Đoko KrivokapićEPCG A.D. Nikšić

Pál KovácsCrnogorska komercijalna banka

Ivan KaradžićMecator-CG

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 4

April

201

9.

Dan PKCG obilježen dodjelom godišnjih nagrada

Afirmacija poslovne elite Crne Gore

Elektroprivreda jepokretač ekonomskogi društvenog razvoja

Snažno inoviramobankarstvo Crne Gore

Menadžer je energičan, ambiciozan i kreativan lider

IMPR

ESU

M

3

Broj 4April 2019.

6 Dan Privredne komore obilježen dodjelom godišnjih nagradaAfirmacija poslovne elite Crne Gore

Broj 4April 2019.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Đoko Krivokapić, President of the Board of Directors of EPCG A.D. Nikšić"Elektroprivreda" is a driver of economic and social development

Petar Vraneš, Executive Director of "Gradir Montenegro", PljevljaRecord production results

Branislav Martinović, founder of the company GlosarijProfessionalism, quality and social responsibility

Pál Kovács, Chief Executive Officer of Crnogorska Komercijalna BankaWe gave a strong impetus to innovations in the banking sector

Ivan Karadžić, director of the company Mecator-CG, PodgoricaVigor, ambition and creativity distinguish a manager

Predrag Pavličić, Executive Director of Montecco, Danilovgrad"PG BEER ACADEMY" an innovative production story

Duško Milanović, Executive Director of hotel "Onogošt", NikšićRestoring Onogošt's old splendour

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

27

42

54

61

73

86

102

107

4

Broj 4 April 2019.

Petar Vraneš, izvršni direktor "Gradir

Montenegro" PljevljaRekordni proizvodni

rezultati

Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora EPCG A.D. NikšićElektroprivreda je pokretač ekonomskog i društvenog razvoja

Branislav Martinović, osnivač kompanije Glosarij, PodgoricaProfesionalizam, kvalitet i društvena odgovornost

Pál Kovács, glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne bankeSnažno inoviramobankarstvo Crne Gore

Ivan Karadžić, direktor kompanije Mecator-CG, PodgoricaMenadžer je energičan,ambiciozan i kreativan lider

Predrag Pavličić, izvršni direktor Montecco INC, Danilovgrad"PG Akademija piva"inovativna proizvodna priča

22

40

52

58

7084

5

Broj 4April 2019.

Listajući Glasnik...

1984.Osnažiti privrednu saradnju Crne Gore i Hrvatske

Čelnici privrednih komora Crne Gore i Hrvatske razmatrali su mogućnosti i oblike dalje saradnje udruživanja rada i sredstava pre-duzeća dvije republike. To je bila tema sastanaka tokom dvodnevne posjete hrvatskih privrednika Crnoj Gori, koji su održani od 2. do 4. februara 1984. godine. Gosti su, pored razgovora sa čelnicima naše komore, posjetili pojedine privredne kolektive i opštine,

pisao je Glasnik 1984. godine.

Ocijenjeno je da ove dvije komore treba više pažnje da poklone razvoju nerazvijenih opština u Crnoj Gori putem pružanja stručne pomoći u iznalaženju najoptimalnijih investicionih ideja i programa te da usmjeravaju sredstava u njihov razvoj. Konstatovano je da se Privredenoj komori Hrvatske pruži što više informacija o razvojnim opredjeljenjima Crne Gore kako bi se što uspješnije povezale organizacije udruženog rada (OUR) dvije republike. Dogovoreno je da PK Hrvatske učestvuje u modernizaciji pomorske flote, odnosno brodarske industrije, omogući urednije snabdijevanje našeg tržišta naftom i njenim derivatima, te pomogne plasman mašina "Radoja Dakića", preko hrvatskih organizacija, koje izvode radove u inostranstvu. Takođe će privredne komore intenzivirati saradnju kotorskog Jugopetrola i hrvatske INE i ispitaće mogućnosti učešća crnogorske građevinske operative u izvođenju radova u inostranstvu, preko velikih građevinskih sistema Hrvatske. Predstavnici privredenih komora su se saglasili i oko toga da preduzeće "Đuro Đaković" ubrza radove na rekonstrukciji opreme za Luku Bar.

2009.Prva farmaceutska kuća Crne Gore

Hemomont doo je dio moćnog Hemofarm koncerna, a osnovan je 1994. godine kao prva farmaceutska kuća u Crnoj Gori. Primarni cilj je bio proizvodnja infuzionih rastvora, u čemu je Hemomon u potpunosti uspio. Shodno potrebama tržišta i dobrim proizvo-dnim rezultatima, proizvodni program je proširen proizvodnjom oftalmoloških preparata, kapi za nos i injekcionih proizvoda, a

od 2002. godine startuje i Fabrika čvrstih formi.

Proizvodni kapaciteti Hemomonta prevazilaze potrebe Crne Gore pa je ova fabrika orijentisana na izvoz. Hemomont bilježi rast izvoza, kao i prihoda, koji je u 2008. godini, u odnosu na godinu ranije, povećan 24,1 odsto. Treba navesti da je ovo prva kompanija u Crnoj Gori koja je izvezla opasni otpad na uništenje, u skladu sa Bazelskom konvencijom, zabilježio je Glasnik 2009. godine.

6

Broj 4 April 2019.

Afirmacija poslovne elite Crne Gore

Dan Privredne komore obilježen dodjelom godišnjih nagrada

7

Broj 4April 2019.

Laureati su Elektroprivreda Crne Gore i Gradir Montenegro za uspješno poslovanje, Glosarij doo za društvenu odgovornost, Crnogorska komercijalna banka za inovativnost i Ivan Karadžić Izvršni direktor Mercator CG doo za unapređenje menadžmenta.

Dan Privredne komore Crne Gore, najstarije poslovne asocijacije sa tradicijom dugom 91 godinu, obilježen je 19. aprila 2019. svečanim,

jubilarnim, pedestim uručenjem nagrada najuspje-šnijim privrednicima u prethodnoj godini.

Nagrade Privredne komore uručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svečanosti u Vili Gori-ca, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici države, među kojima predsjednik i potpredsjednik Skupšti-ne Ivan Brajović i Branimir Gvozdenović, potpredsje-dnik Vlade Milutin Simović, nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministri, visoki predstav-

nici diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, fi-nansijskog sektora, nauke i kulture.

Laureati su Elektroprivreda Crne Gore i Gradir Mon-tenegro za uspješno poslovanje, Glosarij doo za dru-štvenu odgovornost, Crnogorska komercijalna ban-ka za inovativnost i Ivan Karadžić Izvršni direktor Mercator CG doo za unapređenje menadžmenta.

Nagrade Komore predstavljaju najznačajnije privre-dno priznanje u Crnoj Gori. Dan ove poslovne asoci-jacije čestitali su brojni predstavnici široke komor-ske mreže Evrope, domaćih i inostranih kompanija, kao i javnih ustanova.

8

Broj 4 April 2019.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ocijenio je da prisustvo velikog broja uglednih zvanica svečanom uručenju nagrada potvrđuje kvalitet rada ove asocijacije

koja, bezmalo čitav vijek, neraskidivim nitima povezuje generacije privrednika oko ideja i ciljeva čiji je zajednički imenitelj ekonom-ski razvoj Crne Gore.

Posebno je zahvalio predsjedniku Đukanoviću, koji uručivanjem nagrada Komore nastavlja tradiciju da čelni ljudi Države podrža-vaju nastojanje Komore da istakne kompanije i pojedince koji su svojim radom, angažovanjem i rezultatima dali poseban doprinos crnogorskoj privredi u protekloj godini. Riječi zahvalnosti uputio je predsjedniku Vlade, ministrima i državnim institucijama na par-tnerskom odnosu u kreiranju poslovnog ambijenta i zajedničkim aktivnostima na promociji i afirmaciji crnogorske privrede.

Zahvalio je privrednicima koji poslovnim aktivnostima doprinose ostvarenju dinamičnog ekonomskog razvoja Crne Gore i angažo-vanjem u organima Komore jačaju njen ugled i prepoznatljivost u Regionu i šire.

Predsjednik je ovim povodom podsjetio na industrijalce i trgovce koji su osnivanjem Trgovačko - industrijske i zanatske komore 1928. godine jasno iskazali zrelost i opredjeljenje da na organizo-van način ostvaruju interese i poslovne ciljeve, promovišući na-cionalnu privredu. Plejada vizionara i pregalaca koja je postavila temelje današnjoj Komori zaslužuje poštovanje svih nas.

- Pozivam vas da i dalje na putu ostvarenja poslovnih uspjeha ko-ristite snagu naše institucije, čiji je kadar profilisan tako da može svojom stručnošću i profesionalnošću odgovoriti vašim zahtjevi-ma – kazao je Golubović.

Govoreći o aktivnostima u 2018. podsjetio je da je u januaru stupio na snagu novi Zakon o Privrednoj komori, urađen po evropskim

Lideri u biznisu snaga ekonomskog razvoja

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović

standardima, kojim se ova asocijacija dodatno profilisala kao in-stitucionalni partner Vladi.

- U proteklih godinu dana pokrenuli smo inicijative koje su rezulti-rale izmjenom velikog broja propisa. U narednom periodu imamo ambiciju da nastavimo rad na stvaranju podsticajnijeg regulator-nog okvira koji će donijeti predvidljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti, a Crnoj Gori bolji kreditni rejting i poziciju na listama konkurentnosti renomiranih međunarodnih organizacija – rekao je Golubović.

On se osvrnuo na makroekonomske pokazatelje i istakao da sto-pa rasta BDP-a od 4,9%, zasnovana prvenstveno na investicijama, Crnu Goru po tome pozicionira u sam vrh evropskih zemalja

- U prethodnoj godini broj preduzeća koja su predala bilanse veći je za 4039, a broj zaposlenih u privredi povećao se 13,88% ili za 15.236 radnika. Parametri uspješnosti prethodne turističke sezone, bez dileme, potvrđuju da je Crna Gora svrstana među najatraktivnije turističke destinacije, o čemu govori rekordan broj turista i sko-ro 2,5 miliona prevezenih putnika na crnogorskim aerodromima. Rast ostvaren u prerađivačkoj industriji, posebno poljoprivredno--prehrambenih proizvoda, doprinosi povećanju takozvanog izvoza na kućnom pragu i supstituciji uvoza, što za rezultat ima ublaža-vanje spoljnotrgovinskog deficita u robnoj razmjeni – istakao je Golubović.

Dodao je da gradnja auto-puta na veoma zahtjevnoj trasi teče pla-niranom dinamikom i sigurno je da ćemo u očekivanom roku do-biti modernu saobraćajnicu koja će imati multiplikativne efekte na više privrednih grana.

- Industrijska proizvodnja bilježi rast od 22,4%, ali i dalje postoji ogroman i neiskorišćen potencijal u valorizaciji prirodnih resursa, prije svega šumskog, vodnog i rudnog bogatstva – kazao je on.

9

Broj 4April 2019.

Rezultati laureata služe za primjer svim kompanijama koje pred sebe postavljanju nove ciljeve i zadatke, mobilišu kreativnost i ulažu u obrazovanje i usavršavanje zaposlenih.

Značajno učešće obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji elek-trične energije, smatra, biće dodatno uvećano izgradnjom novih solarnih, hidro i vjetroelektrana, a realizacija projekta energetskog podmorskog kabla pozicioniraće Crnu Goru kao energetsko čvori-šte Balkana

- Privredna komora će u dijalogu s Vladom nastaviti da insistira na pronalaženju fiskalnog prostora za niže oporezivanje privrede, jer nam je cilj da podignemo učešće domaćih i stranih investicija u generisanju ekonomskog rasta, zapošljavanja i izvoza. Crna Gora u narednom periodu kroz stimulativnu poresku politiku, ukidanje administrativnih opterećenja i poboljšan pristup izvorima finansi-ranja mora ojačati sposobnost domaćih kompanija da se izbore s konkurencijom na tržištu – rekao je predsjednik Golubović.

Kako je kazao, siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje ostaju najveće prepreke povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede.

- Siguran sam da sinergetskim djelovanjem privrede, Vlade i na-dležnih institucija poslovanje u sivoj zoni možemo smanjiti na najmanji mogući nivo, što će imati izuzetno pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju – ocjenjuje on.

Jedna od prioritetnih aktivnosti Komore odnosi se na podršku in-ternacionalizaciji privrede i promociji Crne Gore kao investicione destinacije. U saradnji sa nadležnim ministarstvima, ova asocija-cija je nastavila da organizuje sajmove i poslovne forume u zemlji i inostranstvu, otvarajući mogućnost crnogorskim preduzećima da se predstave i razgovaraju o konkretnim poslovnim aranžmanima sa potencijalnim stranim partnerima.

Komora posebnu pažnju posvećuje izgradnji obrazovnog sistema koji će podržati razvojne potrebe privrede i omogućiti mladima da stiču znanja i vještine koji će biti traženi u budućnosti.

Privredna komora je jedan od pokretača inicijative za implemen-taciju dualnog sistema obrazovanja u Crnoj Gori, koje se zasniva na saradnji obrazovnih institucija i realnog sektora. Preduzeća koja su učesnici u procesu smatraju ovaj model optimalnim obli-kom zapošljavanja, jer se njime smanjuju troškovi i rizik angažo-vanja neadekvatnih kadrova. Predsjednik je istakao da je reforma obrazovanja posao od prioritetnog nacionalnog značaja i najbolji način da se mladi kadrovi zadrže u Crnoj Gori.

Naveo je da Privredna komora, kroz svoje aktivnosti na čvršćem povezivanju nauke i privrede, pokazuje razumijevanje zahtjeva savremenog doba u kojem obrazovanje, privreda i napredne teh-nologije predstavljaju partnerstvo za budućnost. Veliku pažnju po-svećuje razvoju preduzetništva, unapređenju poslovnih procesa i povezivanju inovativnih startapova sa fondovima koji finansiraju takve projekte.

- U okviru Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, udruženim djelovanjem, stvaramo uslove za razvoj konkurentno-sti privreda Regiona, a naš posvećen rad na ovom poslu rezultirao je otvaranjem Kancelarije Generalnog sekretara ove asocijacije u Podgorici – rekao je čelni čovjek Komore.

Čestitajući laueratima, Golubović je kazao da, tradicionalnom dodjelom godišnjih nagrada, Privredna komora afirmiše istinsku poslovnu elitu Crne Gore i lidere u biznisu, koji imaju znanje i hra-brosti da realizuju svoje poslovne ideje i motivišu druge da ih na tom putu slijede.

- Vaši rezultati služe za primjer svim kompanijama koje pred sebe postavljanju nove ciljeve i zadatke, mobilišu kreativnost i ulažu u obrazovanje i usavršavanje zaposlenih – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

10

Broj 4 April 2019.

Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore Slavoljub Popadić obrazložio je odluku da laureati budu Elektroprivreda Crne Gore, Gradir Montenegro, Glosarij

doo, Crnogorska komercijalna banka i Ivan Karadžić, izvršni direk-tor Meracator-CG.

Elektroprivreda Crne Gore ad Nikšić je zavrijedila nagradu Privre-dne komore zahvaljujući izuzetnim poslovnim i proizvodnim re-zultatima ostvarenim tokom protekle godine.

- Ova kompanija je već krajem novembra prošle godine premašila

Izuzetni rezultati, doprinos društvu, inovativna rješenja i menadžment za primjer

Obrazloženje Odluke o laureatima

godišnji proizvodni plan, i bez obzira na neočekivano dug sušni period tokom trećeg kvartala, na kraju godine ostvarila preko 325 miliona eura prihoda, više od 52 miliona eura izvezene energije i oko 43 miliona eura dobiti – kazao je Popadić.

Elektroprivreda je u 2018. započela petogodišnji investicioni ci-klus, vrijedan blizu 170 miliona eura, sa ciljem unapređenja po-stojećih i stvaranja uslova za izgradnju novih izvora električne energije. Posebno raduje da je u postizanju ovog sjajnog rezultata, kormilo kompanije u cjelosti bilo u rukama domaćeg menadžmen-

11

Broj 4April 2019.

ta, dodao je on.

Gradir Montenegro doo Pljevlja je uspješna rudarska kompanija sa sjevera Crne Gore, koja je poslovni uspon započela 2006. godine privatizacijom Rudnika "Šuplja stijena". Od polovine 2011. posluje u okviru poljske rudarsko-metalurške kompanije "ZGH".

- Iako su godišnji kapaciteti za pripremu i preradu projektovani na 500.000 tona, Gradir Montenegro je uspio da u posljednje četiri go-dine nadmaši projektovane kapacitete i da 2018. godine realizuje rekordnu preradu od 592.000 tona, rekordnu proizvodnju koncen-

trata olova i cinka od preko 25.000 tona i ostvari prihod veći od 18 miliona eura. Proizvodnja se u cjelokupnom obimu izvozi na ino-strano tržište – saopštio je Popadić.

Glosarij doo, laureat za društvenu odgovornost, prva je privatna ve-ledrogerija u Crnoj Gori, snažna kompanija, dominantno prisutna u domenu farmaceutike, medicinske opreme i potrošnog medicin-skog materijala.

Glosarij je razvio i godinama njeguje izuzetno dobar koncept po-drške društvenoj zajednici. Fokusira se na podršku sportu, zdra-vstvu, te edukaciji doktora i mladih kadrova.

- Tokom 2018. godine, u ove važne aktivnosti, uložili su preko 350.000 eura – naveo je predsjednik Odbora za dodjelu nagrada.

Crnogorska komercijalna banka je početkom februara 2018. godi-ne lansirala apliklaciju CKB GO, koja predstavlja novu generaciju mobilnog i internet bankarstva. Navedena aplikacija je razvijena u saradnji sa kompanijom Finastra, trećom u svijetu na polju finan-sija i tehnologije, čija rješenja koristi 48 od 50 najboljih svjetskih banaka. Riječ je o jednoj od najinovativnijih e-banking aplikacija, ne samo na tržištu Crne Gore, već i cijelog regiona. Osim pouzda-nosti, jednostavnosti i savremenog interfejsa, aplikaciju karakte-rišu i inovativna rješenja poput identifikacije otiskom prsta, Face ID-a, plaćanje QR kodom, kao i opcija djeljenja računa između više korisnika. Aplikacija sadrži i Personal Finance Management kroz koji su na jednostavan način prikazane klijentove obaveze, imovi-na, stanje na karticama i svim ostalim računima.

- Žiri je posebno cijenio činjenicu da je poslije samo 10 mjeseci, tačnije u novembru 2018. godijne, CKB proslavila 10.000-tog kori-snika, što na najbolji način potvrđuje da je aplikacija zaživjela i da je odlično prihvaćena od strane korisnika – riječi su Slavoljuba Popadića.

Ivan Karadžić je nesumnjivo jedan od najuspješnjih crnogorskih privrednika, sa višedecenijskim iskustvom u menadžmentu i pre-duzetništvu. Poslovnu karijeru je započeo u Kanadi, a po povratku u Crnu Goru 1995. godine je bio inicijator, jedan od osnivača i iz-vršni direktor kompanije MEX, koja je od osnivanja bila sinonim za kvalitet i profesionalan odnos prema kupcima. MEX se, krajem 2007. godine, ujedinio sa, u to vrijeme, regionalnim liderom, slove-načkom kompanijom Mercator, donijevši novi kvalitet na crnogor-sko tržište. Permanentno unaprijeđujući i šireći biznis, 2010. godi-ne je došlo do integracije kompanija Mercator-Mex, Panto market i Plus commerc u Mercator CG. Kroz tu integraciju u Crnoj Gori je zaživio i novi regionalni brend Roda. Nastavljajući aktivnosti per-manentnog prilagođavanja potrebama tržišta tokom 2016. godine pod Ivanovim vodjstvom je zaživio i novi regionalni brend IDEA. U vrlo kratkom periodu, 110 maloprodajnih objekata, promjenilo je izgled i ime u IDEA, što je na domaćem tržištu donijelo novu vrijednost i podstaklo tržišnu utakmicu, a potrošačima osiguralo bogatiju i kvalitetniju ponudu i uslugu.

- IDEA Crna Gora je u martu 2017. godine pokrenula novu liniju do-maćih proizvoda "Ukusi kraja moga" pripremljenih u saradnji sa domaćim proizvođačima prema tradicionalnoj, crnogorskoj recep-turi, od pažljivo biranih sastojaka, a akcija je punu ekspanziju i afir-maciju doživjela u 2018. godini. Sve ovo je bilo više nego dovoljno da Odbor, sa zadovoljstvom i jednoglasno, nagradu za unapređenje menadžmenta dodijeli izvršnom direktoru kompanije Mercator CG, Ivanu Karadžiću – zaključio je Popadić.

12

Broj 4 April 2019.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izrazio je zadovoljstvo što se nastavlja tradicija nagrađivanja uspješnih crnogor-skih privrednika i time afirmišu ideje stvaranja i pregala-

štva, što je od izuzetnog značaja za ukupan društveni razvoj.

Naglasio je da od obnove nezavisnosti Crna Gora pravi kapitalne iskorake ka boljoj budućnosti. Članstvom u NATO ostvaren je jedan od prioriteta vanjske politike, a lideri smo u pregovaračkom proce-su sa EU, uz realnu mogućnost da budemo prva sljedeća članica kluba demokratskih i razvijenih evropskih društava. Naglašava da se mora beskompromisno nastaviti dalje, jer pripadnost Evropskoj uniji nije simbolički čin, već proces usvajanja temeljnih evropskih vrijednosti i posvećeno dostizanje standarda, koji će nas učiniti konkurentnim dijelom ove prestižne zajednice.

- Danas kada je savršeno jasno da Crna Gora više ne stoji zagla-vljena na strateškom raskršću sa kojeg se može lako skrenuti na stranputice daljeg zaostajanja i netolerancije, konkurentnost je naš najveći izazov. Konkurentnost društva u evropskoj i evroa-tlantskoj zajednici, konkurentnost svakog našeg građanina, na ujedinjenom i otvorenom evropskom tržištu, ali prije svega konku-rentnost naše privrede i svakog preduzeća pojedinačno na evrop-skoj i globalnoj ekonomskoj sceni. Od toga će presudno zavisiti

Pregaoci da doprinesu kreiranju politika

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović

tempo dostizanja najvažnijeg cilja naše državne politike, evrop-skog kvaliteta života naših građana – kazao je Đukanović.

Ukazao je na neophodnost daljih i neodložnih reformi obrazova-nja, koje treba da crnogorsko društvo trajno opskrbe kvalitetnim znanjem, bez kojeg ni jedan od naših ciljeva nije dostižan.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je od obnove nezavisnosti ostvarila prosječnu realnu stopu rasta BDP iznad 3%, a tokom po-sljednje dvije godine smo u poželjnoj zoni rasta od 4,5 do 5%.

- Jedna od manje razvijenih republika ex Jugoslavije, danas kao nezavisna država, jedna je od najbrže rastućih ekonomija u Jugoi-stočnoj Evropi – naglasio je on.

Naveo je da su od 2006. godine BDP i BDP po stanovniku udvostru-čeni. Prosječna zarada povećana je za 82 % i najviša je u regionu. Neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je preko šest mi-lijardi eura, odnosno blizu 18% BDP prosječno godišnje ili oko 800 eura po stanovniku na godišnjem nivou, što je u evropskom vrhu. Strane direktne investicije omogućile su otvaranje novih radnih mjesta i rast BDP-a, transfer novih znanja i tehnologija, što do-prinosi konkurentnosti naše ekonomije. Dobar smjer razvoja po-tvrđuje i činjenica da u vremenu kada je kreditni rejting u zemlja-

13

Broj 4April 2019.

Konkurentnost je naš najveći izazov, prije svega privrede i svakog preduzeća na evropskoj i globalnoj ekonomskoj sceni.

ma regiona uglavnom smanjen, za Crnu Goru potvrđena je ocjena B1, uz izmjenu izgleda sa "stabilan" u "pozitivan".

- Činjenica je da smo sa 34% prosjeka kvaliteta života u EU, gdje smo bili prije 13 godina, došli do 46%. Nije li najbolja potvrda da je kvalitet života u Crnoj Gori uznapredovao to što građani drugih ze-malja regiona dolaze da traže posao i žive u Crnoj Gori, dok tražnje u obratnom smjeru i nema – zapitao je predsjednik Đukanović.

Ipak, saopštio je da jedan broj naših građana, vođen većim stan-dardom, ide ka državama EU.

- Jedini način da ih zadržimo je da se razvijamo još brže, a tu do posebnog izražaja dolazi vaša uloga. Cijela crnogorska privreda, u saradnji s Vladom, ima presudnu ulogu u daljem unapređenju poslovnog ambijenta i ekonomskom razvoju zemlje- rekao je Đu-kanović.

Smatra da započeti i planirani infrastrukturni, kao i projekti u oblasti energetike, turizma i poljoprivrede predstavljaju realan osnov za ubrzanje privrednog razvoja. Da se ne bi propustila ta mo-gućnost, paralelno sa realizacijom investicija, moraju se sprovesti neizbježne strukturne reforme, koje su uslov očuvanja konkuren-tnosti naše investicione destinacije i put do kvalitetnije usluge dr-

žavnih servisa našim građanima, gostima i turistima.

Prema predsjednikovim riječima, realno je očekivanje da u nare-dnih 10 godina bude otvoreno nekoliko novih rizorta poznatih sv-jetskih brendova.

- Samo novim investicijama, uz nesmanjenu predanost reforma-ma, mijenja se izgled zemlje, poboljšava kvalitet života građana i obezbjeđuje brži ekonomski razvoj. Da smo slušali neumorne kri-tičare svega što kao vlast pokrećemo, danas ne bismo imali Porto Montenegro, Lušticu Bay ili Porto-novi u koje dolaze najpoznatije ličnosti svijeta. Ne bi počeli gradnju autoputa sa ciljem povećanja sigurnosti saobraćaja i boljeg povezivanja sjevera i juga, i lakše do-stupnosti Crne Gore kao turističke i investicione destinacije. Ne bi počeli projekat izgradnje 250 kilometara skijaških staza na sjeveru Crne Gore – naglasio je Đukanović.

Postoje ogromne šanse u proizvodnji zdrave hrane i "izvozu na kućnom pragu", ukazao je predsjednik.

- Pripremamo se za ugovaranje izgradnje nove dionice auto-puta i nastavljamo da učvršćujemo Crnu Goru kao energetsko čvorište Zapadnog Balkana. Ova ideja biće razumljivija mnogima nakon puštanja u rad podmorskog električnog kabla koji nas povezuje sa Italijom, a što očekujemo do kraja godine – kazao je Đukanović.

Prateći najbolje prakse razvijenih zemalja, sa posebnim osvrtom na modele u EU, Crna Gora se opredijelila za Program ekonom-skog državljanstva. Prema predsjednikovim riječima, Program će dozvoliti aplikacije samo onim licima koja imaju dokazan kredibi-litet i dokazano legalno porijeklo novca.

- Očekujem da investitori koji na ovaj način dobiju državljanstvo, budu dobri "ambasadori" Crne Gore u svijetu, i da promovišu njene ekonomske interese. Program će imati mulitiplikativne efekte na našu ekonomiju i može postati značajan izvor prihoda, kao i plat-forma za nove investicije. Očekujem da će Program pružiti priliku za uvođenje novih tehnologija, inovacija i modernih zanimanja u Crnu Goru, kao i unapređenje transfera neophodnih znanja i vje-ština, otvaranje novih radnih mjesta, te da će posebno predstavlja-ti podsticaj razvoju projekata i investiranju u sjeverni region - re-kao je predsjednik Đukanović.

Naglašava da su rezultati dobitnika prestižnih nagrada Privredne komore potvrda uspješnosti razvojnog pregnuća, što ubjedljivo sv-jedoči i o poslovnim potencijalima Crne Gore.

Potrebno je nastaviti svakodnevno usvajanje novih znanja, bolje sagledati probleme iz prakse, saslušati mišljenja i poruke privrede.

- Pozivam pregaoce u Crnoj Gori da aktivno učestvuju ne samo u širenju svojih poslovnih djelatnosti, već i u procesu kreiranja po-litika, jer te aktivnosti imaju podjednaku važnost za uspješnost svakog biznisa. Uspješnim primjerima poput današnjih laureata, najbolje ćemo razbiti predrasude da crnogorske firme ne mogu da se suprotstave stranoj konkurenciji. Vi svojim uspješnim primje-rom promovišete ne samo svoj biznis, već i zemlju kojoj pripadate – kazao je Đukanović.

Smatra da je najvažnije da ekonomski razvoj održi dostignutu di-namiku.

- Ekonomski rast ne smije biti sezonski uzlet, nego postojan sredn-joročni trend – zaključio je predsjednik Milo Đukanović.

14

Broj 4 April 2019.

U ime nagrađenih zahvalio je Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora Elektrivrede Crne Gore.

On je kazao da je izuzetna čast dobiti prestižnu Nagradu Privredne komore, koja predstavlja podršku i veliki podsticaj za još bolje i uspješnije poslovanje, čime se doprinosi većoj konkuren-tnosti crnogorske privrede, te snaženju države.

- Kao što znate, ovo nije prva nagrada Privredne komore Elek-troprivredi Crne Gore, ali jeste svojevrsna satisfakcija i izuzetno priznanje našoj kompaniji i to ne samo za odlične proizvodne i poslovne rezultate u prošloj godini, koji su zaista bili izvanredan povod za izbor ovogodišnjeg laureata – rekao je Krivokapić.

Apostrofirao je da ova veoma značajna i prestižna nagrada sti-že nakon desetogodišnjeg perioda velikih organizacionih i ka-drovskih promjena u EPCG, usmjerenih ka dostizanju standarda evropskog načina poslovanja i razmišljanja, te ispunjavanja zah-tjevnih obaveza preuzetih po osnovu članstva naše zemlje u Ener-getskoj zajednici za jugoistočnu Evropu.

- Sve smo to uspješno prošli i sada je Elektroprivreda Crne Gore na pragu da, poslije višedecenijskih nastojanja, konačno uđe u izgra-dnju novih proizvodnih izvora energije, čime ćemo, uz revitaliza-ciju postojećih kapaciteta, koja je uveliko u toku, dodatno ojačati poziciju na tržištu, smanjiti izraženi deficit električne energije i nastaviti sa još više sigurnosti i pouzdanosti da budemo čvrst oslonac ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja Crne Gore. Stoga, ovo prestižno priznanje doživljavamo i kao veliki podstrek i ohrabrenje za ozbiljne izazove koji su pred nama – naglasio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, prošla godina bila je jedna od najuspje-šnijih poslovnih godina Elektroprivrede Crne Gore i u proizvo-dnom i u finansijskom smislu.

- Činjenica da smo, iskoristivši maksimalo povoljnu hidrologiju, ali i izuzetnu pogonsku spremnost postrojenja, već sredinom no-vembra premašili godišnji proizvodni plan, a onda do kraja godine godišnju produkciju premašili 16,47 odsto i ostvarili oko 44 miliona eura dobiti, najbolje govori u prilog tome – rekao je on.

Velike zasluge za ovako dobar rezultat, svakako, pripadaju zapo-slenima i menadžerskom timu Kompanije i Direkcije za upravlja-nje energijom, a tu je i pomoć i podrška koju nam u kontinuitetu pružaju Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo, naglašava preds-jednik Odbora direktora EPCG.

Elektroprivreda Crne Gore je, dodaje Krivokapić, uvijek bila sigu-ran oslonac i pokretač sveukupnog društvenog razvoja i "žila ku-cavica" crnogorske privrede. Tako će i ostati, a tome će, u velikoj mjeri, doprinijeti i značajna investiciona ulaganja u revitalizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta koja su sasvim izvjesna u bliskoj budućnosti. Podsjeća da su prošle godine počeli realizaciju investicionog ciklusa vrijednog preko 170 miliona eura, sa ciljem poboljšanja performansi, sigurnosti i pouzdanosti postojećih ener-getskih kapaciteta i, što je od posebne važnosti, stvaranja uslova za početak izgradnje novog izvora električene energije poslije rav-no 27 godina.

- Spremni smo, imamo jasnu viziju razvoja, ali i dobar i kreativan tim i odlučnost da gradimo bolju budućnost EPCG, a time i države u cjelini – zaključio je Krivokapić.

Nagrada najstarije poslovne asocijacije predstavlja podršku i veliki podsticaj za još bolje i uspješnije poslovanje, čime se doprinosi većoj konkurentnosti crnogorske privrede, te snaženju države, ocijenili su laureati.

Prestižna Nagrada Komore je izuzetno priznanje

Riječ laureata

15

Broj 4April 2019.

Danas nije konkurentska prednost imati diplomu. Ko posjeduje znanje,vještine i kompetencije ima prednost na tržištu rada.

Ohrabruje rast broja preduzeća i zaposlenih u privredi

Predsjednik Privredne komore u emisiji "Živa istina"

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović gostujući u emisiji "Živa istina" RTCG kazao da je na vrhu li-ste prioriteta Privredne komore Crne Gore smanjenje fiskal-

nog opterećenja za zaposlene.

"Na tu temu smo već razgovarali sa premijerom. Mi nijesmo zado-voljni sa povećanjem minimalca. Premijer je najavio da je vlada potvrdila da će krizni porez biti ukinut krajem godine i ostajemo na stopu poreza na dohodak koja je najkonkurentnija u regionu. Tražimo da se doprinosi na dohodak sa 67 odsto na neto platu, spu-ste na 50 odsto i nadam se da ćemo to dobiti", kazao je Golubović.

Izvor sive ekonomije kad je posrijedi tržiste rada je, kako smatra Golubović, visoka stopa poreza i doprinosa.

"Ohrabrujuća činjenica je ta da je broj privrednih subjekata koji je predao bilanse povećan za 4039, broj zaposlenih radnika u privre-dnim subjektima koji su predali bilanse povećan 15300, što čini procenat od 14 odsto. Broj zaposlenih u privredi porastao je na 125 hiljada", naveo je Golubović.

Analiza statistike biznis aktivnosti po regijama je , kako smatra Golubović, razočaravajuća.

"Broj zaposlenih u centralnoj regiji je 60 odsto, u sjevernoj 9.7 od-sto, a u južnoj 33.3 odsto. Nedovoljna infrastrukturna razvijenost je jedna od tih koja je uticala na seljenje stanovnika sa sjevera prema centralnoj regiji. Nadam se da će se izgradnjom autoput, rezultati odraziti i na razvoj sjevera Crne Gore", naveo je Golubović.

Jako je značajno, kako smatra Golubović, da koristimo prirodne resurse Crne Gore.

"Naše sirovine ne koristimo adekvatno, laporac u Pljevljima, šume na sjeveru", smatra Golubović.

Kada je posrijedi podsticaj izvoza domaćih proizvoda, Golubović je kazao da podsticaji u tom slučaju ne postoje.

"Podsticaj ne smijemo da radimo zbog pravila Svjetske trgovinske organizacije i evropskih standarda. Ali možemo da radimo afir-maciju na domaćem tržištu, odnosno podizanjem konkurentnosti proizvođača domaćih proizvoda. Projektom "Kupujmo domaće" postigli smo jako dobre rezultate. Istraživanje je pokazalo da je već posle mjesec dana od početka projekta, 17 odsto potrošača reklo da kupuje domaće proizvode",kazao je Golubović.

Golubović smatra da Crna Gora ima odlične kapacitete za proizvo-dnju voda, ali da proizvođači nemaju adekvatnu distribuciju.

"Proizvođači moraju da se udružuju, ali kod nas još uvijek teško ide udruživanje jer još nijesmo svijesni da samo zajedničkim kapaci-tetima možemo postići dobar rezultat", smatra on.

Naši mediji su, kako smatra Golubović, barijera razvoja našeg bi-znisa.

"U svim medijima samo vidite negativne primjere, rijetko nailazite na promociju uspješnih privrednika".

Kada je posrijedi zapošljavanje problem je, kako smatra u obrazo-vanju i nedostatku kadra.

"Danas nije konkurentska prednost imati diplomu. Ko posjeduje znanje,vještine i kompetencije taj ima prednost na tržištu rada. Jedna od barijera je svakako obrazovni sistem. Pokrenuli smo ak-tivnosti i i inicijative modela "Dualnog obrazovanja". Poslije tri go-dine poslodavci kod kojih su učenici bili na obuci imaju spremnog radnika. Takođe radimo jako mnogi na neformalnom obrazova-nju", zaključio je Golubović.

16

Broj 4 April 2019.

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, na sjednici 3. aprila 2019, razmotrio je Informaciju o poslova-nju u ovom sektoru tokom prethodne godine, Predlog zako-

na o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini i ulogu Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za 2018.

Sjednicom je predsjedavao Jovan Lekić, Nall International, a u radu su pored privrednika, učestovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici Ministarstva ekonomije Biljana Jakić i Dragan Vukčević, Zavoda za zapošljavanje Ale-ksandar Rakočević i Unije poslodavaca Suzana Radulović.

Prema preliminarnim podacima Monstata, ostvareni promet u tr-govini na malo u tekućim cijenamau 2018. godini je iznosio 1.422,3 miliona eura i veći je za 4,6% u odnosu na 2017. godinu u tekućim cijenama, odnosno u stalnim cijenama za 3,4%. Najveći rast zabi-lježen je u trgovini na malo prehranom i to 7,1%. U ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 37.377, što je za 1,7% više u odnosu na 2017. godinu. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u 2018. godini iznosila je 2.954,4 miliona eura, što ukazuje na porast od 10 % u odnosu na 2017.

Ambijent u sektoru trgovine kontinuirano karakterišu otežana naplata potraživanja i blokade računa. Negativan uticaj ima i siva

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini u fokusu

Trgovina

ekonomija, i to u dijelu: neregistrovanja djelatnosti, neformalnog zapošljavanja, posebno u dijelu osiguranja zaposlenih na mini-malnu zaradu, uplate doprinosa za socijalno osiguranje, isplate dijela zarade "na ruke" i neregularnog rada nerezidenata; nelegal-ne prodaje akciznih i proizvoda koji se plasiraju putem novinskih oglasa i interneta..

Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini se ukidaju norme koje su postale neprimjenjive u praksi i ova oblast usklađuje sa regulativom EU. Raspravljano je o najbo-ljem modelu da se rješenja iz predloženog akta prilagode potre-bama trgovaca, posebno imajući u vidu neophodnost nesmetanog odvijanja trgovinskog prometa tokom turističke sezone i značaja koje to ima za izvoz na kućnom pragu. Pošto je Predlog zakona u skupštinskoj proceduri, dogovoreno je da se preciziraju predlozi koji će biti u interesu ukupne privrede.

Na sjednici je potencirana značajna uloga Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obezbjeđivanju kadrova kroz proce-se regrutacije i selekcije. Zavod je zadužen i za oglašavanje slo-bodnih radnih mjesta, subvencioniranje poslodavaca za zapošlja-vanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.

17

Broj 4April 2019.

Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu živo-tne sredine, na sjednici održanoj 5.aprila 2019, razmotrio je organizaciju rada u tekućoj godini kroz formiranje projek-

tnih timova. Usvojen je Izvještaj o radu u 2018. godini.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Mladen Bajković, a u radu je, pored članova – privrednika, predstavnika resornog Ministarstva, Glavnog grada i Univerziteta, učestvovao potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović.

U cilju veće efikasnosti rada i ostvarivanja više konkretnih rezul-tata, Koordinacioni odbor će u 2019. djelovati preko dva tima – za energetsku efikasnost i za zaštitu životne sredine.

U okviru zaštite životne sredine djelovaće projektni timovi u čijem će fokusu biti teme upravljanja otpadom, otpadnih voda i admini-strativno-pravnih poslova (zakonskih propisa). Koordinator za ovu

Nova organizacija radaKoordinacioni odbor EEZŽS

oblast biće zamjenik predsjednika Odbora prof. dr Darko Vuksano-vić sa Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Predsjednik Odbora Mladen Bajković koordiniraće aktivnosti di-jela koji se odnosi na energetsku efikasnost, u okviru koje će se razmatrati projekti u građevinarstvu, javnom sektoru, industriji i oni koji se realizuju sa ino-partnerima.

Projektni timovi će se sastajati jednom mjesečno, dok će rezulta-te rada predstavljati na zajedničkim sjednicama Koordinacionog odbora.

Privrednici su pozvani da se što intenzivnije uključe u rad pro-jektnih timova i doprinesu rješenjima koje će Privredna komora kandidovati prema donosiocima odluka, u cilju unapređenja ener-getske efikasnosti i zaštite životne sredine u državi.

18

Broj 4 April 2019.

Razmotrene izmjene i dopune Zakona o energetici

Na sjednici u Privrednoj komori

Odbor udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, na sjednici 5. aprila 2019. godine, razmotrio je izmjene i dopune Zakona o energetici, te usvojio izvještaje

o svom radu, kao i sa sjednica Grupacije distributera nafte i naf-tnih derivata.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović a u radu je, pored članova, učestvovao potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić.

Predsjednik Odbora Luka Jovanović je informisao da je planirano

da se izmjene i dopune Zakona o energetici usvoje do kraja godine, te da je potrebno da Odbor primjedbama i sugestijama na predlo-ženi tekst doprinese da se definišu najkvalitetnija rješenja za pri-vredu, a time i državu.

Prema riječima Miloša Bigovića, Elektroprivreda Crne Gore, Za-kon o energetici je sistemski i najznačajniji akt koji reguliše ovu oblast. Ova kompanija je aktivni učesnik u donošenju predložene regulative, i prepoznala je 17 tačaka koje bi mogle biti dodatno una-pređene, kako bi se dobilo bolje zakonsko rješenje. One se, između

19

Broj 4April 2019.

Planirano da se izmjene i dopune Zakona o energetici usvoje do kraja godine.

ostalog, odnose na regulisanje pitanja snabdjevača krajnjih kupa-ca, vlasništvo nad kapacitetima koji se tiču proizvodnje, a na koje se, po sadašnjem Zakonu plaćaju naknade prenosnom sistemu, te na dio koji se odnosi na prigovore potrošača i usaglašenost sa za-konom o njihovoj zaštiti.

Darko Krivokapić, EPCG, naveo je da je, između ostalog, predlo-ženo da se briše član Zakona da operator tržišta ima mogućnost naplate evidencije ugovora. Svako nametanje novih taksi odbija trgovce strujom od našeg tržišta.

Dragan Nikolić iz Jugopetrola smatra da je potrebno donijeti novi krovni Zakon o energetici koji bi ravnopravno tretirao sve energet-ske subjekte. Postojeći Zakon, prema njegovim riječima, uglavnom se odnosi na poslovanje Elektroprivrede, dok naftnom sektoru nije posvećena adekvatna pažnja. Predsjednik Odbora Jovanović je po-jasnio da je Zakon o energetici donijet u vrijeme Državne zajedni-ce Srbija i Crna Gora, te da ga je potrebno inovirati.

Predstavnik kompanije INA Draško Striković je saglasan da je potrebno donijeti novi Zakon o energetici, te pojasnio da namjere izmjena i dopuna nijesu da se postojeći akt suštinski mijenja. Iz ove kompanije su se založili da se u Zakon uključi samouslužno sipanje goriva od strane kupaca, u skladu s evropskom praksom i propisima. Smatraju da je neophodno propisati opšte uslova rada zaposlenih na benzinskim pumpama na način da se tehnička stručna sprema i iskustvo rada isključe kao preduslovi za polaga-nje ispita radi dobijanja serifikata za rukovanje gasnim instalacija-ma, kao i da se obaveza posjedovanja Uvjerenja o osposobljenosti za poslove utovara i istovara opasnih materija ograniči na prevo-znike opasnih materija (ADR), u skladu s evropskom praksom i propisima.

