Afirmacija psihološke uloge medija u procesima suvremene ... · tome, utjecalo putem sredstava mentalne proizvodnje u vlasti dominantne klase, a ovakav je koncept ideologije izravno

PrethodnopriopćenjeUDK159.9:316.774(045)doi: 10.21464/fi39111

Primljeno: 30. 12. 2018.

Danijela GodinićKnežija9,HR–10000Zagreb [email protected]

Afirmacija psihološke uloge medija u procesima suvremene zapadne indoktrinacije

SažetakTemi psihološke uloge medija u procesima indoktrinacije političkih i korporativnih ideolo-gija u zapadnim društvima pristupljeno je iz više perspektiva. Rad pruža pregled kritičke teorije medija, koja razmatra kako postmoderna propaganda pogoduje nastajanju feno-mena ‘javnosti’ i institucije ‘PR-a’. Utvrđeno je da imperativ konzumerizma, koji inzistira na negaciji individualiteta, reproducira tipove osobnosti. Stoga je pojedinac modernog doba depersonalizirana individua koja je za konstrukciju svoje zbilje ovisna o medijima, političarima i oglašivačima te relativno novijim akterima – influencerima. Razmatra se kako kolektivni entiteti, sačinjeni od heterogenih pluralističkih institucija, mogu postati jezgra socijalnog ‘pathosa’. Rad nastoji dekonstruirati neke aspekte odnosa privrede, po-litike i medija te načina na koji se propagandnom retorikom utječe na psihu pojedinca i zajednica.

Ključne riječijavnost,politika,mediji,kapitalizam,propaganda,odnosisjavnošću,ideologija,filozofijamedija

Uvod

Prema Karlu Marxu, ideologijajenadgradnjakojakorespondirasbazomza-snovanomnarelacijamaproizvodnje.Distorzijanijerezultatizravnogobma-njivanja,većprijeučinakdjelovanjadominantnihdruštvenihvezanasvijestpojedinaca kojih je on nesvjestan.1Ideologijaobuhvaćasferureprezentacijaunutarkojihseproizvodikrivoprepoznavanje,prividnadeterminacija,umi-šljena veza s uvjetima egzistencije. Na svijest potlačenih klasa se, prematome, utjecalo putem sredstavamentalne proizvodnje u vlasti dominantneklase,aovakavjekonceptideologijeizravnovezanuzmedijekaosredstvaposredovanjaimogućegajetestiratinaprimjerukakokomunizmainacio-nalsocijalizmatakoidemokracije.Vezujeseuzproblemeprirodedruštvenekontrole koja se provodi medijima, danas poglavito onih koji su u vlasništvu privatnihkorporacija.Uzto,činisedamedijiizravnoparticipirajuuforma-cijiapstrakcijapoputfantazmične‘javnosti’itakvihinstitucijapoput‘odnosasjavnošću’.Upostmodernomkonzumerističkomdruštvu,gdjejeimperativnegacijaindividualiteta,ovakavje‘shizoidan’odnosmogućeodržavatiako

1

TonyBennett,»Theoriesofthemedia,theo-ries of society«, u:TonyBennett i dr. (ur.),

Culture, Society and the Media, Routledge, London,NewYork1998.,str.45.

https://doi.org/10.21464/fi39111

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 153 God. 39 (2019) Sv. 1 (135–158)

D. Godinić, Afirmacija psihološke ulogemedijauprocesimasuvremenezapadne…136

sezaboravidasuteopćostikonzekvencaljudskeintervencije,paihsepočnedoživljavatikaonekiprirodniporedak.Postmodernikonzumerističkikapitalizamraskidas tradicijom,onjeprijestolnicasemiotičkedemokracijeimasovnihmedija.Unatočsegregaciji,onoštotranshistorijskipredstavljaideološkupredispozicijuje,činise,kolektiv-na amnezijakarakteriziranaobranommisaone i diskurzivne represije koja,slijedećiuoriginalnijojformitendencijefrankfurtovaca,ponovnouprviplandovodimogućnostfrojdomarksizma.Zatojenužnozapotpunijupsihoanali-tičkuevaluacijudosega,koncepata iproblemasocijalnekonstrukcijezbiljemodernogdruštvaprimijenitiuvideteoretičaraFrankfurtskeškole.

»Konzumentmorabitikontinuiranozavedenunezasitnojpotrazizazadovoljstvom.Međutim,ako jenjegovazaboravljivost, ilibaremdistrakcija,komponentaovekontinuiranesedukcije,ondaserepresijamoževratitiuizmijenjenojformi.Ekonomskideterminiranapotragazazado-voljstvommožezahtijevatirepresijuegakakobiseodbacileizsvijestionesociološkezbiljeipočetanosjećajsvijestikojabipokvarilazadovoljstvokonzumacije.«2

Podbačajemkomunizma,mnogimseanalitičarimaprimamljivomučinilaide-jaishitrenogodlaganjaMarxoveteorijeuhistorijskuriznicupodparavanomdajeriječotradiciji ispitivanjadruštvenihipsihološkihuvjetakapitalizmakojajeznatnozastarjela.Međutim,recentnijiradovispodručjapsihoanalizepokazujudabiupravoMarxovaanalizamoglapružitiključniuvidunarativsuvremenogfetišizmarobe. Nedoumiceuzkojesevezujepostmodernizam–posebiceuteorijipsihološkedinamikekojarepresiju,unajboljemslučaju,smatragraničnimslučajempsihoanalitičkediscipline–tičusetogakakopri-miritizadovoljstvo,kaopandanrepresiji,onoštojesustavnopotrebnomoder-nojkapitalističkojnezasitnojmašineriji.Primjerice,BillingusvomFetišizam robe i represija navodi:

»Dokjeovdjeprijeriječosedukcijisubjektausvrhudistrakcija,subjektmanipulacijetakorećivoljnojeilidruštvenomotiviranzaprimjenuovogmanevra.Sobziromnatodasesamevještinerepresijesocijalnopotječu,bezdodatnogutemeljenjabilebiteprakseteorijskiinduciranenaindividualnemotivacije.«3

Timesehoćerećidatranzicijanaglaskasproizvodnjekodranog,marksov-skog kapitalizma na prioritet komodizacije i konzumerizma u kasnom ka-pitalizmuneznačiipso factodajeMarxovotumačenjezastarjelo.Danassenaširokoveličamoduskonzumiranjanovihdisruptivnihmedija,kojipodra-zumijevajukonzumacijutekstualnih,audioivideosadržaja.Analitičkasepa-racijakojomsenegirapodobnostmarksizmaukasnomkapitalizmunaglašavaprimatstudijekonzumacije,noonoštoautoripoputBaudrillarda,JamesonaiFiskeačinisepreviđajujestdaonajinstantniiprividnoomnipotentniinter-netomogućenelektroničkimmrežamapodrazumijevaiinfrastrukturu,aonaćeuključivatielektroničkekomponente, tvornice inajrelevantnije,momentfizičkeproizvodnjekaosvogpodrijetla.Budućidaseproizvodinestvarajuex nihilo,činisedasunovikritičarionikojimakategoričkiizmičevažnostMarxovadjelazakoherentnukritičkuanalizumodernekonstrukcijesocijalnezbilje–svojevrsnarepresija,kojaseočitujeuprocesuporicanjaproizvodnje,akojaseizravnonadovezujenapsihoanalitičkikonceptobranepotiskivanjem(unekimslučajevimaineurotskimsimptomimakaotežištimavezivanjaemo-cionalnognabojauznemirujućihmislinanoveasocijacije),danasjenasnazikaoitada.Ovdjedoizražajadolazifunkcijakreatorajavnogmnijenja:ukasnomjekapitalizmuneograničenaproliferacijainformacijaintendiranaperpe-tuiranju‘zauzetosti’igeneralnomskretanjupažnje,štoseizvršavapomoćudivergentnihalata,odmedijskogspektaklapasvedorutinizacijepotiskivanja



