. STJENOVITI PEJZAŽ, 2007; ulje na platnu; 80x100 cm

25. OKUTNJICE, 2008; ulje na platnu; 100x100 cm

26. RAZGOVOR, 2011; ulje na platnu; 70x70 cm

27. ŠETNJA, 2011; ulje na platnu; 80x99 cm

28. IGRA, 2012; ulje na platnu; 75x75 cm

29. JUTRO, 2011; ulje na platnu; 90x110 cm

30. SVIRAČ, 2012; ulje na platnu; 70x59 cm

31. NOSTALGIJA II, 2012; ulje na platnu; 100x142cm

32. LJETNJI DAN, 2011; ulje na platnu; 100x142cm

33. PRED ULAZOM, ulje na platnu; 100x150cm

34. ZAVIČAJ II, 2011; ulje na platnu; 67x85cm

35. POD BALKONOM, 2012; ulje na platnu; 71x71cm