Dragan Laketić, CGES, kazao je da je ova kompanija predložila iz-mijenu 15 članova Zakona, ali smatra da sve sugestije energetskih subjekata treba usaglasiti i objediniti na Odboru energetike i ru-darstva. On je kazao je da je Energetski paket Evropske unije već pripremljen i nakon njegovog usvajanja Crna Gora će morati da donese novi Zakon o energetici.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je naglasio da je novim Zakonom o privrednoj komori ova asocijacija postala insti-tucionalni partner donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. Kod predloga izmjena zakona i propisa iz oblasti ekonomi-je, obavezno se traži mišljenje Privredne komore, čiji predstavnik učestvuje u radu Komisije za ekonomsku politiku Vlade Crne Gore. On je zato pozvao privrednike da objedine stavove u vezi sa izmje-nama i dopunama Zakona o energetici i da se o njima raspravlja sa predstavnicima Ministarstva ekonomije na sljedećoj sjednici Odbora.

Govoreći u ime Grupacije distributera nafte i derivata, prilikom predstavljanja izvještaja sa njihovih sjednica, Dragan Nikolić iz Jugopetrola je između ostalog kazao da se privrednici zalažu za parcijalnu deregulaciju ovog tržišta, pošto se otvara mogućnost ostvarenja većih prihoda, pa samim tim i uplata PDV-a, plasma-nom proizvoda većeg kvaliteta i cijene. Ocjenjuje takođe da je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Direktoratom za vanredne situacije potrebno izmijeniti akt iz sedamdesetih godina koji se odnosi na uspostavljanje pumpnih stanica.

U razgovorima sa predstavnicima Ministarstva ekonomije biće određen novi termin sjednice Odbora udruženja, koja bi na ovu temu trebalo da se održi do kraja aprila.

20

Broj 4 April 2019.

Programi podsticaja digitalne tranformacije

Informaciono-komunikacione tehnologije

Odbor udruženja informaciono-komunikacionih tehnologi-ja Privredne komore Crne Gore, na sjednici 1. aprila 2019. godine, razmotrio je programe podsticaja procesa digitalne

tranformacije i pregled tržišta elektronskih komunikacija u državi. Usvojeni su Izvještaj o radu OU ICT za 2018. godinu i Akcioni plan rada Odbora za 2019.

Sjednicu je vodio Aleksandar Radulović, predsjednik Odbora, a u radu su učestvovali i predstavnici Ministarstva ekonomije - dr-žavni sekretar Milan Srzentić, generalna direktorica Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar Ratka Strugar, načelnica Direkcije za saradnju sa biznis zajednicu u okviru Direktorata za investicije i razvoj MSP i upravljanje EU fondovima Anđela Gajević, pomoćnik Izvršnog direktora - ruko-vodilac Sektora za elektronske mreže i usluge u EKIP-u Pavle Mi-jušković i pomoćnik Izvršnog direktora- rukovodilac Sektora za radiokomunikacije Boris Jevrić.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Milan Srzentić naveo je da je Vlada tokom 2018. godine donijela niz važnih dokumena-ta za podsticanje digitalne tranformacije. To je, između ostalog, program za podsticanje razvoja startapova, prema slovenačkom modelu koji je ocijenjen najmodernijim u EU. Vlada je nastavila zalaganje za uspostavljanje dvosmjerne PayPal usluge, nalaženje

modela za obezbjeđivanje kapitala za startap preduzetništvo (iz EU fondova i od tzv. biznis anđela).

Prema njegovim riječima, Crna Gora će do polovine godine usvo-jiti Strategiju pametne specijalizacije, po čemu će biti prva država u Evropi izuzimajući države EU. Ona se zasniva na tri razvojna pravca: energetskoj efikasnosti, pametnim tehnologijama u poljo-privredi i zdravstvenom turizmu. Poluga za razvoj sve tri oblasti je ICT.

- Zemlje koje usvoje Strategiju pametne specijalizacije biće u mo-gućnosti da dobiju pristup fondovima EU – rekao je on.

Posebno je istakao program podsticanja konkurentnosti privrede, ukupne vrijednosti 1,633 miliona eura. On sadrži 10 programskih linija i dizajniran je za sve industrije. Istaknute su programska li-nija za unapređenje inovativnosti vrijedna 50.000 eura, za uvođe-nje međunarodnih standarda 140.000, za podršku direktnim inve-sticijama, odnosno otvaranje novih radnih mjesta izdvojeno je 1,5 miliona, dok je za razvoj klastera opredijeljeno 15.000 eura.

- Program za razvoj klastera može biti interesantan za podršku predstavljanju crnogorskih kompanija na sajmovima. Pozivam vas da iskoristite ovaj vid podrške – rekao je on.

21

Broj 4April 2019.

Podsticaji ovom sektoru su neophodni, tim prije što ICT ima indirektan uticaj na poslovanje svih grana privrede.

Srzentić je ovom prilikom afirmativno govorio o Strategiji razvoja informacionog društva, ističući doprinos Komore u dijelu pisanja Akcionog plana za razvoj informacionog društva za 2019 u dijelu ePoslovanje.

Predsjednik Odbora Aleksandar Radulović je kazao da su podaci Ministarstva ekonomije ohrabrujući za ICT sektor.

- Podsticaji ovom sektoru su neophodni, tim prije što ICT ima indi-rektan uticaj na poslovanje svih grana privrede, a u prosjeku zapo-šljava tri radnika po preduzeću – rekao je Radulović.

Sekretarka Odbora Nada Rakočević je kazala da će Privredna ko-mora u 2019. godini nastaviti da pruža podršku procesu digitalne transformacije. Predstavnici ove asocijacije će kroz direktnu ko-munikaciju sa privredom, obilaženjem preduzeća, između ostalog, istraživati stepen digitalizacije crnogorskih kompanija i njihove potrebe u ovom procesu.

Vladan Tabaš, Čikom, saglasio se da bi bilo dobro iskoristiti podr-šku za bolje predstavljanje crnogorskog IT-a. On je istakao i pro-blem nedostatka kadrova adekvatnog potrebama ovog sektora.

- Možemo značajno ojačati kadrovski potencijal ukoliko budemo koristili sredstva podrške, kroz razne vidove neformalnog obrazo-

vanja – smatra Tabaš.

Branimir Bukilić, Data Design, pitao je da li su opredijeljena sred-stva za podsticanje izvoza.

Prema riječima Anđele Gajević, Ministarstvo će od sljedeće godine sličnim programima podsticati izvoz, jer je cilj da ponuda crnogor-skih preduzeća bude vidljiva u regionu i šire.

Pregled tržišta elektronskih komunikacija u državi prezentovao je predstavnik EKIP-a Pavle Mijušković.

On je afirmativno govorio o rezultatima na pomenutom tržištu, is-tičući da posluje 35 operatora, koji su u 2018. ostvarili prihod 230 miliona eura, te investirali 44,8 miliona eura. Interesantno je da broj korisnika fiksne telefonije bilježi rast od 13,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je, smatra posljedica toga da se sve veći broj korisnika opredjeljuje za objedinjene ponude fiksne, mobilne telefonije, televizije i interneta.

- Broj korisnika mobilne telefonije na kraju 2018. iznosi 1.134.412 što je rast od 11,4%. Visok je nivo penetracije tržišta, preko 180%. Što se fiksnog širokopojasnog pristupa internetu tiče, broj korisni-ka iznosi 159.029, što je rast od 13,6%, a penetracija iznosi 81,4 odsto – naveo je Mijušković.

22

Broj 4 April 2019.

Elektroprivreda je pokretač ekonomskog i društvenog razvoja

Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora EPCG A.D. Nikšić

Elektroprivreda Crne Gore na pragu da, poslije višedecenij-skih nastojanja, konačno uđe u izgradnju novih proizvodnih izvora energije čime ćemo, uz revitalizaciju postojećih ka-

paciteta, koja je uveliko u toku, dodatno ojačati svoju poziciju na tržištu, smanjiti izraženi deficit električne energije i nastaviti sa još više sigurnosti i pouzdanosti da budemo čvrst oslonac eko-nomskog i ukupnog društvenog razvoja Crne Gore, kaže u inter-vju Glasniku Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora EPCG A.D. Nikšić.

Glasnik: Elektroprivreda je kompanija sa dugom i uspješnom po-slovnom tradicijom i uvijek je bila, a posebno sada, jedna od oko-

U 2018. premašen je godišnji proizvodni plan projektovan na 2987 GWh, povećana je proizvodnja struje 16,47 odsto i ostvareno oko 44 miliona eura dobiti.

snica ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore. Nagradu Pri-vredene komore ste dobili za uspješno poslovanje. Što Vama ovo priznanje znači?

Đ. Krivokapić: Kao što znate ovo nije prva nagrada koja dolazi od Privredne komore našoj kompaniji, ali jeste svojevrsna satis-fakcija i izuzetno priznanje i to ne samo za odlične proizvodne i poslovne rezultate u prošloj godini, koji su zaista bili izvanredan povod za izbor ovogodišnjeg laureata. Ne treba zaboraviti da ova veoma značajna i prestižna nagrada stiže i nakon desetogodišnjeg perioda velikih organizacionih i kadrovskih promjena u EPCG usmjerenih ka dostizanju standarda evropskog načina poslovanja

23

Broj 4April 2019.

i razmišljanja, kao i ispunjavanja zahtjevnih obaveza preuzetih po osnovu članstva naše zemlje u Energetskoj zajednici za jugoistoč-nu Evropu. Sve to uspješno smo prošli i sada je Elektroprivreda Crne Gore na pragu da, poslije višedecenijskih nastojanja, konač-no uđe u izgradnju novih proizvodnih izvora energije čime ćemo, uz revitalizaciju postojećih kapaciteta, koja je uveliko u toku, do-datno ojačati svoju poziciju na tržištu, smanjiti izraženi deficit ele-ktrične energije i nastaviti sa još više sigurnosti i pouzdanosti da budemo čvrst oslonac ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja Crne Gore. Stoga, ovo prestižno priznanje doživljavamo i kao veliki podstrek i ohrabrenje za ozbiljne izazove koji su pred nama.

Glasnik: Ocijenite poslovni put Elektroprivrede od početka rada do danas. Kakvi su trendovi prevovlađivali u tom respektabilnom i dugom trajanju i radu kompanije?

Đ. Krivokapić: Puštanje u rad prve centrale na dizel gorivo i do-lazak osvjetljenja na prijestono Cetinje, 19. avgusta 1910. godine, može se ocijeniti kao početak moderne ere u razvoju Crne Gore.

Upravo taj datum uzet je kao Dan EPCG. Od tada do danas naša kompanija prošla je veliki i izazovan put, ali je uvijek bila siguran oslonac i pokretač sveukupnog društvenog razvoja i "žila kucavi-ca" crnogorske privrede. I danas je tako, bez obzira na to što su se, shodno zahtjevima Energetske zajednice, iz EPCG, tokom po-sljednjih desetak godina, izdvojili prenosni i distributivni kapaci-teti. Siguran sam da će tome, u velikoj mjeri, doprinijeti i značajna investiciona ulaganja u revitalizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta koja su sasvim izvjesna u bliskoj budućnosti.

Glasnik: Kako ste poslovali u prethodnoj godini sa aspekta proi-zvodnih i finansijskih pokazatelja? Koliko ste u tom periodu inve-stirali? I šta je najviše opredijelilo takve poslovne bilanse?

Đ. Krivokapić: Prošla godina, sasvim sigurno, bila je jedna od naju-spješnijih poslovnih godina Elektroprivrede Crne Gore i u proizvo-dnom i u finansijskom smislu. Činjenica da smo, iskoristivši ma-ksimalo povoljnu hidrologiju, ali i izuzetnu pogonsku spremnost naših postrojenja, već sredinom decembra premašili godišnji pro-izvodni plan projektovan na 2987 GWh električne energije, a onda do kraja godine godišnju produkciju premašili 16,47 odsto i ostva-rili oko 44 miliona eura dobiti najbolje govori u prilog tome. Velike zasluge za ovako dobar rezultat, svakako, pripadaju zaposlenima, ali iskoristio bih priliku da skrenem još jednom pažnju i na mudre odluke menadžerskog tima Kompanije i Direkcije za upravljanje energijom zahvaljujući kojima su prevaziđene ozbiljne teškoće u poslovanju posebno tokom neočekivano dugog sušnog perioda u trećem kvartalu godine i obezbijeđeni uslovi da poslovnu godinu završimo sa pozitivnim poslovnim rezultatom. Svakako ne treba zaboraviti ni pomoć i podršku koju nam u tom pogledu u kontinu-itetu pružaju Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo. Istovremeno, tokom 2018. godine, ušli smo u ozbiljan petogodišnji investicioni ciklus vrijedan više od 170 miliona eura, koji se uglavnom odnosi na generalnu revitalizaciju postojećih kapaciteta i stvaranje uslo-va za početak izgradnje novih objekata.

Glasnik: Elektroprivreda se bavi i trgovinom električne energije. Recite nešto i o tome. Na kojim tržištima plasirate struju i koliko izvoz učestvuje u ukupnom prihodu?

Đ. Krivokapić: Ispunjavajući stroge evropske direktive još 2004. godine, tada u susret otvaranju energetskog tržišta u Crnoj Gori, EPCG je naturalnu razmjenu električne energije zamijenila or-ganizovanom trgovinom, odnosno izvozom i uvozom energije. Podsjetiću, to su bili početni koraci u razvoju energetskog tržišta u našoj zemlji, koje je pet godina kasnije, 01. januara 2009. godine, zvanično otvoreno, nakon što je Regulatorna agencija za energe-tiku (RAE) prethodno usvojila Tržišna i Pravila za osnivanje i rad tržišta električne energije.

Izdvajanjem CGES-a iz EPCG, 2009.godine, trgovinu električnom energijom prvo smo organizovali u okviru FC Snabdijevanje i FC Proizvodnja, a nakon toga osnovali smo Direkciju za upravljanje energijom sa osnovnim zadatkom da se obezbijedi dovoljna koli-čina električne energije za naše kupce i što bolje tržišno valorizuje proizvodnja energije. Trgujemo na bilateralnom nivou, plasma-nom električne energije na berze električne energije u okruže-nju, a to su: HUPX-Mađarska, SEEPEX-Srbija, CROPEX-Hrvatska i BSP-Slovenija i sarađujemo sa više od 30 kompanija iz BiH, Srbije, Albanije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Češke, Slovačke, Rumu-nije, Švajcarske, Danske. Važno je istaći da, čak, trećinu prihoda kompanije obezbjeđujemo kroz aktivnosti Direkcije za upravljanje energijom.

24

Broj 4 April 2019.

Inače, obim trgovine zavisi od hidroloških prilika i količina ra-spoložive električne energije. Direkcija za upravljanje energijom pokriva uvozom nedostajuće količine u sušnim periodima, dok u kišnim tržišno valorizuje viškove kroz izvoz. Kao primjer navešću dvije prethodne godine, od kada sam ja u EPCG, gdje smo se sreli sa dva ekstrema - 2017. godina veoma sušna i 2018. veoma izdašna kada se uzme u obzir proizvodnja hidroelektrana. Posmatrajući te dvije godine kroz saldo uvoza i izvoza u 2017. godini nedostajalo je 785 GWh u vrijednosti 35 miliona eura, dok je u 2018. godini višak električne energije iznosio 202 GWh vrijednih 14 miliona eura.

Skrenuo bih pažnju i na 2014. godinu kada je počeo sa radom Ope-rator tržišta (COTEE) u punom kapacitetu, što je veoma važno sa aspekta funkcionisanja i razvoja tržišta električne energije u Crnoj Gori. Ali, 01. januar 2014. važan je i za EPCG, jer upravo tada je iste-kao Ugovor o poslovno tehničkoj saradanji sa EPS-om i HE "Piva" je ponovo ušla u portfolio naše kompanije, tako da od tog datuma EPCG upravlja HE "Piva", uglavnom, po tržišnim principima.

Glasnik: Realizacija razvojnih projekata je jedna od značajnijih aktivnosti Vaše kompanije. Koji će proizvodni kapaciteti imati prioritet u gradnji? Da li prednost dajete objektima na bazi obno-vljivih izvora? Kada bi i gdje mogla da počne gradnja jedne veće elektrane?

Đ. Krivokapić: Investicioni prioriteti su, bez sumnje, rekonstrukci-ja i modernizacija naše dvije velike hidroelektrane ukupne vrije-dnosti blizu 40 miliona eura. Time ćemo znatno osvježiti postojeće proizvodne kapacitete i produžiti njihov radni vijek i učinak. Tu je i ekološka sanacija prvog bloka TE "Pljevlja" za koju ćemo, zajedno sa rekultivacijom deponije šljake i pepela na Maljevcu, opredijeliti oko 60 miliona eura. To će omogućiti nastavak valorizacije termo-energetskog kompleksa i stvoriti ključne preduslove za toplifika-ciju Pljevalja. Raduje nas da prvi proračuni našeg menadžmenta i njemačke firme Steag energy services, koja je uradila Idejni proje-kat ekološke rekonstrukcije, pokazuju da postojeći blok može ima-ti znatno veći kapacitet od predviđenog. Tu okolnost ćemo veoma pažljivo izanalizirati i u pravcu dodatne valorizacije rudnog poten-cijala Pljevalja donijeti, siguran sam, najbolju moguću odluku.

Moram reći da smo jako zainteresovani i da intezivno radimo na pripremi dokumentacije za početak izgradnje i hidroelektrane na Komarnici. Nedavno su predstavnici Instituta "Jaroslav Černi" i Energoprojekta, održali veoma uspješnu prezentaciju modaliteta Idejnog projekta koji će nam, osim što je napokon dovedena do kraja duga procedura dobijanja utemeljenog idejnog rješenja za ovu elektranu, omogućiti da veoma brzo budemo u mogućnosti da obezbijedimo preduslove i otpočnemo sa procedurom koja će, iskreno se nadam, rezultirati i otpočinjanjem radova na izgradnji tog objekta.

Naredne godine počećemo geološka istraživanja u pravcu dobija-nja predinvesticione Studije za izgradnju hidroelektrane nizvodno od HE "Piva". Radi se o apsolutno neophodnoj investiciji čijom rea-lizacijom bi se iskoristili nemjerljivi energetski potencijali tog po-dručja. Poznato je da je usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare onemogućena izgradnja projektovane HE "Buk Bijela", pa je stoga potrebno sagledati alternativne modele valorizacije tog značajnog energetskog resursa.

Takođe, u toku je procedura inoviranja projektnog rješenja koja će u konačnom rezultirati investicijom prevođenja dijela vode rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano. Na taj način, a uporedo sa pla-

niranim investicionim ciklusom u HE "Perućica", stvorićemo pre-duslove i napokon pristupiti proceduri nabavke i ugradnje osmog agregata u našoj najstarijoj velikoj elektrani.

U fokusu naše pažnje takođe je i izgradnja vjetro parka "Gvozd" u nikšićkoj opštini, a veoma sam zadovoljan i zbog činjenice da nam je Ministarstvo ekonomije na javnom pozivu dodijelilo proje-kat izgradnje solarne energije na Briskoj Gori u ulcinjskoj opštini, koji ćemo realizovati u saradnji sa finskom kompanijom "Fortum". Ovaj projekat prepoznali smo kao finansijski i strateški dobro po-zicioniranu mogućnost za naš budući razvoj. Možda će upravo taj izvor energije biti i prvi novi proizvodni kapacitet u sastavu naše kompanije poslije 1982.godine i puštanja u rad prvog bloka TE "Pljevlja".

Glasnik: Ekološka pitanja su itekako bitna za Elektroprivredu, s obzirom na poslovanje Termoelektrane i Rudnika uglja Pljevlja. Planirali ste da realizujete ekološku rekonstrukciju tako da bi već od 2023. godine, TE "Pljevlja" radila u skladu sa EU standardima. Vaš komentar.

Đ. Krivokapić: Iskreno se nadam da ćemo već tokom ove godine biti u mogućnosti da pristupimo ekološkoj rekonstrukciji postoje-ćeg termo bloka u Pljevljima. Realizacijom tog projekta značajno ćemo povećati proizvodnju Termoelektrane, ali i znatno uticati na poboljšanje ekološke slike u Pljevljima, jer će se toplifikacijom anu-lirati brojna individualna ložišta u najsjevernijem crnogorskom gradu, kao glavni izvor aero zagađenja. Pored toga, Idejnim projek-tom planirano je i niz postrojenja koja će smanjiti sadržaj oksida sumpora i azota u dimnim gasovima, zatim izgradnja postroje-nja za tretman otpadnih voda, postrojenje za inertizaciju otpada sa novim sistemom suvog transporta pepela, šljake i hemijskog gipsa, kao i uklanjanje azbestnog materijala sa rashladnog tornja.

Projektant, renomirana njemačka kompanija, Steag energy servi-ces, termičkim proračunima kotlovskog postrojenja, utvrdila je da to postrojenje ima znatno veći kapacitet od onog koji je do sada bio u opticaju, tako da se, imajući u vidu tu okolnost, projektuju ekolo-ška postrojenja na pun kapacitet do 300 MW snage.

Realizacija ovog projekta neće iziskivati velike zastoje u proi-zvodnji nego će se ekološka postrojenja priključivati u vrijeme redovnih godišnjih remonata, što je veoma važno i sa stanovišta proizvodnje električne energije, ali i sa stanovišta stabilnog funk-cionisanja Rudnika uglja.

Projekat ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE "Pljevlja" obuhva-tio je i izgradnju toplotne stanice za toplifikaciju Pljevalja. Toplo-tna stanica će biti izgrađena u pogonu Termoelektane, tako da će u procesu eksploatacije to biti dio sistema TE "Pljevlja" koji ćemo održavati i brinuti o njenoj funkcionalnosti, baš kao i o pripremi radnog fluida (voda) potrebnog za toplifikaciju. I da naglasim, upo-redo sa početkom realizacije projekta ekološke rekonstrukcije pr-vog bloka Termoelektane, počeće i izgradnja toplotne stanice za toplifikaciju Pljevalja.

Očuvanje životne sredine, inače, jedan je od važnih postulata po-slovne politike EPCG. Poštujući sve strožije ekološke zahtjeve tru-dimo se da rad postojećih postrojenja prilagodimo tome i napra-vimo dobru sinergiju energetskih objekata i prirode. U tom smislu smo dosta uradili posljednjih godina, ali i dalje imamo ambiciozne planove u tom smislu od kojih se brojni odnose na izgradnju skla-dišta za opasni otpad i hemikalije, zatim izgradnju sistema od-vođenja i prečišćavanja otpadnih voda i da ne ponavljam sve ono

25

Broj 4April 2019.

26

Broj 4 April 2019.

što podrazumijeva ekološka rekonstrukcija prvog bloka Termoe-lektrane i sve prednosti koje će donijeti realizacija tog kapitalnog projekta.

Glasnik: Dosta investirate u revitalizaciju postojećih elektrana: "Perućice", "Pive" i TE "Pljevlja", čime produžavate radni vijek ovih kapaciteta i doprinosite stabilnom i urednom snabdijevanju stru-jom crnogorskih potrošača. Saopštite osnovne detalje o tim aktiv-nostima.

Đ. Krivokapić: Redovno održavanje i revitalizacija postojećih pro-izvodnih kapaciteta svakako je u vrhu naših prioriteta. Poseban značaj u okviru novog investicionog ciklusa biće posvećen najsta-rijoj crnogorskoj velikoj elektrani, HE "Perućica", gdje će se, u nare-dnom četvorogodišnjem periodu, realizovati obiman i veoma zah-tjevan posao na revitalizaciji opreme i postrojenja, poslije gotovo šest decenija eksploatacije. Uporedo sa tim ulazimo i u realizaciju druge faze modernizacije HE "Perućica", kao važne pretpostavke za ugradnju osmog agregata. Predviđeli smo kapitalnu rekon-strukciju svih sedam generatora i zamjenu svih pet blok–trafoa. Na taj način želimo da produžimo životni vijek i zadržimo visoku pogonsku spremnost tog energetskog objekta te smanjimo troško-ve održavanja elektrane i podignemo nivo bezbjednosti pogona i osoblja.

Revitaliazacija generatora i zamjena blok trafoa biće realizovani fazno u vrijeme godišnjih redovnih remonata. Inače, prošle godine uspješno smo revitalizovali generator G-4 i zamijenili prvi od pet dotrajalih blok transformatora.

Elaboratom o opravdanosti revitalizacije generatora koji je, tokom 2016.godine, uradila kompanija "Končar-Institut za elektroteh-niku" iz Zagreba ustanovljeno je da pouzdan rad i produžetak ži-votnog vijeka elektrane za još 15-20 godina zavisi od kapitalnog remonta svih sedam generatora uz obavezno preizolovanje svih polova rotora, koji su poslije decenija intezivne eksploatacije izgu-bili izolaciona svojstva.

Podsjećam, generatori u HE "Perućica" puštani su u pogon paralel-no sa izgradnjom elektrane, u okviru tri faze. Prva dva generatora u pogonu su od 1960. godine. Dvije godine kasnije u pogon su pu-štena još tri, a 1976. i 6. i 7. agregat.

Inače, u okviru II faze projekta rekonstrukcije i modernizacije biće unaprijeđene performanse hidromašinske i elektro opreme na agregatima: A5, A6 i A7, rekonstruisan kanal "Opačica" i "Moštani-ca", modernizovan hidrometrijski profil "Duklov most", kao i opre-ma za hidrološko-hidraulička mjerenja i sistem upravljanja elek-tranom. Sigurno da će se implementacijom II faze rekonstrukcije i modernizacije HE "Perućica" stvoriti potrebne pretpostavke za rea-lizaciju projekta ugradnje osmog agregata, kao i projekta provođe-nja viška vode Zete u Krupac i Slano u vrijeme visokog vodostaja rijeke. Podsjećam, planiramo ugradnju osmog agregata snage 58,5 MW. Procijenjena vrijednost investicije je oko 23 miliona eura. U elektranama kao što je "Perućica", koje su više od pola vijeka u po-gonu i imaju veći broj agregata, ugradnja dodatnog agregata se sve više praktikuje i zbog pogonske rezerve, jer veći kvar na primarnoj opremi može prouzrokovati duži zastoj, odsnosno smanjiti raspo-loživu snagu elektrane i uticati na gubitak u proizvodnji. Prego-varamo sa renomiranom konsultantskom kompanijom, Lahmeyer International, u vezi sa pripremom odgovarajuće tenderske doku-mentacije za ugradnju osmog agregata i tehničke dokumentacije građevinskog dijela.

Uz sve ovo, zainteresovani smo i za rekonstrukciju i modernizaci-ju pet malih HE, koje su u sistemu HE "Perućica". Projekat je u fazi izvođenja, tačnije u fazi sprovođenja javne nabavke.

Veliki posao, takođe, očekuje nas i u HE "Piva", gdje su velike pri-preme za kapitalnu rekonstrukciju agregata A2, vrijednu oko 2,7 miliona eura i nastavak projekta modernizacije tog energetskog objekta u okviru II faze. Podsjetiću da smo 30. jula prošle godine sa konzorcijumom slovenačke i italijanske kompanije Litostroj i ABB JV zaključili Ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji HE "Piva", vrijedan 10,3 miliona eura. Ugovor će finansirati KfW banka kredi-tom od 8,5 miliona eura, a ostala sredstva će obezbijediti Elektro-privreda Crne Gore. Ugovorom je obuhvaćena zamjena turbinske regulacije na sva tri agregata, rekonstrukcija sopstvene potrošnje elektrane, ugradnja opreme za monitoring, kao i ugradnja novog sistema upravljanja. Navedeni radovi će se realizovati u naredne tri godine. Cilj ovog ulaganja je produženje radnog vijeka, obezbje-đenje visoke pogonske spremnosti i pouzdanosti elektrane, kao stabilnog izvora električne energije.

Realizacijom II faze rekonstrukcije i modernizacije HE "Perućica" i HE "Piva" produžiće se radni vijek elektrana, a EPCG će zadržati većinski portfolio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Obezbijediće se visoka pogonska spremnost, sigurnost i bezbjednost u radu hidroelektrana, zatim automatizovati upravlja-nje agregatima, postrojenjima i elektranama u cjelini i omogućiti daljinsko vođenje iz nadređenog centra upravljanja elektranom. Obje HE će u potpunosti biti osposobljene za pružanje pomoćnih i sistemskih usluga za elektroenergetski sistem Crne Gore, kao što je sekundarna regulacija, tercijalna regulacija i slično.

I u TE "Pljevlja" realizovali smo jedan broj važnih projekata koji su podigli snagu tog objekta i doprinijeli efikasnosti u radu. Pored toga otkupom akcija Rudnika uglja Pljevlja stvorili smo dobre pre-tpostavke za maksimalnu valorizaciju pljevaljskog energetskog kompleksa i uslove za realizaciju ambicionznog investicionog plana u najsjevernijoj crnogorskoj opštini.

Glasnik: Vizija razvoja Elektroprivrede - što o tome možete kazati?

Đ. Krivokapić: Elektroprivreda Crne Gore je lider na tržištu elek-trične energije u Crnoj Gori i realizacijom petogodišnjeg investi-cionog ciklusa, vrijednog preko 170 miliona eura, u koji smo ušli prošle godine, želimo da proširimo naš proizvodni portfolio i za-držimo taj status i u uslovima potpuno otvorenog tržišta za nove "igrače". Vjerujem da ćemo modernizacijom postojećih objeka-ta i uvećanjem proizvodnih kapaciteta izgradnjom novih izvora uspjeti da obezbijedimo aktivno učešće i da ćemo se pozicionirati kao ozbiljan igrač i na regionalnom tržištu električne energije. Na putu ka našem cilju moramo nastaviti reforme unutar kompani-je, što bolje valorizovati proizvodnju u ekonomskom smislu, ali i sačuvati konkurentnost i dominantnost kao snabdjevač, pogotovo u predstojećem periodu kada podmorski kabl prema Italiji bude u funkciji. Samo odgovornim i posvećenim pristupom, i menadž-meta i svih zaposlenih, možemo sačuvati dobru poziciju u odnosu na evropske snabdjevače i proizvodne kompanije iz regiona i na-staviti da gradimo kompaniju po najvećim, evropskim i svjetskim standardima. I zato bez imalo ustezanja moram reći da naša vizija EPCG i jeste moderna, jaka, i efikasna multinacionalna kompanija, koja će biti sposobna da se uhvati u koštac sa svim izazovima u uslovima izuzetno oštre konkurencije na energetskim tržištima.

27

Broj 4April 2019.

"Elektroprivreda" is a driver of economic and social development

Đoko Krivokapić, President of the Board of Directors of Elektroprivreda A.D. Nikšić

In 2018, the production of electricity increased by 16,47% and generated 44 million euro.

After several decades of endeavours, Elektroprivreda (Elec-tric Power Industry) is finally on the threshold to start the construction of new energy production capacities by

which we will, along with the revitaliazation of the existing ca-pacities that is under way, further strengthen our position on the market, reduce the pronounced deficit of electricity and continue with more certainty and reliability to be a solid support to the eco-nomic and overall social development of Montenegro, said in the interview for Glasnik Đoko Krivokapić, president of the Board of Directors of Elektroprivreda A.D. Nikšić.

Glasnik: The Electric Power Industry has always been a company with a long and successful business tradition, and especially now, it is a backbone of the economic and social development of Mon-tenegro. You were awarded by the Chamber of Economy of Mon-tenegro for succesful business operating. What does this award means to you?

Đ. Krivokapić: As you know, this is not the first prize that our com-pany received from the Chamber of Economy of Montenegro, but it certainly represents kind of satisfaction and great recognition,

28

Broj 4 April 2019.

not only for the excellent production and business results in the past year, which really were an excellent reason for the selecti-on of this year's laureate. It should not be forgotten that this very significant and prestigious award came after a ten-year period of major organizational and personnel changes in the EPCG aimed at achieving the European standards in business and thinking, as well as fulfilling the demanding obligations assumed on the basis of our country's membership in the Energy Community of South East Europe. We have successfully completed all this and now after several decades of endeavours, Electric Power Industry of Montenegro is on the threshold to finally start the construction of new energy production capacities by which we will, along with the revitaliazation of the existing capacities that is under way, further strengthen our position on the market, reduce the prono-unced deficit of electricity and continue with more certainty and reliability to be a solid support to the economic and overall social development of Montenegro. Therefore, this prestigious recogni-tion we perceive as a great incentive and encouragement for the serious challenges which are ahead of us.

Glasnik: How would you assess the business development of Elek-troprivreda since its beginnings until this day? What kind of tren-ds prevailed in this respectable and long duration and the work of the company?

Đ. Krivokapić: Putting into function the first power central station on diesel fuel and lighting in the royal capital Cetinje, on 19th Au-gust 1910, can be considered as the beginning of the modern era in the development of Montenegro. Exactly, this date is taken as EPCG Day. Since then, our company has passed a long and chal-lenging path, but it has always been a reliable support and driver of the overall social development and the "artery" of the Monte-negrin economy. It is like this even today, regardless of the fact that, according to the requirements of the Energy Community, the capacities of transmission and distribution were singled out from EPCG over the last ten years. I am sure that this will be, to a great extent, supported by significant investments in the revitalization of the existing and the construction of new capacities, which will certainly be realized in the near future.

Glasnik: How were your business results in the previous year from the aspect of production and financial indicators? How much did you invest in that period? And what mostly affected these busi-ness balances?

Đ. Krivokapić: Last year, quite certainly, was one of the most su-ccessful business years of Elektroprivreda both in production and in financial terms. Taking advantage of the most favourable hy-drology and the exceptional operational readiness of our plants, we exceeded the annual production plan projected at 2987 GWh of electricity already in mid-December, and by the end of the year the annual production exceeded 16,47% and generated profit in the amount of around 44 million euros. Great merits for such good re-sults certainly belong to the employees, but I would take this oppor-tunity to draw attention to the wise decisions of the company's management team and the Directorate for Energy Management, who helped overcoming serious difficulties in business especially during the unexpectedly long drought period in the third quarter of the year and provided conditions for the business year to end with a positive business result. Of course, we should not forget the help and support that in this regard the Government of Montene-gro and the line ministry are continually providing. At the same

time, during 2018, we entered a serious five-year investment cycle worth over 170 million euros, which mainly relates to the general revitalization of the existing capacities and the creation of condi-tions to start the construction of new facilities.

Glasnik: Elektroprivreda is also trading electricity. Can you tell us more about that? What are the markets where you are selling elec-tricity and what is the export share in the total income?

Đ. Krivokapić: Meeting the strict requirements of European direc-tives in 2004, with the aim of opening the energy market in Mon-tenegro, EPCG replaced the natural electricity transmission by the organized trading, that is, by the export and import of energy. I would recall that these were the initial steps in the development of the energy market in our country, which was officially opened five years later, on 1st January 2009, after the Regulatory Authority for Energy (RAE) had previously adopted the Electricity Market Rules and the Rules for founding and operating of the electricity market.

By separating Electrical Transmission System (CGES) from the EPCG, in 2009, trading in electricity was first organized within the functional unit "FC Electricity Supply" and "FC Production", and after that we established the Directorate for Energy Management with the basic task of providing sufficient quantity of electricity for our consumers and better market valorisation of energy pro-duction. We are trading at a bilateral level, by placing electricity on the Power Exchange of the neighbouring countries, such as: HUPX-Hungary, SEEPEX-Serbia, CROPEX-Croatia and BSP-Slove-nia and we cooperate with over 30 companies from B&H, Serbia, Albania, Hungary, Croatia, Slovenia, Czech Republic, Slovakia, Ro-mania, Switzerland, and Denmark. It is important to note that even one third of the company's revenues are provided through the ac-tivities of the Directorate for Energy Management.

However, the volume of trade depends on the hydrological con-ditions and the quantity of available electricity. The Directorate for Energy Management covers the missing quantities during the drought period by the import of electricity, while during the rainy season it valorises the surplus through exports. As an example, I will mention two previous years, during my employment in EPCG, where we had two extreme situations - very dry 2017, and plentiful precipitation in 2018, when taking into account the production of hydroelectric power plants. Observing these two years through the import and export balance in 2017, 785 GWh was the deficit worth 35 million euros, while in 2018 the surplus of electricity was 202 GWh worth 14 million euros.

I would also draw attention to 2014 when the Montenegrin Electri-city Market Operator (COTEE) started operating in its full-capacity, which is very important from the aspect of functioning and de-velopment of the electricity market in Montenegro. However, 1st January 2014 is also important date for EPCG, because it was then that the Contract on business and technical cooperation with EPS expired, and HPP "Piva" again entered our portfolio, therefore since that date EPCG has been managing HPP "Piva", mainly, by market principles.

Glasnik: Implementation of development projects is one of the most important activities of your company. Which production fa-cilities will have priority when it comes to construction? Do you give priority to facilities based on renewable sources? When and where could the construction of a larger power plant begin?

Đ. Krivokapić: Investment priorities are, undoubtedly, the recon-

29

Broj 4April 2019.

struction and modernization of our two large hydro power plants with the total value close to 40 million euros. This will greatly re-fresh the existing production capacities and extend their service life and performance. There is also an ecological rehabilitation of the first block of TPP "Pljevlja", for which, together with the reclamation of ash and slag dump at Maljevec, we will allocate around 60 million euros. This will enable further valorisation of the thermal power complex and create the key preconditions for the district heating of Pljevlja. We are pleased that the first bud-get analysis done by our management and the German company Steag energy services, which prepared the Preliminary Design of Ecological Reconstruction, show that the existing block can have a much higher capacity than anticipated. This circumstance will be very carefully analyzed and, for the purpose of additional valo-risation of mineral potentials of Pljevlja, I am sure, we will bring the best possible decision.

I must say that we are very interested and engaged as much as possible in the preparation of documentation for the commence-ment of the construction of the hydro power plant on the River Komarnica. Recently, the representatives of the Institute "Jaroslav Černi" and Energoprojekt, have held a very successful presenta-tion of the modalities of the Preliminary Design, which, besides bringing finally to the end a long procedure of obtaining the con-ceptual solution for this power plant, will enable us to meet the ne-cessary preconditions and start the procedure which will, I since-rely hope, result in starting the construction works at this facility.

In the next year, we will begin geological explorations in order to obtain a pre-investment study for the construction of a hydro power plant downstream of HPP "Piva". It is an absolutely necessa-ry investment, which realization would take advantage of the im-measurable energy potentials of this area. It is known that adopti-on of the Declaration on the Protection of the River Tara prevented the construction of the projected HPP "Buk Bijela", so it is therefore necessary to look at alternative models of valorisation of this si-gnificant energy resource.

Also, the procedure for project solution innovation is in progress, which will ultimately result in the investment in the transfer of a part of the water of the River Zeta into the reservoirs of Krupac and Slano. In this way, along with the planned investment cycle into the HPP "Perućica", we will create prerequisites and finally we will begin the procedure of procurement and installation of the eighth aggregate in our oldest large power plant.

In the focus of our attention is also the construction of the wind park "Gvozd" in the Municipality of Nikšić, and I am also very ple-ased with the fact that the Ministry of Economy in the public call awarded to us the project of construction of the solar power plant in Briska Gora, Municipality of Ulcinj, which we will implement in cooperation with Finnish company "Fortum". We recognized this project as a financially and strategically excellent opportunity for our future development. Perhaps this new source of energy will be the first new production capacity within our company after 1982 and commissioning of the first block of TPP "Pljevlja".

Glasnik: Environmental issues are very important for Elektropri-vreda, due to the business operations of the Thermal Power Plant and Coal Mine Pljevlja. You planned to undertake the ecological reconstruction in order to ensure the operation of TPP "Pljevlja" in accordance with EU standards as of 2023. Your comment.

Đ. Krivokapić: I sincerely hope that this year we will have the opportunity to undertake the ecological reconstruction of the exi-sting thermal block in Pljevlja. The implementation of this project will significantly increase the production in the Thermal Power Plant, but also significantly influence the improvement of enviro-nmental situation in Pljevlja, because district heating will annul a number of individual heating units in the northernmost Monte-negrin town, which represent the major sources of air pollution.

In addition, the preliminary design also envisages a number of plants, which will decrease the content of sulphur oxides and ni-trogen in the flue gases, then the construction of a waste water treatment plant, a waste inertization plant with a new transport system of dry ash, slag and waste gypsum as well as the removal of asbestos-containing material from the cooling tower.

A project designer, a renowned German company Steag Energy Services, by using thermal analysis of boiler plants, found that this plant has a much higher capacity than the one, which has ope-rated so far. Bearing in mind this circumstance, environmental plants have been projected at full capacity of up to 300 MW.

The project realization will not require major delays in production but ecological units will be connected during the regular annual overhaul, which is very important from the point of electricity ge-neration, but also from the point of stable operation of the Coal Mine.

The project related to environmental reconstruction of the first block of TPP "Pljevlja" included the construction of district heating station in Pljevlja as well. A heating station will be installed wi-thin the Thermal Power Plant, so during the exploitation process it will serve as part of the Plant system, which will be maintained. We will also pay attention to its functionality as well as the pre-paration of the working fluid required for district heating. I must emphasize that installation of the heating station needed for the district heating in Pljevlja will start along with the realization of the project related to the environmental reconstruction of the first block of the Thermal Power Plant.

Moreover, environmental protection is one of the important po-stulates within EPCG business policy. By meeting the increasingly stringent environmental requirements we are trying to align the existing plant operations in this field and make a good synergy be-tween power plants and the environment. In this regard, we have done a lot in recent years, but we still have ambitious plans, many of which relate to the construction of storage facilities for hazar-dous waste and chemicals, then build a system for drainage and treatment of waste water, as well as all other plans related to envi-ronmental reconstruction of the first block of the Thermal Power Plant. There is no need to repeat all the benefits which will brought by the realization of the capital project.

Glasnik: The company invests significant resources in rehabilita-tion of existing power plants "Perućica", "Piva" and TPP "Pljevlja", thus extending service life of these facilities and contributing to a stable and steady electricity supply to Montenegrin consumers. Could you please communicate basic details on these activities?

Đ. Krivokapić: Regular maintenance and rehabilitation of existing generating capacities is certainly among the top priorities. Special importance within a new investment cycle will be devoted to the oldest Montenegrin hydro power plant "Perućica", where, in the next four years, comprehensive and very demanding activities

30

Broj 4 April 2019.

will be conducted on the revitalization of equipment and faciliti-es, after nearly six decades of exploitation. At the same time, we start with the second phase of modernization of HPP "Perućica", as important prerequisites for installation of the eighth unit. We planned capital reconstruction of all seven generators and repla-cement of all five step-up transformer areas. In this way, we want to extend service life, maintain high operating readiness of the energy facility, reduce power plant maintenance costs and raise the level of safety of the plant and personnel.

Generator revitalization and replacement of step-up transformer areas will be implemented in phases during the regular annual overhaul. Nevertheless, last year we successfully revitalized G-4 generator and replaced the first of five worn-out step-up transfor-mer areas.

Elaborate on the generator revitalization which was developed by the company "Končar-Electrical Engineering Institute" from Za-greb during 2016, found that reliable operation and extending the life cycle of the plant by another 15-20 years depend on the capital overhaul of all seven generators with mandatory pre-insulating of all rotor poles, which have lost insulating properties after decades of intensive exploitation.

I would like to remind that generators in HPP "Perućica" were commissioned parallel to construction of the plant, during three phases. The first two generators have been operating since 1960. Another three units were commissioned two years later, while 6th and 7th units were commissioned in 1976.

However, the second stage of the reconstruction and moderniza-tion project will improve performance of hydro-mechanical and

electrical equipment on the A5, A6 and A7 aggregates, reconstruct the channel "Opačica" and "Moštanica", modernize hydrometric profile of "Duklov most", as well as equipment for the hydrologi-cal and hydraulic measurement and management system of the power plant.

The implementation of the 2nd reconstruction and modernization phase of HPP "Perućica" will certainly create the necessary condi-tions for the project realization related to the installation of the ei-ghth aggregate, as well as project related to directing water excess from Zeta to Krupac and Slano Lakes during the high water levels.