osnaženogmobilizacijomkolektivneamnezije,kojaćezavisitioobuzdava-njusvijestiintenziviranomvođenjemispraznihkonverzacija.Na državnoj i nacionalnoj razini,moglo bi se činiti kako jemotivacija zanadzorioblikovanjeponašanjanesvjesna,nopsihologijaipsihoanalizade-setljećima razvijaju sad već obimni teorijski i hermeneutički korpus i dis-kursnamijenjenupravo tumačenjupostupakakoji svakodnevnoneopaženoprolaze»ispodradara«.Sistematskaakademskastudijamasovnepsihologi-je otkriva impresivne potencijale vladanja društvom posredstvom manipu-lacijenesvjesnimasocijacijama,simbolikom, retorikomi repeticijom.Slič-ne analogije iznio je Freud, povezujući kompulzijemodernog neurotičnogilidogmatičkogponašanjaskorespondentnimkompulzijamauplemenimaiprimitivnim društvima.4Znanstvenosutematici»kolektivnoguma«ili»ma-sovnognesvjesnog«svojevremenopristupiliWilfredTrotter,GustavLeBon,Carl Gustav Jung, Wilhelm Reich, Ronald David Laing i Herbert Marcuse,5 azatimjenjihovespoznajepragmatičkiapliciraozačetnikprofesijeodnosasjavnošću,EdwardBernays.6Zajedničkaimpresijaovihautorainsinuiradajegrupnaformacija–državna,nacionalna,religijska,sindikalna,stranačkaitd.–mentalnokarakterizirananatajnačindaodbacujeracionalnuargumentacijutereagiraimpulzivnoiemocionalno.Istraživanjasuiznjedrilaskandaloznuirevolucionarnumisao–akozahvatimomehanizmekolektivnoguma,mo-žemoprovizornomodificirati,korigiratiiusmjeravatimodus operandi ovih socijalnih konstrukcija. U ovakvim kontekstima mediji igraju središnju ulogu usklađivanjemvijestitepropagandomikomercijalizacijomprobranihideja.

»Kaošto razvojnajnaprednijihekonomijapodrazumijevasukob između različitodefiniranihprioriteta, tako se i unutar totalitarnih,državnobirokratskihoblika ekonomskogupravljanja,kao iuzemljamaukolonijalnomilipolukolonijalnompoložaju, javljaju izrazitodivergentniobliciproizvodnjeivlasti.Primjenjujućikriterijekojisepokažuprikladnim,spektakl je u stanju

2

MichaelBillig,»Commodityfetishismandre-pression: Reflections on Marx, Freud and the psychologyofconsumercapitalism«,Theory & Psychology 9 (1999) 3, str. 313–329, str. 320–321.

3

Ibid., str. 326.

4

Freud povlači paralelu između neurotičnogsimptoma koji se temelji na regresivnom me-hanizmumagičnogmišljenjakakvojeidaljeprisutno u nekim neciviliziranim društvima,štosekrozhistorijuočitovalovjerovanjemuprožetost duhovima, sakralna imena, tabue,kontroliranje vremenskih uvjeta i tuđeg po-našanja itd. Za ovu raspravu, vidi: Sigmund Freud, Totem und Tabu: einige Übereinstim-mungen im Seelenleben der Wilden und der Neurotiker, Fischer Taschenbuch, Frankfurt am Main 1991.

5

Usp. teoriju kolektivnog uma i kolektivnog nesvjesnog kod: Gustave le Bon, Psihologi-ja gomila,preveoIvanLulić,Globus,Pravnifakultet, Zagreb 1989.; Carl Gustav Jung, Čo-vjek i njegovi simboli,preveliMarijaSalečić,IvanSalečić,Mladost,Zagreb1987.;Ronald

David Laing, Podijeljeno ja. Politika doživ-ljaja, Nolit, Beograd 1977.; Herbert Marcuse, Čovjek jedne dimenzije. Rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, prevela Bran-kaBrujić,VeselinMasleša,Sarajevo1968.

6

Koristeći se Freudovom analizom nesvje-snog, Bernays je razvio pristup koji su Li-ppman i Chomsky nazvali u demokraciji‘proizvodnjom pristanka’. Bernays je pred-sjednikeipolitičaresavjetovaooupravljanjumasama bez njihova znanja, apeliranjem nanesvjesni dio uma, pomoću čega jemogućeoblikovati javno mnijenje u bilo kojoj sferi, bez obzira hoće li to biti na korist ili štetunaroda. General Electric, Procter & Gamble, AmericanTobaccoCompany,CBS iCalvinCoolidge samo su neki od njegovih klijena-ta.KakobipovećaoprodajuzaChesterfield,na uskrsnoj paradi 1929. godine iscenirao je demonstraciju gdje su poznata ženska lica,modeli i filmske glumice, zapalile cigaretedabidemonstriraleemancipaciju,nazivajućiih»bakljama slobode«.Zaviše informacija,vidi:EdwardLouisBernays,Propaganda, H. Liveright,NewYork1928.;tenadokumenta-rističkibiografskiuradak:The Century of the Self (Adam Curtis, 2002.).



te suprotnosti prikazatikaopotpunorazličitedruštvenesisteme.Ali,ustvarnosti,tosusamopo-sebnisektori,čijajesuštinapotpunouključenauglobalnisistemkojiihobuhvaćaujedinstvenokretanje,kojejecijeluplanetupretvorilouoblastsvogdjelovanja:kapitalizam.«7

Ideologijakojakapitalizamprezentirakaonužnoststvarjepropagande,kojaseodBernaysaiCreelovaodborarafiniralaimoderniziralasukladnorazvojunovihznanstvenih i tehnoloških instrumenata,previjenekaonjihovadomi-nantnaracionalizacija.PremaLaschevojkriticidemokracije,masovnimedijine uništavaju slobodu u tolikoj mjeri;»…diseminiranjemautoritativneideologijepatriotizma,militarizmaisubmisije,kakotomnogikritičari ljevicepretpostavljaju,većuništavanjemkolektivnogpamćenja,zamjenjivanjemod-govornogautoritetanovomvrstomsustava,itretiranjemsvihideja,svihpolitičkihprograma,svihkontroverzainesporazumajednakovrijednima,jednakozaslužnimpažnje,istogajednakonekonzekventnimizaboravnim.«8