Let me remind you about our plans related to installation of the eight aggregates of 58,5 MW capacity. Investment is estimated at about 23 million EUR. In power plants such as "Perućica", which have been operating for more than half a century and have had a larger number of aggregates, an additional aggregate is being installed more frequently due to the plant reserves, since major breakdown of the primary equipment can cause long delays and reduce the available capacities of the power plant and impact on the production loss. We have been negotiating with a renowned consulting company, Lahmeyer International, in order to prepare related tender documentation for the installation of the eighth aggregate and technical documents related to the construction part. We are also interested in the reconstruction and moderniza-tion of five small hydropower plants, which are the part of the HPP "Perućica" system. The project is under implementation, or more precisely in the phase of public procurement implementation.

A lot of activities are also expected to be undertaken in HPP "Piva", where we are making great preparations for the capital recon-

31

Broj 4April 2019.

struction of A2 aggregate, worth about 2.7 million EUR and conti-nuation of the project related to the modernization of the energy facility during the second stage. Let me remind you that on July 30 last year we concluded an Agreement with the consortium of Slovenian and Italian company Litostroj and ABB JV on the recon-struction and modernization of HPP "Piva", worth 10.3 million EUR, which will be financed by KfW bank loan amounting to $ 8.5 milli-on, while other financial resources will be provided by Elektropri-vreda Crne Gore. The Agreement included replacement of turbine control within all three aggregates, reconstruction of power plant consumption, installation of monitoring equipment, as well as the installation of a new remote control system. These activities will be implemented in the next three years. This investment is aimed to extend life cycle, ensure high operational availability and reli-ability of the power plant, as well as a stable source of electricity.

Realization of the II phase of reconstruction and modernization of HPP "Perućica" and "Piva" will extend the life cycle of plants, whi-le EPCG will keep majority portfolio of electricity generation from renewable sources. This will provide high operating readiness, safety and security in the work of hydro power plants, automate management of aggregates, installations and power plants as a whole, and ensure remote control from central control room of the Power Plant. Both HPPs will be fully capable of providing ancillary and system services for the electric power system of Montenegro such as secondary regulation, tertiary regulation etc.

In TPP "Pljevlja" we have also implemented a number of important projects, which have raised the capacity of this facility and contri-buted to the work efficiency. In addition, by purchasing shares of Coal Mine Pljevlja we have created good conditions for maximum

valorisation of Pljevlja energy complex and conditions for the implementation of the ambitious investment plan in the norther-nmost municipality in Montenegro.

Glasnik: What can you tell us about development vision of Elek-troprivreda?

Đ. Krivokapić: Elektroprivreda Crne Gore is a leader on the elec-tricity market in Montenegro and through the implementation of the five-year investment cycle, worth over 170 million EUR, which we started last year, we want to expand our product portfolio and keep that status even under conditions of completely open market for new "players". I believe that modernization of existing faciliti-es and increasing the production capacities will ensure the active participation and position the company as a serious player on the regional electricity market as well.

In order to achieve our goal, we must keep conducting reforms within the company, better valorise production in the economic terms, but also preserve competitiveness and dominance as a supplier, especially in the upcoming period when the submarine cable to Italy is to become functional. Only responsible and dedi-cated approach of both management and all employees can help us keep a good position in relation to the European suppliers and manufacturing companies in the region and keep developing the company according to the highest, European and world standards.

Therefore, without hesitation I must say that EPCG vision entails the modern, strong, and efficient multinational company, which will be able to cope with all the challenges in terms of the extreme-ly tough competition in the energy markets.

32

Broj 4 April 2019.

Sjednica Odbora udruženja građevinarstva

Građevinarstvo

Odbor će se u 2019. godini baviti brojnim aktivnostima u cilju unapređenja poslovnog ambijenta za kompanije iz ovog sektora.

Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala, na sjednici 25. aprila 2019. godine, razmotrio je plan aktivnosti Uprave za saobraćaj za 2019. godinu i usluge

Zavoda za zapošljavanje.

Članovima Odbora predstavljena je turska kompanija EMEK koja ima poslovnu jedinicu u Crnoj Gori.

Odlučeno je da članovi detaljnije razmotre Izvještaj o radu Odbora za 2018.godine, predlože eventualne korekcije i elektronski izvrše usvajanje, kao i da pored prezentovanih planiranih aktivnosti za tekuću godinu sugerišu dodatne aktivnosti od značaja za sektor.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mile Gujić, a u radu su pored članova učestvovali direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača, šef Biroa rada Podgorica Aleksandar Rakočević i direktor poslovne je-dinice kompanije EMEK u Crnoj Gori Darko Vuksanović.

Prema riječima direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače, u nji-hovom fokusu tokom 2019. godine biće 270 kilometara magistral-ne i regionalne putne mreže, što je poduhvat od velikog značaja koji će se realizovati sredstvima iz kapitalnog budžeta, Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. Najavio je da se prvih dana narednog mjeseca očekuje završetak izgradnje bulevara u Donjoj Gorici, dok se oko 20. maja završava put Krstac--Ivanova korita. Počeli su radovi na putnom pravcu Vilusi-Nikšić. Pomenuo je i realizaciju puteva od Ribarevine do Bijelog Polja, za-tim rekonstrukciju pravca Petnjica-Berane koja će biti okončana tokom godine, puta koji treba da poveće KOlašin sa Beranama. Po-seban fokus stavio je na planirane projekte koji su u različitim fa-zama tenderske procedure, poput izgradnje bulevara od Podgorice

do Danilovgrada, Jaz-Tivat, dijela bulevarske dionice od glavnog grada ka Tuzima, kao i ka Cijevni Zatrijebačkoj, koji se dalje ide preko Albanije do Gusinja, te na rekonstrukciju 40 godina stare magistralne mreže koja će se realizovati u saradnji sa pomenutim evropskim bankama.

Šef Biroa rada Podgorica Aleksandar Rakočević kazao je da su to-kom 2019. godine aktivnosti ZZZCG usmjerene ka većem zapošlja-vanju sezonske radne snage. Intenzivno će se raditi na identifiko-vanju potreba poslodavaca za kadrom i predstavljanju programa koje realizuje. Zavod će doprinositi boljoj usklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada, kreiranju novih programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, podsticati preduzetništvo kroz redovno školovanje, zalagati se za povoljne start up kreditne linije i jačanje uloge lokalne zajednice u zapošljavanju.

Direktor poslovne jedinice EMEK-a u Crnoj Gori Darko Vuksanović kazao je da je ova kompanija čije je sjedište u Izmiru osnovana 2000. godine. Proizvode, montiraju i sa arhitektonskim rješenjima projektuju sisteme aluminijumskih obloga, stolarije, kompozitnih ploča i drugih komplementarnih proizvoda. Zapošljavaju 125 ra-dnika. Kapacitet im je 200 tona stolarije, 400 tona fasade i 40.000 kvadrata kompozitne fasade i drugih komplementarnih proizvoda.

Prema riječima sekretara Balše Rakčevića, Odbor će se u 2019. godini baviti brojnim aktivnostima u cilju unapređenja poslovnog ambijenta za kompanije iz ovog sektora. Između ostalog, naja-vljeno je razmatranje zakona o građevinskom proizvodu, javnim nabavkama, koncesijama, javno-privatnom partnerstvu, kao i mo-gućnosti uključenja građevinskih kompanija u realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata.

33

Broj 4April 2019.

Razmotreni zakoni o apotekarskoj djelatnosti i kozmetičkim proizvodima

Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede

Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede Privredne komore Crne Gore razmotrio je Zakon o apote-karskoj sjednici i Zakon o kozmetičkim proizvodima, na

sjednici u proširenom sastavu 24. aprila 2019. godine.

Sjednicu je vodio potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvoz-denović, a u radu su pored članova učestvovali i predstavnice Ministarstva zdravlja Slađana Pavlović, generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa i Slavojka Šuković, načelnica Direkcije za harmonizaciju propisa.

Zakon o apotekarskoj djelatnosti i Zakon o kozmetičkim proizvo-dima usvojeni su na 4. Sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasi-jedanja u 2019. godini.

Obavljanje apotekarske djelatnosti se prvi put uređuje posebnim zakonom u Crnoj Gori. Njime će se urediti način organizovanja i obavljanja apotekarske djelatnosti, kao dijela zdravstvene zaštite, u cilju pune kontrole kvaliteta i bezbjednosti ljekova i obavljanje farmaceutskih usluga, odnosno snadbijevanje stanovništva lje-kovima, bolja dostupnost, tržišna isplativost, jednaki uslovi za pružaoce farmaceutskih usluga, kao i transparentan rad apoteka. Priprema zakona o apotekarskoj djelatnosti odvijala se uz ekspert-sku podršku Svjetske zdravstvene organizacije. U tom procesu učestvovali su eksperti iz Slovenije, Hrvatske i Malte.

Zakonom se propisuje obavljanje apotekarske djelatnosti u skladu sa načelima poštovanja ljudskih prava, pravičnosti, dostupnosti, kontinuiranosti, stalnog unapređenja kvaliteta i bezbjednosti i efi-kasnosti, kao i u skladu sa principima Dobre apotekarske prakse.

Na sjednici je predloženo imajući u vidu da je od velike važnosti dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, a da kako zbog manjeg profita, tako i zbog deficita ove radne snage nemoguće imati apoteke u nekim manjim gradovima i mjestima u državi, država subvencionira rad apoteka na sjeveru, koje bi tako mogle da izdvajaju i veća sredstava za angažovanje farmaceuta. Prema podacima Farmaceutske komore, u Crnoj Gori je prošle godine bilo 547 aktivnih farmaceuta, ipak evidentan je deficit ove radne sna-ge. Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 12 mjeseci od dana na stupanju ovog zakona, a apoteke koje obavljaju apotekarsku djelatnost dužne su da usklade organizaciju i način rada sa odredbama ovog zakona u roku od 18 mjeseci od dana stu-panja na snagu istog.

Takođe je ukazano da je podzakonskim aktom neophodno pro-pisati da se lijek može izdavati na osnovu izvještaja ljekara spe-cijaliste, što je naročito značajno i zbog turista koji u Crnoj Gori nemaju izabrane doktore. Iz Ministarstva je navedeno da se raz-matra mogućnost regulisanja ovog pitanja podzakonskim aktom. Privrednici su tražili i da sve novootvorene apoteke budu auto-matski uključene u mrežu apotekarskih ustanova, a iz Ministar-stva pojašnjavaju da to nije predmet ovog Zakona već onog o zdra-vstvenom osiguranju. Govoreno je i o mogućnosti da se reguliše i promet ljekova putem interneta, na što je negativno odgovoreno iz razloga zaštite zdravlja crnogorskog stanovništva. Danom ulaska u EU biće jači mehanizmi kontrole prometa pa će i ovaj vid prodaje najvjerovatnije biti omogućen.

Zakonom o kozmetičkim proizvodima takođe se prvi put posebno uređuje njihova proizvodnja i promet u Crnoj Gori. Njime će se ure-diti vrste i dozvoljene, odnosno nedozvoljene supstance kozme-tičkih proizvoda namijenjene za kontakt sa tijelom, u cilju zaštite zdravlja ljudi i izvršiti usklađivanje sa odgovarajućim propisima Evropske unije u ovoj oblasti.

Zakonom se propisuju zahtjevi koje moraju da ispunjavaju koz-metički proizvodi koji se stavljaju na tržište, obezbjeđivanje i pro-cjena njihove bezbjednosti, informisanje i razmjena informacija o bezbjednosti, kao i pojavi neželjenih dejstava koji nastupaju usljed njihove upotrebe.

Svaki kozmetički proizvod koji se stavlja na tržište mora da bude proizveden u skladu sa principima Dobre proizvođačke prakse i označen podacima koji se odnose na proizvođača, sadržaj u mo-mentu pakovanja, najkraći rok trajanja, posebne mjere opreza ko-jih se treba pridržavati prilikom korišćenja, serijski broj proizvo-dnje ili referentni broj za identifikaciju kozmetičkog proizvoda, namjenu kozmetičkog proizvoda i njegov sastav.

Prema ovom Zakonu, za bezbjednost i usklađenost kozmetičkog proizvoda odgovorni su svi u lancu, s akcentom na proizvođača, distributera, uvoznika i zastupnika.

Ocjenjuje se da se uređivanjem ove oblasti sprječava svaka zlou-potreba i dovođenje u zabludu potrošača, u smislu prezentovanja, budući da se propisuje zabrana reklamiranja kozmetičkih proizvo-da da posjeduju svojstva koja zapravo nemaju.

34

Broj 4 April 2019.

Obukom do licence za špeditere

Seminar u Privrednoj komori

Predavači prenose znanje i iskustvo koje kandidati, nakon položenog ispita, mogu primjenjivati u poslovanju.

Privredna Komora Crne Gore od 15. aprila 2019. godine, u sara-dnji sa Ministarstvom finansija, Upravom Carina, Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, orga-

nizuje obuku za polaganje stručnog ispita radi sticanja licence za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organom.

Riječ je o obuci koja se već osmu godinu organizuje na ovu temu prateći aktuelne potrebe privrednih subjekata koji se bave zastu-panjem pred carinskim organom.

Interesovanje za obuku pokazao je veliki broj kandidata.

Obuka traje 45 dana. Programom je predviđeno 87 časova od 45 minuta, koji će biti održani u Privrednoj komori Crne Gore.

Polaznici će steći znanja iz predmeta: Carinski sistem i postupak, posebno uz korišćenje carinskih isprava (predavačica Tatjana Vu-jisić, Uprava carina), Poznavanje robe i carinske tarife (Dženana Tuzović, Uprava carina), Spoljnotrgovinski sistem i međunarodne carinske konvencije (Stojanka Milošević, Uprava carina), Osnove sistema poreskih propisa i njihove primjene u postupku carinjenja (Jovica Petričević, Ministarstvo finansija), te Osnove sanitarnih,

fitosanitarnih, veterinarskih i drugih propisa koji se primjenjuju u postupku carinjenja robe (Ljiljana Milić, Uprava za inspekcijske poslove).

- Predavači prenose znanje i iskustvo koje kandidati, nakon polo-ženog ispita, mogu primjenjivati u poslovanju - kazao je Filip Vujo-vić, savjetnik u Sektoru udruženja Privredne komore.

Dženana Tuzović, načelnica u Upravi carina, upoznala je prvog radnog dana polaznike obuke sa programom rada za predmet Po-znavanje robe i carinske tarife. Kandidatima će biti predstavljene osnovne odredbe iz Zakona o carinskoj tarifi (pojam nomenklatu-re, tarifnog broja, tarifnog međupodbroja, tarifnog podbroja, tarifne oznake i tarifnog stava).

- Poznavanje i svrstavanje robe po carinskoj tarifi podrazumijeva prije svega identifikaciju konkretne robe, odnosno poznavanje svih katakteristika robe. Svrstavanje robe opredjeljuje obračun uvoznih dažbina (carina i PDV) – rekla je Tuzović, dodajući da predavanja obuhvataju detaljne prezentacije i objašnjenja tarifnih brojeva, uz navođenje konkretnih primjera i praktičnu demonstraciju.

35

Broj 4April 2019.

Preduzetnički stres i kako se izboriti sa njim

Edukacija u organizaciji Privredne komore

Privredna Komora Crne Gore je 9. aprila 2019. godine, u sa-radnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada, organizovala seminar na temu "Preduzetnički stres i kako

se izboriti sa njim".

Predavačica je bila Ana Đurović.

Prema riječima prof. dr Mladena Perazića, direktora Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore, organizator se opredijelio za ovu temu prateći aktuelne potrebe preduzetnika koji su u svakodnevnom radu izloženi poslovanju u turbuletnim okolnostima koje izazivanju stres. Cilj edukacije je da na razumljiv i praktičan način prenesu znanja koja se odmah mogu primjeniti u poslovanju.

Realnost je da je stres utkan u svakodnevnicu velikog broja lju-di – uključujući i preduzetnike. Postoje brojne tehnike koje mogu pomoći da se prevaziđe stresan period.

- Stres je skriveni neprijatelj koji je često uzrok mnogih negativnih emocija poput ljutnje, uskraćenosti, frustracija, i – osim što vodi mnogim psihosomatskim tegobama – generalno nepovoljno uti-če na obavljanje bilo kog posla. Česti uzroci stresa su, slaba mo-gućnost kontrolisanja događaja oko sebe i osjećanje nemoći koje iz toga proizlazi. Međutim, iako nijesmo u mogućnosti da kontro-lišemo sve okolnosti koje utiču na stvaranje stresnih situacija, sa-svim sigurno možemo naučiti da promijenimo svoje reagovanje na njih. Često je sama spoznaja i razumijevanje uzroka stresa od velike pomoći u njegovom prevazilaženju – rekao je Perazić.

Dodaje da su za poslove preduzetnika posebno karakteristične vrlo intenzivne interakcije sa saradnicima i osobama i službama izvan organizacije, u kojima su potrebna procjenjivanja, pregovaranja, donošenja rizičnih odluka i njihova pretvaranja u djela od kojih se očekuje da budu od koristi za kompaniju, a što je često može dovesti do stresnih situacija.

Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada Kemal Gr-

bović izrazio je zadovoljstvo zbog saradnje sa Privrednom komo-rom na organizaciji edukativnih aktivnosti, te najavio da će se one nastaviti i ubuduće.

- Stres je nešto sa čime se često susrijećemo u životu. Cilj je da stres okrenemo u svoju korist, da ga balansiramo – rekao je Gr-bović.

Predavačica Ana Đurović je govorila o procjeni ličnog nivoa stresa, glavnim stresorima, strategijama za upravljanje stresom, postiza-nju balansa, prioritetima i tabeli važnosti, sopstvenim životnim vrijednostima i planu za prevazilaženje stresa.

- Preduzetnici često donose odluke u neizvjesnom okruženju, ri-zik je visok, veliki vremenski pritisci, značajan emocionalni naboj. Stresori mogu biti spoljašnji, psihološki, sociološki, filozofski. Stres je kombinacija stresora, situacija i naše stresne reakcije na njih – rekla je Đurović.

Prema njenim riječima, stres ne izaziva zahtjevan posao, niti ne-dostatak novca, vremena i pomoći u kućnim poslovima. Uzrok stresa je potreba ljudi da sve drže pod kontrolom.

- Najbolji način da ovladamo stresom je da upoznamo i prihvati-mo sebe i svoje potrebe, razvijemo samopoštovanje. Biti zahvalan, izražavati ljubav, pomagati sebi i drugima. Živjeti sadašnji trenu-tak, otkriti svoj životni cilj, misiju i viziju, svoje "zašto". Kad znamo zašto, onda je "kako" uvijek lakše. Tehnike za ovladavanje stresom su sport, meditacija, svjesno disanje, masaža, mindfulness, dobra organizacija vremena, zadataka, odnosa sa ljudima oko sebe, odre-diti kompetencije i granice – kazala je ona.

Za prevazilaženje stresa preporučuje se promjena životnog stila, uvjerenja, prioriteta, mindseta, fiziološke tehnike, revidiranje li-ste sopstvenih životnih vrijednosti i resursa, postavljanje jasnih životnih i poslovnih ciljeva, prioriteta, akcionih koraka, naučiti da delegiramo, preuzeti odgovornost, balans između različitih oblasti života, svijest o tome da su um, tijelo i emocije jedno, jedinstvo.

36

Broj 4 April 2019.

Vještine prezentacijeU Privrednoj komori Crne Gore

Način predstavljanja biznis koncepta kompanije jeste osnov daljeg razvoja i izlaska na tržište.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa kompanijom ID Faktor, organizovala je 17.aprila 2019. godine seminar na temu "Vještine prezentacije".

Predavačica je bila Ivana Malović, biznis trener sa bogatim zna-njem i iskustvom stečenim u poznatim multinacionalnim kompa-nijama. Kompanija ID Faktor bavi se razvojem zaposIenih i mena-džmenta, prateći svjetske trendove unapređenja vještina koje čine vrhunskog profesionalca.

Učesnici seminara su bili u prilici da steknu nova znanja o vješti-nama prezentacije u savremenom okruženju, kao značajnog ele-menta za dalje poslovanje.

Prema riječima Mladena Perazića, direktora Sektora za obrazo-vanje i kvalitet Privredne komore, predstavljanje organizacije u okruženju, izlaganje u različitim okolnostima, prezentovanje ideja, informacija, projekata i planova danas je jedan od važnih zadataka poslovnih ljudi.

- Prezentacije su važan segment komunikacije na svim nivoima organizacije i sastavni dio posla čiji rezultati bitno zavise od ko-munikacijskih i prezentacijskih vještina – kazao je Perazić.

Ivana Malović je kazala da je suština seminara da učesnici ste-knu vještine dobrog prezentera, da pošalju jasnu poruku, shvate važnost stava tokom prezentacije i razumiju čemu služi njena di-namika.

- U poslovnom svijetu prezentacije su neophodne za svakoga ko želi da izloži neku ideju ili podatak. Kratko i jasno možemo reći da je moć prezentacije - razvoj vještina i znanja prenošenja sadržaja. Govor treba da poduči, uđe u srce i podstakne na akciju – kazala

je Malović.

Ona se tokom predavanja fokusirala na sve važne segmente koji doprinose dobroj prezentaciji.

- Zajedničkim radom kreiramo moćno iskustvo koje može imati dubok i trajan uticaj, i koje će učesnike inspirisati i navesti na nove načine razmišljanja kada je moć prezentacije u pitanju. Učesnici-ma seminara bih poručila da vjeruju u sebe, prate svoj osjećaj, uvi-jek sa sobom "nose" stvaralački mozak, kao i da neprestano rade na usavršavanju i unapređenju vještina, znanja i tehnika – dodala je ona.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori jača svijest o važnosti pripre-me za sastanak, da je svaki tren naša prezentacija.

- Multinacionalne kompanije su donijele veću brigu o zaposlenima u edukativnom smislu, pa su "odškrinule" vrata našim lokalnim kompanijama. Počinjemo da shvatamo da način predstavljanja biznis koncepta kompanije jeste osnov daljeg razvoja i izlaska na ostala tržišta. Prednost naše zemlje je što je "mala" pa se informa-cije brzo šire, te brže vide rezultati ulaganja u zaposlene i razvoj njihovih poslovnih vještina – rekla je Malović.

Ona je izdvojila sektor turizma, jednu od najrazvijenih privrednih grana u Crnoj Gori, gdje se dodatno polaže na razvoj i unapređenje zaposlenih. Naglašava da je vrlo slična situacija u regionu.

Polaznici seminara upoznati su sa tehnikama oslobađanja od tre-me, unapređenja retoričkih i vještina prezentacije, sticanja sigur-nosti, vladanja scenom, standardima dobre prezentacije i njenom strukturom, te podsticanja kreativnosti.

37

Broj 4April 2019.

Prevencija legionarske bolesti u ugostiteljskim i smještajnim objektima

Okrugli sto

Važna je zajednička akcija privrede i nadležnih zdravstvenih institucija kako bi se preventivno djelovalo na zaštiti od legionele.

U Privrednoj komori Crne Gore 18. aprila 2019. organizovan je okrugli sto pod nazivom "Prevencija, kontrola i smanje-nje rizika obolijevanja od legionarske bolesti". Okrugli sto

je organizovan sa ciljem upoznavanja turističke privrede sa jav-nozdrastvenim, ekonomskim i drugim karakteristikama legionele, ali i mjerama koje se preduzimaju u sklopu prevencije, kontrole i smanjenju rizika od obolijevanja.

Moderirala je sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Sanja Marković, a govorili su specijalisti higijene odnosno epidemiologije iz Instituta za javno zdravlje dr Ivana Joksimović, dr Marijan Bakić i dr sci. med Sanja Medenica, na teme bezbje-dnog vodosnabdijevanja, epidemioloških karakteristika legionelo-za, te o legionelozi i javnom zdravlju.

Bakterija legionela, izazivač legionarske bolesti i pontijačne gro-znice, široko je rasprostranjena u prirodnom okruženju. Prirodni rezervoari legionela su slatke vode, topli izvori i vlažno zemljište. Rizik od infekcije nastaje kada bakterije dospiju u sisteme koji stvaraju vodeni aerosol na mjestima gdje borave ljudi.

Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) iz Štokhol-ma je osnovan sa ciljem detekcije, kontrole i prevencije slučajeva, klastera i izvora epidemija legionarske bolesti, koji su prijavljeni u područjima EU i EEA, kao i pomoć pri otkrivanju i odgovoru na epidemije izvan EU/EEA. Razmjena informacija dovodi do konkre-tnih i pravovremenih akcija članica ELDSNet-a, kako bi se zaštitili

stanovnici EU / EEA koji putuju u i van Evrope. ECDC provjerava podatke o slučaju i podatke o smještaju u bazi podataka kako bi se identifikovali prethodno prijavljeni slučajevi povezani sa ovom smještajnom lokacijom utvrdjuje se da li su ovi slučajevi imali početak bolesti u roku od dvije godine prije ovog prijavljenog slu-čaja. informacije se javno objavljuju i veliki evropski turoperatori ih koriste prije rezervacije aranžmana u inostranstvu. Tako, pored nesumnjivog javnozdravstvenog rizika, legionela može ugroziti prihode i poslovanje turističkog sektora.

U cilju smanjenja rizika od ove bolesti važno je redovno sprovoditi preventivne mjere. Za sektor turizma se preporučuje da svi turi-stički objekti uvedu aktivni program kontrole u svojim ustanova-ma, te da se odredi osoba koja će biti zadužena za preduzimanje preventivnih mjera. Odgovornu osobu treba dodatno obučiti za tu dužnost , koja će obezbjedi da ostalo osoblje bude svjesno značaja ovog vida prevencije. Predstavnici HTP Budvanska rivijera iskaza-li su na okruglom stolu interesovanje za obuku odgovornih osoba za prevenciju legionarske bolesti. Privredna komora će sprovesti anketu kako bi utvrdila zainteresovanost hotelijera i ugostitelja za ovaj vid obuke, sprovoditi akredtitovana stručna lica iz Instituta za javno zdravlje, te učestvovati u daljim edukacijama na ovu važnu temu. Nakon edukacije, polaznicima ce biti dodijeljeni sertifikati.

Zaključeno je da je važna zajednička akcija privrede i nadležnih zdravstvenih institucija kako bi se preventivno djelovalo na zaštiti od legionele.

38

Broj 4 April 2019.

Razmotren Nacrt zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja

Okrugli sto

Način predstavljanja biznis koncepta kompanije jeste osnov daljeg razvoja i izlaska na tržište.

U Privrednoj komori Crne Gore 25. aprila 2019. održan je okru-gli sto o Nacrtu zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti, koji je

organizovan u saradnji Ministarstvom održivog razvoja i turizma.

Namjera organizatora bila je da upoznaju privrednike sa obaveza-ma koje Nacrt zakona predviđa, posebno sa aspekta novih obaveza u oblasti industrije, projektovanja, građenja, upravljanja metalnim otpadom, kontrole uvoza, izvoza i tranzita različitih vrsta roba na radioaktivnost, kao upotrebe i prevoza izvora jonizujućih zračenja i nuklearnih materijala, medicinskih izlaganja i drugog.

Uvodna obraćanja imali su Danilo Gvozdenović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore i Ivana Vojinović, generalna direk-torica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog ra-zvoja i turzima.

O detaljima zakona govorile su Milena Rmuš, sekretarka Koordi-nacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine PKCG, Tamara Đurović, Maja Raičević, Nataša Bjelica i Slavica Bra-unović iz Direkorata za životnu sredinu pomenutog ministarstva.

Potpredsjednik Komore je istakao kvalitetnu i sve intenzivniju sa-

radnju sa resornim ministarstvom u oblasti životne sredine koja proizilazi iz brojnih obaveza u procesu evropskih integracija, od-nosno zatvaranja kompleksnog i zahtjevnog pregovaračkog pogla-vlja 27.

Zaštita od jonizujućih zračenja i radijaciona sigurnost u Crnoj Gori uređena je Zakonom donijetim 2009, kao i sa 17 podzakonskih akata, Strategijom zaštite od jonizujućih zračenja, radijacione si-gurnosti i upravljanja radioaktivnim otpadom za period 2017-2021. godine sa Akcionim planom, te Programom zaštite od radona s Akcionim planom za 2019-2023. godinu.

Prema riječima Ivane Vojinović, postojeći Zakon o zaštiti od jo-nizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnosti nije usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije, internacionalnim pravnim instrumentima, standardima i smjernicama Međunarodne agen-cije za atomsku energiju i Međunarodne komisije za zaštitu od jo-nizujućih zračenja, koji su se u periodu od 2009. godine značajno promijenile.

U tekst Nacrta zakona transponovano je 12 direktiva EU i odredbe 26 međunarodno-pravnih instrumenata.

39

Broj 4April 2019.

Ovim zakonom uređuju se aktivnosti i djelatnosti koje se tiču za-štite života i zdravlja ljudi i životne sredine od štetnog dejstva jo-nizujućih zračenja, među kojima planirane, postojeće i vanredne situacije koje uključuju rizik od izlaganja jonizujućem zračenju, promet izvora jonizujućeg zračenja i nuklearnih materijala; upra-vljanje radioaktivnim otpadom; sprovođenje obaveza koje pro-izilaze iz potvrđenih međunarodno-pravnih instrumenata, kao i druga pitanja od značaja za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost i zaštitu od jonizujućih zračenja. Takođe su dati iz-uzeci od primjene, osnovni principi koji se primjenjuju u oblasti zaštite od jonizujućih zračenja.

Zakonom su, između ostalog, definisane zabrane izgradnje postro-jenja za obogaćivanje urana, postrojenja za proizvodnju nuklear-nog goriva, nuklearnih elektrana, postrojenja za preradu, istraži-vačkih reaktora, skladišta istrošenog goriva te zabrane za rad sa izvorima jonizujućih zračenja. Uređeni su uslovi za upravljanje radioaktivnim otpadom, njegov izvoz ili tranzit kao i istrošenog goriva, definisana potreba izrade Procjene rizika izloženosti, kao i mjere za uklanjanje i smanjenje rizika, te konstantnog rada na stručnom osposbljavanju i periodičnoj provjeri osposobljenosti svih izloženih lica, kao i zaposlenih u nadležnim institucijama.

Na sjednici je saopšteno da će primjena ovog Zakona biti bitna za privredu u njenu konkurentnost.

Među obavezama za privredu navedeno je da subjekti koji u po-slovanju koriste izvore jonizujućeg zračenja moraju da ispune definisane uslove za dobijanje ovlašćenja. Veći rizik u poslova-

nju podrazumijeva i kompleksnije uslove za dobijanje ovlašćenja. Ovlašćenja su ograničena i akcenat se stavlja na obavezno defi-nisanje opravdanosti obavljanja djelatnosti sa primjenom jonizu-jućeg zračenja.

Prvi put se definišu uslovi da strano pravno lice obavlja poslove koji uključuju jonizujuće zračenje i to u slučajevima hitne zdra-vstvene i medicinske potrebe, radijacione opasnosti i po drugim specifičnim poslovima. Zakon definiše ovlašćenje za domaći pri-vredni subjekat koji će moći da radi na stručnom osposobljava-nju kadrova koji su na poslovima povezanim sa upotrebom izvora jonizujućeg zračenja. Time se podstiče da se u Crnoj Gori oformi takvo pravno lice i ovlasti za obavljanje pomenutih poslova.

Uvodi se i potpuno novi način zaštite zdravlja ljudi od radona. Je-dna od normi je obavezno mjerenje radona na svim radnim mje-stima u prizemlju i suterenu. Radonski prioritetna područja su Ni-kšić, Danilovgrad, Mojkovac, Plužine, Šavnik i Petnjica.

Zakon rješava problem naslijeđenog radioaktivnog otpada, čime će se doprinijeti uklanjanju motora aviona sa prostora Plantaža, rečeno je, između ostalog, na sjednici.

Primjena Zakona počinje od 1. juna 2023. godine, dok će pojedine njegove odredbe biti na snazi tek ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju. Tri godine će trajati period pripreme za implementaciju i tada će biti donijeto 11 podzakonskih akata i stvoreni uslovi da pri-vreda primjenjuje ovaj zakon.

40

Broj 4 April 2019.

Rekordni proizvodni rezultati

Petar Vraneš, izvršni direktor "Gradir Montenegro" Pljevlja

U 2018. postignuti rekordni proizvodni rezultati: 25.762 tona koncentrata cinka i olova i prerađeno 592 820 tona rude.

U cilju povećanja rudnih resursa i stvaranja uslova za dugo-ročnu proizvodnju i proširenje kapaciteta eksploatacije i prerade rude u koncentrate planirano je da se nastavi re-

alizacija detaljnih geoloških istraživanja na ostalim ležištima Do-sadašnje poslovanje naše firme praćeno je investicionim ulaganji-ma, koja su u velikoj mjeri uticala na ukupne rezultate. Budućnost ove firme je u istraženim rezervama, investicionim geološkim is-traživanjima, uz podizanje tehničko-tehnološkog razvoja na veći nivo, kaže u intervjuu Glasniku Petar Vraneš, izvršni direktor "Gra-dir Montenegro".

Glasnik: Kompanija "Gradir Montenegro", koja uspješno radi skoro dvije decenije, dobitnik je Nagrade Privrdene komore za uspješno poslovanje. Što ovo priznanje Vama znači?

P. Vraneš: Nagrada Privredne komore Crne Gore, koju je "Gradir Montenegro" DOO Pljevlja dobio za uspješno poslovanje u 2018., ima veliki značaj, posebno što dolazi nakon desetogodišnje inten-

zivne radne aktivnosti svih zaposlenih u Gradiru. Istovremeno, na-grada i priznanje obavezuju, na način da u budućnosti nastavimo sa progresivnim rezulatima, kao što su bili u prethodnom periodu. Znamo da to neće biti lako, ali nastojaćemo da nastavimo uspje-šnim putem.

Glasnik: Kompanija je u većinskom ste vlasništvu poljske firme ZGH. Ukratko predstavite razvojni put kompanije, u kojoj je rad ob-novljen rad 2010. godine. Kakve proizvodne i finansijske trendove bilježite?

P. Vraneš: U novootvorenom Rudniku cinka i olova "Šuplja Stijena" prve količine koncentrata proizvedene su u drugoj polovini 2010., tako da 2011. godinu uzimamo kao repernu, u kojoj je ostvareno 9101,4 tona koncentrata cinka i olova (zbirno) iz prerađene 281 165 tona rude.

Glasnik: Navodite da se prethodne godine postigli najbolje rezil-tate u proizvodnji cinka i olova kao i u maksimalnoj preradi rude.

41

Broj 4April 2019.

Saopštite više detalja o tome.

P. Vraneš: U daljem periodu možemo reći da su se rezultati linear-no povećavali, kako u količini prerađene rude, tako i proizvodnji koncentrata. Tako je 2018. najuspješnija, u proizvodnom smislu, što govore ostvareni rezultati od 25 762 t koncentrata, uz preradu 592 820 t rude, ali profitabilno i nije bila najbolja.

Glasnik: Podsjetićemo da ste projektovani kapacitet postrojenja za pripremu i preradu 500 hiljada tona rude godišnje, uz investisticio-na ulaganja od oko 45 miliona eura, postigli 2014, a 2015. godine taj broj je premašen. Vaš komentar.

P. Vraneš: Hronološki gledano, 2014. godine dostignuti su projekto-vani kapaciteti, a već 2015. isti prevaziđeni, što nije bilo dovoljno za uspješno poslovanje u finansijskom smislu. Razlog za to su cijene obojenih metala na berzi. Prvi put smo poslovali na nivou proste reprodukcije 2016. a nakon toga 2017. i 2018. ostvarili pozitivne fi-nansijske rezultate. Ako ovome dodamo investiciona ulaganja u

iznosu 45.000.000 eura cijenim da je neophodno decenijsko uspje-šno poslovanje, kako bi se, u potpunosti, opravdale uložene inve-sticije.

Glasnik: Ovi proizvodi, u cjelokupnom obimu, izvoze se na strano tržište. Gdje plasirate proizvode i da li ćete povećavati prodaju na inostranom tržištu?

P. Vraneš: Kompletnu proizvodnju plasiramo na ino tržište i nema-mo problema sa plasmanom i naplatom. Koncentrat cinka isporu-čujemo našoj matičnoj firmi ZGH Boleslaw u Poljskoj, dok olovni koncentrat od nas preuzima TRAXYS iz Luksemburga.

Glasnik: Kažete da su vam ciljevi: stalno unaprijeđenje proizvo-dnje, poboljšanje tehnoloških parametara, povećaje iskorišćenja i ostvarivanje projektovanog kapaciteta proizvodnje koncentrata. Da li se tim ciljevima kontinuirano prbližavate odnosno da li ste neke od njih već postigli?

P. Vraneš: Ako pozitivno govorimo o našim proizvodnim rezultati-ma, to isto ne možemo reći i za ostvareni kvalitet naših proizvoda, jer je kvalitet proizvedenog koncentrata cinka i olova nešto ispod zahtjeva tržišta. Ovaj problem pokušali smo riješiti u sopstvenoj režiji, kao i uz pomoć poznatih i priznatih institucija i nadamo se da ćemo, u skorijoj budućnosti to i uspjeti, uz određena investici-ona ulaganja.

Glasnik: Radili ste i geološka istraživanja revira. Kakvi su rezulta-ti? Kolikim rezervama rude olova i cinka raspolaže taj basen jer od toga uveliko zavisi perspektiva Kompanije?

P. Vraneš: Izradom Glavnog rudarskog projekta eksploatacije rude na ležištu "Šuplja Stijena" definisana je završna kontura kopa. Na procjenu eksploatacionih rezervi, koje iznose 7 000 000 tona rude i definisanje završne konture direktan uticaj su imala infrastruk-turna ograničenja (granica prema BiH, položaj predkoncentracije, pristupni putevi itd). 2018. godine završena su istraživanja ležišta "Đurđeve vode". U toku je izrada Elaborata o klasifikaciji, kategori-zaciji i proračunu rezervi.

Glasnik: Na čemu temeljte razvoj kompanije Gradir Montenegro?

P. Vraneš: U cilju povećanja rudnih resursa i stvaranja uslova za dugoročnu proizvodnju i proširenje kapaciteta eksploatacije i pre-rade rude u koncentrate planirano je da se nastavi sa realizacijom detaljnih geoloških istraživanja na ostalim ležištima ( Paljavine i Ribnik). Dosadašnje poslovanja naše firme praćeno je investicio-nim ulaganjima, koja su u velikoj mjeri uticala na ukupne rezul-tate.

Glasnik: Da li proizvodnja olova i cinka u kompaniji Gradir Monte-negro ima perspektivu?

P. Vraneš: Budućnost ove firme je u ovjerenim rezervama, investi-cionim geološkim istraživanjima, uz podizanje tehničko-tehnolo-škog razvoja na veći nivo.

Glasnik: Da li želite da dodate još nešto što nije obuhvaćeno pita-njima?

P. Vraneš: Na kraju želim poslati jaku poruku: postignuti rezultati, ostvareni sa domaćom kvalifikovanom i stručnom radnom sna-gom, govore da u Crnoj Gori ima kvalitetnih stručnih lica, kojima treba stvoriti uslove da bi dokazali svoju sposobnost i kreativnost. U ovo iskreno vjerujem, što dokazuje naš primjer.

42

Broj 4 April 2019.

Record production results

Petar Vraneš, Executive Director of "Gradir Montenegro", Pljevlja

In 2018, the company achieved the record results which included the production of 25,762 tons of zinc and lead concentrate and 592 820 tons of processed ore.

43

Broj 4April 2019.

In order to increase mineral resources and create conditions for a long-term production and the expansion of capacities for the exploitation and processing of ore into concentrates, it is plan-

ned to continue with the realization of detailed geological explo-ration on other deposits. The previous operations of our company have been accompanied by investments, which have greatly influ-enced the overall results. The future of this company is in the pro-ven reserves, investments in geological explorations, and greater technical and technological development, said in the interview for Glasnik Petar Vraneš, Executive Director of "Gradir Montenegro".

Glasnik: The company "Gradir Montenegro", which has been su-ccessfully operating for almost two decades, is the winner of the Chamber Award for Successful Business Operating. What does this award mean to you?

P. Vraneš: The Chamber Award, which "Gradir Montenegro" doo Pljevlja won for successful business operating in 2018, has a great impact, especially due to the fact that we received it after ten years of intensive work of all our employees. At the same time, an award and recognition impose an obligation in a way that in the future we have to continue achieving progressive results, as they used to be in the previous period. We know that it is not an easy task, but we will keep moving forward along the path of success.

Glasnik: The Polish company ZGH has the majority ownership of the company. Could you briefly present the company's deve-lopment path? What kind of production and financial trends are you recording?

P. Vraneš: In the newly opened Zinc and Lead Mine "Šuplja Stijena", the first quantities of concentrate were produced in the second half of 2010, so we take 2011 as a levelling benchmark, in which 9101.4 tons of zinc and lead concentrate (altogether) were produ-ced out of the processed 281 165 tons of ore.

Glasnik: You have said that the best results in the production of zinc and lead were achieved in the previous year, including the maximum processing of ore. Could you give us more details about it?

P. Vraneš: We can say that the results have been linearly increa-sing, both in the quantity of processed ore and in the production of concentrate. Therefore, 2018 was the most successful year in terms of production, according to achieved results of 25 762 tons of concentrate, along with 592 820 tons of processed ore, but in terms of profit it was not the best one.

Glasnik: The projected capacity of the plant for the preparation and processing of 500 thousand tons of ore annually, along with the investments of around 45 million euros were achieved in 2014, while in 2015 this number was exceeded. What is your comment in this regard?

P. Vraneš: Looking chronologically, the projected capacities were achieved in 2014, and they were surpassed in 2015, but in financial terms it was not enough for successful business operating. It is caused by the prices of non-ferrous metals on the stock market. In 2016 was the first time that we operated at the level of free re-production and after that, in 2017 and 2018 we achieved positive financial results. If we add to this the investments in the amount of EUR 45,000,000, I think it is necessary to have a decade-long su-ccessful business operating, in order to fully justify investments.

Glasnik: These products are exported to the foreign market in its

entirety. Where are you selling your products and will you increase foreign market sales?

P. Vraneš: The entire production is sold on the foreign market and we have no problems with the placement and payment. Zinc con-centrate is delivered to our parent company ZGH Boleslaw in Po-land, while TRAXYS from Luxembourg is buying from us the lead concentrate.

Glasnik: You have said that your goals are: continuous improve-ment of production, improvement of technological parameters, increased utilization and realization of projected capacity for the concentrate production. Are you continually approaching these goals, or have you already achieved some of them?

P. Vraneš: We are talking affirmatively about our production re-sults, but we cannot say the same about the quality of our produc-ts, given that the quality of produced zinc and lead concentrates is slightly below the market demand. We tried to resolve this pro-blem on our own, but also by asking for support from well-known and recognized institutions, and we hope that in the near future certain investments will help us resolve this problem.

Glasnik: You have conducted the geological researches as well. What are the results? What are the reserves of ore, lead and zinc in that basin, given that the company's prospects greatly depend on it?

P. Vraneš: The final mine contour is defined by the development of the Main Mining Project for the Exploitation of Ore at the de-posit "Šuplja Stijena". The infrastructure constraints (the border towards B&H, pre-concentration position, access roads, etc.) had direct impact on the final contour definition and the estimation of exploitation reserves, which amounted to 7000000 tons of ore. In 2018, the research of the deposit of "Djurdjeve vode" was comple-ted. The preparation of the Study on classification, categorization and budgeting of reserves is in progress.

Glasnik: What are the development plans of "Gradir Montenegro"?

P. Vraneš: In order to increase mineral resources and create the conditions for a long-term production and the expansion of capa-cities for the exploitation and processing of ore into concentrates, it is planned to continue with the realization of detailed geologi-cal exploration on the other deposits (Paljavine and Ribnik). The previous operations of our company are accompanied by invest-ments, which have greatly influenced the overall results.

Glasnik: Does the production of lead and zinc in the company "Gradir Montenegro" have a perspective?

P. Vraneš: The future of our company depends on proven reserves, investments in geological explorations, and bringing the technical and technological development to a higher level.

Glasnik: Would you like to add something that is not covered by our questions?