U modernim liberalnim društvima, propagandna je tehnika suptilnija i ve-ćimsedijelomoslanjananaglašavanjejednakostiipromoviranjeapstraktnihtvorevina kojima se pojedince ujedno nastoji obuhvatiti i deprivirati subjek-tiviteta.9Doduše,identifikacijasautoritetomseneodvijausferipoveziva-njasdeificiranimvođomkaourežimima20.stoljeća,alifunkcijupreuzimajavnost, miragekojimsenastojeasimiliratisvjetonazorimnoštvakojegajesvatkočlan,nonepostojini jedanpojedinackojibipod tomapstrakcijomizravnomogaobitiidentificiran.Sličnogjemišljenja,moguće,bioiLippmankadakaže:»Teorijapopularnevladepočivanauvjerenjudapostojijavnostkojaodređujetijekdogađaja.Držimdajetajavnostpukifantom.Onajeapstrakcija.Javnost,kakojujavidim,nijefiksiranotijelopojedinaca.Onasesastojisamoodonihosobakojesuzainteresiranezaproblemeimoguutjecatinanjihpodupiranjemilioponiranjem.«10

Riječjeovrstipojmovnemašinerijezalegitimacijumasivnerepresijekojaseizvršavaputemizvještačenihsimboličkihsubuniverzumačijajedanašnjauloganesamodaeksplicirajunegoidaučvrstepervazivnikonzumerizamipostulirajuadekvatne»terapeutičke«metodezasvakogdevijantačijazbiljaegzistirakaoprijetnjaopćeprihvaćenoguniverzuma.11

»Samozadovoljnopristajanjenastatusquomožekoegzistiratiisčistospektakularnimoblicimapobune:samonezadovoljstvopostajerobačimekonomijaobiljarazvijekapacitetezapreradutenaročitesirovine.«12

Medijikojisekoristeuovusvrhusuheterogeni,sukladnočlanovimarazno-rodnihpublikakojimaseobraćaju.Ovajjeproblemposebnonaglašenupredizbornimkampanjamakadasedebatiraopitanjimanpr.migranata, religijei regulacije tržištadokse istovremenoširikapitalizamiučvršćujeprivatnovlasništvopripodupiranjuvelikogbiznisa,uoblikuprokalkuliranepolitičkeretorikekojaapeliranaprivatniinteresmikropoduzetnikailimalihindustrij-skihpogona.Krozoveseinstanceprovodiučvršćivanjemakroekonomskogdruštvenogporetkaosnaživanjemipotvrđivanjemnjegovemikroekonomskeinstance.Posebicekadajeriječoindividuien masse, na njegovu je psihu na nesvjes-noj raziniposredstvomrepetitivnogpreuvjeravanja, retorike imanipulacijemogućeutjecatidotemjeredadolazidoevidentnihalternacijausubjektivnojsferi, tzv. superstrukturi.Pojedinac seuvijekafirmirau intrapersonalnom iinterpersonalnompolju,štoćereći,aktivnodijalektičkirespondiranadiskursigovornika,paiondakadajetajgovornikkorporativnientitetreprezentiranmedijem.Međutim, važno je od pojedinca imase razlikovati javnost. Jav-nostnijespecifičnaindividua,asocijacija,sindikatilinacija–premdapotonji



pluralistički savezimogukonstituirati javnost–nije jumogućedetektirati,izdvojiti i identificirati.U tomsmislu, javnost je iluzija–nusproduktbićamedija. Javnost je fantom, tvrdi Lippman:

»Modernodruštvonijevidljivonikome,niti jeinteligibilnokontinuiranoikaocjelina.Jednasekcijajevidljivadrugoj,jedannizaktovajeinteligibilanjednojgrupiadrugionoj.Čakiovajstupanjodgovornograzumijevanjamogućejepostićijedinorazvojemopsežnihikompleksnihistraživačkihtijela.«13

Kaovelikonerealnoništa,kadaseobraćasebi,onanjegujenepostojećiodnossasamomsobom.Ovakvamanifestacijaevidentnajeushizoidnimjedinkama– participacija u stvarnim okolnostima i dijalogu s realnim svijetom ustupa mjestotendencijiindividuedaseizravnobaviisključivovlastitimmentalnimobjektima.Dijalogjeiluzoran,adiskursjednostran.14

ZaštoMarxipsihoanaliza?Zatoštopomnijeispitivanjegenealogijedebataosocijalnojkonstrukciji,posebicenasveučilištimauAmericinakojimajedo1950.ihvladalaradikalnapolitičkarepresija,iznosinavidjelokakojesveštojeimaloprizvukipretenzijudruštvenogutjecajanaioleobjektivnu,apogla-vitoracionalnuaktivnost,spreziromseodbacivalokaodogmatičnimarksi-zam.15Toseodnosiinaobimniznanstvenikorpussocijalnepsihologijeina

7

GiDebor [GuyDebord],Društvo spektakla, preveo Aleksa Golijanin, anarhija/blok 45,Beograd 2017., str. 20.

8

ChristopherLasch,»Massculturereconsidered«,Democracy 1 (1981) 4, str. 7–22, str. 19.

9

Primjerice,gotovoideološkaverzijajednakostizasve,kojajegenuinojednakostsamozaodređenuzajednicu,određenuteritorijalnoilikulturološki,poputraznihnacija,rasailikul-tura,sinklinacijomobuhvaćanjapojedinacauove apstraktne formacije bilo identifikacijom, bilouopoziciji sdrugimgrupamakojeseapriori smatraju neprijateljskim. Za diskusi-ju, pogledati poglavlje »Mi iOni« u:R.D.Laing, Podijeljeno ja. Usporediti s raspravom o liberalnim totalitarnim metodama demo-kratskeAmerikeu:NoamChomsky,Mediji, propaganda i sistem, Društvo za promica-njeknjiževnostinanovimmedijima,Zagreb2003. Za detaljniju kritiku iluzorne ravno-pravnostipogledati:C.Lasch,»Massculturereconsidered«.

10

Walter Lippman, The Phantom Public, Trans-action Publishers, New Brunswick, London1993., str. 67.

11

PremaBergeruiLuckmannu,simboličkiuni-verzumipredstavljajukorpus teorijske tradi-cijeteintegrirajurazličiteprovincijeznačenjai obuhvaćaju institucionalni poredak u sim-boličkomtotalitetu.Onisuisključivovezaniuzlegitimacijudominantnogsistema.Zavišeinformacija, vidi: Peter L. Berger, Thomas

Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, preveoSrđanDvornik, Naprijed, Zagreb 1992.

12

G.Debor[G.Debord],Društvo spektakla, str. 21.

13

W. Lippman, The Phantom Public, str. 32.

14

Poseban dodir koji eksplicitno naglašava shi-zoidnustrukturuličnostiiegzistencijenalazi-mouCamusovojprozi,kojanainteresantannačin doprinosi indiferentnim i gotovo otu-đenimstilompripovijedanjakojiomogućavanaratoru i glavnim licima njegovih djela da situacijuukojojsenalazegledajunepristranoi bezprevelikogosobnog angažmana, dosu-đujući jusoštrimidetaljnimdeskripcijama,reklibismo,gotovoautomatski imehanički,pa se ponekada čini kao da nositelj radnjedepersonalizira ne samo društvo i odnose sdrugimanegoisebesamoga.Ovojeizvrsnademonstracijakakostanjamodernogčovjeka,tako i odnosa koji javnost putem vlastitih fan-toma–odnosasjavnošćuimedija–sasobomodržava.