P. Vraneš: In the end, I would like to send a strong message: good results achieved with the domestic qualified and expert work force show that there is high quality and professional staff in Montene-gro, but they need to have conditions in order to prove their capa-cities and creativity. I sincerely believe in this, as demonstrated by our example.

44

Broj 4 April 2019.

Kreditni rejting B1 za Crnu Goru

Kreditna rejting agencija Moody’s je u no-vom Izvještaju potvrdila ocjenu kreditnog rejtinga B1 za Crnu Goru, uz zadržavanje izgleda - "pozitivan".

Ovakav kreditni rejting rezultat je, prije svega, visokog rasta BDP-a po glavi sta-novnika, institucionalnog jačanja podr-žanog perspektivom pridruživanja EU, privlačnosti za strane direktne investicije, kao i značajnih investicionih projekata u sektoru transporta, turizma i energetike. Istovremeno, pozitivni izgledi uz rejting B1 odražavaju povoljne srednjoročne izglede zemlje, podržane adekvatnim strukturnim reformama, ali i mjere konsolidacije koje Vlada u kontinuitetu sprovodi, a kojima se doprinosi jačanju fiskalne pozicije Crne Gore. Pored toga, Vlada je preduzela efek-tivne mjere za značajno smanjenje rizika srednjoročnog refinansiranja duga.

U izvještaju se navodi da je rast BDP-a u 2018. godini od 4,9% vođen prije svega inve-sticijama, ali i još jednom godinom rekor-dne turističke sezone. Osim toga, pozitivna kretanja na tržištu rada su, uz rast zaposle-nosti, podržala rast potrošnje domaćinsta-va, dok je priliv SDI bio nešto niži u odnosu na prethodnu godinu ali uz zadržavanje i dalje visokog nivoa od 9% BDP-a.

Takođe, eksperti ove kreditne agencije u Izvještaju navode da će slabiji globalni ekonomski izgledi doprinijeti nižim stopa-ma rasta. I pored navedenog za Crnu Goru predviđaju snažan poslovni ciklus, uz sto-pe rasta na nivou od 3,0% u 2019. i 3,2% u 2020. godini, odnosno iznad 10-godišnjeg istorijskog prosjeka od 1,9%.

Kao važna okosnica budućeg razvoja Crne Gore i daljeg poboljšanja kreditnog rejtinga navodi se jačanje konkurentske pozicije koje će se ostvariti implementacijom proje-kata u sektorima turizma i energetike, kao i ublažavanjem eksternih rizika.

U ovogodišnjem Izvještaju kreditne rejting agencije "Moody's" istaknuto je da je Crna

Gora vodeća zemlja u procesu pridruži-vanja EU među balkanskim zemljama, što predstavlja dalji podsticaj za unapređenje vladavine prava i institucionalnih kapa-citeta u narednim godinama. Od početka pregovora o pridruživanju EU u junu 2012. godine, Crna Gora je otvorila 32 od 33 pre-govaračkih poglavlja i ima tri privremeno zatvorena poglavlja.

Najveću dobit prošle godine ostvarili EPCG i Telekom

Posmatrajući poslovne rezultate kompani-ja iz indexa MNSE10*: Crnogorski Telekom AD Podgorica, Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Zetatrans AD Podgorica, Jugo-petrol AD Podgorica, 13. Jul – Plantaže AD, Budvanska Rivijera AD Budva, Luka Bar AD Bar, Port of Adria AD Bar i Institut Simo Milošević AD Igalo – Herceg Novi dobijamo podatak da su ukupni prihodi zaključno sa četvrtim kvartalom 2018. godine iznosili 639.459.587€, što je za oko 14,9% više u od-nosu na isti period 2017. godine.

Značajno povećanje prihoda bilježe kom-panije Jugopetrol AD Podgorica čiji su pri-hodi u 2018. godini veći za čak 21,2% u od-nosu na 2017. godinu zatim Elektroprivreda Crne Gore AD za 21,5% i Port of Adria AD za 23,7%.

Slijede kompanije: Institut Simo Milošević AD Igalo – Herceg Novi – 6,3%, Budvanska Rivijera AD Budva (BUDR) – 5,5% i Zeta-trans AD Podgorica (ZETP) – 1,9%.

Ukupan neto rezultat prethodno navede-nih kompanija u 2018. godini iznosio je 41.357.881€, dok je za isti period prethodne godine iznosio 11.524.435€, što znači da je došlo do rasta za oko 258,9%. U odnosu na uporedne podatke iz 2017. godine, po-većanje neto rezultata bilježi sledećih 7 kompanija: Elektroprivreda Crne Gore AD (4.748,8%), Budvanska Rivijera AD Budva (202,6%), Zetatrans AD Podgorica (87,1%), Institut Simo Milošević AD (57,1%), Port of Adria AD (53,9%), Crnogorski Telekom AD Podgorica (41,6%) i 13. Jul – Plantaže AD (9,8%).

Najveću neto dobit u 2018. godini ostvarile su kompanije: Elektroprivreda Crne Gore AD – 44.076.758€ zatim Crnogorski Tele-kom AD Podgorica – 7.265.647€ i Jugope-trol AD Podgorica – 6.772.038€.

Turci u Kotoru grade 63 stana za turiste

Tivatska kompanija Infinity board & paper sa turskim kapitalom gradiće u kotorskom naselju Kavač tri stambena objekta sa sta-novima za turiste. Ukupna bruto površi-na objekataje 2.046 kvadratnih metara, a imaće 63 stana, prenosi Pobjeda.

Arhitektonska cjelina će se sastojati od tri objekta, koji imaju suteren, prizemlje i dvije nadzemne etaže. Planirana je podzemna garaža na dva nivoa iznad koje se formira plato sa bazenom i slobodnim površinama.

Navedeno je da će objekat A sadržati 23, objekat B 16, a objekat C 24 stambene jedi-nice. U garaži će biti 40 parking mjesta, a 22 ispred zgrade.

Sutereni objekata će biti obloženi kame-nom, a fasadni zidovi su u kombinaciji ka-mena, drveta i bavalita.

Zagorič dobija moderni rezidencijalni kompleks

Omanska kompanija "Zain Property Deve-lopment" i "Novi Volvox" potpisali su ugo-vor o izgradnji stambeno-diplomatskog kompleksa Zain park u podgoričkom nase-lju Zagorič, čija je vrijednost oko šest milio-na eura, pišu Dnevne novine.

Direktor Zain Property Developmenta Musa Al Reisi predstavio je novi rezidencijalni kompleks sa oko 50 raspoloživih jedinica, koji će biti smješten na lokaciji nekadašnje kasarne u podgoričkom naselju Zagorič.

On je istakao da Zain park karakterišu kvalitetna i savremena gradnja, uz izbor vrhunskih materijala po najmodernijim standardima.

U Zain parku, kako su kazali, porodicama se garantuje privatnost, kao i visok nivo si-gurnosti sa 24 sata obezbjeđenja.

Crna Goravijesti

45

Broj 4April 2019.

"Prelijepa vila sa tri sobe, privatnim dvo-rištem i dva parking mjesta moći će da se kupi za oko 156.000 eura, dok će manji stan, koštati od 1.500 eura po kvadratnom metru, sa privatnim ulazom i pogledom na zelenu zonu", kazao je Al Reisi.

Procjenjuje se da će izgradnja Zain parka trajati od 18 do 20 mjeseci.

Projekat Zain parka predstavio je Miloš La-ković iz Studija Synthesis iz Podgorice, koji je za idejno rješenje

dobio nagradu na 27. Međunarodnom salo-nu urbanizma kategoriji Urbanistički pro-jekti i realizacije koji se održao u Srbiji.

Projekat je, kako je istakao, posebno dobio na značaju zbog odnosa prema zelenim površinama.

"Rezidencijalni kompleks u Zagoriču se nalazi na izuzetno dobroj lokaciji, nado-mak samog centra grada i u blizini važnih ustanova i popularnih znamenitosti. Zain park predstavlja pilot projekat i novi model pristupačnog, ali i luksuznog stanovanja", kazao je Laković.

Kompleks zauzima površinu od oko 10.000 kvadrata, a oko 5.000 kvadrata zauzimaće stambeni dio na četiri urbanistička bloka.

"U okviru četiri stambena bloka izdvajaju se četiri tipski raznovrsne jedinice, koje su kvadraturom i rasporedom prostorija odlič-no prilagođene, kako porodicama, tako i samcima. U pejzažnoj arhitekturi posebno je posvećena pažnja tipologiji i gradaci-ji zelenila. U sredini kompleksa nalaziće se veliki broj sadnica visoke krošnje, koje omogućavaju boravak na otvorenom", ista-kao je Laković.

U ovom kompleksu svi ulazi će biti kontro-lisani i postojaće posebna služba obezbje-đenja, koja će voditi računa o bezbjednosti, čime će podići nivo luksuza i komfora cije-log kompleksa.

Laković navodi da je u planu industrij-ski stil gradnje unutrašnjosti, sa čeličnim stepeništem, koji odaje notu modernog i savremenog izraza u izgradnji rezidenci-jalnih objekata.

U centralnom dijelu kompleksa nalaziće se sadržaj za sport i rekreaciju, kao i ograđeni prostor koji će moći da funkcioniše nezavi-sno od vremenskih uticaja.

Kod enterijera stanova primjetan je, kako kaže Laković, koncept modernog stila ži-vota sa "open space" konceptom, u kojima dominiraju velike prostrane površine sa

dnevnim boravkom, trpezarijom i kuhi-njom, kao i stepeništem koje vodi do spa-vaćeg bloka na spratu.

Prva dionica autoputa do sredine iduće godine

Prva dionica autoputa Bar Boljare biće završena sredinom iduće godine i taj rok će biti ispoštovan, obećao je predsjednik kineske kompanije CCCC Liu Qitao na sa-stanku sa predsjednikom Vlade Crne Gore Duškom Markovićem u Dubrovniku kojem su prisustvovali i potpredsjednik CCCC Ven Gang i predsjednik CRBC Lu Shan sa sara-dnicima.

Premijer Marković je istakao važnost pro-jekta za sveukupan razvoj Crne Gore i na-glasio da se radovi moraju završiti u defi-nisanom roku.

"Autoput povezuje zemlju iznutra i podsti-če razvoj svih sektora ekonomije. Takođe, u ovoj fazi imamo i posredne investicije u poljoprivredi, turizmu i drugim oblastima", kazao je Marković predstavnicima kom-panije CCCC koja je među 500 najbogatijih svjetskih kompanija i među najvećim na svijetu za projektovanje i izgradnju puteva. CRBC, koji gradi prvu dionicu autoputa u Crnoj Gori, je kćerka firma CCCC.

Kvalitetan završetak radova na prioritetnoj dionici, istakao je premijer Marković, kapi-tal je za sve i otvoriće saradnju za projekte u budućnosti.

Sagovornici su se saglasili da je to projekat dvije države, da se mora raditi u partner-stvu te da će biti simbol prijateljstva Crne Gore i Kine.

Liu je rekao da njegova kompanija CCCC uspješno radi širom svijeta te da imaju ka-paciteta da rade i na više drugih projekata u Crnoj Gori.

Premijer Marković je naveo da će u nare-dnom periodu razmotriti opcije saradnje u različitim oblastima.

"Naša ekonomija je u protekle dvije godine rasla po stopi od preko 4,7 odsto, a znača-

jan generator takvog rasta je upravo izgra-dnja autoputa. Želim da ovakve stope rasta obezbijedim u dužem periodu i za to su nam potrebni kredibilni partneri i privatni kapital", rekao je premijer, prenosi RTCG.

Ulcinj dobio prvi tržni centar

U Ulcinju je 18. aprila 2019. godine svečano otvoren prvi tržni centar u toj opštini - CTC kompanije Cungu. Svečanosti su prisu-stvovali brojni ugledni gosti iz Crne Gore i regiona, među kojima predsjednici opština, ambasadori, predstavnici privrede.

Ljoro Nrekić, gradonačelnik Ulcinja, ista-kao je da je riječ o značajnom događaju za grad.

- Ovo za Ulcinj mnogo znači jer je Ulcinj turistička destinacija. U Ulcinju su krenule velike investicije. Imamo najave dosta in-vestitora koji svakodnevno dolaze kod nas. Ako 10 posto od toga ostvarimo i realizu-jemo za vrijeme našeg mandata, Ulcinj će vratiti svoj sjaj iz 70-tih godina - Istakao je Nrekić, prenosi Bankar.

Prema riječima Nazifa Cungua, gradnja tr-žnog centra, koji će biti mjesto okupljanja žitelja Ulcinja i sve brojnijih turista, trajala je dvije godine.

- Tu je više od 25 hiljada artikala. Uspjeli smo da dovedemo i svjetske brendove koji odavno fale Ulcinju. U sklopu tržnog cen-tra nalazi se i restoran i igraonica za djecu. Veliki problem opštine Ulcinj je nezaposle-nost a otvaranjem ovog centra obezbijedili smo 80 novih radnih mjesta. Ono što je ta-kođe veoma značajno je otvaranje prodav-nice Flo. Prva u Crnoj Gori. Tu se može naći obuća po najboljim cijenama i visokom kvalitetu - kazao je Cungu.

Dušan Raičević gradonačelnik Bara če-stitao je kompaniji Cungu na još jednom uspješno implementiranom poslovnom poduhvatu.

- Raduje me činjenica da su pod krovom ovog šoping centra okupljene najuspješni-je crnogorske kompanije, a posebno što će upravo ovdje biti otvorena prodavnica fir-me Padrino iz Bara, tj Cakan sport, jer je to jedna od najuspješnijih barskih kompanija. Time potvrđujemo da je saradnja ova dva grada dobra ne samo u administrativnom, nego i u poslovnom smislu. Ovo je jedan od velikih poiduhvata crnogorske privrede. Najveće čestitke danas idu Ulcinju i građa-nima Ulcinja, jer se danas otvara 80 novih radnih mjesta - zaključio je Raičević.

46

Broj 4 April 2019.

Vrhunski proizvodi koji su vratili povjerenje kupaca u domaću hranu

„Dobro iz Crne Gore“, deset godina kasnije

Kada je Privredna komora krajem 2008. godine započela realizaciju projekta vizuelnog brendiranja do-

maćih vrhunskih poljoprivrednih proizvo-da „Dobro iz Crne Gore“, to tada nije bila vijest od prvorazrednog značaja za crno-gorske medije, piše Predrag Zečević za por-tal Analitika.

Novinski stupci i elektronski mediji su se, tada, bavili svjetskom ekonomskom kri-zom i najviše -gubitaškom crnogorskom metalskom industrijom.

Iz jednostavnog razloga: tada se smatralo da su to resursi na kojima treba da počiva razvoj domaće ekonomije.

Deset godina kasnije, u medijima, ali i u državnim institucijama, slabo ko pominje KAP i Željezaru, u međuvremenu privati-zovane iz stečaja kompanija, ali niko više ne spori da je proizvodnja domaće hrane uz turizam- najveća razvojna šansa Crne Gore.

U prvom redu zbog povećanja izvoza i što je najvažnije zbog smanjenja spoljnotrgovin-skog deficita.

Kod crnogorskih građana i potrošača sve više se stvara svijest o ekonomskom patriotizmu, koji podrazumijeva kupovinu domaćih kvalitetnijih prehrambenih proizvoda.

Ogromni deficit realtivno smanjen

Projekat „Dobro iz Crne Gore“ je upravo baziran je na analizama Privredne komo-re, od prije deceniju, koja su ukazivale na trend rasta spoljnotrgovinskog deficita Crne Gore i nepotrebnog uvoza hrane iz ze-malja regiona.

I zaista, na kraju 2008. godine spoljnotrgo-vinski deficit je porastao na ogromnih 2,11 milijardi eura.

Uz bitnu napomenu: u Crnoj Gori se tada nije realizovao niti jedan veliki infrastruk-turni projekat, čija realizacija po prirodi stvari, stvara deficit u spoljnoj razmjeni.

Na kraju 2018. godine spoljno trgovinski deficit (razlika između uvoza i izvoza) je, prema podacima MONSTAT-a, ostao na is-tim nivou kao prije deset godina - 2,15 mi-lijardi.

Ako se ima u vidu da su tokom prošle godi-ne realizovani veliki projekti poput autopu-ta i gradnja velikih turističkih kompleksa na primorju, što iziskuje veliki uvoz, onda

je jasno da je spoljnotrgovinski deficit re-alno smanjen za par stotina miliona eura.

I što je još važnije: kod crnogorskih građa-na i potrošača sve više se stvara svijest o ekonomskom patriotizmu, koji podrazumi-jeva kupovinu domaćih kvalitetnijih pre-hrambenih proizvoda.

U prilog tome, posebno je vrijedan je po-datak da je, prema istraživanja IPSOS-a za potrebe Privredne komore, 13,55% anketira-nih u prošloj godini više kupovalo domaće proizvode.

Ključni razlog za takvu, pozitivnu promje-nu ponašanja, oni nalaze u provjerenom i pouzdanom kvalitetu koji ti proizvodi ima-ju, povoljnoj cijeni i ukusu koji im više prija.

Ko su eksluzivni nosioci žiga

Trenutno, pravo korišćenja žiga „Dobro iz Crne Gore“ ima 19 kompanija, za 92 vrhun-ska proizvoda.

To su „13 jul –Plantaže“, mesna industrija „Goranović“, mljekara „Srna“, bjelopoljski

47

Broj 4April 2019.

„Mesopromet – Franca“, kotorski „Niksen – Trade“, cetinjski „Interproduct“, pivara „Tre-bjesa“, barska „Bonesa“, mljekara „Lazine“, cetinjski „Monstate“.

Prvo korišćenja žiga još imaju i kompani-je: cetinjska „Mianja“, nikšićki „Agromont“, podgorički „Amplitudo“, barski „MDS com-pany“, durmitorska voda „Diva“, „Nikšički mlin“, kotorske „Školjke Boke“, sirara „Ka-tunjanka“ i danilovgradski „Crnagoracoop“.

„Plantaže“ imaju najviše prijavljenih vr-hunskih proizvoda sa žigom „Dobro iz Crne Gore“ svih 29 i to:

Crvena vina: Vranac kvalitetno vino, Vra-nac vrhunsko vino, Vranac Pro corde vr-hunsko vino, Vranac Bariq vrhunsko vino, Vranac Reserve vrhunsko vino, Vranac Premijer vrhunsko vino, Crnogorska OKA vrhunsko vino, Cabernet vrhunsko vino, Merlot vrhunsko vino, Sasso Negro vrhun-sko vino, Perla Nera vrhunsko vino, Vladika vrhunsko suvo crveno vin i Medun polu-slatko crveno vino.

Bijela vina: Krstač kvalitetno vino,Podgoričko bijelo kvalitetno vino, Kr-stač vrhunsko vino. Chardonnay vrhunsko

mesa od 95g i 150g, Juneća čajna kobasi-ca – suva fermentisana kobasica – rinfuz i vakuum pakovanje, Juneći kulen – suva fermentisana kobasica – rinfuz, vakuum pakovanje i slajs, Pizza pileća pašteta – ste-rilisana konzerva 95g, Pikant pileća pašte-ta – sterilisana konzerva 95 g, Pileća junior pašteta – sterilisana konzerva 95g i Ovčija stelja – suhomesnati proizvod – rinfuz.

„Crnagoracoop“ je brendirao sedam proi-zvoda: Bebi keksovi, Čokolada, Krem blok, Kremić, Kafa CG, Mješavina keksa i Čokola-dni kolač. Na vrhu liste su i mljekara „Lazi-ne“ sa pet proizvoda, te sirara „Katunjanka“, barska „Bonesa“ koja proizvodi kečape i MDS company (maslinovo ulje) sa po četiri proizvoda.

Interesantno je da je kompanije „Amplitu-do“ brendirala žigom „Dobro iz Crne Gore“ - Softverski alat – eTenderi. Pravo je isteklo za pet proizvođača sa 18 proizvoda.

Zašto nema više brendiranih proizvoda: Žig „Dobro iz Crne Gore“ mogu dobiti samo vrhunski proizvodi, pa je to glavni razlog zbog čega je svega 19 kompanija i 92 pro-izvoda dobilo oznaku brenda.

Iz Privredne komore, koja kofinansira tro-škove brendiranja, podsjećaju da nacional-no brendiranje treba vršiti kroz intenziv-nije povezivanje domaće proizvodnje sa turizmom, a svi učesnici trebaju biti spre-mni za saradnju i ponudu koja će na najbo-lji način zadovoljiti sve zahtjevnije goste.

Upravo ta saradnja, naročito među manjim proizvođačima, kako tvrde dobro upućeni, nije na potrebnom nivou. Upravo zbog se-bičnosti malih proizvođača i nedostatka udruživanja nemamo zapaženije nastupe na domaćem tržištu.

Zbog svega navedenog, iz Privredne komo-re potenciraju da će povećanje broja kom-panija čiji proizvodi i usluge su označeni žigom, nužno otvariti proces unutrašnjeg rangiranja, odnosno svojevrsne međusob-ne konkurencije u okviru novih poslovnih inicijativa i projekata.

Usljed svega toga, treba ozbiljno razmo-triti potrebu formalizovanja saradnje no-silaca prava korišćenja žiga, eventualnim formiranjem odgovarajućeg radnog tijela u Privrednoj komori, u okviru kojeg bi bili u mogućnosti da pokreću inicijative za međusobnu saradnju, analiziraju stanje i planiraju buduće poteze...

vino, Sauvignon vrhunsko vino, Shardonay Bariq vrhunsko vino. Luča, vrhunsko bijelo vino, Pro Anima Chardonnay-Sauvignon, vrhunsko bijelo vino, Pro Anima Pinot Blanc, vrhunsko bijelo vino i Malvasija, bi-jelo vino.

Pjenušava vina: Crnogorski Val ekstra suvo vrhunsko vino i Crnogorski Val polusuvo vrhunsko vino. Lozove rakije: Crnogorska Lozova rakija,Crrnogorski Prvijenac, Crno-gorska lozova rakija – Kruna i Rakija od breskve.

„Mesopromet- Franca“ je brendirala žigom 13 proizvoda:

Goveđi gulaš – sterilisana konzerva 200g, Goveđi sudžuk – suva fermantisana ko-basica (goveđi sudžuk, goveđi sudžuk VP), Suva goveđa pršuta – (goveđa pršu-ta, goveđa pršuta VP i goveđa pršuta slajs – pakovana u zaštićenoj atmosferi), Pileća pašteta – sterilisana konzerva od 30g, 50g, 75g, 95g i 150g, Pileća prsa u omotu –paste-rizovana konzerva od mesa u komadima u pakovanju od 400g i od 800g, Kokošija pa-šteta – sterilisana konzerva, Juneći nare-zak – tsterilisana konzerva od usitnjenog

48

Broj 4 April 2019.

Benefiti za radnike, poslodavce i državu

Panel konferencija Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za zapošljavanje: Zaposlimo domaće

Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošlja-vanje organizovali su konferenciju "Zaposlimo domaće" 2. aprila 2019. godine sa ciljem da se osobe sa Biroa rada

iz Crne Gore zaposle tokom ljetnje turističke sezone.

U uvodnom dijelu skupa govorili su: ministar rada i socijalnog sta-ranja Kemal Purišić, direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mu-stafić, generalna direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu Olivera Brajović, državni sekretar u Ministar-stvu unutrašnjih poslova Dragan Pejanović i generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upra-vljanje EU fondovima u Ministarstviu ekonomije Radosav Babić.

U diskusiji su učestvovali predstavnici Privedne komore Crne Gore, Unije poslodavaca, Poreske uprave, Uprave za inspekcijske poslove, Centra za stručno obrazovanje, Crnogorskog turističkog udruženja, Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva, Studentskog parlamenta UCG, Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, te predstavnci poslodavaca iz primorskih opština u Crnoj Gori.

Konferenciju je otvorio je ministar rada i socijalnog staranja i Ke-mal Purišić. Naglasio je da sve nadležne institucije treba da daju još snažniji doprinos rastu zaposlenosti.

- Takav pristup i zajednička akcija može da doprinese razvoju cr-

Neophodno je stvoriti uslove da poslodavci vide interes da zaposle domaće radnike, ali i da našim radnicima sezonsko zaposlenje učinimo privlačnijim.

49

Broj 4April 2019.

nogorske ekonomije sa više apekata. Uključivanje nezaposlenih lica u svijet rada za pozitivnu posljedicu ima povećanje zaposle-nosti i smanjenja siromaštva, a time i troškova socijalne zaštite. Smanjenje angažovanja strane radne snage na onim poslovima, za koje imamo odgovarajuće ljudske resurse, doprinijelo bi po-većanju prihoda Budžeta Crne Gore - kazao je Purišić.

Odlazak radne snage van granica naše zemlje, dodao je, dugoroč-no je velika opasnost, jer bi se, nedostatak kvalitetnog ljudskog kapitala, itekako odrazio na rast ekonomije. Njegova poruka poslo-davcima je da budu društveno odgovorni - da upošljavaju domaće radnike i tako doprinose zajednici u kojoj se posluju.

- Radnu snagu bi trebalo učiniti konkurentnijom prije pristupa-nja Crne Gore Evropskoj uniji, jer će kasnije, liberalizacijom trži-šta rada, stručni i kvalifikovani ljudi nastojati da odu u zemlje EU, tamo gdje dohodak i uslovi rada budu na višem nivou - naveo je on.

Zavod za zapošljavanje u svim opštinama daće punu podršku po-slodavcima u ostvarivanju većeg zapošljavanja domaćih radnika. Službe Zavoda, svojim administrativnim kapacitetima i finansij-skim mogućnostima mogu kvalitetno odgovoriti potrebama pri-vrede, a posebno potrebama poslovnog sektora za vrijeme turistič-ke sezone.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić kaže da je posred-stvom Zavoda, do sada, tokom ljeta, zapošljavano blizu 10.000 lica i dodao da je ambicija Zavoda da taj broj ove godine bude oko 11.000.

- Ova konferencija prilika i apel i nezaposlenima i poslodavcima. Prvima da iskoriste šansu i prijave se za sezonski rad, a drugima da ukažu povjerenje domaćim radnicima, jer je zaista puno razlo-ga za to. Sezonski poslovi, koje će mladi ljudi raditi tokom ljeta, vjerovatno nijesu oni za koje su se školovali. Važno je, međutim, da vide kako funkcioniše tržište. Osim zarađenog novca stiču radno iskustvo i navike koje im kasnije samo mogu pomoći, nezavisno kojom će se profesijom baviti - poručio je Mustafić.

Prema mišljenju Mustafića destinaciju čine ljudi koji u njoj žive i koji su na usluzi turizmu. Zato svi u Crnoj Gori, navodi on, treba da doprinesemo da naši građani učestvuju u izgradnji i prezentaciji svoje države kao atraktivne turističke destinacije.

Kroz ovu javnu kampanju, dodao je, zajedno sa svim zainteresova-nim subjektima, promovisaćemo benefite zapošljavanja domaćih radnika u sezoni.

Generalna direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i inve-sticije u turizmu Olivera Brajović istakla je da je potreba za radnom snagom u turizmu sve veća.

- Jasno je da ne mogu svi koji su na Birou rada biti zaposleni u turizmu, ali svakako postoje načini da generišemo veći broj do-maćih profesionalaca. Jedna od mogućnosti jeste oslanjanje na mlade generacije i njihovo blagovremeno obučavanje. Mogućnost da srednjoškolci paralelno sa teorijskim znanjem stiču i praktična iskustva dragocjena je u svakom poslu, a posebno kada je turizam u pitanju - naglasila je Brajović.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Pe-janović smatra da je bitno podići nivo povjerenja poslodavaca u mogućnosti, znanja i vještine domaće radne snage.

- Treba animirati poslodavace i potencijalne radnike na saradnju jer je to njihov obostrani interes. Cilj je, svakako, da stvorimo am-bijent u kojem će poslodavci vidjeti interes da zaposle domaće ra-

dnike, ali i da domaćim radnicima sezonski rad učinimo privlač-nijim - poručio je Pejanović.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i sre-dnjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekono-mije Radosav Babić kazao je će finansijski i nefinansijski progra-mi podrške doprinijeti povećanju izvoznog potencijala, usvajanju međunarodnih standarda poslovanja, razvoju inovativnosti, da-ljem jačanju prepoznatljivosti crnogorskih proizvoda i usluga, kao i brojnim benefitima za otvaranje novih radnih mjesta, čime se osnažuje privredni i regionalni razvoj Crne Gore.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović predložila je da se omogući jednostavnije zapošljavanje studenata.

- Studenti bi sa studentskom radnom legitimacijom, uz definisanu satnicu, radili kod poslodavaca koji bi na njihovu zaradu obraču-navali samo porez. Ako je to praksa u Hrvatskoj, zašto to ne bi za-živjelo i u našoj zemlji, komentarisala je Filipović.

Na ovu temu govorio je i predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Dragan Ivančević.

- Ne postoji nijedno hotelijerstvo u okruženju koje je više optereće-no raznim dažbinama, porezima, prirezima, taksama, nego što je crnogorsko hotelijerstvo i ugostiteljstvo - saopštio je Ivančević.

Radomir Milić, iz Budvanske rivijere, ocijenio je da su sezonski ra-dnici nezainteresovani za posao.

- Oglas za prijem radne snage raspisali smo 31. januara 2019. godi-ne i tražili 590 radnika, a prijavilo se njih 200. Anketirano je njih 16, od kojih su 12 sobarica, dvije čistačice i dva točioca pića, ali niko nije izrazio želju da dođe. Volio bih da mi neko kaže kako ćemo mi da radimo i sa kim - zapitao je Milić.

I dok se poslodavci, kao i svake godine, žale da imaju problema sa nedostatkom i neadekvatnim kadrom u turizmu, iz oba sindikata tvrde da nezaposleni nijesu zainteresovani, prije svega zbog loših uslova za rad, ali i mnogo nižih plata nego u zemljama u okruženju.

- Siguran sam da imamo način da naše mlade zadržimo. Ogroman novac je dat od strane ZZZ turističkim radnicima da osposobe ku-vare, konobare, poslastičare, sobarice, recepcionere, i druge radni-ke. Neophodno je da poslodavci shvate da moraju da povećavaju zarade i da ulažu u svoje radnike, naveo je Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata.

- Pojedini poslodavci smatraju da su vlasnici ne samo kapitala nego i zaposlenih i njihovih sudbina. Jesmo li se ikad zapitali kad su poslodavci nešto uradili na poboljšanju uslova rada. Zašto ne bi pridobili radnika, npr. većim zaradama, zapitao je Duško Zarubica iz Saveza sindikata Crne Gore.

Iz Studentskog parlamenta UCG tvrde da će se mladi odlučučivati za posao u inostranstvu dok se reguliše domaće tržište rada

- Svjesni smo da svake godine sve veći broj studenata odlazi u Ameriku kako bi tamo radio. One koji, za tri-četiri mjeseca, donesu kući par hiljada eura teško je natjerati da ostanu u našoj državi i da ovdje privređuju. Poslodavci treba da poboljšaju uslove ako misle da zadrže radnike, kazao je predsjednik Studentskog parlamenta Danilo Jelovac.

Predstavnici privrede i sindikata, na ovom skupu, definisani su modeli saradnje kako bi se više zapošljavala domaća radna snaga i obezbijedio kvalitetan kadar za potrebe poslodavaca.

50

Broj 4 April 2019.

Posao prvo ponuditi domaćim radnicima

Mini sajmovi zapošljavanja "Zaposlimo domaće - Da Crna Gora radi"

Cilj sajmova bio je da se u direktnom kontaktu povežu poslo-davci iz primorskih opština, kao i lokalni, sa nezaposlenima, zainteresovanim za rad na sezonskim poslovima.

Ove manifestacije su organizovane u Podgorici, Beranama, Bije-lom Polju, Pljevljima i Nikšiću. Tokom ovih skupova razgovarali su nezaposleni koji žele posao u sezoni sa više od trideset posloda-vaca. Organizotari su bili Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore i Zavod za zapošljavanje, u saradnji sa Glavnim gradom i lokalnim samoupravama.

Podgorica: Značaj sezonskog zapošljavanja

Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Suljo Musta-fić kazao je da se na evidenciji nezaposlenih u Područnoj jedinici Podgorica (za opštine Kolašin, Cetinje, Danilovgrad, Golubovci i Tuzi) nalazi 10.278 nezaposlenih. Stopa registrovane nezaposleno-sti iznosi 11.15 % i znatno je niža od državnog prosjeka. Naime, u Crnoj Gori je trenutno 37.850 nezaposlenih, a registrovana stopa je 16.3%.

- Svake godine preko 1.000 Pogoričana, sa Biroa rada, đaka i stude-

Sajmovi zapošljavanja organizovani su u Podgorici, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima i Nikšiću.

nata, nađu sezonski posao na Primorju. Ohrabruje podatak da se od početka godine, na sezonskim poslovima, iz Podgorice zaposli-lo već 495 domaćih radnika, a iz cijele Crne Gore 2.300. Ambicija Zavoda je da ovog ljeta taj broj bude mnogo veći kako iz Podgorice tako i iz cijele Crne Gore. Vjerujem da ćemo premašiti plan i po-sredovati u zapošljavanju 11.000 sezonaca - saopštio je Mustafić.

Sezonsko zapošljavanje je, po riječima Mustafića, prilika da se po-veća zaposlenost, u svim opštinama u državi.

- Zato i iz Podgorice, vas koji posao nudite, ali i vas koji ga tražite, pozivam da iskoristite šansu. Učinimo zajedno sve da domaći ra-dnici, sa evidencije nezaposlenih, ali i mladi ljudi, đaci i studenti, u najvećem mogućem broju učestvuju u izgradnji i prezentaciji naše države kao turističke destinacije. Izazova je dosta ali je naš priori-tet da zaposlimo domaću radnu snagu - poručio je direktor Zavoda.

Na sličnom fonu govorio je i zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović koji je, takođe, potencirao obavezu svih u sistemu državne i lokalne uprave da daju snažan doprinos zapošljavanju domaće radne snage.

- Smatram da je u tom dijelu Glavni grad dobar partner državnim organima i kada je posrijedi kreiranje podsticajnih uslova za ba-

51

Broj 4April 2019.

vljenje biznisom, koji za posljedicu imaju veću zaposlenost, ali i kada je riječ o realizaciji kapitalnih projekata i investicija - nagla-sio je Vešović.

On je istakao da Glavni grad realizuje projekte vrijedne 200 milio-na eura, koji će generisati brojna radna mjesta.

- Nadam se da će naši sugrađani iskoristiti i priliku da steknu nova znanja i vještine i da će uspjeti da pronađu zaposlenja u ugosti-teljstvu, turizmu, građevinarstu i ostalim privrednim granama u okviru kojih postoji veliki potencijal za nova radna mjesta- poručio je Vešović.

Bijelo Polje: Stvaramo ambijent za zapošljavanje

Preko dvadeset preduzetnika ugostitelja sa crnogorskog primorja predstavilo je uslove i prilike za sezonsko zapošljavanje i u Bijelom Polju. Nezaposleni iz te opštine, u neposrednom razgovoru sa po-slodavcima, upoznati su sa uslovima sezonskog rada na primorju.

- Namjera je da stvaramo ambijent u kojem će poslodavci vidjeti interes da zapošljavaju domaću radnu snagu, ali i da domaćim ra-dnicima sezonsko zapošljavanje učinimo privlačnim - poručio je Suljo Mustafić, direktor Zavoda za zapošljavanje.

Predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje Abaz Dizdarević je ista-kao da lokalna samouprava snažno podržava sve aktivnosti Zavo-da za zapošljavanje Crne Gore.

Zajedničkom akcijom objedinili smo na jednom mjestu poslodav-ce i nezaposlene, ugostili privrednike iz južnog i sjevernog regio-na, a zajedno sa nama su i domaćini lokalni poslodavci koji imaju upražnjena radna mjesta. Ovo je prilika da se nezaposleni iz našeg grada predstave, ali i da dobiju informacije o slobodnim radnim mjestima i pokušaju da svojim predstavljanjem i interesovanjem zavrijede pažnju poslodavaca -rekao je Dizdarević.

Pljevlja: 2.320 nezaposlenih građana

Priliku da razgovaraju sa potencijalnim poslodavcima, imali su i Pljevljaci. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Područnoj jedinici Pljevlja, koju čini i opština Žabljak, ima 2.320 nezaposlenih osoba.

- Sve aktivnosti koje organizujemo pokazuju da samo zajedno mo-žemo ispuniti cilj povećati zaposlenost domaćih radnika. Na taj način doprinijećemo povećanju budžetskih prihoda, ali i uvećanju porodičnog budžeta naše radne snage. Takođe, spriječićemo odliv radne snage van granica Crne Gore i izbjeći socijalna budžetska davanja za korisnike u stanju socijalne potrebe- poručio je direk-tor ZZZ iz Pljevalja Sabit Ćirlija.

Svoju ponudu predstavila je i kompanija Hotels Group Montenegro Stars Bečići Budva, a kako je saopštio Momo Medan oni već imaju veliki broj prijava.

- Kompanija koja je operater tri hotela Splendid, Montenegro i Blue Star, kao i svake godine, nudi mladim ljudima sezonske poslove i drago nam je što smo dio ovog projekta. Imamo blizu 300 sezon-skih radnih mjesta u tri hotela i cijeloj kompaniji, tako da će kod nas posao dobiti i neki Pljevljaci - rekao je Medan. Dodao je da su sezonske radnike počeli da angažuju od 1. aprila.

Nikšić: Prilika za povećanje zaposlenosti

Sajam "Zaposlimo domaće", organizovan je i u teritorijalno naj-većoj crnogorskoj opštini Nikšiću. U gradu pod Trebjesom, prema zvaničnim podacima na Birou rada nalazi se 4.218 nezaposlenih, što je za hiljadu manje u odnosu na isti period 2017. Nikšićani su na ovom sajmu imali priliku da taj broj smanje.

- Smatram da Nikšić može da ponudi dobru radnu snagu i po kvali-tetu i po kvantitetu. Oni su to svih ovih godina i dokazali - saopštila je načelnica za rad sa poslodavcima u Zavodu Sonja Ivanović.

Prema njenim riječima javnu kampanju države bi svi trebalo da dožive kao dobru priliku za poboljšanje zaposlenosti u Crnoj Gori.

- Politika Vlade Crne i Opštine Nikšić svakako je smanjenje stope nezaposlenosti i pružanje prilike domaćoj radnoj snazi - kazao je Lazar Mijanović, predstavnik Opštine Nikšić.

Na sajmu u Nikšiću u ponudi su uglavnom bili sezonski poslovi za rad na primorju, a najveći odziv među poslodavcima je bio iz hotelijerskog sektora.

Boro Šturanović, vlasnik hotela "Anderba" u Tivtu, kaže da preko sajma zapošljavanja potražuje radnu snagu za sezonske poslove, nudi 15 radnih mjesta. Kaže da nije lako naći domaću radnu snagu za sezonske poslove.

- Koncept sajma je odličan. Potrebno nam je 15 radnika i svake godine nailazimo na velike probleme da ih obezbijedimo, a anga-žujemo radnu snagu i iz regiona. Konkretno, sada ne možemo da nađemo čistačicu, a u startu nudimo 400 eura platu, smještaj i hra-nu. Želja svih poslodavaca je da turističku sezonu što bolje pripre-me i završe, a uslove prilikom zapošljavanja radne snage zajedno dogovaramo - rekao je Šturanović.

Berane: Izuzetan odziv

Prvi mini sajam zapošljavanja održan je u Beranama, područnoj jedinici sa najvećim procentom građana bez zaposlenja. Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, tom prilikom je saopštio, da se na evidenciji nezaposlenih u Područnoj jedinici Berane (za opštine Berane, Plav, Andrijevica, Rožaje, Petnjica i Gusinje) nalazi 11.680 lica i dodao da je stopa registrovane nezaposlenosti trenu-tno 51,3 odsto.

- Ovo je najefikasniji način da se doprinese stvaranju kvalitetnih veza između nezaposlenih i poslodavaca, što bi trebalo da dove do zapošljavanja najboljih kadrova. U okviru ovog događaja, svi imaju priliku da se predstave: i oni koji žele posao i oni koji traže radnika. Zato je Zavod u promociji sezonskog zapošljavanja krenuo iz sje-vernih i manje razvijenih opština, gdje je izražena nezaposlenost- poručio je Mustafić.

Potpredsjednik opštine Berane, Rade Kljajić kazao je da oni podr-žavaju aktivnosti Zavoda.

Dvadesetak poslodavaca, iz primorskih opština ali i iz lokalne sredine, u direktnoj komunikaciji sa nezaposlenim osobama, za-interesovanim za rad na sezonskim poslovima, imali su priliku da predstave svoje potrebe za radnom snagom, a nezaposleni da di-rektno apliciraju za određeno radno mjesto. Ova manifestacija je u Beranama okupila izuzetno veliki broj zainteresovanih.

52

Broj 4 April 2019.

Glosarij je ulagao u razne vidove društveno odgovornog poslovanja, a sada je u fokusu unaprjeđenje zdravstva.

Profesionalizam, kvalitet i društvena odgovornost

Branislav Martinović, osnivač kompanije Glosarij, Podgorica

Nemjerljivo je zadovoljstvo što smo pokretači donatorskih

akcija u zdravstvu, kada se uz našu podršku usvoji neko novo znanje i počne primjenjivati, kada naši stipendisti

steknu diplome visokih zvanja i tada se jasno vidi kako to dopri-nosi dobrobiti cijelog društva.

Glasnik: Iskrene čestitke povodom dobijanja ovog značajnog pri-znanja, koje je još jedna potvrda uspješnog rada kompanije Glo-sarij. Molimo da za čitaoce koji nijesu upoznati sa Vašim poslova-njem date ukratko ličnu kartu Glosarija d.o.o.

B. Martinović: Zahvaljujemo na iskrenim čestitkama. Glosarij doo

53

Broj 4April 2019.

je najstarija i najveća crnogorska veledrogerija, koja se jod 1992. godine bavi prometom ljekova, parafarmaceutskih proizvoda, medicinskih sredstava i opreme. Glosarij nije samo lider u po-slovanju, već na odgovarajući način zauzima i vodeću poziciju u implementaciji i primjeni najsavremenijih standarda koji važe za našu industriju. Prva smo veledroegija u Crnoj Gori koja je dobila GDP sertifikat – sertifikat "Dobre distributivne prakse", a isto tako i prva veledrogerija u Regionu koja je ispunila najstrože zahtjeve za dobijanje ISO 9001 :2015 standarda kvaliteta. Takođe, naše pre-poznavanje neophodnosti očuvanja životne sredine je rezultiralo serifikatom EURO CERT EN ISO 14001:2015. Firma broji preko 100 zaposlenih, a posebno smo ponosni na činjenicu da imamo mladi kolektiv, veoma jake obrazovne strukture, te da su naše usluge di-ferencirane i prepoznate na tržištu kao visoko profesionalne.

Glasnik: Šta Vama znači nagrada najstarije i najbrojnije asocija-cije privrednika u Crnoj Gori, a posebno što dolazi za društveno odgovorno poslovanje? Koliko je društvena odgovornost značajna stavka u biznisu Glosarija?

B. Martinović: Veoma smo ponosni što je institucija duge tradici-je, kao što je Privredna komora Crne Gore, koja ravnopravno za-stupa interese privrede, prepoznala naše sveukupne napore koji doprinose boljem privrednom i društvenom okviru u Crnoj Gori. Posebno nas raduje činenica da je nagrada došla u kategoriji dru-štvene odgovornosti, jer pored toga što radimo zakonito i uspje-šno, cjenimo da je ne samo korisno, nego i neophodno, podržavati zajednicu kroz filantropske i humanitarne aktivnosti. Računamo da smo u segmentu društvene odgovornosti, pored elementarnih stvari – poštovanja ljudskih prava i zaštite životne sredine, napra-vili značajnu nadogradnju kao prirodan nastavak našeg poimanja privrednog okvira i naše uloge u njemu.

Naš pristup društveno odgovornom poslovanju je neodvojiv dio našeg tradicionalnog pristupa poslovanju, težnja ka univerzalnim vrijednostima, poštovanju institucija sistema i države u kojoj ži-vimo.

Glasnik: Podržavate projekte društvene odgovornosti koji se od-nose na zdravstvo,obrazovanje, sport... Budite ljubazni pa nam to opširnije predstavite?

B. Martinović: Od samog osnivanja Glosarij doo je ulagao (u skladu sa mogućnostima i iskazanim potrebama) u razne vidove društve-no odgovornog poslovanja. Tokom vremena, naša kontinurana podrška se usmjerava na unaprjeđenje zdravstva - kroz rekon-strukcije i opremanje pojedinih odjeljenja Kliničkog Centra Crne Gore, na koji način smo popravili uslove za boravak pacijenata i nesmetan rad bolničkog osoblja, donacije u opremi i potrošnom materijalu zdravstvenim ustanovama, čija vrijednost nije samo materijalna, nego i jako značajna upotrebna, čineći dostupnim najsavremenije dijagnostičke i terapeutske procedure, edukacije ljekara u zemlji i inostranstvu, a zatim i na stipendiranje stude-nata slabijeg imovinskog stanja, kao i stipendije za nadarene stu-dente, podrška sportskim klubovima itd. Samo tokom 2018. Godine Glosarij je za gore navedene namjene izdvojio 353.893,03 eura.

Glasnik: Koliko je koncept društvene odgovornosti zaživio u Crnoj Gori? Od čega najviše zavisi njena šira primjena?

B. Martinović: Vidljivi su pomaci u posljednje vrijeme, zahvalju-jući boljem privrednom okviru i afirmaciji društveno odgovornog poslovanja uopšte. Smatramo da je najvažnije da sistemi prepo-znaju neophodnost doprinošenja društvenoj zajednici, ne samo

kroz zapošljavanje i redovno izmirenje obaveza prema državi i zaposlenima, dobavljačima isl., nego i kroz dodatne napore da se učini pomoć tamo gdje postoji potreba, a da se pri tome ne očekuje ništa za uzvrat. Nemjerljivo je zadovoljstvo kada budete pokretači donatorskih gestova u zdravstvu, kada se uz našu podršku usvoji neko novo znanje, pa se počne primjenjivati, kada naši stipendisti steknu diplome visokih zvanja i onda se jasno vidi kako se taj krug zatvara na dobrobit cijelog društva, ne samo pojedinca i uže zaje-dnice. Šira primjena ovog koncepta zavisi i konkretno od ovakvih afirmativnih gestova, od buđenja svijesti pojedinaca i kolektiva, kao i od značajnih impulsa koje dobijamo kroz proevropski put Crne Gore.

Glasnik: Ocijenite stanje farmaceutske industrije u Crnoj Gori. Po-stoje li biznis barijere koje bi trebalo ukloniti za još bolje rezultate kompanija iz ove branše?

B. Martinović: Cijenimo da je tržište ljekova u Crnoj Gori veoma razvijeno. Smatramo pozitivnom činjenicu da su na našem tržištu prisutni gotovo svi renomirani svjetski proizvođači ljekova, a da je zaslugom odličnog regulatornog okvira, na našem tržištu u pro-metu isti lijek koji se prometuje i zemljama EU i ostalim zemljama razvijenog svijeta. Što se tiče biznis barijera, Glosarij je uvijek ra-dio i poslovao u skladu sa propisima i pravilima, a budući da dugo egzistiramo na ovom tržištu, svjedoci smo značajnog poboljšanja privrednog okvira tokom perioda, te očekujemo da će dobra pra-ksa, kao i u prethodnom periodu, kreirati pozitivne promjene.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Glosarija za naredne godine? Sa kojim ambicijama dočekujete deceniju u kojoj bi Crna Gora trebalo da uđe u evropsku porodicu naroda? Da li je Glosarij spreman za tako veliko tržište?

B. Martinović: Planiramo ambiciozno i studiozno našu strategiju za godine koje su pred nama. Slobodno možemo reći, da smo za-hvaljujući dobrom predviđanju budućih događaja, dobrim dijelom naše poslovanje prilagodili evropskim zahtjevima, a u najznačaj-nijim segmentima smo znatno ispred u odnosu na lokalnu regu-lativu. Takođe smo bili inicijatori raznih promjena, budući da smo imali aktivnu ulogu u lokalnoj regulativi. Ovo je bila naša dugoroč-na orijentacija, koja je zahtijevala značajna ulaganja, materijalna i ne materijalna, pa čak i investiciona, za čiju opravdanost svako-dnevno dobijamo potvrdu. Zanimljiva je činjenica da je dolaskom Phoenix Pharma (jedna od najvećih farmaceutskih kuća) Glosarij uspio da zadrži lidersku pociziju na našem tržištu i da je nasta-vio da bilježi rast, što svakako znači da smo već funkcionisali po evropskim standardima. Imajući u vidu sve gore navedeno, raču-namo da ćemo biti potpuno spremni za izazove koje donosi veliko tržište.

Glasnik: Krajem novembra 2018. u Privrednoj komori je konsti-tuisan Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede. Kakva su Vaša očekivanja od rada ovog odbora i generalno kako ocjenjujete saradnju sa Privrednom komorom?

B. Martinović: Imamo izuzetno korektnu saradnju sa PKCG, kroz redovno informisanje o procesima za donošenje bitnih odluka za privredu. Veoma nas je obradovalo konstituisanje Koordinacionog odbora farmaceutske i medicinske privrede, gdje ćemo imati mo-gućnost još aktivnijeg učešća. Budući da živimo u vremenu brzih promjena, neophodno je se adekvatno reaguje na promjene, a uz različitost mišljenja, podjelu iskustava, pokušamo da ovaj segment postane koherentniji, efikasniji, moderniji i fleksibilniji.

54

Broj 4 April 2019.

Professionalism, quality and social responsibility

Branislav Martinović, founder of the company Glosarij

We are extremely satisfied with being initiators of donor activities in the health-care sector, when new knowled-ge is adopted through our support, when our scholars

gain a higher degree diploma. Then we can clearly see to what extent it contributes to the welfare of the whole society.

Glasnik: We would like to take this opportunity to extend sincere congratulations on wining this important award, which is another confirmation of the Glosarij’s successful operations. Would you please briefly present the company Glosarij doo?

B. Martinović: Thank you for your sincere congratulations. Glosa-rij doo is the oldest and largest Montenegrin wholesale company, which has been engaged in trade of medicines, parapharmaceuti-cal products, medical devices and equipment since 1992. Glosarij is not only a leader in business, but holds also a leading position in the implementation and application of the latest standards appli-cable to our industry. It is the first wholesale company in Montene-gro awarded with a GDP certificate – "Good Distribution Practices Certificate" as well as the first wholesaler in the region meeting

Glosarij has invested in various aspects of corporate social responsibility, and now the company is focused on health-care improvement.

55

Broj 4April 2019.

the most stringent requirements for obtaining ISO 9001:2015 quali-ty standard. Also, our recognition of the necessity to preserve the environment resulted in obtaining certificates EURO CERT EN ISO 14001:2015. The company has over 100 employees, and we are espe-cially proud of having a young and educated team and our highly professional services, which are differentiated and recognized on the market.

Glasnik: What does the award of the oldest and largest business association in Montenegro mean for you, especially since you are awarded for corporate social responsibility? To what extent has social responsibility been important in business of Glosarij?

B. Martinović: We are very proud of the fact that the institution with long tradition such as the Chamber of Economy of Monte-negro, which equally represents the interests of the business community, recognized our overall efforts which contribute to the better economic and social framework in Montenegro. We are especially pleased with being awarded for social responsibility, be-cause in addition to working legally and successfully, we believe that it is not only useful, but necessary to support the community through philanthropic and humanitarian activities.

We believe that in addition to respecting human rights and enviro-nmental protection we significantly upgraded our social responsi-bility segment as a natural extension of our understanding of the economic framework and our role in this respect.

Our approach to corporate social responsibility is an inseparable part of our traditional approach to business, the tendency to uni-versal values, respecting the institutions of the system and the state where we live.

Glasnik: The company supports social responsibility projects re-lating to health-care, education, sport... Would you please present these projects in more details?

B. Martinović: From the very beginning Glosarij doo has invested (in accordance with the expressed needs and opportunities) in various aspects of corporate social responsibility. Over the time, our ongoing support is aimed at improving health-care sector through reconstruction and equipping of certain departments of the Clinical Centre of Montenegro, thus improving the conditions for the stay of patients and the smooth work of the hospital staff, donations in equipment and supplies to health-care facilities, thus making available the latest diagnostic and therapeutic procedu-res, training of doctors in the country and abroad. We also awarded scholarships to low-income and talented students, provided su-pport to sports clubs and so on. Only during 2018 Glosarij allocated EUR 353,893.03 in this respect.

Glasnik: To what extent has the concept of social responsibility been developed in Montenegro? What does its application depend on?

B. Martinović: In recent years visible progress has been recorded, thanks to better economic framework and promotion of corporate social responsibility in general. We believe it is the most impor-tant that systems recognize the necessity of contributing to the community, not only through employment and due settlement of obligations to the state and employees, suppliers, etc, but also thro-ugh additional efforts to provide help where necessary without expecting anything in return. We are extremely happy about being initiators of donor activities in the health-care sector, when new

knowledge is adopted with our support, when our scholars gain a higher degree diploma. Then we can see to what extent it has contributed to the welfare of the whole society.

The broader use of this concept especially depends on these affir-mative gestures, such as raising awareness of individuals and per-sonnel, as well as the most significant impulses provided through a pro-European path of Montenegro.

Glasnik: What is your opinion of the situation in the pharmaceuti-cal industry in Montenegro? Are there barriers to business which should be removed in order for the companies in this field to achi-eve even better results?

B. Martinović: We believe that the pharmaceuticals market in Montenegro is highly developed. In our opinion it is a positive fact that almost all the world-renowned manufacturers of medicines are present on our market, but thanks to the excellent regulatory framework, the same medicines may be found on our market as well as on the markets of the EU and other developed countries.

Regarding business barriers, Glosarij has always operated in ac-cordance with the rules and regulations, and given that we have been operating in this market for very long time, we have witnes-sed a significant improvement in the economic framework during the period, and we expect good practice to result in positive chan-ges as in the previous period.

Glasnik: What does Glosarij plan in terms of development in the forthcoming period? What are the ambitions of the company in the decade when Montenegro should join the European family of nations? Is Glosarij ready for such a big market?

B. Martinović: We plan our strategy ambitiously and meticulously for the forthcoming period. We can say that thanks to our foreca-sts, we harmonized our business largely with the European requi-rements and in the most important segments we are significantly ahead in relation to local regulations. We also initiated the various changes, since we have had an active role in drafting local regu-lations. This has been our long-term orientation, which required significant investments, which has been confirmed to be justifi-ed. It is very interesting to note that despite the arrival of Phoe-nix Pharma (one of the largest pharmaceutical companies) Glo-sarij has managed to keep the leading position on our market and continued recording growth, which certainly means that we have already operated according to the European standards. Having in mind the aforementioned, we believe that we will be ready for the challenges which will brought by the big market.

Glasnik: In late November 2018, Coordination Board of Pharma-ceutical and Medical Industry was constituted in the Chamber of Economy. What do you expect from the activities of this Board? What is your opinion of the cooperation with the Montenegrin Chamber?

B. Martinović: We have very good cooperation with the CEM, thro-ugh providing regular information about the process for making important decisions for the economy. We are very pleased with the constitution of the Coordination Board of the Pharmaceutical and Medical Industry, where we will have the possibility to parti-cipate more actively. Since we live in times of rapid changes, it is necessary to adequately respond to them, and share opinions and experiences in order to try to make this segment more coherent, efficient, modern and flexible.

56

Broj 4 April 2019.

Intenzivirati borbu protiv sive ekonomije

Komisija za borbu protiv sive ekonomije

Mikro, mala i srednja preduzeća jedan su od ključnih gene-ratora sive ekonomije u Crnoj Gori i inspekcije im hitno moraju pokucati na vrata, kazao je predsjednik Komisija

za suzbijanje sive ekonomije Milutin Simović.

Komisija za borbu protiv sive ekonomije je na prvoj sjednici odr-žanoj u proširenom sastavu, zaključila da nadležni organi odmah moraju da pojačaju intenzitet i kvalitet borbe protiv svih oblika sive ekonomije. U njenom radu je u ime Privredne komore uče-stvovao savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta.

Istaknuto je da Komisija, u novom sastavu koji pokriva cio spektar relevantnih društvenih subjekata, šalje snažan signal zajedničkog stava, interesa i sinergije u savladavanju izazova sive ekonomije.

"Komisija u ovom sastavu treba da bude alarm, budilnik za pojedi-ne institucije koje ne rade kako treba, ali i za pojedince. Kao Komi-sija, insistiraćemo na nagrađivanju onih koji budu radili kvalitetno i efikasno i sankcionisanju onih koji ne budu uspjeli da odgovore zadacima", rekao je predsjednik Komisije, prenosi RTCG.

Na sjednici su prezentirani izvještaji nadležnih organa o rezulta-tima borbe protiv sive ekonomije u I kvartalu 2019. godine te izvje-štaji o ukupnim trendovima na tržištu rada i o sivoj ekonomiji u turizmu.

"Komisija je u vezi sa tim konstatovala da su izvještaji pokazali da je sivo tržište radne snage aktivno tokom cijele godine te da se fokus nadležnih organa ne može odnositi samo na turističku sezo-nu. Posebno je ukazano na je struktura zaposlenih u privredi takva da 53,5 odsto privrednih subjekata ima po jednog zaposlenog, dok u oblasti turizma i ugostiteljstva po jednog zaposlenog ima 2.487 subjekata odnosno 42,50 odsto onih koji se bave tom djelatnošću. Formalno po jednog zaposlenog ima 147 hotela", ukazano je na sje-

dnici.

U tom kontekstu je zaključeno da su mikro, mala i srednja predu-zeća jedan od ključnih generatora sive ekonomije u Crnoj Gori te da ti privredni subjekti budu u neposrednoj budućnosti podvrgnuti rigoroznim kontrolama nadležnih organa.

"Moraju inspekcije hitno njima zakucati na vrata", rekao je na sje-dnici predsjednik Komisije dodajući da oni imaju izbor – da prijave zaposlene prije dolaska inspekcija.

Predstavnici biznis zajednice i sindikata iskazali su zadovoljstvo činjenicom da su uključeni u borbu protiv sive ekonomije ističući da u potpunosti dijele interes njenog suzbijanja.

"Na sjednici je posebno istaknuta potreba jačanja kapaciteta na-dležnih inspekcijskih službi i neselektivnosti u njihovom pristupu odnosno dosljednog poštovanja zakona što treba da pokaže prin-cipijelnu politiku države. Ukazano je i na potrebu osavremenjiva-nja određenih rješenja te je s tim u vezi najavljeno izdavanje nove akcizne markice koja će sadržavati najviši stepen zaštite", navodi se u saopštenju.

Komisija, konstituisana prošle godine od predstavnika Ministar-stva finansija, Uprave policije, Uprave carina, Poreske uprave i Uprave za inspekcijske poslove, dopunjena je prošle sedmice Na predlog Kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, predstavnicima Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva rada i socijalnog staranja – Direktorata za tržište rada i zapošljavanje kao i predstavnicima Privredne ko-more Crne Gore, Unija poslodavaca, Američke privredne komore, Savjeta stranih investitora, Saveza sindikata Crne Gore i Unije slo-bodnih sindikata.

57

Broj 4April 2019.

Elektroenergetski sistem Crne Gore biće stabilniji, a napajanje potrošača električnom energijom sigurnije i kvalitetnije.

Kabl između Crne Gore i Italije u funkciji na jesen

Najveći energetski projekat

Najveći energetski projekat od sticanja nezavisnosti ušao je u završnu fazu. Na jesen će zvanično biti pušten u rad energetski kabl kojim će biti povezane Crna Gora i Italija.

Italijanski mediji su objavili da će kabl biti pušten u funkciju u drugom dijelu godine, a Crnogorski elektroprenosni sistem to i zvanično potvrdio, prenosi Standard.

"CGES je, nakon uspješnog puštanja u probni pogon trafostanice Lastva, krajem prošle godine, 2. aprila pustio u pogon i daleko-vod Lastva-Čevo koji je priključen na postojeći 400kV dalekovod "Podgorica – Trebinje", čime su u potpunosti stvoreni uslovi za nastavak testiranja, koja italijanski partner treba da vrši u kon-vertorskom postrojenju, kako bi podmorski kabal bio spreman za komercijalnu upotrebu, koja je predviđena za drugu polovinu go-dine", objasnili su u CGES-u.

Dodaju i da je vrijednost trafostanice Lastva i dalekovoda do Čeva je 60 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta, sa izgradnjom dalekovoda od Čeva do Pljevalja iznosi 106 miliona eura.

"Ovim povezivanjem, elektroenergetski sistem Crne Gore biće stabilniji, a napajanje potrošača električnom energijom sigurnije i kvalitetnije. Povećanjem prenosnih kapaciteta i obezbjeđenjem sigurnog i kvalitetnog napajanja električnom energijom, stvaraju se preduslovi za brži ekonomski razvoj", istakli su u CGES-u.

Izgradnjom drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, zatim naj-veće solarne elektrane u Evropi, koja će se graditi u Ulcinju, te obnovljivih izvora električne energije, Crna Gora će definitivno postati energetski nezavisna država.

Ta energetska nezavisnost, pored benefita za građane, koji neće plaćati uvoznu struju, ojačaće crnogorsku ekonomiju, jer ćemo po

prvi put biti u prilici da sve viškove električne energije proslijedi-mo drugim državama u Evropi.

Ono što je najvažnije za našu državu jeste činjenica da ćemo upra-vo mi biti most preko kojeg ćemo prvenstveno mi, a zatim i druge države da ponude svoju električnu energiju Italiji, koja je dalje može preusmjeriti na pomenute evropske države.

Nakon puštanja u rad energetskog kabla, biće obezbijeđeni i zna-čajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela CGES u ukupnom ka-pacitetu kabla od 20 odsto. Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Dakle, naša je zemlja glavno čvorište bez kojeg prenos električne energije ka evropskim državama neće moći biti obavljen.

Vrijednost projekta povezivanja Italije i Crne Gore iznosi oko mi-lijardu eura, s tim što Crna Gora učestvuje u realizaciji sa 100 mi-liona eura. Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra. U okviru projekta CGES gradi trafostanicu Lastva, koja će košta-ti 38,5 miliona, te dalekovod od Lastve do Pljevalja vrijedan 67,5 miliona eura.

Struja iz Crne Gore ide dalje u Švajcarsku, Francusku, Austriju, Grčku…

Terna je nedavno objavila šemu na kojoj su detaljno objasnili zna-čaj projekta koji realizuju u partnerstvu sa CGES-om.

Na šemi se jasno vidi da električna energija kreće od Crne Gore i prvenstveno dolazi u Italiju, koja je već uspješno realizovala pro-jekte povezivanja sa Švajcarskom, Austrijom, Francuskom, Slove-nijom, Grčkom i Maltom.

58

Broj 4 April 2019.

Snažno inoviramo bankarstvo Crne Gore

Pál Kovács, glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke

59

Broj 4April 2019.

CKB je jaka banka, stabilan i siguran partner države i njene ekonomije i predvodnik inovacija i digitalizacije u bankarstvu i finansijama Crne Gore. Na osnovu stalnih istraživanja i prepoznavanja potreba klijenata nove generacije kreiramo uslugu superiorne vrijednosti.

Sa ponosom možemo istaći da smo najdigitalnija banka na tržištu Crne Gore sa najvećim brojem korisnika internet i mobilnog bankarstva, kaže u intervjuu Glasniku Pál Kovács,

Glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke

Glasnik: Crnogorska komercijalna banka je dobitnica Nagrade Pri-vredne komore Crne Gore za inovativnost. Molimo Vas da pred-stavite našim čitaocima inovativno rješenje koje ste primjenili u poslovanju i zavrijedili ovo značajno priznanje.

P. Kovács: Izuzetna je čast biti laureat Privredne komore Crne Gore za 2019. godinu. Hvala u moje lično ime ali i u ime svih zaposle-nih CKB-a na ovom veoma značajnom priznanju. CKB GO servis je inovativna usluga koja omogućava obavljanje svih transakcija i kompletno upravljanje ličnim finansijama sa računara, mobilnog telefona ili tableta. Biću slobodan reći da je ovo najinovativnija e--banking aplikacija ne samo na tržištu Crne Gore, regiona, već i šire. Našim klijentima smo omogućili da preuzmu kontrolu nad svim transakcijama, računima, karticama, kreditima, štednjom, lako upravljaju ličnim finansijama, bilo kad i bilo gdje uz najveći stepen sigurnosti. Direktan kontakt sa bankom putem jednog kli-ka omogućava klijentima uslugu superiorne vrijednosti.

Za samo godinu dana, preko 20% aktivne klijentske baze koristi CKB GO, što je ubrzalo proces digitalizacije ne samo u CKB-u, već i u Crnoj Gori. Sada sa ponosom možemo istaći da smo najdigital-nija banka na tržištu Crne Gore sa najvećim brojem korisnika in-ternet i mobilnog bankarstva. Osim što je udio digitalnih klijenata veoma visok, istakao bih da preko 60% korisnika CKB GO ostvari preko 15 transakcija mjesečno putem aplikacije, što je potvrda izu-zetno riješenog i upakovanog seta usluga.

Glasnik: Šta nagrada Privredne komore znači za Vašu banku koja je jedan od lidera u finansijskom sektoru?

P. Kovács: Svako priznanje je izuzetno značajno, a ovo je, rezul-tat napornog rada i velike posvećenosti cijelog tima, i dokaz je da kombinacija dobrog proizvoda i zajedničkih napora donosi uspjeh. Takođe, pokazatelj je i da je Crna Gora snažno zakoračila u svijet digitalizacije u kojem je dalji razvoj neminovan i nezaustavljiv. Re-kao bih da smo tek na početku implementacije novih tehnologija. Uvođenje novog proizvoda svima nama je nametnulo nekoliko va-žnih izazova, počev od upoznavanja javnosti sa CKB GO servisom, stalnog inoviranja postojećih mogućnosti proizvoda, do organizo-vanog ostvarenja vrlo ambicioznih planova prodaje.

60

Broj 4 April 2019.

Glasnik: Predstavite našim čitaocima aktuelni trenutak u Crno-gorskoj komercijalnoj banci, sa aspekta poslovnih rezultata i po-zicije na tržištu.

P. Kovács: Sa aspekta poslovnih rezultata i pozicije na tržištu, CKB je imala najuspješniju godinu sa rekordnim profitom od 10,1 M EUR i ukupnom aktivom od 691 M EUR odnosno tržišnim učešćem od 15,7%. Međutim, ima nešto mnogo važnije od ovih brojki koje na kraju dođu samo kao rezultat vrijednog rada i naše posvećenosti. To je odnos prema klijentima koji pažljivo gradimo decenijama i sa kojima imamo dugoročnu saradnju. Oni nas percipiraju kao jaku i stabilnu podršku u njima važnim trenucima života. Naš odnos sa klijentima i cjelokupnom zajednicom gradimo na jasan, transpa-rentan i etički način. U svakodnevnom kreiranju vrijednosti CKB-a učestvuju svi naši zaposleni. Više od 400 veoma vrijednih i mar-ljivih zaposlenih zaslužni su za to što je CKB godinama apsolutni lider u svim bitnim segmentima poslovanja.

Glasnik: CKB je lider u digitalizaciji finansijskih usluga. U kojoj mjeri je digitalizacija danas nužna za opstanak na tržištu i efika-sno poslovanje?

P. Kovács: Tehnologija predstavlja najdinamičniji faktor razvoja savremene privrede. Digitalizacija kao prirodna posljedica globa-lizma, učinila je naše okruženje manjim i svima bližim, a u odnose među ljudima unijela dodatnu dinamičnost. Informacione tehno-logije vrše snažan uticaj na sve sfere društvenog, političkog, eko-nomskog i socijalnog života koji se odrazio na promjenu ponaša-nja potrošača. Ove promjene nijesu zaobišle ni finansijski sektor. U eri digitalizacije, iz godine u godinu povećavamo investicije u IT infrastrukturu imajući u vidu da je bezbjednost IT mreže i po-dataka imperativ savremenog poslovanja. Digitalizacija je s jedne strane posljedica razvoja tehnologija, dok s druge otvara otvara nove mogućnosti daljem razvoju bankarstva koje sada treba da fo-kusira zadovoljstvo klijenata, kvalitet biznisa, otvara nova tržišta i kanale distribucije proizvoda i usluga. Ova kombinacija savreme-nog pristupa i instrumeneta digitalizacije pomaže nam i u daljem unaprijeđenju savjetodavne uloge u odnosu sa klijentom.. Kako raste informatička pismenost klijenata i kako sve više usvajaju trendove digitalizacije, njihove potrebe ali i očekivanja od mobilne aplikacije konstantno rastu. Time digitalizacija bankarstva otvara dodatni prostor, više fokusiran na ljude, na odnos sa klijentima.

Glasnik: Koliko je poslovanje CKB-a usmjereno na podršku privre-di? Koji su instrumenti u pitanju i koliki iznos podrške je realizo-van posljednjih godina?

P. Kovács: Veoma smo usmjereni na podršku privredi a posebno njenim vitalnim segmentima kao što su turizam i hotelijerstvo, trgovina i proizvodnja a što je vidljivo i kroz veoma značajno po-većanje kreditnog portfolija banke prema privredi od preko 60 M EUR u 2018. godini. Banka je usmjerena na sve segmente privrede i sa aspekta veličine samih kompanija i u svojoj ponudi ima ve-oma atraktivne kreditne linije za podršku manjim kompanijama na bazi EU garancija do raznih modela investicionog i projektnog finansiranja koji su posebno zanimljivi velikim kompanijama kao i za realizaciju značajnih projekata u turizmu i energetici. Od pro-šle godine u svojoj ponudi Banka ima i komercijalni faktoring kao vid podrške trgovini i ostalim sektorima koji crnogorskoj privre-di obezbjeđuje dodatna likvidna sredstva na način koji već dugo funkcioniše u zemljama Evropske unije. Posebno ističem usposta-vljanje agro kreditne linije pomoću koje mala i srednja preduzeća uz partnerski odnos sa našom bankom daju nemjerljiv doprinos

razvoju poljoprivrede Crne Gore.

Glasnik: Dugo se najavljuje da će OTP banka u okviru koje posluje CKB kupiti Societe Generale Banku Montenegro. Imate li informa-ciju kada će ovaj posao biti realizovan i šta će donijeti crnogor-skom bankarskom sektoru?

P. Kovács: Krajem februara objavljena je informacija o potpisiva-nju Ugovora o kupovini 90,56% akcijskog kapitala Societe Generale banke Montenegro. Realizacija finansijske transakcije se očekuje u narednim mjesecima, nakon dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja. Bez obzira što je Crna Gora relativno mala zemlja njoj treba nekoliko stabilnih banaka i pouzdanih partnera, kao što je CKB. Mišljenja sam da je Crnoj Gori potrebna snažna banka, sta-bilan partner svim klijentima ali i pouzdan partner Vladi i državi. Konsolidacija u bankarskom sektoru je česta, a svjedoci smo ak-tuelnih akvizicija i na tržištu Evropske unije. Spajanje dvije banke samo će još više učvrstiti bankarski sektor koji je veoma stabilan, donijeti sofisticiran pristup rizicima i usklađivanju sa regulativom, omogućiti nastavak ulaganja u tehnološki razvoj. Kao najveći po-bjednici biće svakako klijenti, koji će osjetiti dodatne benefite od pomenute integracije.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi i ciljevi CKB-a u narednom pe-riodu? Da li su u planu još neka inovativna rješenja za dobrobit klijenata?

P. Kovács: Savremeni razvoj bankarstva nameće potrebu za ne-prekidnim istraživanjima i novim znanjima, osvajanjem novih tržišta, stalnim mijenjanjem i unaprijeđenjem ponude, uvođenjem i iniciranjem novih proizvoda. Kao nosilac tehnološkog prospe-riteta bankarstva Crne Gore, CKB shvatajući potrebu savremenih klijenata koji žele brzo i jednostavnije obavljanje transakcija sa bilo kog mjesta u svijetu, godinama razvija i unapređuje modernu i efikasnu informacionu infrastrukturu. Do kraja 2019. planiramo nadogradnju CKB GO servisa, iniciranje i ostalih usluga i proizvo-da banke online, uvođenje novih načina plaćanja, čime ćemo ne samo slijediti tehnološki razvoj već i nastaviti isporučivanje vri-jednosti, dodatno personalizovanog iskustva i proizvoda visokog kvaliteta.

Glasnik: Ocijenite stanje crnogorskog bankarskog sektora. Da li se i u kojoj mjeri osjeća nestabilnost tržišta zbog dešavanja koja se odnose na Atlas banku?

P. Kovács: Crnogorski bankarski sektor je izuzetno stabilan, ban-ke visokolikvidne, a kamate bilježe opadajući trend. Mišljenja sam da aktuelna dešavanja vezana za Atlas banku ne može negativno uticati na bankarski sistem u Crnoj Gori a tome ide u prilog pobolj-šanje svih indikatora u poslednjih par mjeseci od rasta kredita i depozita do pada nivoa loših plasmana.

Glasnik: Kako Vaša banka sarađuje sa Privrednom komorom Crne Gore i u kom pravcu treba raditi na njenom snaženju?

P. Kovács: Crnogorska komercijalna banka je član Odbora udruže-nja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja i ak-tivni je učesnik u Odboru. Odbor je još jedno mjesto gdje se mogu razmjenjivati iskustva i nedoumice u bankarskom sektoru, odno-sno pokretati inicijative za unapređenje istog. Svakako treba raditi na unapređenju saradnje sa Privrednom komorom, prije svega, jer u Privrednoj komori vidimo jednog od glavnih pokretača privrede, odnosno vodeći forum u okviru kojeg bi trebalo raspravljati o svim važnim pitanjima vezanim za ekonomiju i poslovanje.

61

Broj 4April 2019.

We gave a strong impetus to innovations in the Montenegrin banking sector

Pál Kovács, Chief Executive Officer of Crnogorska Komercijalna Banka

Today, we are not only a strong bank, a stable and secure partner to Montenegro and its economy, but also a leader of innovation and digitalization in banking and finance sectors of Montenegro. Through continuous research, identification of the needs of clients of a new generation, we create services of superior value.

In just one year, over 20% of the active client base uses CKB GO, which accelerated the process of digitalization not only in CKB, but in Montenegro as well. Now, we can proudly point out that

we are the most digitalized bank in the Montenegrin market with the largest number of Internet and mobile banking users, says in an interview for Glasnik Pál Kovács, Chief Executive Officer of Cr-nogorska Komercijalna Banka.

Glasnik: CKB is the winner of the Award for Innovation of the Chamber of Economy of Montenegro. Would you please present to

our readers the innovative solution you have applied in your ope-ration, thus earning this significant recognition?

P. Kovács: It is a great honor to be the laureate of the Chamber of Economy of Montenegro for 2019. I would like to express my perso-nal thankfulness, as well as the thankfulness on behalf of all CKB employees for this very important recognition. CKB GO service is an innovative service that enables performing of all transactions and complete management of personal finances from a computer, mobile phone or tablet. I feel free to say that this is the most inno-

62

Broj 4 April 2019.

vative e-banking application not only in the market of Montenegro and the region, but also beyond them. We have enabled our clients to take control of all their transactions, accounts, cards, loans, sa-vings, to manage their personal finances easily anytime and any-where with the highest level of security. Direct contact with the bank established by a single click gives customers the service of superior value.

In just one year, over 20% of the active client base uses CKB GO, which accelerated the process of digitalization not only in CKB, but in Montenegro as well. Now, we can proudly point out that we are the most digitalized bank in the Montenegrin market with the largest number of Internet and mobile banking users. In addition to the high share of digital clients, I would like to emphasize that over 60% of CKB GO users make over 15 transactions per month using the application, which is a confirmation of a superbly desi-gned and packaged set of services.

Glasnik: What the award of the Chamber of Economy means for your bank which is one of the leaders in the financial sector?

P. Kovács: Every recognition is extremely important, and this one is the result of hard work and great commitment of the entire team

and is a proof that a combination of a good product and joint ef-forts brings success. It is also an indication that Montenegro has strongly stepped into the world of digitalization in which further development is inevitable and unstoppable. I would say that we are only at the beginning of the implementation of new technologies in Montenegro. The introduction of a new product has brought a number of important challenges to us, starting from acquainting the public with CKB GO service, continuous innovation of the ca-pabilities of the existing product, to the organized implementation of very ambitious sales plans.

Glasnik: What is the current situation in Crnogorska Komercijalna Banka regarding business results and position in the market?

P. Kovács: Regarding business results and market position, CKB has had the most successful year so far with a record profit of EUR 10.1 M and total assets of EUR 691 M, i.e. a market share of 15.7%. However, there is something much more important than these fi-gures that eventually come only as a result of hard work and our commitment. That is a relationship with clients that we have ca-refully built for decades and with whom we have long-term coope-ration. They perceive us as strong and stable support in important

63

Broj 4April 2019.

moments of their life. We build our relationship with clients and the whole community in a clear, transparent and ethical way. All our employees participate in everyday creation of CKB value. More than 400 hard-working and industrious employees contributed to CKB being an absolute leader in all important business segments for years.

Glasnik: The Bank is one of the leaders in the digitalization of fi-nancial services. To what extent is digitalization necessary today for survival in the market and efficient business operation?

P. Kovács: Technology is the most dynamic factor of the deve-lopment of modern economy. Digitalization as a natural con-sequence of globalism, made our environment smaller and closer to everyone, and added additional dynamism in relations between people. Information technologies have had a strong impact on all spheres of social, political and economic life that influenced the change in consumer behavior. All these changes have not bypas-sed the financial sector. In the digitalization era, year after year, we have increased investments in IT infrastructure, bearing in mind that the safety of the IT network and data is the imperative of mo-dern business. On the one hand, digitalization is a consequence of technology development, and on the other hand it opens up new opportunities for further development of banking business which should be focused on client satisfaction, business quality, opening up of new markets and product and services distribution channels. This combination of modern approach and digitaliza-tion tools also helps us in further enhancing the advisory role in relation to the clients. With advanced IT literacy of the clients and their adopting of digitalization trends, their needs and expecta-tions from mobile applications are constantly increasing. In that way, digitalization of banking opens up an additional space, more focused on clients and customer relations.

Glasnik: How much CKB's business is focused on support to eco-nomy? Which instruments are used and what has been the amo-unt of support in recent years?

P. Kovács: We are very focused on supporting the economy and especially its vital segments such as tourism and hotel industry, trade and production, which is evident through very significant increase in the bank's loan portfolio to corporate sector of over EUR 60 M in 2018. The Bank is focused on all segments of the eco-nomy and depending on the size of the companies, its offer inclu-des very attractive credit lines for support to smaller companies based on EU guarantees and various models of investment and project financing that are particularly interesting for large compa-nies and for the implementation of significant projects in tourism and energy sectors. Since last year, the Bank also has commercial factoring in its offer as a form of support to trade and other sectors that provide additional liquid funds to the Montenegrin economy in a way that has long been functioning in the countries of the Eu-ropean Union. I would like to particularly stress the establishment of agro credit line by the support of which small and medium com-panies, in a partnership with our bank, provide strong contribution to the development of agriculture in Montenegro.

Glasnik: For quite some time there have been announcements that OTP Bank, within which CKB operates, will buy Societe Ge-nerale Bank Montenegro. Do you have the information when this deal will be realized and what it will bring to the Montenegrin ban-king sector?

P. Kovács: At the end of February, the information on the signing of the Share Purchase Agreement on purchase of 90.56% of the share capital of Societe Generale Bank Montenegro was published. The implementation of the financial transaction is expected in the coming months, after obtaining of necessary regulatory appro-vals. Regardless of the fact that Montenegro is a relatively small country, it needs several stable banks and reliable partners, such as CKB. I am of the opinion that Montenegro needs a strong bank, a stable partner to all its clients, but also a reliable partner to the government and the state. Consolidations in the banking sector are very common and we are witnesses of current acquisitions in the market of the European Union.

The merging of the two banks will only further strengthen the ban-king sector which is very stable, bring a sophisticated approach to risks and compliance with regulations and ensure the continua-tion of investment in technological development. The ones who will benefit the most are certainly clients who can feel additional advantages of the said integration.

Glasnik: What are the development plans and goals of CKB in the coming period? Are some additional innovative solutions planned for the clients’ benefit?

P. Kovács: Modern banking development requires continuous re-search and new knowledge, the acquisition of new markets by constant change and improvement of the offer and by introducti-on and initiation of new products. As the pioneer of technological prosperity of the Montenegrin banking sector, understanding the need of modern clients who want to execute their transactions quickly and easily from any place in the world, CKB has been de-veloping and improving modern and efficient information infra-structure for years. By the end of 2019 we plan to upgrade the CKB GO service, initiate other online banking products and services, introduce new payment methods by which we will not only follow the technological development, but also continue to deliver a value of additionally personalized experience and high quality products.

Glasnik: Your assessment of the situation in the Montenegrin ban-king sector. Whether and to what extent the market instability is felt due to events related to Atlas Bank?

P. Kovács: The Montenegrin banking sector is exceptionally sta-ble, banks are highly liquid, and interest rates record a declining trend. I am of the opinion that the current events related to Atlas Bank cannot affect the banking system in Montenegro, and this is supported by improvement of all indicators in the last couple of months, from the growth of loans and deposits to the decrease in the level of non-performing loans.

Glasnik: How do you see your bank's cooperation with the Cham-ber of Economy of Montenegro and what should be the direction for work on its strengthening?

P. Kovács: Crnogorska Komercijalna Banka is a member of the Association Board of banks and other financial organizations and insurance and is an active participant in the Board. The Board is another place where experiences and concerns in the banking sector can be exchanged and where initiatives for improvement can be undertaken. We should certainly work on the improvement of cooperation with the Chamber of Economy, first of all because we see the Chamber of Economy as one of the main drivers of the economy, i.e. a leading forum within which all important issues related to economy and business should be discussed.

64

Broj 4 April 2019.

Regionvijesti

Rast izvoza jaja 133 odsto

Izvoz jaja iz Hrvatske je u prošloj godini porastao za gotovo 133 odsto u odnosu na 2017, dok je uvoz bio manji za 28 odsto nego 2017. godine.

Hrvatska je, naime, u 2017. izvezla 13,6 mi-liona jaja čija je vrednosti 900.000 eura, a u prošloj godini izvezla je 24,4 miliona jaja za 2,1 milion evra, prenosi N1.

Prošle godine Hrvatska je uvezla 90,5 mili-ona jaja u vrednosti od pet miliona evra što je pad za 28 odsto u odnosu na 2017. godinu kada je uvezeno 94,8 miliona jaja vrijednih 6,4 miliona evra.

Iako je u Hrvatskoj u 2017. proizvedeno 654 miliona komada jaja, što je pad za oko de-vet miliona komada (1,4 odsto) u odnosu na 2016. kada je proizvedeno 663 miliona, bilježe se pozitivni trendovi u izvozu, odno-sno uvozu konzumnih jaja.

Statistika već tradicionalno pokazuje po-većan uvoz jaja u mjesecu u kome se obi-lježava Uskrs, a isto se može očekivati i u 2019. godini.

Naime, porast uvoza prije Uskrsa u poslje-dnjih nekoliko godina varira od 30 do 60 odsto.

U region će investirati 1,1 milijardu eura

Evropska banka za obnovu i razvoj ima za cilj da ove godine investira oko 1,1 milijardu eura u 67 projekata na zapadnom Balkanu, sa fokusom na privatni sektor, povezanost i tranziciju u zelenu ekonomiju, izjavio je predsjednik EBRD Suma Chakrabarti.

"Mi smo dugogodišnji partner regiona, po-svećeni da podržimo izgradnju ekonomije koja omogućava njenim ljudima, posebno mladima, da iskoriste svoje talente i iskori-ste svoje napore u svojoj zemlji. Mi trebamo jak rast za finansiranje potreba zemalja, ali isto tako trebamo održiv i inkluzivan rast koji će služiti njihovom narodu", rekao je

osigurati kvalitet.

– Kada imate direktne kupce, lakše je pla-nirati buduće investicije. Naredne sedmice, u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II pro-jektom, realizujemo obuke za proizvođače. Izuzetno je važno da zaokružimo ciklus proizvodnje te da svi u našem krugu ispu-njavaju visoke standarde – dodala je Vileš.

Hladnjača "Herbos Nature" prema dinamici dogovorenih izvoza ima šta da prerađuje do avgusta, kada će uveliko početi i nova berba. No, razloga za optimizam ima. Za-mrznuta malina je i dalje u vrhu liste iz-voznih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, a bh. proizvođači vjeruju da se kvalitetom mogu nametnuti i proširiti svoje prisustvo na tržištu Evropske unije, saopšteno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta, Biznis.ba / FENA

Kinezi u Dalmaciji grade fabriku električnih automobila

Kinezi bi uskoro u Dalmaciji trebalo da otpočnu sa gradnjom fabrike automobila, a na različitim pozicijama biće zaposleno i do 500 radnika.

Riječ je o fabrici električnih automobila i skutera u poslovnoj zoni Nova sela, u do sada, poprilično nerazvijenoj neretvanskoj opštini Kula Norinska, prenosi Slobodna Dalmacija.

Ta opština je počela s radovima na infra-strukturi u budućoj poslovnoj zoni na No-vim selima.

Kako navodi list, za početak bi se zaposlilo dvadesetak radnika.

Međutim, kad se investicija proizvodnje električnih skutera, automobila i baterija za njihovo pokretanje zaokruži, na razli-

Chakrabarti za SeeNews u intervjuu koji je odaslan e-poštom ranije ove sedmice uoči zvanične posjete Kosovu.

"Naši prioriteti su razvoj privatnog sektora kao pokretača rasta, radnih mjesta i inova-cija; povezanost kao koncept koji podržava integraciju regiona ne samo u fizičkom smislu (infrastruktura), već i kroz pomoć trgovinskim i regionalnim investicijama i stvoriti uslove za približavanje EU i pre-lazak na zelenu ekonomiju rješavanjem hitnih ekoloških izazova i povećanjem oslanjanja zemalja na obnovljive izvore energije", objasnio je Chakrabarti.

Kada je riječ o obnovljivoj energiji, on je do-dao: "Usko sarađujemo s vlastima kako bi-smo finalizovali regulatorni okvir u obliku koji će otključati značajna ulaganja u čistu, domaću energiju".

Predsjednik EBRD-a je takođe rekao da je uvjeren da će godišnji sastanak banke u maju u Sarajevu pomoći da se povećaju in-vesticije u cijelom regionu.

Zamrznuta malina i dalje u vrhu liste izvoznih proizvoda iz BiH

Iako je sezona malina još daleko, u hladnja-čama širom Bosne i Hercegovine još uvijek ima posla od prošle godine.

Direktor kompanije "Herbos Nature" iz Hra-snice Mirzet Hadžiavdić izjavio je da rade u dvije smjene da sve stignu.

– Odlučni smo da dostignemo nivo da svi naši zaposleni rade 12 mjeseci u godini, da to ne budu sezonski poslovi. Kada je vrije-me branja maline, fokus je na otkupu na domaćem tržištu, a čini se da u toku godi-ne javnost zaboravi na izazove sa kojima se hladnjačari i prerađivači suočavaju u ostatku godine. Ali sa velikim ulaganjem i korektnim odnosom stižu i rezultati. Privo-dimo kraju implementaciju IFS standarda. Izvozimo za Švajcarsku, Njemačku i Austri-ju, a u stalnom smo traganju za novim di-rektnim kupcima na tržištu Evropske unije – rekao je Hadžiavdić.