15

Sardar,raspravljajućiosocijalnojkonstrukci-ji i političkoj i akademskoj atmosferi nakonProjekta Manhattanusvijetlusvevećesum-njeuobjektivnosti‘nevinost’znanosti,piše:»USjedinjenimsudržavama1950tegodinepredstavljalerazdobljepravepolitičkerepre-sije. Na američkim sveučilištima vladao jepravi teror; kad bi neki ‘Unamerican Activi-ties Committee’ pritisnuo poslodavca moglo sedobitiotkazilipastižrtvombezikakvenak



tradiciju psihoanalitičkogizučavanjamentalnihporemećaja.Usuvremenomdruštvu,postmodernikritičarismarksizompostupajudrukčije.Oninetvrdedajeonlažan,većdajenaprostoneprimjenjivnakasnikapitalizam:»MoždajeMarxovaanalizafetišiziranihrobaograničenatimeštojeprevidiorasponukojemserobe,kaoisamdruštveniporedak,nesamosocijalnoproizvodevećikonzumiraju.Danas,kaoanalitičariikonzumentianalize,suočenismosizazovomdazaboravimoproizvodnju,anekonzumaciju.Postojeidrugiteorijskiizazovi.PozivanassedazaboravimoMarxa–ilibarem,dagauručimoprošlosti.«16

Stoga,ako imamorazumjeti tajprotest,ondavalja razmišljatiu terminimanjegovog značaja, koji bi bio znatno irelevantniji da se u pozadini takvogdiskursanijenaziraosvojevrstanstrahodistine.Nadalje,usuvremenojjeli-beralnojanaliziuputnokrozsvježeuvidereevaluiratimarksističkepostulate,azatimispitatinjihovuodrživostusvijetlupostmoderne.

I. Uloga medija u kreiranju iluzije jedinstvaI. I. Razvoj tipizacija i kvazi-unifikacija kao prepreka u razvoju liberalnog pluralizma

PojedinacmodernogdobanesamodajedepersonaliziraniukotvljenumehaničkisistemhiperprodukcijenegojenašedobausavršilopsihološkuobranudisocijacijedotemjeredasmokreiraliprofesijuPRa–odnosasjavnošću–prominentnumetodusamozavaravanjakojanasujednounificiraidevastira,pozicionirajućinasnasamumarginuabnormalnosti.»Medijisuumogućnostikreiratitakvuapstrakciju‘javnost’,kojasesastojiodnerealnihpoje-dinacakojinikadnisunitibiikadamoglibitiujedinjeniustvarnojsituacijiiliorganizaciji–noipaksedržezajednokaocjelina.«17

Mi na ‘irealnoj’razinireproduciramofantazijuomnipotentnosti.18 Neki oblici suvremenetehnologijekaoultimativnogmedijskogdostignućapromičuilu-zijusveprisutnosti–instantnostnovihmedijaivirtualnerealnostikrajnjijekonzumerističkiproduktkojiobećavamožda idublju ekstazuodonekojunam pruža religijsko iskustvo kakvo omogućava transcendiranje svjetova.Idejajedinstvasavršenojekonzistentnaimožekoegzistiratispostojećimka-pitalističkimsustavom.Naime,onasesamoapsorbirauaparatipostajejošjedanproizvod.Akadamedijiuvlasništvukorporacijaiprivatnihkompanijanasebepreuzmuulogumoralneinstance–cenzoraisuperega–relativnojejednostavnomanipuliratiemocijamaibudućimakcijama,štoćereći,nesamodistorzirativećipoželjidaljeformiratislikusvijeta.»Demokracijasekaopolitičkiporedakvazdaprakticiralanateritorijalnoograničenomprostoru,odnosnoudruštvenojzajedniciograničenaopsega,kaošto je tobiogrčkipolisuantičkomedobutenacionalnadržavaumodernojeriliberalnedemokracije.Globalizacija,nasuprot,pro-moviranenacionalne,odnosnonadnacionalneustanoveizajednicesprekograničnimodnosimaugospodarskoj,kulturnoj,kaoiusvimostalimsferamadruštvenogživota.(…)Drugimriječi-ma,teritorijalističkadržavocentričnanaravtradicionalneliberalnedemokracijepostajeneade-kvatnausuvremenomglobaliziranomsvijetuukojemusudruštveni,političkiifinancijskogos-podarskiodnosibitnoodređeninadteritorijalnošću.(…)Upraksi,međutim,postsuverenističkavladavina,kojunudiglobalizacijaizagovaraneoliberalniglobalizam,pokazujeseneprijepornomanjedemokratskomnegoštojetovlastnanacionalnojraziniusuverenojdržavi.«19

Konzekventno,spektakularnapropagandajedvodimenzionalna:sjednestra-ne,posredujenamsefantastičnaidejakakosmosvimijednasvjetskazajed-nicadoksu,sdrugestrane,globalnimasovnimedijiomogućiliširetemelje medijacije.Stogasesadapopulističkaikonzumerističkapropagandanedise-minirasamolokalnonegojeznatnodalekosežnija.



Nekoć,uvrijemeantikeidobaprosvjetiteljstva,naglasakjebionavelikomi odvažnompojedincu, kojem se povjeravala vlast.Koncentriranjemoći ujednojosobiomogućavalojeambivalentnupsihodinamikuštovanjaizavisti.Ako bi se i ogriješio o narod, suveren je imao biti svrgnut.20Uantičkomdobu,doslovno jebilomogućevladaoca revolucijomdetronizirati.To jemogućejedanodprincipijelnihnedostatkamodernogdruštva.Kapitalizamnasosiro-mašujeičininezadovoljnima,notojenezadovoljstvonemogućekanalizirati,posebnoukvazidemokraciji.Toćereći,akosmosvijednakopravni,ondaneustupamoprostorambivalentnojpsihodinamicištovanjaizavisti.Možešsvrgnuti pojedinca, no u liberalnodemokratskomdruštvu nemožemo svrgnutiapstraktni, supervenijentni proces – nas, javnost.

»Grupanemožepostatientitetodvojenodljudi,ali ljudimoguobrazovatiobručedaopkoledruge ljude. Obrasci u vremenu i prostoru, njihova relativna trajnost i krutost, nikada se ne pre-tvarajuuprirodnisistemilihiperorganizam,madasemožerazvitifantazijailjudimogupočetiživjetiodfantazijedajerelativnatrajnostobrazaca,iobrazacauvremenuprostoruonozaštomorajuživjetiiumrijeti.«21

McLuhanu svojoj knjiziRazumijevanje medija iznosi detaljnudeskripcijunačinanakojivrućimedijimehaničke,ujednačeneirepetitivnevrstedjelujudisruptivnoitrajnomijenjajutradicionalnesociopolitičkehijerarhije.Novac,tisakielektricitetćekonzistentnodiktiratiuvjetedržavneekonomije,politi-ke i uloge medija.22Naime,razvojželjeznicezasigurnojedopriniorazvoju

nade. (…) Sama upotreba riječi ‘socijalan’imala je značenje ‘socijalistički’, što je bilojednako‘komunjara’.(…)Sveonoštojema-karneznatnoodisalodruštvenimutjecajemnaznanost ili znanstvenikeKoyré je agresivnoodbaciokao‘marksističko’.«–ZiauddinSar-dar, Thomas Kuhn i ratovi znanosti, prevela Ljerka Pustišek, Naklada Jesenski i Turk, Za-greb 2001., str. 19–20.