Posljednje dvije godine su bili teške za ma-linare, ali ti ciklusi su uobičajni na svjet-skom tržištu. Izazovi su učestali, pa se neki proizvođači odlučuju za manji broj zasada, ali se pojavljuju i novi uzgajivači na tržištu. U "Herbos Nature" poručuju da je važno za kompanije ove vrste da imaju širi spektar proizvoda sa kojima rade.

Rukovoditeljka proizvodnje Adela Vileš is-takla je da im je cilj imati pouzdane kupce i

65

Broj 4April 2019.

čitim poslovima u pogonima proizvodnje električnih vozila moglo bi se zaposliti i do 500 radnika.

Predstavnici Arbitražnog suda pri PKCG na konferenciji Uncitral-Lac u Ljubljani

Predstavnici Arbitražnog suda pri Privre-dnoj komori Crne Gore, predsjednik Vesko Božović i sekretarka Maja Golović Vojino-vić učestvoali su u radu su godišnje konfe-rencije Uncitral – Lac o rješavanju sporova putem arbitraže, koja je održana 9. aprila 2019. godine u Ljubljani. Komisija Ujedi-njenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) i Arbitražni centar Lju-bljana (LAC) pri Privrednoj komori Sloveni-je tradicionalno organizuju ovu konferen-ciju, a na kojoj učestvuju eminentni pravni stručnjaci iz regiona i Evrope.

Konferencija je bila podijeljena u četiri se-sije (panele), a na kojima su razmatrana ak-tuelna pitanja iz arbitraže i posredovanja.

Pierre Tercier, profesor emeritus sa Uni-verziteta u Friburgu i počasni predsjednik Međunarodnog suda ICC – a za arbitražu imao je uvodno obraćanje na ovogodišnjoj konferenciji. Govorio je o rješavanju trgo-vinskih (privrednih) sporova i metodoma koje ih olakšavaju.

Jedna od tema konferencije odnosila se na nove instrumente za primjenu ugovora o poravnanju postignutih kroz međunaro-dno posredovanje i odredbe Singapurske konvencije, kao okvira za posredovanje. Primjetno je da se u zemljama sa razvije-nim sistemom alternativnih načina rje-šavanja sporova često koristi medijacija za rješavanje sporova iz međunarodnog poslovnog prava. U području mirnog rješa-vanja sporova na međunarodnom nivou u proteklih par godina radi se intenzivno.

Takođe, na konferenciji se govorilo i o ubr-zanim postupcima u arbitraži i njihovoj pravičnosti, te temama koje se tiču izbjega-vanja sporova u građevinskoj industriji kao

i štetama u međunarodnoj arbitraži.

Polazeći od značaja ugovaranja i rješavanja sporova putem arbitraže, zaključeno je da afirmacija i unaprjeđenje saradnje u ovoj oblasti bude jedan od ključnih zadataka u narednom periodu za arbitražne istituci-je iz regiona i Evrope. Jedan od zaključa-ka je da ovakve konferencije budu mjesto razmjene znanja i iskustava, jer arbitraža predstavlja redovan način rješavanja spo-rova u privredi.

U plusu 1,9 milijardi eura od članstva u EU

Više od 80 posto svih javnih investicija i 8.306 privatnih preduzeća u Hrvatskoj fi-nansira se nepovratnim sredstvima iz EU fondova, prenosi Večernji list.

Kao jedna od članica Evropske unije Hrvat-ska je od svog ulaska uplatila u zajednič-ki budžet 2,6 milijardi eura. S jučerašnjim danom Hrvatska je u istom razdoblju iz EU primila blizu 4,5 milijardi eura, čime je ostvarila plus od 1,9 milijardi eura, saop-štilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

"Sa sve bržom i kvalitetnijom apsorpci-jom EU sredstava dostupnih kroz fondove Evropske unije ta će razlika kontinuirano nastavljati da raste. Trenutno se u Hrvat-skoj više od 80 posto svih javnih investicija i 8.306 privatnih preduzeća finansira nepo-vratnim sredstvima fondova Europske uni-je", dodaje se u saopštenju.

Kada se govori o korištenju fondova Evrop-ske unije, Hrvatskoj je na raspolaganju uku-pno 10,7 milijardi eura, a u ovom trenutku ugovoreno je 66 posto alokacije, raspisano gotovo 85 posto tendera, dok je korisnicima isplaćeno 21 posto dodijeljenih sredstava.

"Opšta privredna kretanja u Hrvatskoj od ulaska u Evropsku uniju pokazuju poziti-van smjer, tj. porast bruto domaćeg pro-izvoda (BDP), smanjenje nezaposlenosti, porast izvoza, pogotovo u Evropsku uniju kao rezultat bescarinskog pristupa jedin-

stvenom tržištu od 500 miliona stanovnika. Stabilno okruženje u okviru EU-a pogoduje i razvoju turizma kao iznimno značajnoj ekonomskoj grani. U pogledu fiskalne poli-tike, učinjen je velik iskorak te su ostvareni značajni napori na području javnih finan-sija, a pritom su preokrenuti i trendovi koji su bili izrazito nepovoljni, uz brojne mo-gućnosti koje pružaju EU fondovi", stoji u saopštenju Ministarstva.

Slovenija rekorder u svijetu po poskupljenju stanova

Cijene stanova u Sloveniji su prošle godine porasle najviše u svijetu, a takvo rekordno poskupljenje u protekloj deceniji zabilježili su samo Island i Hong Kong, piše Poslovni dnevnik.

Iza Slovenije slijede Malta, Kina i Mađar-ska, pokazala je analiza kompanije Knight Franka, koja prati kretanje cijena nekretni-na na globalnom nivou.

Hrvatska je na 18. mjestu sa rastom cijena od 6,8 odsto, što je, prema Knight Franku, više od svjetskog prosjeka budući da je rast cijena nekretnina u 56 zemalja koje prati ta kompanija u četvrtom kvartalu prošle go-dine iznosio 4,3 odsto.

Prema podacima slovenačke državne sta-tistike, cijene nekretnina u Sloveniji u po-sljednjem kvartalu 2018. godine porasle su za 18,2 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.

Porastu cijena stanova u Sloveniji najviše je doprineo rast cijena starih nekretnina za 19,8 odsto, piše Poslovni dnevnik pozi-vajući se na slovenačke medije.

Slovenska geodetska uprava je nedavno objavila da je prosječna cijena kavdratnog metra starog stana prošle godine iznosila 2.770 evra, te da je prošlogodišnje prosječ-no poskupljenje starih stanova u Ljubljani premašilo rekordan nivo iz 2008. godine.

Cijene stanova u starogradnji u Ljubljani porasle su prošle godine za više od 35 odsto u odnosu na 2015. godine, dok su cijene ko-rišćenih kuća porasle za 38 posto, a od 2015. godine više od 50 posto.

U slovenačkim agencijama za nekretnine kažu da je razvoj turizma u Sloveniji uve-liko doprinio velikom rastu cijena stambe-nih nekretnina, da su pojedinci u Ljubljani, na obali i u drugim turistički atraktivnim lokacijama kupovali stanove za iznajmlji-vanje turistima, ali da se taj "bum" polako zaustavlja.

66

Broj 4 April 2019.

Crnogorski privrednici na sajmu u Mostaru

U organizaciji Privredne komore

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i IRF-om, organi-

zovala učešće crnogorskih privrednika na 22. Međunarodnom saj-mu privrede u Mostaru, od 9. do 13. aprila 2019. godine.

Riječ je o najvećoj i najznačajnijoj privrednoj manifestaciji u Bosni i Hercegovini sa više od 800 izlagača – preduzetnika iz zemalja regiona, koja je održana na oko 30.000 m² sajamskog izložbenog prostora. U sklopu sajma organizovane su dvije podsajamske ma-

nifestacije: "Sajam vina i vinogradske opreme" i "Međunarodni dani turizma".

Zemlja partner bila je Kina.

Ponudu je na zajedničkom štandu predstavilo 27 crnogorskih kompanija iz sektora proizvodnje hrane, kožne galanterije, turiz-ma, IT-a, prevoza i drugih.

Nastup na Sajmu je omogućio izlagačima da predstave proizvode i plasiraju ih na nova tržišta, te steknu nove poslovne kontakte.

Ponudu je na zajedničkom štandu predstavilo 27 crnogorskih kompanija iz sektora proizvodnje hrane, kožne galanterije, turizma, IT-a, prevoza i drugih.

67

Broj 4April 2019.

U okviru Međunarodnog sajma privrede u Mostaru organizovani su B2B sastanci u okviru EEN mreže, poslovni i forum poslovne i saradnje gradova u okviru 16+1 inicijative, sastanak Upravnog od-bora Foruma jadransko-jonskih privrednih komora, međunarodna Konferencija "Privreda-ključni učesnik razvoja društva", sastanak partnera na projektu "Zajednički turistički proizvod": Unapređenje regionalne saradnje kroz kreiranje zajedničkih turističkih proi-zvoda Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije i Bakar projekat.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović go-vorila je na forumu poslovne i saradnje gradova u okviru 16+1 ini-cijative. Ona je predstavila poslovni ambijent u Crnoj Gori i spre-mnost naše države za saradnju u okviru inicijative koja obuhvata 16 država centralne i istočne Evrope i Kinu.

Prema zvaničnim podacima, ekonomija Crne Gore nastavlja da raste umjerenim tempom i rast bi trebalo da se nastavi na srednji rok, osnažen implementacijom velikih investicionih projekata. To-kom 2018. godine ostvarena je realna stopa rasta BDP od 4,9%.

- Pozitivna kretanja BDP-a rezultat su povećane proizvodnje u većem broju privrednih djelatnosti, kao i investicione potrošnje, te intenzivnije razmjene roba i usluga u odnosu na prethodnu godinu – rekla je Filipović, dodajući da je ukupan priliv stranih direktnih investicija u 2018. godini iznosio 843,1 milion eura i veći je 27,9% u odnosu na 2017.

Potpredsjednica je istakla da su sa Kinom uspostavljene veoma razgranate veze i sadržajni odnosi u oblasti ekonomije, ali i broj-nim drugim oblastima.

Ona je podsjetila da je Kina značajan spoljnotrgovinski partner Crne Gore, a naša zemlja je kreirala povoljno i stimulativno po-slovno okruženje za investitore, pa će nastojati da i dalje podstiče renomirane kineske kompanije da ovdje investiraju. Kineska pre-duzeća sada učestvuju u izgradnji naše infrastrukture. Podsjetimo, njihova kompanija CRBC realizuje najznačajniji infrastrukturni projekat u našoj zemlji, prioritetnu dionicu auto-puta od Smokov-ca do Mateševa.

- Naglašen je interes kineskih kompanija za ulaganje u energetiku. Smatramo da je to realan prostor za intenzivniju saradnju, poseb-no ako se imaju u vidu i potencijali regionalnih hidro-energetskih izvora koji istovremeno pripadaju Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Herce-govini – kazala je Filipović.

Prostor za saradnju postoji i u turizmu, dodaje ona. Crna Gora je jedna od najbrže rastućih turističkih ekonomija u svijetu.

- Turiste sa dalekih tržišta, kao što je i kinesko, možemo privući udruženi kroz regionalnu turističku ponudu, posebno imajući u vidu činjenicu da su se navike turista iz Kine posljednjih godina značajno promijenile, jer oni posebno iskazuju interes za destina-cije bogatog kulturno-istorijskog naslijeđa, što Crna Gora i zemlje regiona svakako jesu – rekla je Filipović.

Ona je zaključila da Crna Gora mnogo očekuje od buduće saradnje sa Kinom.

- Kineske kompanije imaju značajno tehnološko iskustvo i kapi-talnu sposobnost, a Crna Gora bogate prirodne resurse i veliku potrebu za investicijama, zbog čega saradnja između naše dvije strane ima jaku prednost uzajamnog dopunjavanja i ogroman po-tencijal – rekla je Filipović.

Privredna komora Federacije BiH organizovala je Međunarodnu

konferenciju "Privreda- ključni učesnik razvoja društva" u okviru ovogodišnjeg sajma u Mostaru.

Potpredsjednica Filipović je učestvovala i u radu međunarodne konferencije "Privreda- ključni učesnik razvoja društva" u čijem fokusu su bili uloga obrazovanja u digitalnoj transformaciji dru-štva, ekonomske koristi sistema energetske efikasnosti, gradovi i kulturno nasljeđe (ideje i primjeri dobre prakse za Jadransko-Jon-sku makroregiju), te arbitražno rješavanje trgovačkih sporova.

Zajednički turistički proizvod

U okviru sajma organizovan je sastanak partnera na projektu "Za-jednički turistički proizvod": Unapređenje regionalne saradnje kroz kreiranje zajedničkih turističkih proizvoda Bosne i Hercego-vine, Crne Gore i Srbije

S obzirom da regionalno povezivanje u turizmu predstavlja bu-dućnost razvoja i konkurentnosti ove privredne grane, razvija se zajednički turistički proizvod Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Prvi zajednički regionalni turistički proizvod "Wild Soul of Europe" koji su komore Srbije i Crne Gore pokrenule promovisan 2017. go-dine, baziran je na aktivnom turizmu. Okupio je oko 40 predstav-nika privrede dvije zemlje, od malih lokalnih proizvođača hrane, suvenira, lokalnih proizvoda, do velikih smeštajnih kapaciteta, ga-lerija, muzeja, prevoznika, ugostitelja, i pružaoca usluga u domenu putovanja tj. turizma.

U radu sastanka crnogorsku stranu aktivno su učestvovali sekre-tarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Sanja Marković, predstavnici kompanija, turističkih agencija i or-ganizacija.

Poslovni susret privrednika – EEN projekat

INTERA Tehnološki park Mostar uz podršku Evropske komisije kroz projekat Mreža evropskih preduzetnika EEN organizovao je poslovni susret privrednika.

Učestvovale su kompanije iz sektora ICT, proizvođači metala, drve-ta i plastike, građevinarstva, energetike, transporta, poljoprivrede i prehrambene industrije, turizma, trgovine, inženjeringa projekto-vanja i konsaltinga, koje su bile u mogućnosti da stupe u kontakte sa potencijalnim poslovnim partnerimaa prema vlastitim potre-bama i interesima.

Bilo je riječi o EU linijama finansiranja sa fokusom na SME instru-ment Horizon 2020 i COSME, te o uslugama projekte EEN.

Sastanak Upravnog vijeća Foruma jadransko-jonskih privrednih komora

Upravni odbor Foruma jadransko-jonskih privrednih komora odr-žan je u Gospodarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine.

Razmotrena je prijava za učlanjenje Privredne komore Crotone za redovnog člana AIC Foruma, te primljena je Privredna komo-ra Srbije u redovno članstvo. Donijeta je odluka o koordinatorima okruglih stolova Plavi rast i Kvalitet životne sredine za sljedeću godišnju konferenciju u Budvi.

68

Broj 4 April 2019.

Za lakšu trgovinu i više investicija u regionu

Upravni odbor KIF-a WB6

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i nacionalni koordinator Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Balša Ćulafić učestvovali su u radu sa-

stanka Upravnog odbora KIF-a WB6, koji je održan 24. aprila 2019. godine u Trstu. Sastanak je vodio predsjednik Upravnog odbora KIF-a i Privredne komore Srbije Marko Čadež.

Zaključeno je da će poslovna zajednica regiona aktivno učestvova-ti na predstojećem Samitu o Zapadnom Balkanu, koji se u okviru Berlinskog procesa, održava u julu u Poljskoj.

Kako je najavljeno, poslovni forum u Poznanju okupiće 30 velikih regionalnih kompanija, po pet iz svake ekonomije, ali i značajne korporacije iz Evropske unije, među kojima više od 50 njemačkih i austrijskih. Biće to prilika da KIF lansira zajedničku platformu za dijalog poslovne zajednice Zapadnog Balkana sa EU institucijama nadležnim za politike i propise vezane za poslovanje.

Posredstvom ove platforme rješavala bi se pitanja značajna za pri-vredu, kao što su olakšavanje trgovine, konkurentniji status naše industrije i usluga, kraće prekogranične procedure, bolјi pristup finansiranju...

Uoči Samita u Poznanju, Komorski investicioni forum će u partner-stvu za britanskim Fajnenšel Tajmsom, krajem juna u Londonu,

organizovati biznis forum na kome će međunarodnoj poslovnoj zajednici predstaviti Zapadni Balkan kao jedinstvenu investicionu destinaciju i mogućnosti za poslovanje i ulaganje u regionu.

Sa ciljem stvaranja što podsticajnijeg poslovnog okruženja za pri-vređivanje domaćih kompanija i veći priliv investicija iz svijeta, KIF će sa partnerima raditi na otklanjanju barijera, sinhornizaciji i harmonizaciji propisa i prakse.

Sa generalnim sekretarom CEFTA Emirom Đikićem i predstavnici-ma GIZ-a, koji su prisustvovali zasijedanju Upravnog odbora KIF-a, dogovoreno je potpisivanje Memoranduma o saradnji i zajedničke aktivnosti na sinhornizaciji dokumentacije koja prati prekogra-nično kretanje robe u regionu, međusobnom priznavanju veteri-narskih i fitosanitarnih sertifikata i stvaranju jedinstvene tačke podrške za kompanije koje žele da postanu autorizovani ekonom-ski operater, čime bi se značajno ubrzao trgovinski promet.

Komorski investicioni forum pružiće punu podršku u primjeni do-govornih rješenja i organizaciji sastanaka kompanija sa predstav-nicima carina svih zapadnobalkanskih ekonomija. Istovremeno, poslovna zajednica Zapadnog Balkana – članice komora okuplje-nih u KIF-u, zalažu se za novi pristup u funkcionisanju CEFTA i uspostavljanje principa odgovornosti u slučaju kršenja sporazuma uvođenjem necarinskih barijera.

69

Broj 4April 2019.

Crna Gora podsticajan ambijent za investicije

Potpredsjednik Komore Saveljić na sastancima inicijative 16+1

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je 11. aprila 2019. u Cavtatu u radu sastanka Po-slovnog savjeta Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, a

dan kasnije poslovnog foruma pomenutih država u Dubrovniku.

Poslovni savjet je osnovan na samitu 16+1 u Beogradu 2014. sa ci-ljem umrežavanje komora i drugih institucija Kine i zemalja sre-dnje i istočne Evrope, promocije privredne saradnje kompanija i unapređenja međusobne trgovine i investicija. Sastanci Poslov-nog savjeta održavaju se jednom godišnje, tokom susreta predsje-dnika vlada Inicijative 16+1.

Obraćajući se članovima Poslovnog savjeta, potpredsjednik Sa-veljić je ukazao na značaj Inicijative 16+1. Predstavio je aktuelni ekonomski trenutak u Crnoj Gori, ističući da je rast BDP-a, zabilje-žen u prethodnoj godini, pokazatelj da je naša zemlja unaprijedila poslovni ambijent koji je podsticajan za razvoj biznisa i investicije. Između ostalog, ukazao je na značaj izgradnje auto-puta koji se re-alizuje u saradnji sa kineskim CRBC-em, te naglasio da se kom-panije iz ove zemlje često preko Komore interesuju za razvojne projekte i poslovni ambijent u Crnoj Gori.

Potpredsjednik Poljske agencije za trgovinu i ulaganja (PAIH) Sen-ger Krzysztof istakao je da evropske zemlje i Kina imaju dugu isto-riju u trgovinskim odnosima, te da su sada na raspolaganju i novi mehanizmi jačanja saradnje, poput e-trgovine. Ova agencija je otvorila više kancelarija u Kini, cijeneći važnost trgovinskih veza sa azijskim kontinentom. Krzysztof je naglasio potrebu razvijanja saradnje zemalja srednje i istočne Evrope s Kinom, između ostalog

i kroz ulaganje u tržište nekretnina i start-up kompanije.

Potpredsjednik Kineskog savjeta za promociju međunarodne trgo-vine (CCPIT) Zhang Shenfeng istakao je da Kina saradnju u sklopu Inicijative vidi i kao ključ suočavanja sa ekonomskom krizom, i industrijskoga razvoja navedenih zemalja. On smatra da se sara-dnjom mogu prevazići izazovi, te da je Poslovni savjet njena važna komponenta. Istakao je i da platforma Savjeta raspolaže sa više od 300 mehanizama saradnje između ovih država i više od 18 hiljada njihovih kompanija.

U radu skupa učestvovala je i predsjednica Kineske izvozno-uvo-zne banke – EXIMBANK, Hu Xiaolian. Po njenom viđenju, ova saradnja je unijela novu novu dinamiku u bilateralne odnose. Ki-neska izvozno-uvozna banka primarno podstiče međunarodnu trgovinu i ulaganja, s tim što joj nije cilj maksimiziranje profita, već ravnomjeran, društveno odgovoran i održiv razvoj projekata koje finansira, kao i stavranje većeg broja radnih mjesta za lokalno stanovništvo.

Narednog dana u Dubrovniku je održan samit Kina i zemlje cen-tralne i istočne Evrope 16+1, na kojem su učestvovali visoki držav-ni zvaničnici zemalja koje ova Inicijativa obuhvata. Paralelno je organizovan poslovni forum, na kojem je razgovarano o inovaci-jama i industriji kao pokretačima rasta, prilikama za kreativne i industrije u turizmu, ulaganju i infrastrukturi, izvozu i e-trgovini. U radu poslovnog foruma učestvovali su predstavnici kompanija iz Crne Gore iz oblasti saobraćaja,turizma, ICT, šumarstva i građe-vinarstva.

70

Broj 4 April 2019.

Uspjeh u radu se temelji se na ličnoj odgovornosti i integritetu te iskrenom zajedništvu i povjerenju među članovima tima, a razvoj na novim idejama i inovativnosti.

71

Broj 4April 2019.

Menadžer je energičan, ambiciozan i kreativan lider

Ivan Karadžić, direktor kompanije Mecator-CG, Podgorica

Orijentacija na realizaciju planiranih biznis ciljeva je jedan od osnovnih pokretačkih mehanizama savremenog me-nadžera. To zahtijeva da se sve poslovne funkcije i zadaci

moraju sistematično i dobro organizovati, precizno planirati, sa jasno definisanim uputstvima i standardizovanim procedurama rada, kaže za Glasnik Ivan Karadžić, direktor kompanije Mecator--CG, Podgorica.

Glasnik: Vama iskrene čestitke povodom dobijanja prestižnog priznanja Nagrade Privredne komore Crne Gore za unapređenje menadžmenta, koje će Vam, zasigurno, značiti u budućem radu. Na osnovu Vašeg višedecenijskog iskustva, pitaćemo Vas ko su uspješni menadžeri, što ih karakkteriše?

I. Karadžić: Hvala najljepše na čestitkama. Veoma sam počastvo-van i ponosan na nagradu koju mi je dodijelila Privredna komora Crne Gore.

Svakog menadžera, kao uostalom i svakog čovjeka, odlikuju po-sebne osobine i jedinstven stil rada. Uzimajući u obzir okruženje u kojem funkcionišemo, kao i trendove kojima smo svakodnevno izloženi, mišljenja sam da je primarna osobina uspješnog mena-džera orijentacija ka timskom radu. Naime, kompleksnost savre-menog tržišta sa sobom nosi mnoge izazove, a to je i multidisci-plinarnost i sinergetski efekat. Važna osobina dobrog menadžera svakako jeste i moć delegiranja. Svakodnevno donošenje odluka, planiranje, organizacija, implementacija i kontrola zahtijevaju da se na odgovarajuća mjesta postave pravi ljudi i učine produktiv-nim specifične vrline i znanja svakog pojedinca. Zato je adekvatno delegiranje od vitalnog značaja za uspješno funkcionisanje jednog tima.

Važna osobina savremenog menadžera je i njegova ciljna orijen-tisanost. Orijentacija na realizaciju planiranih ciljeva je jedan od osnovnih pokretačkih mehanizama savremenog menadžera koji podstiče njegovu energičnost, ambicioznost ali i kreativni poten-cijal, sve to radi postizanja primarnog cilja – da kupac bude zado-voljan. To zahtijeva da se sve poslovne funkcije i zadaci moraju sistematično i dobro organizovati, precizno planirati, sa jasno defi-nisanim uputstvima i standardizovanim procedurama rada.

Na kraju, ali svakako ne i najmanje bitno, osobina neophodna da jednog menadžera učini efikasnim i pragmatičnim, jeste liderstvo. Bez sposobnosti usmjeravanja, upravljanja i adekvatne motivacije, nemoguće je ostvariti postavljene ciljeve, bez obzira na količinu materijalnih i nematerijalnih resursa.

Moja ideja vodilja u radu je da se uspjeh temelji na ličnoj odgovor-nosti i integritetu, iskrenom zajedništvu i povjerenju među člano-vima tima, a razvoj na novim idejama i inovativnosti.

Glasnik: Od odluka menaždera, ponajviše, zavisi poslovanje kom-panije. Menadžeri treba da budu "ispred vremena i da iniciranjem tržišnih i tehničkih promjena kreiraju poslovnu budućnost kom-panije". Vaš komentar.

I. Karadžić: Suštinski, slažem se sa izrečenim stavom. Brzina pro-mjena u turbulentnim ekonomijama 21. vijeka je izuzetno velika, pa se sve kompanije nalaze pred stalnim izazovima kako se pri-lagoditi i kako upravljati promjenama da bi se osigurao opstanak i uspjeh na tržištu. Zato je menadžerski poziv kompleksan posao, koji osim koordinacije timom ili određenim operativnim aktivno-stima unutar kompanije iziskuje adekvatnu dozu senzibilnosti koja je usmjerena na tržište i njegove aktere. Menadžer kao dono-silac odluke, ali i kao planer, organizator, izvršilac i kontrolor ima veoma važnu ulogu u prepoznavanju signala koji dolaze kako iz internog, tako i eksternog okruženja.

Upravo zbog ranije navedenog, od uspješnog menadžera se očeku-je da donosi odluke čiji efekti će se osjetiti u budućnosti, ne samo u ostvarenom rezultatu, već i kroz stvaranje konkurentske predno-sti, ali i onoga zbog čega postojimo - visokog stepena satisfakcije naših kupaca i ostalih stejkholdera.

Sve ovo bi se teško moglo postići bez kulture inovativnosti koja se mora stvoriti unutar organizacije.

Glasnik: Svoje preduzetničke vještine počeli ste da izgrađujete u inostranstvu, a sada ste na čelu respektabilne kompanije Merca-tor. Upoznajte čitaoce Glasnika sa Vašim i poslovnim putem kom-panije kojom rukovodite.

I. Karadžić: Svoje prve poslovne korake napravio sam u Torontu, kroz usavršavanje u kompaniji "Shaefer&Shaefer". Inostrano isku-stvo i drugačiji koncept rada i poslovanja bili su mi od velike kori-sti kada sam se vratio u Crnu Goru i odlučio da pokrenem sopstve-ni biznis. Jedan sam od osnivača kompanije Mex doo i od 1995. bio sam njen izvršni direktor. Tada smo, zapravo, počeli da stvaramo našu uspješnu poslovnu priču koja se od 2007. godine dalje gradila kroz povezivanje kompanije Mex doo sa poznatim slovenačkim Poslovnim Sistemom Mercator koji je prepoznat po najsavremeni-jim standardima poslovanja.

Tokom 2010. godine počeo je proces integracije kompanija Panto market, Plus commerce i Mercator-Mex u Mercator-CG. Sve je to

72

Broj 4 April 2019.

bilo vrlo izazovno za naš tim jer je ovaj proces podrazumijevao interno usklađivanje sistema, sistematizacije i upravljanja bren-dovima, što je ujedno značilo intenzivno rebrendiranje prodajne mreže i kreiranje nove arhitekture brenda.

Mercator-CG 2014. godine je postao dio tadašnje Agrokor grupe, je-dne od najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi.

Za mene lično sve to je bio svojevrstan poslovni izazov, ali istovre-meno i motiv i pokretačka snaga za dalje unaprjeđenje kvaliteta poslovanja, uvođenje inovacija i ostvarivanje najboljih rezultata.

Glasnik: Da li ste zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima?

I. Karadžić: Uzimajući u obzir veličinu tržišta, potencijale rasta i razvoja, kao i intenzitet konkurencije na tržištu jedne otvorene ekonomije, kao što je crnogorska, mogu sa ponosom istaći da sam veoma zadovoljan postignutim rezultatima. Mercator-CG je odolio brojnim iskušenjima, suočavao se i uspješno odgovorio na broj-ne i složene izazove. Činjenica da su iza nas veoma turbulentna vremena, koja smo uspješno prošli ostvarujući postavljene ciljeve, čini me ponosnim menadžerom i čovjekom.

Velikim ličnim uspjehom smatram to što se nalazim na čelu jedne od vodećih i najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori. Mercator-CG danas ima 120 Idea prodavnice u 19 crnogorskih opština, u koji-ma je zaposleno preko 1.500 ljudi, što nas svrstava u red najvećih poslodavaca u Crnoj Gori. S druge strane, naša kompanija je vizio-narski i preduzetnički kreirala i implementirala mnoga savreme-na rešenja u trgovini, koja su nam omogućila da budemo priznati i prepoznati kao moderna, savremena i pragmatična organizacija.

Glasnik: U obrazloženju nagrade se kaže da ste umješno znali da "definišete i realizujete poslovnu ideju što je doprinosilo unapređe-nju poslovanja, uvođenju najboljih biznis praksi" i sl. Pojasnite.

I. Karadžić: Kao što sam u nekoliko navrata naglasio, Mercator-CG je kompanija koja je orijentisana na budućnost, sa jasnom vizijom da dosljednim i odlučnim promjenama postajemo prvi izbor kup-cima i zaposlenima. Pažljivo sagledavajući potrebe naših kupaca, sa željom da što bolje odgovorimo na njihove potrebe, donijeli smo odluke koje su zahtijevale temeljne i sveobuhvate promjene. Pro-mjene su se odnosile na implementaciju nove poslovne filozofije i primjenu novih tehnoloških dostignuća u tradicionalno orijenti-sanoj trgovini. Pred nama je bio izazov kako da implementiramo preduzetničke poduhvate, koji u sebi nose značajnu dozu rizika, a da pri tom ne ugrozimo našu tržišnu poziciju. Poslu smo pristu-pili sa jasnom vizijom, dobrom analizom, detaljnim planovima i adekvatnom organizacijom. Sve ovo praćeno je koordinisanim ak-tivnostima, koje su bile pod budnim okom naših stručnih službi i vrijednih ljudi, a kao naznačajnija nagrada izdvojila se satisfakcija naših vjernih kupaca. Danas se brend IDEA izdvaja kao drugačiji na tržištu po svojim inovacijama, kao što su lojaliti program Super kartica, projekat "Ukusi kraja moga", on-line prodavnica i "sken za tren" način kupovine. Svakako naša značajna komparativna pred-nost je u tome što koristimo znanja i iskustva sa drugih tržišta i si-nergiju Grupe kojoj pripadamo. Takođe, Mercator-CG je prepoznata kompanija sa visokim stepenom korportivne društvene odgovor-nosti, koja predstavlja značajan dio naše poslovne filozofije.

Zbog svega navedenog mogu da kažem da je naša kompanija iz-gradila stabilan i odličan osnov za dalji razvoj, a sa zaposlenima koji se ne boje promjena i usvajanja novih znanja, spremno doče-kujemo nove poslovne izazove.

Glasnik: Poslujete u trgovini. Koliko je ta oblast zahtjevna i koliko je izazov za svakog menadžera?

I. Karadžić: Trgovina je izuzetno specifična i dinamična djelatnost, naročito ako se u obzir uzme Crna Gora sa svim njenim osobeno-stima. Riječ je o malom, ali dinamičnom i intenzivno konkuren-tnom tržištu, sa otvorenom ekonomijom, što u značajnoj mjeri usložnjava poslovanje u ovoj djelatnosti. Sve naše aktivnosti su usmjerene na privlačenje što većeg broja kupaca kroz obezbjeđi-vanje najbolje usluge, najšireg asortimana, konkurentnih cijena, bezbjednih proizvoda, urednih objekata i prijatnog ambijenta za kupovinu. Riječ je o izuzetno dinamičnom poslu koji osim po-slovnih vještina zahtijeva cijeli set ličnih sposobnosti u koji ulaze upornost, energičnost, vizionarski pristup i naravno posvećenost i ljubav prema poslu.

Glasnik: Kako vidite trgovinu u Crnoj Gori. Što bi trebalo uraditi da se ovaj sektor još brže razvija?

I. Karadžić: Prije svega, želim da istaknem da je trgovina u Crnoj Gori privredna grana koja iz godine u godinu uspješno prati savre-mene svjetske trendove poslovanja, a uvjeren sam da će tako biti i u budućnosti. Ono što u značajnoj mjeri treba unaprijediti jeste do-maća proizvodnja, koja bi adekvatno odgovorila na zahtjeve naših kupaca. Mercator-CG je u tom pravcu i razvio svoju robnu marku "Ukusi kraja moga" sa ciljem da dodatno afirmiše domaće proi-zvođače uvodeći ih u jedan novi sistem poslovanja koji zahtijeva standardizaciju i planske aktivnosti. Impulsi koji nam dolaze sa tržišta sugerišu da će dinamičnost i intenzitet promjena u ovom sektoru i u bliskoj budućnosti biti na visokom nivou, što će, nadam se, dalje unaprijediti poslovanje ovog sektora, a samim ti i cjeloku-pne crnogorske ekonomije.

Na dalji razvoj trgovine nesumnjivo će veliki uticaj imati dosti-gnuća ICT sektora. Uvjeren sam da će upravo informaciono-ko-munikacione tehnologije presudno uticati na promjenu načina trgovine u Crnoj Gori. Zato smatram da je izuzetno važno da i dalje pažljivo pratimo i proučavamo globalne trendove i da najbolje pra-kse iz razvijenih zemalja uspješno prilagođavamo i inkorporiramo u naš lokalni kontekst.

Glasnik: Pitamo Vas i za mišjenje o ulozi Privredne komore Crne Gore? Kako ocjenjujete saradnju sa najstarijom poslovnom institu-cijom u našoj državi?

I. Karadžić: Privredna komora Crne Gore kao udruženje privre-dnika sa najdužom poslovnom tradicijom u Crnoj Gori ima važnu ulogu u kreiranju podsticajnog biznis ambijenta za ubrzani eko-nomski razvoj naše države. Ona predstavlja jedinstveno mjesto na kojem privrednici dogovaraju i kreiraju rješenja zahvaljujući kojima će poslovanje u našoj privredi biti značajno efikasnije i efektnije. Smatram da je u prethodnom periodu Privredna komora Crne Gore dala značajan doprinos svim performansama crnogor-ske ekonomije, a siguran sam da će tako biti i u narednom periodu.

Želim da istaknem da izbor uspješnog i uglednog biznismena iz sfere privatnog biznisa za predsjednika Privredne komore sma-tram pozitivnim i važnim presedanom koji će, uvjeren sam, do-prinijeti uspješnijem radu Komore i stvaranju uslova za brži razvoj privatnog preduzetništva i biznisa uopšte.

Naša kompanija veoma dobro sarađuje sa Privrednom komorom. Sa zadovoljstvom mogu reći da je Privredna komora Crne Gore sve ove godine bila pouzdani partner Mercatora Crna Gora.

73

Broj 4April 2019.

Vigor, ambition and creativity distinguish a manager

Ivan Karadžić, director of the company Mecator-CG, Podgorica

74

Broj 4 April 2019.

Orientation on the realization of planned business objectives is one of the main drivers of a modern manager. This requi-res all business operations and tasks to be systematic and

well-organized, precisely planned, with clearly defined instructi-ons and standardized work procedures, says in an interview for Glasnik Ivan Karadžić, CEO of Mecator-CG, Podgorica.

Glasnik: Mr. Karadžić, sincere congratulations upon receiving the prestigious award of the Chamber of Economy of Montenegro for the improvement of management, which will certainly be signi-ficant in the future activities. Based on your decades-long expe-rience, can you tell our readers what characterizes a successful manager?

I. Karadžić: Thank you so much for the congratulations. I am very honored and proud of this award of the Montenegrin Chamber.

Every manager, just like every man, is distinguished by special characteristics and unique work style. Taking into account the en-vironment in which we operate, as well as the everyday trends, I believe that a successful manager is primarily distinguished by teamwork orientation.

The complexity of today's market brings many challenges, such as multidisciplinary and synergy. An important feature of a good manager is certainly the capability of delegation. Everyday deci-sion-making, planning, organization, implementation and control require appointing the right persons for corresponding positions and exploiting the specific strengths and knowledge of each indi-vidual. Therefore, appropriate delegation is of vital importance for the successful functioning of a team.

An important characteristic of the modern manager is his/her target orientation as well. Orientation to the realization of the planned objectives is one of the main drivers of the modern ma-nager, encouraging his/her vigor, ambition and creativity in order to achieve the primary objective – meeting customer’s demands. This requires all business functions and tasks to be systematic and well-organized, precisely planned, with clearly defined in-structions and standardized work procedures.

Last but certainly not least, leadership is the characteristic ne-cessary for an efficient and pragmatic manager. Regardless of the amount of material and immaterial resources, it is impossible to achieve the set goals without capabilities to give instructions, ma-nage and motivate employees.

In work, I was guided with principle that success is based on per-sonal responsibility and integrity, sincere cooperative behavior and trust among team members, while the development is based on new ideas and innovations.

Glasnik: Company's operations largely depend on manager’s deci-sions. Managers should be "ahead of time and create the business future of the company through the initiation of market and tech-nological changes". Can you comment this on?

I. Karadžić: Essentially, I agree with the view expressed. The chan-

ges in turbulent economies of the 21st century happen very fast, so all the companies are facing constant challenges of how to adapt to and manage changes in order to ensure the survival and su-ccess on the market. Therefore, being a manager is very challen-ging task, which in addition to coordinating the team or the speci-fic operating activities within the company, requires an adequate dose of sensibility focused on the market and its stakeholders. A manager as a decision maker, but as a planner, organizer, executor and controller plays an important role in recognizing the signals coming from both the internal and external environment.

Because of the aforementioned, a successful manager is expected to make decisions whose effects will be felt in the future, not only in terms of the results achieved, but also through the creation of competitive advantage, as well as a high level of satisfaction of our customers and other stakeholders.

All this could hardly be achieved without a culture of innovation which needs to be created within the organization.

Glasnik: You started to develop your entrepreneurial skills abro-ad, and now you are a director of a respectable company Mercator. Could you, please, inform our readers about business path of the company you manage?

I. Karadžić: I made my first business steps in Toronto, through the development of the company "Shaefer&Shaefer". Foreign experi-ence and a different concept of work and business were very use-ful for me when I returned to Montenegro and decided to start my own business. I am one of the founders of the company Mex doo and since 1995 I have been its Executive Director. Then we actually started to create our successful business story, which has continu-ed since 2007 through connecting of the company Mex doo with famous Slovenian business system Mercator, recognized by latest business standards.

During 2010 the companies Panto market, Plus commerce and Mercator-Mex started the integration process into Mercator-CG. All this was very challenging for our team, because this process implied internal system alignment, the systematization and ma-nagement of brands, which also meant an intensive rebranding of sales network and creation of new brand architecture.

Mercator-CG 2014 became part of the then Agrokor Group, one of the biggest companies in Southeast Europe.

For me personally it was kind of business challenge, but also the motivation and driving force for the further improvement of the quality of business, introduction of innovations and achievement of the best results.

Glasnik: Are you satisfied with the business results achieved?

I. Karadžić: Taking into account the size of the market, growth and development potentials, as well as strong competition in an open economy market such as the Montenegrin, I can proudly point out that I am very satisfied with the results achieved. Mercator-CG has resisted numerous temptations, faced with and successfully re-

The business success is based on personal responsibility and integrity, sincere cooperative behavior and trust among team members, while development is encouraged with new ideas and innovation.

75

Broj 4April 2019.

sponded to the numerous and complex challenges.

I am a very proud manager and man since we survived a very tur-bulent periods, during which we achieved the set goals. Being the manager of one of the leading and most successful companies in Montenegro represents a great personal success.

Mercator-CG now has 120 Idea stores in 19 Montenegrin munici-palities, employing over 1,500 people, which put us among the lar-gest employers in Montenegro. On the other hand, our company created and implemented many modern solutions in trade due to our vision and entrepreneurial spirit, which enabled us to be ac-knowledged and recognized as a modern, contemporary and pra-gmatic organization.

Glasnik: Within the explanation of decision on the award it is said that you have skills and knowledge to define and implement a business idea which contributed to improving the business and the introduction of best business practices etc. Would you please explain this to our readers?

I. Karadžić: As I have repeatedly emphasized, Mercator-CG is a company focused on the future with a clear vision to introduce consistent and decisive changes and thus become the first choice of customers and employees.

Careful analysis of our customers’ needs in order to respond to them better has encouraged us to take decisions which required thorough and comprehensive changes. These changes included the implementation of the new business philosophy and applica-tion of new technologies in the traditionally oriented trade.

We faced with a challenge of how to implement entrepreneurial ventures, which carry a significant degree of risk without compro-mising our market position. We conducted our business with a cle-ar vision, good analysis, detailed plans and adequate organization. All this is accompanied by coordinated activities, which were un-der the watchful eye of our professional services and hardworking people, and the satisfaction of our loyal customers has singled out as the most important award.

Today, the IDEA stands out as a different brand on the market by its innovations, such as Super Card Loyalty Program, "Tastes from my homeland", on-line store and "scan for a moment" shopping. Certainly our significant competitive advantage is that we use the knowledge and experience from other markets and the synergies of the Group which we belong to.

Also, Mercator-CG has been recognized by a high degree of cor-porative social responsibility, which is an important part of our business philosophy.

Therefore, I can say that our company has built a stable and an excellent basis for further development, with employees who are not afraid of change and adoption of new knowledge, ready for new business challenges.

Glasnik: You do business in trade. How demanding is doing busi-ness in this field and how challenging is it for any manager?

I. Karadžić: Trade is a very specific and dynamic activity, especi-ally if we take into account Montenegro with all its peculiarities. This is a small, but dynamic and very competitive market, with an open economy, which significantly complicates business in this industry.

All our activities are aimed at attracting as many customers as possible by providing the best services, the widest product range, competitive prices, safe products, clean facilities and pleasant en-vironment for shopping. This is a very dynamic business which in addition to business skills requires a whole set of personal skills such as persistence, energy, visionary approach and of course commitment and love for the job.

Glasnik: What is your opinion about the trade in Montenegro? What should be done in order for this sector to be developed faster?

I. Karadžić: First of all, I want to point out that trade in Montenegro is the economic branch, which year after year successfully follows the modern world trends of doing business, and I am confident that this trend will be followed in the future. It is necessary to im-prove significantly the domestic production, which would adequa-tely respond to the requests of our customers.

Therefore, Mercator-CG developed its own brand "Tastes of my homeland" in order to further promote domestic producers by in-troducing them into a new operating system, which requires stan-dardization and planning activities.

The impulses from the market suggest dynamic and intensive changes in this sector in the near future as well, which will, I hope, continue to improve the operation of the sector, and therefore the entire Montenegrin economy.

Achievements in the ICT sector will undoubtedly have a major impact on the further development of trade. I am convinced that the ICT will have decisive impact on changing the way of trade in Montenegro. Therefore, I believe it is extremely important to keep closely following and studying global trends and successfully adapting best practices from developed countries and incorpora-ting them on the local level.

Glasnik: What is your opinion about the role of the Chamber of Economy of Montenegro and about the cooperation with the ol-dest business association in Montenegro?

I. Karadžić: The Chamber of Economy of Montenegro as associ-ation of the business community with the longest tradition in Montenegro has the most important role in creating encouraging business environment for rapid economic development in our co-untry. It represents the unique institution where business commu-nity has the opportunity to agree on and create solutions which will make business operations in our country more effective and efficient. I believe that in the previous period the Chamber made a significant contribution to all performances of the Montenegrin economy, and I am confident that this practice will continue in the future.

I want to emphasize that electing a successful and respected busi-nessman from the private business as the President of the Cham-ber is considered to be a positive and important precedent, which will, I believe, contribute to the successful work of the Chamber and the creation of conditions for faster development of private entrepreneurship and business in general.

Our company has a very good cooperation with the Montenegrin Chamber. I am pleased to say that the Chamber has been a reliable partner of Mercator Crna Gora over the years.

76

Broj 4 April 2019.

Pristup finansijama u cilju podsticanja inovacija i transfera tehnologija

Radionica u okviru projekta ShipmenTT

Privredna komora Crne Gore organizovala je 16. aprila 2019. godine radionicu za posredničke organizacije na temu "Pri-stup finansijama u cilju podsticanja inovacija i transfera teh-

nologija", u okviru projekta Jačanje intelektualne svojine i procesa transfera tehnologija u sektorima zelene mobilnosti – ShipmenTT.

Na skupu su govorili, u ime Privredne komore Tanja Radusino-vić, direktorica Sektora za projekte i Sandra Perić, koordinatorka projekta ShipmenTT, zatim Ljiljana Belada, Načelnica Direkcije za jačanje preduzetništva kroz EU projekte Ministarstva ekonomije, Marijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica Direkcije za inovacije i infastrukturu Ministrastva nauke, Spasoje Vujošević, IRF i Marko Lekić, kompanija Fleka doo.

Direktorica Sektora za projekte u Komori Tanja Radusinović je po-jasnila da se ShipmenTT finansira IPA sredstvima, kroz program ADRIOn i uključuje partnere iz Grčke, Italije, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Republike Srpske i Slovenije.

- Riječ je o složenom projektu, budući da se njime tretiraju oblasti plavog rasta i zelene mobilnosti, o kojima se na ovim prostorima tek počinje govoriti. Zbog veličine naše zemlje i njene ekonomije, veoma je kompleksno postići targete date projektnom aplikaci-jom. Ipak, na tim zadacima marljivo radi tim zaposlenih u Komori i za sada uspijeva da ispuni sve što se od nas kao partenra očekuje

Cilj projekta ShipmenTT je da se uspostavi ekosistem inovacija usmjeren na sektor zelene mobilnosti u cijelom regionu ADRIONA.

– rekla je Radusinović.

Dodala je da je u sklopu projekta izvršeno mapiranje potreba tzv. posredničkih organizacija/institucija čije su aktivnosti u službi sektora MSP. Pokazalo se da je jedna od najvažnijih potreba pobolj-šanje pristupa finansijama, posebno kada su u pitanju aktivnosti vezane za inovacije i transfer tehnologija.

Radusinović je izrazila uvjerenje da će radionica pomoći da se objedine informacije o programima dostupnim za mala i srednja preduzeća.

Sandra Perić je predstavila projekat ShipmenTT koji koordinira. Projekat se sprovodi u okviru programa ADRION i Strategije EU za jadranski i jonski region (EUSAIR). Realizuje ga 10 partnera iz osam država: Grčke, Italije, Hrvatske, Slovenija, Crne Gore, Srbije, BiH i Albanije. Projekat traje do 31. decembra ove godine.

Cilj projekta ShipmenTT je da se uspostavi ekosistem inovacija usmjeren na sektor zelene mobilnosti u cijelom regionu ADRIO-NA kroz prekograničnu saradnju svih učesnika projekta. Njegov budžet 1.324.655 eura.

- U fokusu ovog projekta su plave tehnologije sa jakim referenca-ma ka sektoru zelene mobilnosti. Plavi rast je sveprožimajući cilj inicijative EU koja je objavljena 2012. Njen glavni fokus je na plavoj

77

Broj 4April 2019.

energiji, akvakulturi, pomorstvu, obalskom turizmu i kruzerima, morskim mineralnim resursima i plavoj biotehnologiji. Međutim, u ovom projektu akcenat je dat na: logistici, energiji, zaštiti životne sredine i bezbjednosti – rekla je Perić.

Zelena mobilnost se odnosi na istraživačku platformu za nove ma-terijale i senzorne tehnologije radi smanjenja troškova popravki i uštede energije, kroz razvoj novog načina podsticanja i upotrebe obnovljive energije. To uključuje razvoj klastera za zelenu brodo-gradnju i nove materijale.

Glavni rezultati projekta biće direktna podrška upravljanju in-telektualnom svojinom i pristup finansijama za 250 malih i sre-dnjih preduzeća da poboljšaju saradnju sa istraživačkim insti-tucijama i privuku finansijske resurse, omogućavanje saradnje industrije i naučnoobrazovnih institucija za 50 MSP preko plat-forme ShipmenTT i sveobuhvatna strategija za razvoj regionalnog ekosistema inovacija pokretanog plavim tehnologijama u oblasti zelene mobilnosti.

- Region ima veoma mali broj patentnih prijava, slabu zaštitu inte-lektualne svojine, malo aktivnosti vezanih za transfer tehnologija, ograničeni pristup finansijama i ograničenu saradnju naučnih i tehnoloških parkova, inkubatora i klastera. Nedovoljno se radi u sektoru zelene mobilnosti, (npr. materijali za gradnju i struganje brodova, novi izvori energije, otpadne/balastne vode i integrisani vodni sistemi, monitoring potrošnje, pumpni sistemi i čiste tehno-logije, logistika) – rekla je Perić.

Zaključuje da će nakon okončanja projekta MSP pojačati svoje vje-štine, kao i konkurentnost i potencijal na globalnom tržištu, posre-dnici će poboljšati kvalitet i opseg svog posla, a donosioci politika će bolje razumjeti uloge i biće u mogućnosti da osmisle dugoročnu preciznu strategiju regiona.

Ministarstvo ekonomije je pripremilo Program podsticanja konku-rentnosti privrede u 2019. godini, objedinjavajući neke programe podsticaja razvoja usmjerene na MSP koji su do sada postojali u ovom Ministarstvu i Sekreatarijatu za razvojne projekte. Riječ je o obuhvatnom Programu koji ima više komponenti i čijim je objedi-njavanjem napravljen kvalitativan iskorak, zahvaljujući kojem se razumijevanje postupaka za apliciranje za ova sredstva čini jedno-stavnijim za MSP, tj. one kojima je namijenjeno.

Ljiljana Belada, načelnica Direkcije za jačanje preduzetništva kroz EU projekte kazala je da je predviđeno šest programskih li-nija finansijske podrške. Riječ je o linijama za unapređenje ino-vativnosti (ukupan budžet 50.000 eura), uvođenje međunarodnih standarda (140.000 eura), modernizaciju prerađivačke industrije (150.000 eura), razvoj klastera (150.000 eura) i zanatstva (50.000 eura), te podsticanje direktnih investicija (1,05 miliona eura). Među nefinansijskim linijama podrške su pružanje mentoring usluga (u vrijednosti 35.000 eura) i razvoj preduzetništva (15.000 eura), a tu su i one koje se odnose na Uredbu o biznis zonama i promocija povećanja konkurentske sposobnosti proizvoda i usluga. Ukupan budžet za Program je 1,64 miliona eura.

MInistarstvo nauke već dvije godine dodjeljuje grantove za ino-vativne projekte. Za ova sredstva vlada veliko interesovanje kom-panija koje se bave inovacijama, unapređuju proizvode i usluge, razumijući to nužnom potrebom svog opstanka i daljeg tržišnog razvoja.

Ona je pozvala privrednike na veliki poslovni forum koji se održa-

va u okviru velikog EUSAIR događaja u Budvi 7. maja 2019. godine.

Najavila je da Ministarstvo planira posebnu kreditnu liniju za pod-sticanje izvoza u 2020. godini.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica Direkcije za inovacije i infastrukturu Ministrastva nauke istakla je ciljeve Programa za dodjelu grantova za inovativne projekte 2018-2020. Riječ je o ja-čanju konkurentnosti crnogorskih preduzeća kroz sufinansiranje razvoja inovativnih tržišno-orijentisanih proizvoda, usluga i teh-nologija, koji imaju veliki potencijal za komercijalizaciju i tržišnu primjenu, podršci prenosu inovativnih ideja iz naučnoistraživač-kih ustanova na tržište, kroz saradnju sa partnerima iz privrede ili kroz otvaranje novih preduzeća/spin-off kompanija u Crnoj Gori, te jačanju ljudskih resursa i kreiranje novih radnih mjesta. Pored navedenih opštih, Program ima više posebnih ciljeva.

Program se sprovodi putem Konkursa za dodjelu grantova za ino-vativne projekte, a opredijeljen je ukupan iznos od miliona eura, odnosno 100.000 eura po grantu. Inovativni projekti treba da se im-plementiraju u periodu od 12 do 24 mjeseca, odnosno od januara 2019. godine najkasnije do decembra 2020. godine.

Tematski prioriteti Programa su u skladu sa Strategijom inovativ-ne djelatnosti (2016-2020). Riječ je o energiji, poljoprivredi i hrani, održivom razvoju i turizmu, Informaciono-komunikacionim teh-nologijama, medicini i zdravlju ljudi, te novim materijalima, pro-izvodima i servisima. Finansiraju se tehnološke inovacije, nivoi tehnološke spremnosti, faza razvoja tehnologije TRL 4 – TRL 8, ra-zvoj tehnologije u laboratorijskim uslovima i njena demonstracija u realnim uslovima, izrada, testiranje, validacija i demonstracija prototipa te utvrđivanje prvog finalnog proizvoda.

Barjaktarović Lanzardi je predstavila i EUREKA, evropski program međunarodne saradnje privrednih subjekata, naučno istraživač-kih centara i univerziteta država članica ovog programa. EUREKA podstiče projekte koji promovišu saradnju privrede i nauke i u tom smislu daje podršku projektima koji za rezultat imaju novi proi-zvod ili uslugu. Danas ovaj program okuplja i povezuje kompanije i istraživačke institucije u 41 zemalja članica EUREKE, među kojima je od 2012. godine i naša zemlja.

Ministarstvo će odobriti sufinansiranje projekata po Programu EU-REKA u skladu sa sljedećim kriterijumima: partneri moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje sa statusom punopravnog članstva u Programu; rezultat projekta mora biti novi proizvod ili tehnolo-gija u proizvodnji; programski sistem; soj; sorta; bitno poboljšanje postojećeg proizvoda i tehnologije, prototip; nove metode; novi genetski materijal i slično; usklađenost programa istraživanja sa Strategijom naučnoistraživačke djelatnosti i Strategijom inovativ-ne djelatnosti i prioritetnim oblastima istraživanja Ministarstva nauke; stepen inovativnosti projekta; kvalitet i originalnost istra-živačkog pristupa; mogućnost transfera znanja; i pristup novim tržištima.

Ukupan budžet je 90.000 eura.

Investiciono razvojni fond je među MSP prepoznat po kvalitetnim finansijskim programima usmjerenim na različite kategorije ovih preduzeća.

Spasoje Vujošević, koordinator Službe za kredite i garancije u IRF--u, istakao je da je ova institucija od 2010. godine plasirala u privre-du više od 820 miliona eura.

78

Broj 4 April 2019.

- Ne sumnjam da ćemo do kraja 2019. ukupan plasman pravnim licima i indivuidualnim proizvođačima dostići milijardu eura – re-kao je Vujošević.

IRF plasira sredstva kroz 33 kreditne linije. Okrenut je razvoju, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti, uz po-dršku posebnim ciljnim grupama kao što su mladi i žene u biznisu i tehnološki viškovi. Fokusirani su na rast i razvoj preduzeća, otva-ranje novih, podršku projektima, uspješnim i preduzećima iz ICT sektora. Posebno je govorio o kreditima za unapređenje i razvoj ICT infrastrukture. Za njih je ukupno opredijeljeno do milion eura, kamatna stopa iznosi tri odsto, rok otplate je 12 godina, a grejs pe-riod do četiri godine. Postoje stimulacije koje kamatu čine još ma-njom – za poslovanje u nerazvijenim opštinama stope su 0,5 odsto niže, kao i za uspješne kompanije sa bijele poreske liste.

- Nijesmo zadovoljni brojem projekata u ICT od 2016. godine i na-damo se da će ih biti više ubuduće, s obzirom na obimna sredstva koja su predviđena i laku proceduru za dobijanje kredita. Pozivam vas da posjetite IRF gdje će naš tim ponuditi optimalno rješenje za vaše poslovanje – rekao je Vujošević.

Kompanija Fleka doo, koja je po kvalitetu i savremenom radu već duži niz godina prepoznata ne samo na crnogorskom tržištu već i šire, u 2018. godini dobila je grant Ministrstva nauke za svoj inova-tivni projekat. Marko Lekić, tehnički direktor ove firme, je govorio o tome šta za uspjeh kompanije znače inovacije, te predstavio njiho-ve aktivnosti. Naime, u septembru su se prijavili za program. Apli-kacija djeluje dosta komplikovano i firme nijesu navikle na takvu administraciju, pa je 20-ak dana trajalo ispunjavanje aplikacije. Od početka smo imali jako dobru podršku Ministarstva nauke za sve što je bilo potrebno pojasniti.

- Prijavili smo dva servisa nastala u agenciji Fleka za koje nema-mo sredstva unutar firme, pa je ovo bio način da ih dobijemo. Ni-kad ne bismo sami mogli da ostvarimo ovaj cilj. Imamo jako dobro iskustvo sa ovim programom i zahvaljujući njemu sada intenziv-no radimo na pomenutim projektima čiji će rezultati biti servisi za region i globalno tržište – rekao je Lekić.

Jedan od njih je video konferensing servis Talkini, za online raz-govore koje je moguće naplatiti. Aplikacija je naročito primjenljiva za psihologe koji rade online, a zainteresovani su profesori jezika i advokati. Ovaj servis je zahvaljujući grantu sada dostupan i Fleka već radi na promovisanju nove verzije.

- Ovaj servis ima mnogo potencijala i s njim direktno "napadamo" globalno tržište – rekao je Lekić.

Drugi servis je Virtual POS, koji čini skup nekoliko e-commerce proizvoda, a namijenjen je manjim trgovinama u cilju lakše na-plate prodaje.

- Ovim projektom se omogućava jednostavnja on line prodaja jer on uključuje fakturu na klik. Ovaj servis će se uskoro pojaviti na lokalnom tržištu - rekao je on.

U okviru programa ShipmenTT, Privredna komora planira nove ak-tivnosti koje će predstavljati pilot program za MSP a uključivaće: radionice, organizaciju info dana, podrške preduzećima 1:1 (ali ne u vidu klasičnih konsultantskih usluga već u cilju usmjeravanja i podizanja svijesti o neophodnosti inovacija i sa njim povezanom zaštitom intelektualne svojine), kao i promotivne događaje koji mogu poslužiti za povezivanje privrede i nauke.

Forum civilnog društva Zapadnog Balkana

Generalni sekretar Komore u Tirani

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Ra-dovanović učestvovao je 16. aprila u radu sedmog Foruma civilnog društva Zapadnog Balkana u Tirani.

Dvodnevni događaj koji je organizovao Evropski ekonomsko-soci-jalni komitet EESC, okupio je više od 150 učesnika, uključujući veli-ki broj predstavnika civilnog društva, zvaničnike EU, predstavnike vlada država regiona kao i međunarodnih organizacija.

Glavne teme ovogodišnjeg foruma su uloga organizacija civilnog društva u promovisanju regionalne saradnje (trgovina i investicije, povezivanje), stanje socijalnog dijaloga u zemljama Zapadnog Bal-kana, te omogućavanje građanskog prostora u regionu.

Generalni sekretar Radovanović je govorio na drugoj sjednici pod nazivom "Regionalna saradnja – poboljšanje učešća civilnog dru-štva", na panelu koji se bavio trgovinom i ulaganjima.

- Komore imaju nezamjenljivu ulogu u podršci privredi, kako u okviru države tako i u regionalnom povezivanju. Jačanje konku-rentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta su izazovi na koje odgovaramo u saradnji sa Vladom i međunarodnim orga-nizacijama. Treba da podržimo intenziviranje privatno-javnog di-jaloga – rekao je Radovanović.

Tokom skupa organizovane i sjednice na teme "Ocjena i izgledi odnosa EU i Zapadnog Balkana" i "Položaj civilnog društva na Za-padnom Balkanu".

Forum je okončan 17. aprila usvajanjem zaključaka i završne de-klaracije.

Forum civilnog društva Zapadnog Balkana je događaj koji se odr-žava svake dvije godine u jednom od gradova u regionu.

79

Broj 4April 2019.

Ko predvodi region i gdje je Crna Gora?

Izvještaj Svjetske banke

Srbija je u posljednjem izvještaju Svjetske banke o globalnom razvoju zauzela 27. mjesto na listi od 157 rangiranih zema-lja svijeta prema indeksu ljudskog kapitala. Srbija se našla

odmah iza Belgije i Izraela, podsjetio je Simeon Djankov, direktor Svjetske banke u odjeljenju za razvojnu ekonomiju.

Svjetska banka razvila je indeks HCI za 157 zemalja kako bi se iz-mjerio doprinos ljudskog kapitala produktivnosti sljedeće genera-cije radnika.

Radi podsećanja, Srbija je prema indeksu HCI bolje rangirana od zemalja regiona, budući da je Makedonija zauzela 88. mjesto, Ko-sovo je na 80. poziciji, Crna Gora na 59, Bosna i Hercegovina na 58, Albanija na 56, Bugarska na 44, a Hrvatska na 36. mjestu, prenosi Bankar.

Djankov je, na prezentaciji izvještaja Svjetske banke o globalnom razvoju, posvećenom ove godine promjenama prirode radnih mjesta usljed razvoja tehnologije i ljudskom kapitalu, rekao da je školsko obrazovanje i obrazovanje koje djeca i u regionu stiču kod kuće, dosta konkurentno na međunarodnom nivou.

Oblast IT-ja i sektor usluga zabilježili su najveći rast u otvaranju novih radnih mjesta u proteklih pet godina, a posebno je skočio

Oblast IT-ja i sektor usluga zabilježili su najveći rast u otvaranju novih radnih mjesta u proteklih pet godina, a posebno je skočio broj agenata za putovanja, kojih je sada pet puta više nego 2014. godine.

broj agenata za putovanja, kojih je sada pet puta više nego 2014. godine.

Razlog tome je, objašnjava, što je sve više ljudi koji putuju i koji žele aktivan odmor.

"Ne treba da brinete da ćete izgubiti radno mjesto, jer roboti ne mogu da razmišljaju kao ljudi i nemaju empatiju. U Evropi sada imamo sve više država koje nemaju dovoljno radnika zato što se broj stanovnika smanjuje i moraju da rade što produktivnije", po-ručio je on.

Komentarišući medijske izvještaje o otvaranju pogona Volkswage-na u jednoj od zemalja našeg regiona, Djankov je rekao da se nada da fabrika neće biti otvorena u Bugarskoj, jer, kako tvrdi, neće biti otvoreno više hiljada radnih mjesta kako je najavljeno, već samo 1.000, pošto su VW-ove fabrike u svijetu potpuno automatizovane.

Indeks HCI se sastoji iz pet pokazatelja: vjerovatnoća da se doživi peta godina života; očekivani broj godina školovanja; harmonizo-vani rezultati na testovima kao mjera kvaliteta učenja; procenat 15-godišnjaka koji će doživjeti starost od 60 godina; i udio djece koja ne zaostaju u rastu.

80

Broj 4 April 2019.

EU integracije i proces reforme u Poglavlju 20

Međunarodni forum u Skoplju

Prvi međunarodni forum: „EU integracije i proces reforme u Poglavlju 20: Preduzetništvo i industrijska politika“,održan je 18. i 19. aprila 2019. u Skoplju.

Organizator je bila Fondacija za mlade preduzetničke usluge iz Sjeverne Makedonije, u okviru projekta „Jačanje kapaciteta i me-hanizama za podršku reformskim procesima u Poglavlju 20“.

Cilj skupa bio je umrežavanje i razmjena dobrih praksi u ovoj obla-sti. Bila je to odlična prilika za promovisanje rada prve nacionalne platforme Poglavlje 20 i regionalne saradnje za stvaranje unaprije-đenih industrijskih i politika za preduzeća. Kroz panel diskusije i B2B sastanake umrežavanja regionalnih organizacija i institucija, omogućeni su prenos znanja i razmjena dobrih praksi. U radu je učestvovalo više od 70 stručnjaka iz oblasti preduzetništva i in-dustrijske politike, predstavnika relevantnih regionalnih i javnih institucija, privrednih komora, organizacija civilnog društva, po-

U radu foruma učestvovali su predstavnici Privredne komore Crne Gore - direktorica Sektora za projekte Tanja Radusinović i sekretar Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća Veselin Dragićević.

slovnih inkubatora, tehnoloških parkova, univerziteta i kompanija.

Jačanje konkurentnosti i razvoj sektora MSP je jedan od glavnih prioriteta EU. Evropsko zakonodavstvo i finansijska podrška pru-žaju priliku za uspostavljanje konkurentne ekonomije kao odgovor na globalizaciju i potrebu za održivim ekonomskim razvojem. U tom smislu, MSP su vrsta pokretačke snage koja podstiče indu-strijski rast i ekonomski napredak.

Projekat "Jačanje kapaciteta i mehanizama za podršku reformi u Poglavlju 20", u okviru kojeg je i organizovan Forum, započeo je u maju 2017, implementira ga Fondacija za mlade preduzetničke usluge, a finansira Evropska unija. Uključivanje predstavnika in-stitucija iz zemalja Regiona imalo je za cilj razmjenu znanja i isku-stava po pitanju ovog značajnog pregovaračkog poglavlja.

Forum su zvanično otvorili predstavnica YES fondacije Sofija Cali

81

Broj 4April 2019.

mjenama u proteklim godinama, najvećim izazovima u politici za MSP i industriju, najkritičnijim promjenama koje treba izvršiti, kako se politike i programi za MSP i industriju mogu najefikasni-je poboljšati, kao i koja su predviđanja za naredni period i u kom području je postignut najveći napredak. Predstavnica Privredne komore Crne Gore govorila je o ulozi ove institucije kada su u pui-tanju jačanje konkurentnosti MMSP, kao i o trenutnim aktivnosti-ma koje se tiču Industrijske politike. Predočila je način na koji je crnogorska privreda, preko svoje Komore, uključena u pregovarač-ki proces, a što se pokazuje kao veoma dobar model. Pored toga, predstavila je i sve instrumente podsticaja koji su na raspolaganju privredi, a koji postoje na nacionalnom nivou.

Drugi panel bavio se pitanjima: „Uključivanje sektora civilnog društva u reformski proces u Poglavlju 20: prakse i preporuke“, a o tome su govorili Mišo Dokmanović, predsjednik izvršnog odbora Instituta za strateška istraživanja i obrazovanje Sjeverne Make-donije, Ante Janko Bobetko, Inovacioni centar Zagreb, Valentina Disoska, predsjednica Udruženja poslovnih žena, Eglantina Zyka, ASET iz Albanije i Mile Boshkov, izvršni direktor Biznis konfede-racije Sjeverne Makedonije. Oni su predstavili organizacije iz kojih dolaze, ističući promociju preduzetništva i politike preduzeća, te kreiranje i praćenje politika i mjera u oblasti Poglavlja 20, odnosno u samim reformskim procesima. Govorili su i o glavnim izazovima sa kojima se suočavaju u ovom procesu, te načinima kako da se civilno društvo uključi u reformske procese.

Treća panel diskusija pod nazivom “Pregovaračko poglavlje 20: Izazovi i preporuke poslovnog sektora” pomogla je da se kroz dis-kusije Jadranke Arizankovska iz Privredne komore Sjeverne Ma-kedonije, Biljana Prlichkova, operativnog direktora MASIT-u, Tanje Radusinović iz PKCG, Dejana Šešlije, eksperta Republičke agencije za razvoj MSP u BIH i Radoslava Barišić, iz Inovacionog centra Za-greb, bolje razumiju metodi i alati koje svaka od ovih institucija i organizacija primjenjuje kako bi objedinila stavove i glas poslov-ne zajednice po pitanju teme poglavlja 20. Predstavnica PKCG je govorila o načinu na koji su članice Komore uključene u proces kreiranja politika i programa za MSP, korišćenju mjera za podršku preduzećima, kako ocjenjuju podršku inovacijama i pristupu fi-nansijama. Ovdje je posebno naglašena zapažena uloga Privredne komore u dijelu procesa razumijevanja i kreiranja Strategije S3 pa-metne specijalizacije.

Na završni panelu Foruma: „Regionalna saradnja za pregovaračko poglavlje 20: mogućnosti i koristi“, govornici sui: Radmil Polenako-vikj, Biznis Start-up Centar Mašinskog fakulteta iz Sjeverne Ma-kedonije, Veselin Dragićević, sekretar OU za MSP i preduzetništvo PKCG, Vlatko Danilov, Menadžment konsalting asocijacija, Alban Zusi, direktor Albanske asocijacije prehrambene industrije i Ale-ksandar Nikolov, izvršni direktor Asocijacije Zenith. Razgovaralo se o načinima jačanja saradnje u regionu, koje su mogućnosti za to, kao i stvaranju regionalne platforme za Poglavlje 20, šta je po-trebno da bi se unaprijedila saradnja, koja su tri najvažnija priori-teta na koja se regionalni ekosistem treba fokusirati. Veselin Dra-gićević je govorio o pozitivnim primjerima povezivanja komora unutra Regiona, osnovama za uspostavljanje dobrih ekonomskih veza i povezivanju privrede. Istakao je značaj koji je u tom svjetlu imao i Forum CEFTA komora, te poziciju i ulogu Komorskog inve-sticionog foruma u regionu, a i izvan njega. Bila je ovo prilika da učesnike Foruma upozna i sa Konferencijom o ekonomiji Monte-negro, koja predstavlja najveći regionalni ekonosmki događaj, koji je praćen i najbrojnijim B2B susretima u Regionu.

Kuzmanova, Free Janmaat predstavnik Delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji, Zoran Pavlovski državni sekretar u Ministarstvu eko-nomije Sjeverne Makedonije, Robert Blažinović iz Ministarstva ekonomije, preduzetništva i zanatstva Hrvatske i Andrijana Čano-vić, sekretarka RG 20 iz Kancelarije za evropske integracije Vlade Crne Gore.

U prvoj panel diskusiji “Poboljšanje Poglavlja 20 politika i progra-ma: iskustva, izazovi i preporuke” govorili su Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore, Ja-smina Majstoroska iz Sektora industrijske politike Ministarstva ekonomije Vlade Sjeverne Makedonije, Jadranka Arizankovska visoka savjetnica u Privrednoj komori Sjeverne Makedonije i Ro-bert Rakar izvršni direktor Privredne komore Primorske – Slove-nija.

Diskutovano je o trenutnoj situaciji u oblastima Poglavlja 20, pro-

82

Broj 4 April 2019.

Svijetvijesti

Najviše investiraju u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj

Kineske investicije u državama Evropske unije u zadnjih su deset godina naglo pora-sle, a Evropska komisija u nedavno je Kine-ze nazvala "sistemskim rivalom" i "strate-škim konkurentom", prenosi BBC.

Evropska je unija uvela i novi mehanizam nadzora nad stranim investicijama, kako bi mogli da reaguje ukoliko se procijeni da strane investicije mogu naštetiti sigurnosti zemljama članicama.

Prema izvještaju EK, trećina ukupne EU imovine u rukama je stranih kompanija, a 9,5 posto kompanija u Evropi ima vlasnike sa sjedištem u Kini, Hong Kongu ili Makau. U poređenju s 2007. godinom kada je taj udio iznosio tek 2,5 posto riječ je o značaj-nom rastu, iako je ukupno u kineskim ru-kama još uvijek razmjerno mali dio evrop-skog biznisa. Poređenja radi, na kraju 2016. godine, Amerikanci i Kanađani kontrolisali su 29 posto kompanija u EU.

Kineska su ulaganja u Evropi svoj dosada-šnji vrhunac dosegla 2016. godine kada su iznosila 37,2 milijarde eura, nakon čega je uslijedilo usporavanje.

– To je uglavnom rezultat strožih kontrola nad kapitalom koji dolazi iz Kine, ali i pro-mjene u globalnoj političkoj atmosferi kada su u pitanju investicije Kineza – objasnila je za BBC Agatha Kratz iz Rhodium Grupe.

Gdje Kinezi najviše investiraju? Od 2000. do 2018. godine najviše su uložili u najveće evropske ekonomije poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Francuske. Na ljestvici top 10 našle su se i Holandija, Finska, Švedska, Portugal, Španija i Irska.

Pritom Kinezi, prema prošlogodišnjoj ana-lizi Bloomberga, u svom vlasništvu drže, ili imaju vlasničke udjele, u četiri evropska aerodroma, šest pomorskih luka te 13 fud-balskih klubova.

Ipak, ne smije se zaboraviti ni novi veliki kineski program Put svile, poznat i kao Ini-cijativa "Jedan pojas, jedan put" u sklopu kojega Kinezi planiraju velike investicije u evropsku infrastrukturu kako bi se ojača-le trgovinske veze između Kine i Evrope. Kina investira i u region. Kineske kompa-nije grade puteve i željeznice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. Ne smijemo zaboraviti i da je kineska kom-panija CRBC glavni izvođač radova na naj-većem državnom projektu – autoputu Bar – Boljare.

Na novom kineskom "Putu svile" se našla i Hrvatska pa Kinezi tako ulažu u u Luku Zadar, najavljuju ulaganja u Luku Rijeka, nizinsku prugu Rijeka-Karlovac, spominju se ulaganja i u aerodrome, a nije zgorega podsjetiti ni da upravo Kinezi grade Pelje-ški most, iako se on doduše uglavnom fi-nansira iz fondova Evropske unije, prenosi SEEbiz.

Novi motor Evrope

Pre otprilike četvrt vijeka Poljska, kao i ostale istočnoevropske zemlje, prošla je kroz velike društvene i političke promjene.

Državno kontrolisanu ekonomiju zamijeni-la je tržišna i Poljska je od tada udvostruči-la realni BDP, od 1992. ima neprekidan rast koji nije prekinut čak ni u posljednjoj glo-balnoj krizi, kada su i najjače svjetske eko-nomije potonule u recesiju pa je mnogi da-nas gledaju kao "novu Njemačku", budućeg pokretača evropske ekonomije.

Ta transformacija, kao i u drugim sličnim zemljama, nije išla glatko i bezbolno jer je prelazak na tržišnu ekonomiju i konku-renciju pokazao da su dio kompanija i neki cijeli sektori neodrživi. No vrlo brzo, samo nekoliko godina nakon promjene načina funkcionisanja ekonomije i privatizacije, krenuo je nezaustavljivi rast koji traje još i danas.

Poljska ekonomija i prije krize 2008. godine bila je jedna od najbrže rastućih, s prosječ-nim rastom u razdoblju od 1991. do 2008. 4,6 odsto. Poljake kriza nije zaustavila, bili su jedina zemlja EU koja je izbjegla recesiju, a da su i dalje imali prosječne stope rasta oko tri odsto. Zemlja koja je decenijama bila u zapećku, sada je na putu da postane novi "motor" Evrope, piše Index.

Na vrhuncu globalne recesije, 2009. ekono-mija EU pala je 4,5%, dok je u Poljskoj rasla 1,6%. Krajem 2013. EU se vratio na pretkri-zne nivoe, dok je poljska ekonomija u tom razdoblju kumulativno porasla 16%.

Danas je Poljska među 10 najvećih ekono-mija Evrope, prije svega zahvaljujući sna-

žnom privatnom sektoru. Tržišne reforme dovele su privatni sektor u dominantan položaj i on sada ima 80-odstotni udio u izvozu i zapošljavanju u bruto dodatoj vri-jednosti. Zbog toga, privatni sektor je mo-gao da apsorbuje višak radnika u manje produktivnim područjima javnog sektora i imao je važnu ulogu u stabilizaciji ekono-mije i društva kod sprovođenja reformi.

Poljski model razvoja bazirao se na poveća-nju produktivnosti, dinamičnom izvozu, snažnoj unutrašnjoj potražnji s obzirom na to da su veliko tržište od skoro 40 miliona ljudi, a veliku ulogu u svemu tome imale su i strane investicije i odlično iskorišćavanje EU fondova.

Snižena prognoza rasta svjetske ekonomije

Međunarodni monetarni fond je snizio svoju prognozu rasta svjetske ekonomije u 2019.godini sa 3,5% na 3,3%. To je najni-ža prognoza radta svjetske ekonomije u posljednjih deset godina, napominje ruski poslovni list Vedomosti.

Snižavanja prognoze rasta MMF vezuje za negativne pojave u vodećim svjetskim eko-nomijama uključujući tu Evropu, Latinsku Ameriku, SAD, Kanadu i Veliku Britaniju: tenzije u medjunarodnim trgovinskim poli-tikama, moguće usporavanje rasta kineske ekonomije, rizici vezani za Brexit.

Prognoza rasta ekonomije SAD snižena je sa 2,5% na 2,3%, a euro-zone sa 1,6% na 1,3%.

Prognoza rasta za Veliku Britaniju snižena je sa1,5% na 1,2%, a za Kanadu sa 1,9% na 1,5%.

Prognoza za rast ekonomije Rusije ostala je ista: 1,6%.

Švajcarska ukida nacionalne rezerve kafe

Švajcarska je objavila planove da se ukinu nacionalne rezerve kafe, što je sistem koji se primjenjuje decenijama, nakon objave da kafa nije od značaja za preživljavanje ljudi.

Prema planu, obaveza čuvanja zaliha kafe

83

Broj 4April 2019.

će isteći krajem 2022. godine, prenio je Re-uters.

Federalni biro za ekonomske zalihe je za-ključio da kafa nije sastojak neophodan za život.

Navodi se da kafa skoro i nema kalorije i nije neophodna u ishrani.

Obavezu čuvanja zaliha kafe sada ima 15 kompanija, uključujući Nestle.

Količina zaliha je 15 tona, što je dovoljno da pokrije tri mjeseca konzumacije kafe u Švajcarskoj.

Kompanija Nestle, koja je proizvođač Ne-scafea, drugi uvoznici i trgovci kafom su, prema zakonu, u obavezi čuvati zalihe si-rove kafe.

Država, također, čuva zalihe šećera, riže, je-stivog ulja i stočne hrane.

Sistem prikupljanja rezervnih zaliha je ustanovljen između Prvog i Drugog svjet-skog rata i predstavljao je sistem kojim se Švajcarska pripremala za potencijalnu ne-stašicu u slučaju rata, nacionalne katastro-fe ili epidemije.

Roboti istovaraju robu i čiste podove

Walmart je već odavno "zaposlio" svoje ro-bote u trgovinama širom Amerike na poslo-vima inventure, ali sada želi da oni rade i brisanje podova te istovaranje robe.

Krajnji cilj američke korporacije nije da se riješi radnika u trgovinama, već da, kako ističe, radnici budu više fokusirani na pru-žanju pomoći kupcima.

Tako će hiljadu novih robota biti postavlje-no u američkim trgovinama. Do februara iduće godine, očekuje se da će svoje auto-nomne brisače podova imati više od 4.700 trgovina širom SAD-a.

Walmart će također postaviti robote koji skeniraju inventar u 350 prodavnica. Ta-kođer će u 1.700 prodavnica biti postavljeni roboti koji će automatski skenirati kutije dok izlaze iz kamiona za isporuku, te će ih sortirati po odjeljenjima na transportnim trakama.

Walmart kaže da će ovi pametni asisten-ti smanjiti količinu vremena koju radnici provode na "ponovljivim, predvidljivim i ručnim" zadacima u trgovinama i omo-gućiti im da se prebace na prodaju robe kupcima i pružanju drugih usluga korisni-cima.

"Opšti trend koji vidimo jeste da automa-tizovanje određenih zadataka pruža sara-dnicima više vremena za obavljanje po-sla kojima su zadovoljni", izjavio je Doug McMillon, generalni direktor Walmarta.

Prodavači vjeruju da će roboti podići proda-ju i učiniti trgovine efikasnijima. Walmart također kaže da roboti ograničavaju pro-met radnika.

Ovi roboti testirani su u stotinama pro-davnica proteklih nekoliko godina. Iz Wal-marta ističu kako je ova inovacija itekako efektna te pokazuje da će roboti odigrati ključnu ulogu u budućnosti maloprodajnih lanaca, prenosi Klix.

Rekordan prihod od 100 milijardi dolara

Prihodi kineske kompanije Huawei pora-sli su za 19,5 posto u 2018. godini i prvi put premašili 100 milijardi američkih dolara, uprkos kontinuiranim političkim pritisci-ma s kojima se suočava u cijelom svijetu, prenose agencije.

Prodaja je iznosila 721,2 milijarde juana (107,13 milijardi dolara) prošle godine, dok je neto dobit dostigla 59,3 milijarde juana, što je za 25,1 posto više nego prethodne go-dine. Rast prihoda je bio brži nego u 2017. godini, a rast neto dobiti neznatno sporiji.

Poslovni pokazatelji Huaweija predstavlja-ju svijetlu tačku za ovu firmu koja se suo-čava sa intenzivnim političkim pritiscima, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Drža-va.

Naime, američka Vlada je pokrenula kam-panju među saveznicima protiv uvoza opreme Huaweija za 5G mobilne mreže, na-vodeći kao razlog bojazan da kineska Vla-da može koristiti opremu te kompanije za špijunažu. Huawei je u više navrata negi-rao te tvrdnje. Ranije ovog mjeseca, Huawei je podnio tužbu protiv SAD-a zbog zakona koji zabranjuje državnim agencijama da kupuju opremu kineskog tehnološkog diva, navodeći da je taj zakon neustavan.

Guo Ping, jedan od rotirajućih predsjednika Huaweija, naveo je u današnjem saopćenju kako je "cyber sigurnost i zaštita privatno-sti korisnika apsolutno na samom vrhu" agende kompanije.

Odgovarajući na pitanje CNBC o smjernica-ma za 2019. godinu, Guo je rekao kako su ukupni prihodi u januaru i februaru porasli za 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Dodao je takođe kako se očekuje dvocifreni rast u ovoj godini, uprkos eksternim ome-tanjima, dodaju agencije.

Češka ima najmanje nezaposlenih u EU

Sezonski prilagođena stopa nezaposleno-sti u februaru 2019. godine iznosila je 6,5 posto u Evropskoj uniji i ostala je stabilna u poređenju s prethodnim mjesecom, a sma-njila se u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosila 7,1 posto, podaci su Eurostata.

Ovo je i dalje najniža zabilježena stopa nezaposlenosti u EU od početka mjerenja mjesečne nezaposlenosti, u januaru 2000. godine.

Stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 7,8 posto u februaru 2019. godine i nije se mijenjala u odnosu na januar iste godine, a smanjila se u odnosu na godinu ranije, kada je stopa nezaposlenosti iznosila 8,5 posto.

Radi se o najnižoj registrovanoj stopi ne-zaposlenosti u eurozoni od oktobra 2008. godine.

Eurostat procjenjuje da se radi o brojci od 16,012 miliona nezaposlenih u februaru ove godine u cjelokupnoj EU, od čega je 12,730 miliona na području eurozone.

Od toga, na nezaposlene mlade ljude ispod 25 godina starosti otpada broj od 3,309 mi-liona u EU, od čega je 2,337 miliona u eu-rozoni.

Među državama članicama najniža stopa nezaposlenosti u februaru ove godine zabi-lježena je u Češkoj 1,9 posto, zatim Njemač-koj 3,1 posto te Holandiji 3,4 posto.

Najviše stope nezaposlenosti zabilježene su u Grčkoj – 18,0 posto u decembru 2018. godine, u Španiji – 13,9 posto te u Italiji – 10,7 posto.

U poređenju s prošlom godinom, stopa ne-zaposlenosti pala je u svim državama čla-nicama EU-a, osim u Danskoj i Austriji, gdje je stopa ostala stabilna.

84

Broj 4 April 2019.

Godišnja proizvodnja kraft piva je 4.000 hektolitara što ovu firmu ubraja među najveće na Balkanu.

"PG Akademija piva" inovativna proizvodna priča

Predrag Pavličić, izvršni direktor Montecco INC, Danilovgrad

Nedavno je Privredna komora dodijelila žig "Dobro iz Crne Gore" za pet kraft piva koje proizvodi "PG Akademija piva", a ona posluje u okviru kompanije Montecco. Podsjetićemo

da Privredna komora ovaj žig dodjeljuje proizvodima i uslugama natprosječnog kvaliteta. Predrag Pavličić, izvršni direktor Monte-cco, Danilovgrad, kaže da će im ova oznaka pomoći da na dugom roku ostvare bolji plasman proizvoda na tržištu Crne Gore.

Glasnik: Saopštite više detalja o kraft pivu, načinu proizvodnje, po čemu je posebno ili drugačije, o tehnologiji proizvodnje, kvalitetu, te njegovim vrstama koje su dobile žig Dobro iz Crne Gore.

P. Pavličić: Proizvodnja kraft piva nastala je kao jedan vid otpora standardizovanim ukusima i tipovima industrijskog piva. Počeci proizvodnje kraft piva u Evropi datiraju iz 70-tih godina prošlog vijeka kada se u Engleskoj formira udruzenje ''CAMRA'' (Campa-ign for Real Ale) koje i danas postoji. Od tada pa do danas kraft industrija se dinamično razvija i ostvaruje dvocifren rast godinu za godinom.

Tehnologija proizvodnje kraft piva u mnogome se razlikuje od sa-

vremene proizvodnje industrijskog piva, prvenstveno u tome jer se pridržava tradicionalnih nacina proizvodnje i fermentacije. Kraft pivo se proizvodi od isključivo četri sastojka (voda, slad, hmelj i kvasac) bez aditiva, stabilizatora i ostalih hemijskih sastojaka. To ga čini ne samo kvalitetnim već i zdravim.

U asortianu piva, koja se proizvode u Akademiji, naših pet standar-dnih piva Lager, Dark Lager, Oktoberfest, Weisbier i Indian Pale Ale dobili su zig Dobro iz Crne Gore

Glasnik: Očekujete li da će Vam dodjela žiga Dobro iz Crne Gore pomoći da izgradite bolju tržišnu poziciju i povećate proizvodnju?

P. Pavličić: Prvenstveno dobijanjem žiga Dobro iz Crne Gore mi želimo da pošaljemo poruku da u Crnoj Gori postoji i znanje i mo-gucnost za proizvodnju kvalitetnih domaćih piva koja mogu da svojim kvalitetom pariraju najboljim Evropskim kraft pivima. Na otvaranju pivare Akademija mi smo postavili izuzetno ambiciozan cilj da u našem gradu i zemlji napravimo jedan jako kvalitetan pro-izvod koji će to potvrditi kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Takođe želja nam je da informišemo širu javnost o benefi-

85

Broj 4April 2019.

tima konzumacije ovog piva kao i prednostima kupovine domaćih, lokalnih proizvoda. Ne sumnjamo da će nam ova oznaka pomoći da na dugom roku ostvarimo bolji plasman naših proizvoda na tr-žištu Crne Gore.

Glasnik: Kada i zašto ste odlučili da formirate "PG Akademija piva"? Da li Vas je podstaklo i to što je proizvodnja kraft piva trend koji se posljednjih godina ubrzano razvija i osvaja svjetsko tržište?

P. Pavličić: Ideja da formiramo Akademiju Piva rezultat je naše želje da pokrenemo jedan inovativan projekat i priču koja ce do-prinijeti ne samo poboljšanju domaće privredne scene već i pozi-cioniranju Podgorice i Crne Gore na mapi ozbiljnih svjetskih pro-izvodjača piva. Posao distribucije pića kojim se bavim protekle tri decenije omogućio mi je da obiđem veliki broj pivara i da se bliže upoznam s kraft pričom. Ova dinamična industrija zaintrigirala me s obzirom da svoj koncept bazira na lokalnoj proizvodnji, lokal-noj radnoj snazi kao i prodaji. To sve ultimativno obogaćuje našu zajednicu što je i jedan od rezultata formiranja Akademije.