16

M.Billig,»Commodityfetishismandrepression«,str.326.

17

Søren Kierkegaard, The present age / Of the difference between a genius and apostle, pre-veoAlexanderDru,HarperTorchbooks,NewYork 1962., str. 15.

18

Pod terminom irealan ovdje se misli na simboličku razinunakojoj se fundira svakapsihološka obrana namijenjena prezervacijifantazije jedinstva. U svom metaforičkomkontekstu,svaki jeporemećajsmislen iher-meneutički dostupan analitičarevoj interpre-taciji. Prvobitno infantilan osjećaj jedinstvas majkom, koji bi se u normalnom stadiju raspada edipovog kompleksa trebao dezin-tegrirati, ostaje prisutan u psihološkim pore-mećajima.Stogasenarcističkatendencija»jasamsavršenisvejediomene«možeprevestiinačitavudruštvenuformaciju,kojaposred-stvommasovnihmedijaodržavaovuideacijuirealnozadovoljenomuponovnomuspostav-ljanju jedinstva s prvotnim objektom, sada na simboličkojraziniidentifikacijesglobalnomzajednicom.Tajtipnalazimourazličitimneu-

rozamaipsihozama,kojejesvemogućepre-vesti u sličnim terminima.Otuda tendencijadasenazajednicepovremenoinazapanjuju-ćepostupkereferirakaonaparanoidne,narci-soidneiličakipsihotične.Ulogiciznanosti,nauniverzalnikondicionalniiskazreferirasekaona ‘irealno’ zadovoljenkadaobjektivnonepostoji antecedans implikacijekoji zado-voljava kondicional. Stoga se sa zakonompostupa‘kaodabibiozadovoljenukolikobipostojao objekt na koji se odnosi’.

19

Mislav Kukoč, »Između ideala i stvarnosti:demokracijaodantikedoglobalizacije«,Fi-lozofska istraživanja 38 (2018) 4, str. 889–898, str. 894, doi: https://doi.org/10.21464/fi38416.

20

U antičkim je politeističkim društvima bilaizražena identifikacija funkcije poglavice injegovih anatomskih kretnji kojima se magij-skipripisivala‘moćmanipuliranjavremenomiplodnošću’,pričemusevladarausmrćivaloprvimnastupomnepovoljnihuvjeta.Uzrelijojfazispecifičnogdruštva,funkcijajepostalauvećojmjeri simbolička.Freudu svomspisuTotem i tabu pruža podrobniju historijskudeskripciju ritualnog svrgavanja vladara kao neurotične figurativne iteracije »prvotnog«oceubistva.

21

R. D. Laing, Podijeljeno ja, str. 258.

22

Za više detalja, pogledati: Marshall McLu-han, Razumijevanje medija: mediji kao čovje-

https://doi.org/10.21464/fi38416



industrijskih gradova i efikasnom uspostavljanju diplomatskih i trgovinskih međunarodnihodnosa.Laschpiše:»Izoveperspektive,masovnemedijenijepotrebnovidjetikaosredstvozaburžoaskuideologijuiličaksredstvokrozkojeburžoaskipropagandistiioglašivačimanipulirajujavnimmnijenjemvećkaosistemkomunikacijekojisistematskipotkopavasamumogućnostkomunikacijeičinisamkonceptjavnogmnijenjaanakronističnim.OvdjeležiključnaistinauMarshallMcLuhano-vomdiktumudajemedijporuka.Nedaodređenetehnologijeautomatskideterminirajusadržajkomunikacijeilidajepojavatelevizijeokončalalinearnomišljenje.Poantanijedatehnologijavodidruštvenojpromjeniilidajesvakasocijalnarevolucijanastalaizrevolucijesredstvomko-munikacije,većdamasovnakomunikacija,kaopokretnatraka,samomsvojomnaraviosnažujekoncentracijumoćiihijerarhijskustrukturuindustrijskogdruštva.«23

Naovajjenačinmobilizirancijelidržavniaparatiskupmasovnihmedijazaeduciranjeisocijaliziranjeobrazovanogineobrazovanoggrađanstvaisuzbi-janjekriticizma,čimesedolazidodoktrineodvostrukojistini.Tadvostrukaistinajošdozvoljavapostojanjekritičkemislisamonamarginamapolitičkihimedijskihprofesija;gdjejeistinitasvijestsankcioniranatakoštojojseodričerelevantnost,onoštoonaproričeetiketirasekaoteorijazavjere,asvespornoštooponirapostojećemporetkuištosetamoizražavabitćesutraprezrenoiodbačenou»relevantnimmedijima«.»Tojejedanodnačinanakojisevlastbrani–nazivajućibilokojukritičkuanalizuinstitucijateorijomzavjere.Nazivamolijetako,nemoramoobraćatipozornostnanju.«24

Tojeliberalnametodademokracijekojojnedostajemogućnostlegitimiranognasiljanadgrađanima,kojaješirokonaraspolaganjuutotalitarnimdržava-ma, pa ima sofisticiranije metode kontroliranja mišljenja.»Formiranjemišljenjamožemopratitiodpočetakazemlje,aonasupoprimilanovioblikkadasudruštvenaipolitičkapravastečena–neodobrena.Tosuvrlodobrorazumjeli‘stručnjacizamanipulaciju’.Jedanodosnivačamoderneindustrijezaodnosesjavnošću,EdwardBernays,podsjetiojesvojesaveznikedas‘univerzalnimpravomglasaiuniverzalnimškolovanjemčakigrađanskaklasastrahujeodobičnihljudi,jerjenarodobećaopostatikraljem’–tendencijakojujeindustrijanastojalaobrnutinovimmetodama‘dabioblikovalamišljenjenaroda’.«25

Primarnafunkcijamedijausvojojidealnoj,neiskvarenojformiočitovalabiseupravovremenom,nepristranomitočnomizvještavanjuuime‘javnogin-teresa’.Međutim, praksa prikazuje kako ovo nije uvijek slučaj te afirmiraovisnostmedijaoekonomskimpolitikamadržava,gdjeinformacijanijeneza-visnavaluta.Primjerice,prilikomobilježavanjagodišnjicemedija,rumunjskisupolitičari izrazilipotporuzamisijumedijadadjelujuza interes iu imenaroda.Međutim,upravojeuRumunjskojpremijerVictorPoteodbioodgo-voritinapitanjanovinaraosvojimodlukama,tvrdećidamedijskeinstitucijeukojimasutinovinarizaposleninisuplatileporezdržavi.Ovaapsurdnasitua-cijaeklatantanjeprimjerdajeupolitičkojigri,kadajenakockijavniinteres,pravonainformacijesubdeterminiranoporeznimobvezama.26

Kreiranjemonstrumasuvremene»demokratskenacije«,nadaljejavnosti,zaštićenojeodoriginalneparticipacijeindividue–doksepromičebremenitasim-boličkailuzijajednakopravnosti,uniformnostiiudruženja,metaprocesnive-liranjapopločavaputkrajnjojparalizi–potpunojindiferentnosti.KažeKierkegaard,anticipirajućijošu19.st.onoštojenasnaziidanas,po-jedinackojinivelirajesamobuhvaćenprocesompadoksečinidasebičnoznaštočini,možemorećizaljudeen massedatoneznajujerkakokolektiv-nientuzijazamproizvodivišak,takoanalognoizaplijenjenaneodgovornostinduciravišak,atojeupravoonosupervenijentnosredstvokojemasipružatrenutnu,sebičnuvrstugratifikacijekadabezstrahamožeispoljitisvojede-struktivne nagone.



»Činjenicadanekolicinaljudiujedinjenazajednoimahrabrostsuočitisesasmrćuovihdananeznačiitodasvakiodnjih,zasebno,imahrabrost,jerčakivišeodsmrti,pojedinacsebojiosude i protesta refleksijeusmjerenenanjegovuželjudanešto sam riskira.PojedinacvišenepripadaBogu,sebi,svojimvoljenima,svojojumjetnostiilisvojojznanosti,onjesvjestanpripadanjausvimstvarimaapstrakcijikojojjepodložanporefleksiji,baškaoštoself pripada državi.«27

I. II. Propaganda u političkoj i ideološkoj indoktrinaciji

Konstrukcijaustanovljenogmišljenjao‘zdravozagotovo’općeprihvaćenojzbilji kaovrhovnoj,objektivnoj slici svijetakojuna aproksimativno sličannačindoživljavajuidrugi,svakodnevnoseučvršćujeposredstvommasovnihmedija,primjerice,potvrdomnovinara,TVvoditeljairadijskihizvjestitelja.Političareiintelektualce,kaosvojevrsnepripadnikezajednicerespektabilnihstručnjaka,pojedinciuvelikojmjeriupotrebljavajukaoorijentirzaartikula-cijuvlastitogmišljenjapopitanjuaktualnihproblema,bezdasenaumuimadaoniautoritetneuživajuutolikojmjerizahvaljujućiposjedovanjunekeultimativneistine,većprijeradiezoteričnenaravisvojeekspertizekojasveve-ćomspecijalizacijomiformalizacijomgovorajavnostipostajenerazumljiva.Kadanekazajednicauživaprivilegijudajesamasudacvlastitihproizvoda,onda se ona ipso factonamećekao‘kvalificiranija’,atimeimentalnorepre-zentirakaopredvodnikjavnogmnijenja.Umodernomdruštvu,pojedincisuzakonstrukcijusvojezbiljeovisnioposlodavcima,vladi,službamazajavnoobavještavanje i poznanicima. Prema imperativu konzumerizma, namjestorazuma,čovjekusudanieditorijalisoglašivačkimsloganima,falsificiranimznanstvenimpodacimaitrivijalnostšundliteratureitabloida.Utomsena-zireMarcuseovjednodimenzionalničovjek,pukiimagoljudskogbića,tojeKierkegaardov impotentni individuum zarobljen okovima refleksija, a bezoriginalnih ideja.Originalnostjenaime,premaBergeruiLuckmannu,izravnakonzekvencane-uspjeleprimarneilisekundarnesocijalizacije,dakle,konzekvencaneuspjehadaseidentificirasopćeprihvaćenomzbiljom.Zahvaljujućiparcijalnoljudskojidiosinkraziji,parcijalnomogućedivergentniminterpretacijamazbiljekojimajepojedinactijekomsvojebiografijebioizložen,28dorevolucijedolazikadajesistemtolikoispunjenanomalijamadavećijavnostuviđaapsurdnostpo-stojećihstruktura.Kadasistemzastrani,nositeljinove,originalneparadigmeupravosuonikojiilijošnisubiliukotovljeniusustavilisuvećpočeliartiku-liratidivergentniporedakalijenirajućiseodpostojećeg.Štoćereći,kadajetajprocesnadjelu,onisevećnalazenamarginama.

kovi produžeci,Goldenmarketing–Tehničkaknjiga,Zagreb2008.,str.26.McLuhaniznosiopservacije Robert Theobalda s obzirom naprijelazizpatrijarhalnihumatrijarhalneobli-ke vlasti kod australskih domorodaca, koji su izravnopotenciraniuvođenjemmedijačelič-nesjekiremeđuplemenskežene.

23

C.Lasch,»Massculturereconsidered«,str.19.

24

N. Chomsky, Mediji, propaganda i sistem, str. 45.

25

Ibid., str. 60.

26

Za detaljniju analizu vidi: Xenia Negrea,»Public Interest, Procedural and DiscursiveLimitations«,Social Sciences and Education Research Review 2 (2015) 1, str. 33–41.

27

S. Kierkegaard, The present age, str. 11.

28

Pripadniku aristokracije može posredovati»zbilja«njegoveklase,noukolikoje‘značajnidrugi’ odgajatelj pripadnik drugog klasnog ili etničkogstatusa,djetetuseprezentiraintersek-cijadvajurazličitihsvjetova,odkojihjedanilidrugimožebitipounutren,ilinapose,možesevlastitimpotencijalomkreiratinekitreći.



Odnosisjavnošću,oportunističkimirage,postalisukompleksniirazgranatidotemjeredaseprofesijasepariralaodsvojihranijihformiunutarpoduzećatepostalazasebna,impozantnaiprofitabilnaindustrija.Propagandaje»legi-timnadjelatnost«esencijalnazaprogressvihekonomskihdisciplina,odpoli-tike,financijaiproizvodnjedoobrazovanja,tvrdiojeEdwardBernays:

»Modernapropagandajekonzistentan,trajninapordasekreirajuilioblikujudogađajikojićeutjecatinaodnosekojejavnostimapremapoduzeću,grupiiliideji.Praksakreiranjaokolnostiikreiranjaslikauumovimamilijunaljudivrlo jeuobičajena.Gotovonikakavvažanpothvatnemožeproćibeztoga,bilodatopoduzećegradikatedralu,sveučilište,oglašavafilm,rješavapitanjeobveznicailiizborapredsjednika.«29

Ono što su nekadaprezentirali velikani, suvereni, plemići i aristokracija umodernojformidobivapandan;suvremenosedruštvozavodstvoobraćatzv.influencerima.Umodernomsvijetusamipolitičarimogubiti reduciraninasvojusimboličkufunkciju,onisupukereprezentacije»poželjnog«poretka,međutim,njihovajepraktičnamoćznačajnoograničena,akadazakažuutojzadaći,redovnoihseništi.Ulogapolitičkihlideraočitujeseširenjemutjecajapredstavljanjemrazličitihsociopolitičkihsvjetonazora iprojekcijomnedo-stižnihciljeva.Historijskinampregledpružauviduiscrpnirepertoarprena-puhanihpolitičkihišarlatantskihpredizbornihobećanjakojaseex post facto, premdautopijska,unajmanjurukučineapsurdnoambicioznima.Primjerice,GabrielGreenje1960.godineobećaouvođenje»Svijetasutrašnjiceiutopijedanas«svojomkandidaturom.PlaniraojeeliminiratinovacomogućavanjemposjedovanjakreditnihkarticasvimatejeobećaobesplatnozdravstvosvimAmerikancimaieliminacijuporeza.SenatorDanQuaylejeusvojojkampanji1988.godineizjaviokakonijednanacijausvijetunećeimatiboljeobrazova-njeodAmerike,aNewtGingrichje2012.godinenajavioosnivanjeameričkekolonijenaMjesecudokraja2020.Dapružimorecentnijiprimjer,Trumpjeusvojojkandidaturinajavioprepisivanjeporeznogzakonikausvrhuomogu-ćavanjapokrivanjetroškovazdravstvenenjegezadjecuzaposlenimroditelji-maizvlastitihprihoda,gotovoinstantnouravnoteženjefederalnogbudžetatepremijuzdravstvenogosiguranjazagrađaneizpovrataporeza.30NadomaćojjepaksceniaktualnapredsjednicaGrabarKitarovićupredizbornojkampanjinajaviladaćemopostatijednaodnajrazvijenijihdržavaEuropeisvijeta(»tovamobećajem«),daćepotaknutiborbuprotivkorupcije(ovosečinikaoin-tencionalnoizražennejasancilj,kojijetolikogeneralandanepredstavlja,za-pravo,ništakonkretno),prekinutiideološkepodjeleisazvatisjednicuVladezboggospodarskekrize,preselitiizadvijetrećinesmanjitiUred.31