Glasnik: Koliko vrsta piva proizvodite i gdje ga prodajete? Kolika je godišnja proizvodnja? Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima poslovanja i proizvodnje? Kako su kupci prihvatili kraft pivo?

P. Pavličić: U Akademiji smo od početka pa do sada proizveli 10 različith stilova piva. U našem konceptu razdvajamo standardnu i sezonsku ponudu piva. Standardna ponuda piva sastoji se od pet različith stilova piva sa interesantnim imenima vezanim za ideju Akademije. Sezonska piva proizvodimo u zavisnosti od dostupno-sti sezonskih sirovina kao i naše želje da tržištu pedstavimo nove stilove piva koje nijesu isprobani.

Naša godišnja proizvodnja je kapaciteta 4.000hl piva što nas čini jednom od najvećih kraft pivara balkana. Prodaja piva vrši se ši-rom našeg tržišta, a od skoro ga izvozimo.

Dosadašnjim poslovanjem smo izuzetno zadovoljni najviše činje-nicom da od početka nijesmo imali promjene u kvalitetu, što je za kraft pivo izuzetno zahtjevan uslov, kao i činjenicom da je tržište vrlo brzo prihvatilo proizvod.

Glasnik: Najavljujete širenje proizvodnje, a krenuli ste i u izvoz. Što možete reći o tome?

P. Pavličić: Naša ideja od početka je bazirana na tome da proizvod plasiramo na inostrana tržišta sa zeljom da afirmišemo poziciju Crne Gore kao dinamične privrede sa kvalitetnim proizvodima. Izlazak na inostrana tržišta posmatramo kao potvrdu kvaliteta proizvoda i superiornosti ideje da se u Crnoj Gori mora nastaviti i razvijati proizvodnja. U okviru širenja domaćeg i stranog trzišta planiramo i širenje naše proizvodnje koje ce potrošačima omo-gućiti veću dostupnost naših proizvoda.

Glasnik: Proizvođači ovog piva smatraju da su u neravnopravnom položaju u odnosu na industrijske proizođače piva i tražite da se pomogne ovaj vid male proizvodnje i to preko smanjivanja akcize. To je, navodi se, i preporuka Evropske komisije i praksa zemalja Evropske unije. Saopštite više detalja.

P. Pavličić: Činjenica je da je kraft pivo proizvod koji garantuje kvalitet, a to sa sobom nosi velike troškove proizvodnje. Za razliku od industrijskih proizvođaca kraft proizovđaci ne ubrzavaju svoje načine i količine proizvodnje na račun smanjivanja troškova pro-izvodnje. Samim tim proizvodna i prodajna cijena kraft piva zna biti dva i više puta veća od industrijskih piva. Zbog toga u Evrop-

skoj Uniji, a i u drugim zemljama svijeta postoje zakoni kojim su kraft pivare oslobodjene akcize ne bi li njihova pozicija na tržištu bila kompetitivnija. Smanjivanjem akcize omogućava se kraft pi-varima da plasiraju proizvod za nižu cijenu a samim tim i povećaju proizvodnju. Na taj način država omogućava supstituisanje uvoza proizvodnjom lokalnih proizvoda, a na duge staze i veći priliv od akciza povecavanjem kraft proizvodnje.

Glasnik: U ovoj proizvodnji, kao uostalom i u svim drugim, veoma je bitna implementacija standarda i razvijeni marketing. Gdje ste vi kad govorimo o ovim segmentima?

P. Pavličić: Kada su u pitanju standardi Akademija je ubrzo nakon otvaranja dobila HACCP i ISO 9001 standard koji potvrdjuje kvalitet i profesionalnost naše proizvodnje. Osim toga, za kratko vrijeme, dobili smo razlicite nagrade na pivsko-somelijerskim takmičenji-ma u Evropi.

Kada je u pitanju marketing strategija, služimo se svim dostupnim vidovima marketing komunikacije na tržisžštu, od oglasavanja u medijima do komunikacije na socijalnim mrežama. Nas pristup marketingu bazira se na afirmaciji naših piva kao avangardnih sa akcentom na segment trzišta koji vodi računa o konzumaciji kva-litetnih proizvoda

Glasnik: Koliko Vam klaster proizvođača kraft piva pomaže u po-slovanju, jer udruženi imate jaču poziciju za rješavanje poslovnih problema, za jačanje tržišne prepoznatljivosti i sl.

P. Pavličić: Klaster proizvodjaca kraft piva je prije svega plemenita i efektivna ideja s obzirom na nas nezavidan polozaj u odnosu na industrijska piva. Osim toga to je i efektivniji vid komunikacije za rješavanje problema s kojima se krafteri u Crnoj Gori suočavaju, tako da smo jako zadovoljni što je ova ideja realizovana.

Glasnik: Predstavite kompaniju Montecco. Od kada poslujete, koja je djelatnost, kakvi su trendovi u poslovanju, koliko imate zapo-slenih?

P. Pavličić: Kompanija Montecco posluje od 1992. godine i bavi se distribucijom i prodajom alkoholnih i bezalkoholnih pića. Poslu-jemo po najinovativnijim svetskim standardima ne bi li tržisžštu pružili nove proizvode koji odgovaraju njegovom senzibilitetu. Montecco je za tri decenije poslovanja stekao čvrsto povjerenje najvećih globalnih i evropskih brendova koji su u nama prepozna-li prije svega iskren poslovan i prijateljski odnos kao i visok nivo profesionalnosti i efektivnosti. Poslovanje u okviru ove industrije je jako dimanično prvenstveno zbog toga sto se navike potrošača jako brzo mijenjaju uticajem globalnih trendova kao i ekonomske situacije. U okviru kompanije Montecco posluje preko 100 zapo-slenih na razlicitim pozicijima. Ovaj broj se povećava u ljetnjim mjesecima s obzirom na sezonalitet industrije kao i crnogorske ekonomije.

Glasnik: Želite li da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanji-ma?

P. Pavličić: Čini nam veliko zadovoljstvo da se naša ideja prepo-znaje sve više na tržištu i da animira interesovanja razlicitih institucija i grupa. Smatramo da je za našu ekonomiju potreban dinamičan razvoj lokalne proizvodnje jer to sa sobom nosi široke implikacije za naše društvo. Poručili bi potrošačima da pazljivo bi-raju proizvode koje konzumiraju i da ih uvjek u odabiru vodi kvali-tet i uticaj proizvoda na njihovo zdravlje.

86

Broj 4 April 2019.

The annual production of craft beer is 4,000 hectolitres, which places this company among the largest in the Balkans.

"PG BEER ACADEMY" an innovative production story

Predrag Pavličić, Executive Director of Montecco, Danilovgrad

The Chamber of Economy of Montenegro has recently awar-

ded the trademark "Good from Montenegro" for five craft beers produced by "PG Beer Academy", which is operating

within the company Montecco. Let me remind you that the Cham-ber of Economy of Montenegro awards this trademark for products and services of the exceptional quality. Predrag Pavličić, Executi-ve Director of Montecco, Danilovgrad, said that this trademark will help them in the long run achieve better product placement on the Montenegrin market.

Glasnik: Could you please share with us more details about craft beer, the method of its production, what makes it special or diffe-rent, about the technology of production, quality, and the types of beer that received the trademark "Good from Montenegro"?

P. Pavličić: Craft beer production was created as a kind of resis-tance to standardized tastes and types of industrial beer. The be-ginnings of the craft beer production in Europe date back to the 1970s when the association "CAMRA" (Campaign for Real Ale) was established in England, and it still exists. Ever since then, the craft industry has had a dynamic development and it generates double--digit growth year by year.

The technology of craft beer production differs in many ways from the modern production of industrial beer, primarily because it ad-heres to traditional methods of production and fermentation. Craft beer is produced from only four ingredients (water, malt, hops and yeast) without additives, stabilizers and other chemical ingredi-ents. For this reason it is not only of high-quality, but it is also he-

althy.

In the assortment of beers produced in the Academy, our five stan-dard beers such as Lager, Dark Lager, Oktoberfest, Weisbier and Indian Pale Ale are the holders of the trademark "Good from Mon-tenegro".

Glasnik: Do you expect that the trademark "Good from Montene-gro" will help you achieve better market position and increase pro-duction?

P. Pavličić: First of all, by obtaining a trademark "Good from Monte-negro", we would like to send a message that there is a knowledge and opportunity in Montenegro for the production of high quality domestic beers that can with their quality match the best Europe-an craft beers. At the opening of the brewery "Academy", we set up an extremely ambitious goal, in our city and country to create a high-quality product, which will confirm its quality both on the domestic and foreign markets. We also want to inform the general public about the benefits of consuming this beer, as well as the be-nefits of buying domestic, local products. We do not doubt that this trademark will help us in the long run achieve a better placement of our products on the Montenegrin market.

Glasnik: When and why did you decide to establish the "PG Beer Academy"? Have you also been encouraged by the fact that the production of craft beer is a trend that has been rapidly developing in recent years and conquering the world market?

P. Pavličić: The idea to establish "PG Beer Academy" resulted from

87

Broj 4April 2019.

our desire to launch an innovative project and a story that will contribute not only to the improvement of the domestic economic scene, but also to the positioning of Podgorica and Montenegro on the map of serious world beer producers. The beverage distributi-on business that I have been dealing with for the last three deca-des has enabled me to visit a large number of breweries and get to know more about the craft story. This dynamic industry has intri-gued me because its concept is based on the local production, local labour force and sales. This ultimately enriches our community, which is one of the results of the Academy’s establishing.

Glasnik: How many types of beer are you producing and where are you selling? What is the annual production? Are you satisfied with the current business and production results? How did buyers accept craft beer?

P. Pavličić: In the Academy, from the beginning until now, we have produced ten different styles of beer. In our concept we have the standard and seasonal beer offer. The standard beer offer consists of five different beer styles with interesting names related to the idea of the Academy. Seasonal beers are produced depending on the availability of seasonal raw materials including our desire to present on the market new beer styles that have not been tested yet.

Our annual production is 4,000hl of beer, which makes us one of the biggest Balkan craft breweries. Beer sales are done throughout our market, and we have been exporting it since recently.

We are very satisfied with our recent business results, but most of all by the fact that we have not had changes in quality since the beginning, which is a very demanding requirement for craft beer, as well as the fact that the market quickly accepted the product.

Glasnik: You have announced the expansion of production, and you started exporting. What can you tell us about that?

P. Pavličić: Our idea from the beginning is based on the desire to place our product on foreign markets and to affirm the position of Montenegro as a dynamic economy with high-quality produc-ts. Foreign market entry is for us a confirmation of the quality of our products and the superiority of the idea that Montenegro must continue and develop production. In the framework of expansion of domestic and foreign markets, we are planning to expand our production, which will increase the availability of our products to consumers.

Glasnik: The producers of this beer believe that they are in an unequal position compared to industrial beer producers and they are seeking help for this small-scale production through reduction of excise duties. As outlined, it is also the European Commission's recommendation and the practice of the countries of the Europe-an Union. Can you tell us more about that?

P. Pavličić: The fact is that craft beer is a product that guarantees quality, and it brings with it huge production costs. Unlike indu-strial producers, craft producers do not accelerate their modes and production volumes by reducing the production costs. Therefore, the production and selling price of craft beer can be two or more ti-mes higher than industrial beers. Therefore, in the European Uni-on, and in other countries of the world, there are laws that exclude excise tax on craft breweries in order to make their market positi-on more competitive. Reducing excise enables craft breweries to place their products on the market at a lower price and thus incre-

ase the production. In this way, the state enables the substitution of imports by the production of local products, and in the long run, even a greater inflow of excises by increasing the craft production.

Glasnik: In this production, as well as in all others, the implemen-tation of standards and the developed marketing are very impor-tant. Where is your company in terms of these segments?

P. Pavličić: When it comes to standards, soon after its opening the Academy received HACCP and ISO 9001 standards, which confirm the quality and professionalism of our production. In addition, in a short time, we received various awards at the beer-sommelier competitions in Europe.

When it comes to marketing strategy, we use all available forms of marketing communication at the market, from advertising in the media to communication on social networks. Our approach to marketing is based on the affirmation of our beers as avant-garde with an emphasis on the market segment that takes care of the consumption of high-quality products.

Glasnik: To what extent the cluster of craft beer producers helps you in business, given that together you have a stronger position to resolve business issues, strengthen market recognition, and the like.

P. Pavličić: The cluster of the craft beer producers is above all a noble and effective idea if taken into consideration our unenvi-able position in relation to industrial beer producers. In addition, it is also a more effective form of communication for solving the problems that the craft producers are facing here in Montenegro, so we are very pleased that this idea has been realized.

Glasnik: How would you introduce the company Montecco? When did you establish the company, what is the main field of activi-ty, what are the trends in business, how many employees do you have?

P. Pavličić: The company Montecco has been operating since 1992 and deals with the distribution and sale of alcoholic and non-al-coholic beverages. We operate according to the most innovative world standards in order to provide the market with new produc-ts that suit its sensibility. In three decades of business operating, Montecco has gained strong trust of the largest global and Euro-pean brands that have recognized that we are fostering, in the first place, a true business and friendly relations as well as a high level of professionalism and effectiveness. Business within this indu-stry is very dynamic, primarily for the fact that consumer habits are changing rapidly under the influence of global trends and the economic situation. Within the company Montecco, there are over 100 employees in different positions. This number is increasing in the summer months due to the seasonality of the industry as well as the Montenegrin economy.

Glasnik: Would you like to add something that is not covered by our questions?

P. Pavličić: It is a great pleasure that our idea is increasingly reco-gnized in the market and that it raises an interest of various insti-tutions and groups. We believe that for our economy a dynamic development of local production is needed, because it brings with it widespread implications for our society. Our message to con-sumers would be to carefully choose the products they consume and to always opt for quality and think more about the impact of products on their health.

88

Broj 4 April 2019.

Za uravnoteženo funkcionisanje kapitalističke ekonomije neophodan je magični broj u obliku preovlađujuće realne kamatne stope. Taj broj je magičan jer jednim kamenom mora pogoditi dvije različite ptice na dva različita neba.

Kapitalizam i stagnacijaYanis Varoufakis

Kada je poslije sloma berze 1929. uslijedila Velika depresija,

gotovo svi su bili saglasni da je kapitalizam kao sistem ne-stabilan, nepouzdan i sklon stagnaciji. U narednim deceni-

jama predstava o kapitalizmu se promijenila. Posleratni oporavak i opšta finansijalizacija i globalizacija poslije okončanja Hladnog rata vratili su vjeru u sposobnost tržišta da upravljaju sama sobom, navodi grčki ekonomista Yanis Varoufakis, prenosi Peščanik.

Danas, poslije tegobne decenije koja je počela globalnom finan-sijskom krizom 2008, ta dirljiva vjera je poljuljana jer je prirodna težnja kapitalizma stagnaciji ponovo prevladala. Uspon rasistič-ke desnice, fragmentacija političkog centra i rastuće geopolitičke tenzije simptomi su stagnacije kapitalizma.

Za uravnoteženo funkcionisanje kapitalističke ekonomije ne-ophodan je magični broj u obliku preovlađujuće realne kamatne stope. Taj broj je magičan jer jednim kamenom mora pogoditi dvije različite ptice na dva različita neba.

Prvo, mora uravnotežiti tražnju za plaćenim radom sa raspoloži-vom ponudom. Drugo, mora izjednačiti štednju i investicije. Ako preovlađujuća kamatna stopa ne uspije da uravnoteži tržište rada, posljedice su nezaposlenost, neizvjesnost, rasipanje ljudskih po-tencijala i siromaštvo. Ako izostane izjednačavanje nivoa investi-cija sa nivoom štednje, slijede deflacija i dalji pad investicija.

Potrebno je mnogo samouvjerenosti da bi se uopšte povjerovalo da takav čarobni broj postoji i da se, ukoliko postoji, zajedničkim dje-lovanjem na tržištu realna kamatna stopa može približiti toj ma-gičnoj vrijednosti. Nejasno je kako zagovornici slobodnog tržišta vjeruju da postoji realna kamatna stopa (recimo, od 2 odsto) koja će investitore podstaći da slobodnu štednju usmjere u produktiv-ne investicije, a poslodavce da zaposle svakoga ko želi da radi po preovlađujućoj ceni.

Vjera u sposobnost kapitalizma da generiše taj magični broj po-čiva na jednoj vrsti truizma. Milton Friedman je često govorio da roba koja nije ograničeno dostupna nema vrijednost, pa njena cije-na mora biti ravna nuli. Otuda slijedi da ako cijena neke robe nije ravna nuli, onda dostupnost te roba mora biti ograničena i mora postojati određena cijena po kojoj će se i posljednji komad takve robe prodati. Isto tako, ukoliko preovlađujuća nadnica nije ravna nuli, onda svako ko je spreman da radi po ponuđenoj cijeni može pronaći posao.

Kada istu logiku primijenimo na štednju, moramo zaključiti da ako se novcem može finansirati proizvodnja mašina koje će proizvo-

diti nešto od vrednosti, onda mora postojati kamatna stopa koja je dovoljno niska da se preduzetnici odvaže da upotrebe slobodnu štednju i uz profit proizvedu pomenute mašine. Po definiciji, za-ključuje Friedman, realna kamatna stopa se stabilizuje sama od sebe na onom magičnom nivou koji eliminiše i nezaposlenost i prekomjernu štednju.

Kada bi to bilo tačno, kapitalizam nikada ne bi zapao u stanje sta-gnacije – osim ako država ili interesne grupe kao što su sindikati ne oštete njegovu savršenu mašineriju. Naravno, izložena tvrdnja nije tačna, iz tri razloga. Prvo, magični broj ne postoji. Drugo, čak i da postoji, nema mehanizma koji bi realnu kamatnu stopu doveo do optimalne vrijednosti. I treće, prirodna tendencija kapitalizma je uzurpiranje tržišta jačanjem onoga što je John Kennet Galbraith nazivao kartelskom menadžerskom "tehnostrukturom".

Situacija u kojoj se Evropa danas nalazi jasno pokazuje da je ma-gična brojka mit. Finansijski sistem EU posjeduje 3 triliona eura iz štednje koje ne želi da se pretoči u produktivne investicije, iako je Evropska centralna banka kamatnu stopu za depozite spusti-la na -0,4 odsto. U međuvremenu, suficit Evropske unije je u 2018. porastao na 450 milijardi dolara. Da bi euro oslabio dovoljno da se eliminiše suficit i investira višak štednje, kamatna stopa Evrop-ske centralne banke bi morala biti -5 odsto, što bi trenutno zbrisalo evropske banke i penzijske fondove.

Čak i ako zanemarimo činjenicu da magična kamatna stopa ne postoji, sklonost kapitalizma stagnaciji reflektuje se u nesposob-nosti prilagođavanja na tržištima novca. Branitelji slobodnog tr-žišta pretpostavljaju da se sve cijene magično koriguju dok vjerno ne prikažu relativnu tražnju za određenom robom. U stvarnosti se to ne događa. Kada investitori načuju da Federalne rezerve ili Evropska centralna banka namjeravaju da odustanu od planiranog povećanja kamatnih stopa, zaključiće da centralne banke očekuju pad ukupne tražnje i smanjiti investicije umjesto da ih povećaju.

Umjesto da investiraju baviće se pripajanjem i preuzimanjem kompanija, što jača kapacitet tehnostrukture da kontroliše cijene, smanjuje nadnice i troši slobodna sredstva na kupovinu sopstve-nih dionica da bi se uvećali bonusi. Tako prekomjerna štednja na-stavlja da raste, a cijene više ne odražavaju relativnu dostupnost roba; preciznije rečeno, sve što cijene, nadnice i kamatne stope na kraju odražavaju jeste manjak agregatne tražnje za robama, uslu-gama i novcem.

Zanimljivo je koliko su zagovornici slobodnog tržišta otporni na činjenice. Kada im se dogma razbije o hridi stvarnosti, oni kao

89

Broj 4April 2019.

tajno oružje uvode atribut "prirodnosti". Sedamdesetih godina 20. vijeka su prognozirali da će nezaposlenost nestati čim se suzbije inflacija.

Kada se 80-ih godina pokazalo da je nezaposlenost i dalje visoka uprkos niskoj inflaciji, objavili su da je u pitanju nova konstanta – "prirodna" stopa nezaposlenosti. Isto tako, činjenica da inflacija danas izostaje uprkos rastu nadnica i niskoj stopi nezaposlenosti objašnjava se uvođenjem "prirodne" stope inflacije. Sve što se do-gađa proglašava se za najprirodniji ishod u najprirodnijem od svih mogućih ekonomskih svjetova.

Ali kapitalizmu je samo jedna tendencija prirodno svojstvena: te-žnja stagnaciji. Kao i sve tendencije, ona se može prevazići odgo-

varajućim mjerama. Jedna mogućnost je razuzdana finansijaliza-cija koja proizvodi snažan rast na srednji rok po cijenu mračnih perspektiva za dalju budućnost.

Druga i održivija terapija je ona koja se uvodi i reguliše posred-stvom političkog mehanizma za recikliranje viškova, kao u slučaju ekonomije iz perioda Drugog svjetskog rata i njenog posleratnog produžetka u sistemu Breton Vudsa. U trenutku kada nam je po-litički sistem u gorem stanju od finansijskog, svijetu je potrebna post-kapitalistička vizija.

Možda će najveći doprinos procesa automatizacije koji produbljuje problem stagnacije biti to što će inspirisati jednu takvu viziju.

90

Broj 4 April 2019.

Cilj projekta je da podrži razvoj klastera i MSP sa naglaskom na zeleni i plavi rast kroz korišćenje dostupnih otvorenih i velikih podataka.

Otvoreni podaci za otvorene inovacijeProjekat ODEON

Otvoreni podaci su, po definiciji, digitalni podaci u posjedu

organa vlasti, besplatno dostupni na internetu, koje svako može koristitii dalje objavljivati u bilo koju svrhu i koji su

dati u formatu koji je moguće računarski obrađivatii analizirati – mašinski čitljivom formatu. Privredna komora Crne Gore partner je na projektu „ODEON“ (Otvoreni podaci za otvorene inovacije), koji se realizuje u okviru MED programa. Partneri na ovom projek-tu su iz Grčke, Italije, Slovenije, Hrvatske, Španije i Francuske. Cilj projekta je da podrži rast klastera i MSP sa naglaskom na zeleni i plavi rast kroz korišćenje dostupnih otvorenih i velikih podataka (open i big data). ODEON će se usmjeriti na uspostavljanje posre-dničkih tijela koja će moći da podrže MSP da koriste otvorene jav-ne podatke u dijelu inovativnih usluga i proizvoda.

Počev od politika e-uprave, dostupnosti kvalitet podataka koje tre-ba procesuirati će biti podešeni uz pomoć projektnih alatki i ini-cijativa koji će predstavljati kapitalizaciju ranijih projekata. Pro-jekat ODEON će se fokusirati na podršku javnim institucijama za povećanje kvantiteta i kvaliteta otvorenih podataka, uspostavlja-nje posredničkih usluga (digitalna čvorišta) koje mogu da ponude podršku eksploataciji javnih podataka od strane MSP-a i sektora profita zasnovanim na stvarnim potrebama uopšteno sa inovativ-nim uslugama i proizvodima. Kreiranje ovog čvorišta u Crnoj Gori, koje će biti povezano sa čvorištima drugih partnerskih zemalja, je zadatak Privredne komore Crne Gore.

Jedna od aktivnosti projekta ODEON odnosi se na prevođenje po-dataka koji su već javno dostupni u mašinski čitljive formate time povećavajući njihovu ponovnu upotrebu, uticati na dodatu vrije-dnost i učiniti ih moćnim alatom za razvoj privatnog sektora, otva-ranje novih poslovnih prilika i razvoj djelotvornije uprave.

Pridruženi partner naovom prijektu je Ministarstvo javne uprave. Ovo ministartvo pokrenulo je nedavno Portal otvorenih podata-ka www.data.gov.me. Portal sadrži setove podataka dostupne za upotrebu i objavljivanje bez ograničenja, zajedno sa korisnim in-formacijama o samim podacima (metapodaci), poput onih na šta se tačno skupovi podataka odnose, u kom vremenskom periodu važeći, kao i ko ih je objavio.

Pored rada na portalu, Ministarstvo javne uprave je izradilo Pra-vilnik objavljivanja informacija u otvorenom formatu koja su obu-hvatila i programsko uputstvo za organe vlasti za objavljivanje podataka u otvorenom formatu.

Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji je usklađen sa direktivom Evropske uniije koja se odnosi na informacije u jav-

nom sektoru, propisana je obaveza objavljivanja podataka u ma-šinski čitljivom formatu.

Narednih mjeseci biće pokrenuto niz aktivnosti u smjeru animira-nja što većeg broja „vlasnika“ podataka, da ih učine dostupnim, baš kao i animiranja MSP da razvijaju aplikacije koristeći raspoložive otvorene podatke.

U svrhu boljeg razumijevanja pojma „otvorenih“ podataka, u na-stavku slijedi njegov istorijat, kao i pregled ekonomskih benefita ovog resursa, koji se nerijetko naziva naftom 21. vijeka.

Institucionalna pojava otvorenih podataka započeta je 1957-1958. godine tokom priprema Međunarodne godine geofizike u okviru Svetskog centra podataka. Ovi prvi otvoreni podaci u okviru od-ređene institucije su imali isključivo veze sa naukom i njihov cilj je bio smanjivanje rizika gubitka podataka i povećanje dostupnosti uz preporuku da podaci treba da budu procesuirani u “mašinski čitljivom” formatu.

Gotovo pola vijeka kasnije, 2004. godine, ministri nauke svih drža-va u okviru OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) potpisali su Deklaraciju, kojom se kaže da svi podaci finansirani javnim novcem treba da budu javno dostupni, a 2007. godine obja-vljene su OECD principi i smjernice za pristup istraživanju podata-ka iz javnog izvora finansiranja kao soft law preporuku.

Tokom 2007. godine, 30 uglednih naučnika i Internet aktivista je u San Francisku održalo skup u cilju definisanja koncepta otvorenih podataka u posjedu javnog sektora. To je bila prva inicijativa ovoga tipa, koja je između ostalog okupila Tima O’Rajlija, poznatog ame-ričkog autora koji je pokrenuo i osmislio mnoge Internet pokrete i između ostalog popularizovao termin “open source Web 2.0/otvo-reni prostor Web 2.0” i Lorensa Lesiga, profesora na Univerzitetu Harvard i osnivača licence Creative Commons.

Osnovna ideja sa konferencije u San Francisku je da su javni po-daci zajedničko dobro baš kao i naučni podaci. Način da se ova ideja ostvari tiče se mogućnosti korišćenja i dijeljenja zajednič-kog dobra, po uzoru na praksu korišćenja otvorenog koda, “open source”, koja je bazirana na tri principa: otvorenost, učestvovanje i saradnja. U praksi, programeri su učili jedni od drugih, ali u cilju razmjene, bazirani na “peer-to-peer” saradnji bez ikakvih hijerar-hijskih pravila. U tom smislu je i Tim O’Rajli našao vezu između ova dva pojma i istakao da moramo primijeniti principe “open so-urce” pokreta na otvorene podatke javnog sektora. I godinu dana kasnije, američki predsjednik Barak Obama je na početku svog

91

Broj 4April 2019.

mandata potpisao Predsjednički memorandum kojim su otvorena uprava i otvoreni podaci smješteni u centar javnih politika, bazi-ran na principima transparentnosti, učestovavanju i kolaboraciji, odnosno na principma “open source”-a. Sedam godina kasnije, 2014. godine, Barak Obama potpisao je prvi Open data zakon.

U zemljama drugačijeg pravnog uređenja i razvoja, kada je strik-tno riječ o podacima javnih vlasti, njihova veća dostupnost pove-zana je sa usvajanjem Zakona o pristupu informacijama od javnog značaja. U tom smislu, otvoreni podaci su prepoznati kao infor-macije od javnog značaja, sa velikom razlikom u odnosu na broj i format informacija u kojem se otvoreni podaci nalaze, odnosno za pristup otvorenim podacima propisana je ista procedura kao i za pristup informacijama od javnog značaja. Tehnika regulisanja je različita, pa su u nekim zemljama sastavni dio Zakona o pristupu informacijama od javnog značaja, dok su u drugim odvojeno regu-lisaniVlada Ujedinjenog Kraljevstva je razvila Open Government Licence, koja omogućava javnosti da slobodno pristupa i koristi dokumente koje nose tu licencu, kako u nekomercijalne, tako i u komercijalne svrhe.

Prema istraživanjima “open data” standarda (Open Data Index ) u zemljama širom svijeta, Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je na prvom mjestu. Na portaludata.gov.uk dostupni su ne samo setovi podata-ka, već i mnoge druge korisne informacije (studije slučaja, aplika-cije i sl.). Primjeri baza podataka su različiti i razvrstani su prema različitim kriterijumima. Primjeri kriterijuma su prema licenci pod kojom su objavljeni podaci, temi (rashodi Vlade, zdravstvo, društvo, itd), izdavaču podataka i slično.

Prema istraživanju “McKinsey Global Institute”, sedam sektora (obrazovanje, transport, roba široke potrošnje, energenti- struja, gas i nafta, zdravstvo i potrošnja) bi moglo da stvori više od 3 000 milijardi dolara dodatne vrednosti (SAD 1.1 hiljada milijardi $, Evro-pa 900 milijardi $, ostatak svijeta 1.7 hiljada milijardi $) godišnje upravo zahvaljujući otvorenim podacima.

Otvoreni podaci pomažu organizacijama prilikom procesa dono-šenja odluka, kako bi taj proces bio unaprijeđen i zasnovan na po-dacima. Analiza otvorenih podataka omogućava kompanijama da otkriju šta korisnici preferiraju, tj. kakve su im želje i navike, kako bi poboljšale proizvode i usluge i otkrile potencijalne anomalije. Ulaganjem u tehnologiju za prikupljanje, dijeljenje i analizu po-dataka, kao i u standarde pomoći za upoređivanje podatke iz više izvora unapređuje biznis-modele i proces proizvodnje. Takođe, meta-podaci (podaci o samim podacima) dodatno doprinose kori-snosti i dostupnosti otvorenih podataka (open data), jer se pomoću njih stiče bolji uvid u karakteristike i kvalitet samih podataka.

Unapređenje biznis-modela zasnovanih na otvorenim podacima dovodi do razvoja novih sektora kao podrška ovim biznis-modeli-ma, kao što su katalogizacija, prečišćavanje, izmjena formata, što zajedno dovodi do razvoja novih ještina, ideja, radnih procesa i dr.

Jednostavna primena otvorenih podataka omogućava građanima da lakše učestvuju u donošenju odluka i drugim društvenim ak-tivnostima. Tako je student iz Bostona, Peng Shi, razvio novu me-todologiju za školski zadatak, koristići informacije koje gradska uprava učinila dostupnim, a vezi sa lokacijom i kvalitetom škola. Njegov algoritam je olakšao roditeljima da odaberu školu koja naj-više odgovora potrebama njihovog djeteta i predstavlja jedan od osnovnih načina korišćenja otvorenih podataka.

Takođe, ovi podaci omogućavaju efikasniju saradnju privatnog

i javnog sektora. Recimo, kada se dogodio zemljotres na Haitiju, volonteri širom svijeta su kombinovali podatke koji su dobijeni iz izvora kao što su satelitske mape, mape zdravstvenih ustanova, lo-kacije policijskih ustanova i podataka u posedu mobilnih kompa-nija. “OpenStreetMap” projekat je postao ključan izvor informacija za državne institucije i privatne zdravstvene radnike, naročito za usmeravanje potrebnih zaliha ka bolnicama i izbjegličkim kam-povima.

Pojedine kompanije su svoje poslovanje zasnovale samo na otvo-renim podacima. Primjeri su zanimljivi i odnose na različite vrste usluga koje pružaju. Tako u Beču postoji kompanija koja je razvila aplikaciju sa izlistanim događajima u gradu, ili za prijavljivanje mjesta koja je neophodno popraviti (fixstreet), odnosno aplikacija sa različitim biznis sektorima, djelatnostima i trenutnim dešava-njima, odnosno sa mjestima za odlaganje različitog otpada.

Belgijska kompanija “Graydon Belgium” olakšava biznis sektoru da održava svoje poslovne odnose na taj način što aplikacija sa-drži sve relevatne i ažurirane informacije o finansijskoj situaciji partnera odnosno klijenta, a u cilju donošenja boljih biznis odluka.

Kompanija iz Bugarske “Ontotext” bavi se razvojem softvera koji se bazira na semantičkim web jezicima i standardima, kao što su RDF, OWL i SPARQL. Ovi standardi definišu modeliranje podataka i korišćenje istih na različitim platformama. Svi se oni fokusiraju na ontologiju, koja predstavlja formalno prikazivanje informacija kao hijerarhije koncepata u okviru jednog domena.

U Nemačkoj kompanije su razvile aplikacije koje pružaju informa-cije o najbližim i najjeftinijim benzinskim pumpama, putnoj na-vigaciji i sl. Danske kompanije su razvile i portal koji omogućava uvid u prodaju nekretnina zajedno sa podacima o nekretninama u posjedu javnog sektora, odnosno servis za kalkulaciju energet-ske efikasnosti koja analizira kako poboljšanje na različite načine omogućava da se energija sačuva, a bazira se na informacijama iz javnog sektora kao i informacijama koje ostavlja vlasnik nekre-tnine. U Francuskoj je kompanija razvila “na zahtjev” uslugu koja kompanijama olakšava da optimizuju njihove komunikacije na globalnom nivou.

Širom Evrope posluju kompanije koje isključivo pružaju usluge In-ternet konsultacija koje uključuje ukrštanje, vizuelizaciju, dizajn, izradu baza podataka, infografika, a sve u cilju što većeg nivoa iskorišćavanja dostupnih otvorenih podataka. Drugim riječima, open data pokreću čitav novi segment IT biznis sektora u kome svako na svoj način profitira od ovih baza podataka.

Primjer koji je veoma značajan, naročito za privatni sektor, jeste OpenCorporate. Ovaj servis predstavlja globalnu bazu podataka koja sadrži informacije o više od 60 miliona kompanija (registra-cioni broj kompanije, adresa, vrsta kompanije...). Posebno intere-santan dio njihovog portala jeste Open Company Data Index, koji rangira države prema tome koliko su informacije o njihovim kom-panijama otvorene i dostupne.

S druge strane, već definisan pojam otvorenih podataka, pored toga što obuhvata podatke u posjedu javnog sekotora, odnosi se i na podatke u posjedu privatnog , naučnog i kulturnog sektora i sl. Takođe, ove podatke karakteriše ponovna upotreba odnosno jednom dobijeni podaci redovno se dalje ukrštaju, analiziraju i koriste za različite prije svega komeracijalne, ali i nekomercijalne svrhe.

92

Broj 4 April 2019.

Rast turističkog prometa

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Razvojem trgovine i saobraćaja došlo je do po-većanja broja hanova i krčmi duž novosagrađe-nih puteva i u trgovačkim centrima, kao što su bili

Virpazar, Njeguši, Rijeka Crnojevića, Grahovo, ali i u osta-lim mjestima i selima. Na relaciji Cetinje – Rijeka Crnojevića poslije uspostavljanja saobraćaja omnibusom (za šest osoba) 1897. godine postojala su dva hana –na Dobrštaku i na Košćela-ma. Da bi se regulisala ova djelatnost, donijet je Pravilnik o hano-vima 1905. godine. Pravilnikom je data definicija hanova, pa su to "javne zgrade koje se nalaze po putevima i selima i u kojima se pored jela i pića može dobiti i prenoćište". Hanovi su kategorisani u tri klase zavisno od broja soba za spavanje i po konjušnici (štali) za deset konja. Prva klasa je morala ispunjavati ova dva uslova, druga je morala imati samo dvije ili jednu sobu sa namještajem, a treća klasa nije imala sobe i konjušnicu. Hanovi su morali imati sijeno, zob i alat za potkivanje konja i hranu za putnike (hljeb, meso, sir, jaja, vino, rakiju i kafu). Mogli su se graditi na najpo-desnijim mjestima za putnike (blizu šuma i voda) na rastojanju od sat i po hoda (7½ kilometara). Hanovi koji su udaljeni od varo-ši najmanje dva sata hoda mogli su držati i prodavati raznu ko-lonijalnu robu. Propisi u oblasti saobraćaja veoma su brojni, pa ćemo navesti samo nekoliko: Pravilnik o obezbjeđivanju kolskih puteva i sigurnosti prevoza istijema; Pravilnik o vlasnicima kola, kočijašima i kolskoj tarifi; Pravilnik za poštiljone; Tarifa za pre-voz putnika i prtljaga na željezničkoj liniji Barskog društva Bar–Virpazar; Pravilnik za vozače automobila; Pravilnik o saobraćaju poštanskim automobilima u Knjaževini Crnoj Gori i drugi. Svi ovi propisi koje smo naveli, kao i oni o kojima nijesmo govorili uticali su na stvaranje pravne sigurnosti i za stanovnike Crne Gore i za strance kojima su olakšani kretanje i boravak u Crnoj Gori. Prema tome, može se zaključiti da su uslovi za boravak stranih turista bili veoma povoljni, o čemu govori i stalno povećanje turističkog prometa.

Prve podatke o grupnim posjetama stranih turista Cetinju nala-zimo u "Glasu Crnogorca", koji od 1889. godine redovno prati sve važnije turističke grupe i pojedinačne posjete.U prve dvije godine,

93

Broj 4April 2019.

1889. i 1890, prema pomenutom listu Cetinje je najviše posjetilo Francuza, oko 124 posjetilaca, među kojima je bio i knez Lihten-štajna, s kneginjom i dvije kneginjice.U periodu 1889–1911. godi-ne, bez podatka za 1891, 1904. i 1905, a to znači za 19 godina, Cetinje je posjetilo ukupno 25.048 turista, ili prosječno godišnje 1.318. Ovi podaci nijesu potpuni, jer evidencija turista na stranicama "Glasa Crnogoraca" i "Cetinjskog vjesnika", prema kojima smo došli do pomenutog podatka, nije redovna. Najveća posjeta turista Cetinju bila je, prema "Glasu Crnogorca", 1902. i 1901. godine. U 1901. godini Cetinje je posjetio 4.551 turista, a 1902. godine 4.613.1257 Najviše posjetilaca u 1901. i 1902. godini bilo je iz Austro-Ugarske (njenim teritorijama koje su 1918. godine ušle u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca), zatim iz Turske, Italije i Njemačke. Turisti iz Austro--Ugarske i Turske činili su u 1901. godini 81% ukupnog broja, a u 1902. godini 46,6%. U 1910. godini Cetinje je posjetilo 3.013.1258 Interesantno je napomenuti da su Cetinje 1902. godine posjetila četiri Japanca, 51 Rus, 99 turista iz Srbije, 40 iz SAD, Švedske i Švajcarske po dva itd. U ove dvije godine Cetinje je imalo posjetu turista iz 18 evropskih i vanevropskih zemalja.

Crnogorsko primorje u posmatranom periodu bilo je, manji južni dio, pod vlašću crnogorske nezavisne države i veći dio od Suto-mora do Herceg Novog pod vlašću austrougarske države. O turi-stičkom prometu u Baru i Ulcinju postoje skromni podaci za ovaj period. Prvi turisti na području Bara bili su Čehoslovaci koji su organizovano dolazili u grupama po 15 dana i boravili u Čanju, Brci, Sutomoru i Topolici 1890. godine. Početkom XX vijeka stigli su prvi turisti i u Virpazar. Bili su to Italijani, koji su organizova-no u grupama dolazili kao lovci i ribolovci na Skadarsko jezero.

Razvojni put inostranog turizma u Crnoj Gori u posmatranom periodu bio je istovjetan sa onim kroz koji su prošle najrazvi-

jenije zemlje Evrope, samo sa priličnim vremenskim za-kašnjenjem. Put razvoja turizma nije bio isti na teritoriji

koja danas predstavlja prostor Crne Gore. Crnogorsko primorje (Boka Kotorska posebno), zatim sjeverni

djelovi današnje Crne Gore i teritorija ondašnje države Crne Gore prošli su u svom istorijskom

razvoju u različitim političkim, ekonomskim (saobraćajnim) uslovima i s različitim mo-

tivima njihovih posjetilaca.

Početak inostranog turizma u Crnoj Gori, kao što smo vidjeli, vezan je uglavnom za česte individualne posjete predstavnika raznih evropskih naroda: novinara, pu-blicista, naučnika, državnika i umjetnika,

koji su o Crnoj Gori pisali. Upravo zahvaljući tome, u Evropi se (posebno u Njemačkoj, Au-

striji, Francuskoj, Italiji, Češkoj) pojavila prilično bogata i raznovrsna literatura o Crnoj Gori, koja je dopri-

nosila da se poveća ne samo znanje o njoj već i broj njenih prijatelja. Ta brojna intelektualna i bogata prethodnica organizo-vanog, grupnog, inostranog, izletničkog turizma, do kojeg je došlo krajem XIX i početkom XX vijeka, uticala je na brojnost turista i na njihovu zainteresovanost za tu nepoznatu zemlju u kojoj su željeli da saznaju o životu i običajima jednog strogo patrijahalnog naro-da i da upoznaju njene geografske, prirodne karakteristike. Motiv boravka radi odmora i rekreacije, koji danas dominira kod turista, nije bio zastupljen u fazi razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori u tretiranom periodu. On će se pojaviti krajem pomenutog perio-da, i to na dijelu današnje teritorije Crne Gore koji čini Crnogorsko primorje.

94

Broj 4 April 2019.

Najmasovnija sportska manifestacija u našoj zemlji

Crnogorski olimpijski komitet ulazi u završnu fazu pripre-ma za Igre malih zemalja Evrope, koje će se od 27. maja do 1. juna održati u našoj zemlji. Preko 900 sportista iz devet

država takmičiće se u deset disciplina, u Budvi, Baru, Podgorici, Cetinju i Tivtu.

U posjeti Crnoj Gori ovih dana su predstavnici svih nacionalnih olimpijskih komiteta – šefovi misija, kao i članovi Tehničkog ko-miteta Igara malih zemalja, koji će obići sva borilišta i posjetiti smještajne kapacitete, a dobiće sve ostale potrebne informacije oko organizacije prvog multi-sportskog takmičenja i najmasovnije sportske manifestacije ikad održane u Crnoj Gori.

- Mislim da su naši gosti izuzetno zadovoljni onim što su vidjeli, objektima kojima raspolažemo i u kojima ćemo ih dočekati krajem maja - kazao je Predrag Marsenić, sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta.

- Košarkaška dvorana u Baru je sjajna, bazen takođe, postoje mali problemi sa atletskom stazom, ali biće sve u redu, siguran sam. Mi jedva čekamo početak, dolazimo sa 50-ak sportista i nadamo se da ćemo se vratiti sa medaljama - kazao je Jordi Orteu, šef misije tima iz Andore.

Olga Piperidu, njegova koleginica sa Kipra, ubijeđena je da će Crna Gora biti dobar domaćin.

- Vidimo veliku želju da sve bude spremno i biće tako na osnovu onoga što smo vidjeli. Radujemo se dolasku, imaćemo, vjerujem, dobar tim, spreman da se takmiči na visokom nivou - kazala je ona.

Igre malih zemalja, na kojima učestvuju sportisti iz država koje imaju manje od milion stanovnika – Andore, Malte, San Marina, Lihtenštajna, Luksemburga, Kipra, Islanda, Monaka i Crne Gore – održavaju se od 1985. godine, pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Za takmičare iz ovih zemalja, riječ je o manifestaciji velikog presti-ža, ali i pravi festival sporta – olimpijske igre u malom.

- Posebno smo ponosni na činjenicu da će plivačko takmičenje biti kvalifikaciono za Olimpijske igre u Tokiju, što se prvi put događa na Igrama malih zemalja. Međutim, ovo je manifestacija kojoj se raduju svi učesnici i za koje se sportisti posebno spremaju - nagla-sio je Marsenić, www.bokanews.me.

Crna Gora spremna za Igre malih zemalja