Novi su influenceri kreatori javnog mnijenja, inicijatori trendova i diktatori stila,oniizražavajuglasjavnostiimoderirajuvoljunaroda.Dalekoodtogadasenjihovafunkcijaivisokaeksponiranostneeksploatirazapromicanjeiin-doktrinacijuekonomskihipolitičkihideologija.Ovojeključno–bitiinfluen-cernijeistoštoibitipolitičar,premdapolitičarmožepostatiinfluencer, jer je u ovoj profesiji, više negoli u diplomaciji, prisutna i vlastita privatna agenda, kojamožebitiradikalneipolitičkenaravi,noonanikadanijeekskluzivnojed-nodimenzionalna.Dokprvimorajudjelovatiunutaruskodefiniranihokvirakojisuegzistiraliprijenjihovadolaskanavlast,tećerelativnonepromijenjeniostatiinakonmandata,potonjinemorajunužnopreciznoslijeditipredeter-miniranprogram.Dakako,korporacijećeredovnofinanciratitakvepojedinceinjihoveplatformeteintegrirati,kadagodjetomoguće,svojeagendezain-tenziviranjeprodaje.Međutim,ovdjenijetolikospornapodložnostoznacima,koliko je opasno kada je nositelj javnog mnijenja ujedno ekspert koji posje-dujedetaljnoznanjeofundamentalnimpsihološkimmehanizmima, posebno



kadaimatendencijupremadistorziranjučinjenicaili,neovisnootomejelitosvjesnaintencija,manipulirainformacijamaiautoritetomzadisperzijuvlastitihuvjerenja.Recentniji,znatnoaktualniprimjerjestkontroverznaličnost,kanadskipsiholog,globalnaikonaiYouTubezvijezdaJordanPeterson,čijajepopularnostdoseglaekstremnuekspanzijumeđumilenijalcimauposljednjihnekolikogodina.Potpunokontraintuitivno,upostmodernigdje‘sveprolazi’;u kojoj su feminističke i kulturalne studije znatno pridonijele unapređenjuženskih prava, kulturalnoj emancipaciji, senzibilizaciji i solidariziranju; udobukojejegotovotolerantnijenegoijednoprijepremaraznimdonedavnomarginaliziranimskupinama,gdjejezaočekivatidaćemlađegeneracijekojenisučvrstovezaneuzhistoriju,predrasudeilitradicijusvogdruštvaposeb-nonjegovatisocijalističkeiliberalnevrednote,svjedočimovrhuncuapsurda.Naime,konzervativistiradikalnikapitalistsvojomjekarizmom,intencional-nočinećigrubiprofesionalniprekršaj,podkrinkommanifesta‘selfhelp’psi-hologije32uspio»kljumčariti«navlastitupolitičkuideologijuutemeljujućijunanavodnočvrstimčinjenicamairezultatimaprovizornoselektiranihistraži-vanja.Zavodećiiobmanjujućiretoričkimsmicalicamaomladinudiljemsvijeta, bilo mu je relativno jednostavno prometnuti primitivne vrijednosti poput striktno patrijarhalnih i autoritarnih okupacijskih, obiteljskih i rodnih odnosa. Takvubidemagogijubilorazumnijeočekivatiodsenzacionalistai‘showma-na’Trumpa,kojabiuzačetkubilarazoružanaiotpisanazahvaljujućinašojnaviknutostinabombastičanipropagandističkinastupameričkogbiznismenaipredsjednika.Utolikoješokantnijedatakveproklamacijedolazeupravoodracionalnogznanstvenikairespektabilnogintelektualca.33

S druge strane, uloga influencera u perifernim domenama rutinske svakodnev-niceprezentiradvostrukuigru,kojaseočitujeparadigmatskommanifestaci-jomdiktiranjaizboraipraxisom. No takvo ponašanje nije slobodno. Influen-ceripersonalizirajukrajnjuopozicijuindividualnosti,prijenegonavlastitost,teprezentirajutipličnosti.Postuliranjemtrendova,propagirajuidentifikacijukojajeukonzumerističkomdruštvuekvivalentnaneproporcionalnojpotroš-nji svima dostupnih dobara.Agent spektakla postaje označitelj unifikacije–akosmounečemzaistaujedinjeni, to jeondasubdeterminiranost funda-mentalnimekonomskimpotrošačkimprincipimaidruštvuizobilja.Izobiljejeiluzornojerpropagiraidejudostupnostiproizvodazasvakoga.Jošjeurgentniji problem nemogućnost genuinog individualiteta koji neće biti transfor-

29

E.L.Bernays,Propaganda, str. 25.

30

Usp.»THEYSAIDWHAT?.AHistoryOfTheMostAbsurdPoliticalPromises«,PastFactory. Dostupno na https://www.pastfactory.com/po-litics/theysaidwhatahistoryofthemostabsurdpoliticalpromises/?viewall&chrome=1 (pristupljeno30.12.2018.); »PromiseBrokenrulingsonTrumpOMeter«,Politifact. Dostu-pno na: https://www.politifact.com/truthome-ter/promises/trumpometer/rulings/promisebro-ken/ (pristupljeno 30. 12. 2018.).

31

DavorIvanov,AnaErdelja,»GrabarKitarovićodržalapobjedničkigovor.Evoštojeobeća-la«,Večernji list (11. 1. 2015.). Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/grabarkita-rovichrvatskacebitinajrazvijenijazemlja

europske-unije-i-svijeta-983622 (pristupljeno 30. 12. 2018.).

32

Usp. Jordan Peterson, 12 rules for life: an antidote to chaos, Random House Canada, Toronto 2018.

33

Sobziromna širokutjecajnjegovih izrazitokonzervativističkihidejainapadanaakadem-sku ljevicu,debaklodržan20. travnja2019.uTorontu pod nazivom»Sreća: kapitalizamprotiv marksizma«, gdje su svoja gledištakonfrontiraliJordanaPetersoniSlavojŽižek,smatra se filozofskom debatom stoljeća temnogi konstantiraju da je polemika najspek-takularniji događajkojemsmo svjedočili oddiskusije»Debataoljudskojnaraviipolitici«ChomskogiFoucaultaizstudenog1971.



miranuproizvod jernikada nije dovoljno – kreirati sve više – jedna je od fundamentalnihmaksima.Robujućisirovinama,čovjekjerobtuđegživota,društvaspektakla.Konzumentovajekompulzivnasklonostimitiranjupseu-dozvijezdaipseudodržavnikausebizaistainfantilnaregresija.Potrebazapredstavljanjemkompenzirasepaničnimosjećajemegzistencijenamarginiživota.To je konačni nusproizvod sloma autonomije i genuine interakcije,kakomeđupojedincima,takoiizmeđunjihinjihovaokruženja.Apsurdmo-dernogdruštvapostajeironičan,tvrdiKierkegaard,natočkigdjeljudikakobipostalijavni,težepostatiništa.Mogli bismoustvrditi da je javnost puka apstrakcija bez konkretnog sadr-žaja,kojasimboličkimanifestirashizoidnostanje,zakojejekarakterističnoisključivoodržavanjeodnosapojedincasobjektimanjegovemašte.Jednakotako, izuzimajući seodkonkretnih interakcija, javnost teži održavanju ilu-zornogodnosasuobraćajućise,posredstvominfluencera – vlastitih fantoma i tvorevina – samoj sebi. Dakle, influencerisureprezentacijajednogteistogprocesa, jednosmjernog internog dijaloga.

»Podovimokolnostimajegovornafrazaizrazindividuumakojijegovoriionihkojigaprisilja-vajudagovoritakokakogovori,tesvihonihnapetostiikontradikcijanjihovameđusobnaodno-sa.Govorećivlastitimjezikom,ljudigovore,također,jezikomsvojihgospodara,dobročinitelja,oglašivača.Takoonineizražavajusamosamisebe,svojevlastitoznanje,osjećanjaiaspiracije,već također neštodrugonego što su sami.Kad ‘samostalno’ opisujupolitičku situaciju, oniopisujuonoštoimkažusredstvamasovnekomunikacije.«34

Ako tako gledamo na stvari, legitimno je upitati se postoji li u postmoder-nimogućnost deliberativnedemokracije?Malo je vjerojatnoda će tržišnademokratizacija,kojasmjeranamasivnijudostupnostkonzumerističkihdo-bara, polučiti pozitivne rezultate na sociopolitičkomplanu.Mislilo se daće globalizacija i tehnološki razvoj, zahvaljujući inherentnom pluralizmu,voditi oslobođenjumisli.Međutim,masovnimediji brzo su inkorporiranipodokriljekapitalizmaikonzumerizma.Nesamodanijeomogućengenuinipluriperspektivizamumedijimanegojesveprogresivnijeonemogućenpri-stupalternativniminformacijama.Ustvari,korporacijesupozdravilerazvojnovihplatformiineobičnobrzogakonvertiraleumašinerijuzageneriranjekapitala;srazvojeminternetastvari(engl.internet of things), globalni divovi poputAppleaiIBMasurađujustelekomunikacijskimkompanijamakakobiuskladiliplasiranjepametnihuređaja snovim tehnologijamaprijenosapo-dataka.Liberalnipluralizamsvojupozitivnuteorijumedija temeljinačinjenicidapripadnostpluralističkimgrupacijamajošjamčiautonomijusprječavanjemmonopola.Međutim,utimgrupamakojimapojedinacpripada,onikonsti-tuiraizrcalisebe.Zaslikuosebipostajeovisanofunkcijamakojeudruštvuzauzimaitipizacijamakojimajesvakodnevnoprožetunutartihzajednica.Konkurentneustanoveupluralističkomdruštvukoincidirajuusolidarizira-njumoćicjelinenadpojedincem,apluralističkajeadministracijaprividnopozitivnajerjednaorganizacijaštitiodudaradrugihistvarailuzijubalansaukojojpojedinacprofitira.Takonerijetkosvjedočimovećojzainteresiranostisindikatazakonkurentnupozicijutvrtkenatržištu.Timećeipojediniradniciraspravljatiointeresimapoduzećaibitispremnijinanižeplaćeipovećanjeradnogvremenausvrhudoprinosaopstanku,štoćerezultiratiiočuvanjemnjihovog posla.35 U Hrvatskoj, primjerice, postoji sindikat (SING) koji se nalazinalistiNezavisnihhrvatskihsindikata(NHS),kojikaotemeljnuvri-jednost ističe»neovisnostoposlodavcu,vlasti idrugim interesnimskupi-nama«,dokudruženjeujednoprimaposlodavceiuztooniunjemuimaju



povlaštenpoložaj.Tako je sindikatkojibi trebaoarbitriratiukolektivnimpregovorima u korist radnika, doveden u pomalo paradoksalnu i sigurno ne-zavidnu situaciju kada je poslodavac od kojeg štiti svoje članove upravonjegovčlan.36

Utolikokritikanijepotaknutapluralizmom,ona jeprijesuspendirana.Akoje istinita tezaChomskogda jeusvimtimudruženjima»prisutna istafun-damentalnastrukturavladajućegporetka«37koja je indoktriniranakrozsvedržavneinstrumente,odobitelji,prekoškolaisveučilišta,domedija,ondasuodstupanjaokojimaseradiupluralizmustrogoograničena,araspravakojabitrebalapružatidivergentneuvide,makarsamofragmentirane,ustvarisevodiunutar ustanovljenih barijera.Rastrzanostdijelomzahvaljujemopluralizmuzbognepostojanjatakvihpred-stavničkihustanovaukojimabipojedinacgovorioiradiozasebe.Iztograzlogaiizbijajuopćenitostikaoštosunacija,partija,ustav,korporacija,takvihizvrsnihpluriperspektiva(kojesuisamepostojećasocijalnakonstrukcija,atime uvjetovane i održive dok ih vezuje ideologija nužnosti i opasnost odoslobođenja)čijastvarnostsesastojiodbrojnih,nonijeidentičnanijednojodmnoštvasvojihspecifičnihentiteta,atakoipojedinačnihentiteta,poputpo-jedinacaigrupa.Ironično,odmiroljubivihdržavljanaiobrazovanihučenjakatraži se da umru za domovinu, a umirat će za partitokraciju i korporacije.Intenziviranjemmedijskeulogeumasovnomdruštvusvjedočimoreduciranjunekoć primarnih socijalnih interpersonalnih odnosa na drugorazredne vezemeđupojedincima,štoihčiniapatičnimipodložnimautoritarnojmanipulaci-

34

Herbert Marcuse, Čovjek jedne dimenzije. Rasprave o ideologiji razvijenog industrij-skog društva, Veselin Masleša, Sarajevo 1968., str. 182.

35

Valjase,zademonstracijurigoroznihrazmje-ra do kojih ovo kulminira u praksi, podsjetiti na hrvatski slučaj radnica tvornice tekstilaKamensko, koji je postao visoko medijski eksponiran u srpnju 2010. Nakon razaranjaradnih mjesta, vlasnici tvornice su namjera-vali bržebolje prodati nekretninu, ostavlja-jućidevastiranom20radnicakojesumjese-cima radile praznih platnih lista. Iziskujućisankcijezaposlodavceipodmirenjedugova,bivšezaposlenicesuseodlučilenadrastičnumjeru–prijenego suuzmedijsku, student-sku i sindikalnu potporu bile u mogućnostiorganiziratipravnuakciju,prethodioještrajkglađu. Vidi: Marina Ivandić, Igor Livada,Lines of (Dis)Continuity: Forms and Methods of Labour Struggle in Croatia 1990–2014, Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd 2015. Za daljnju ilustraciju, možeseuzeti slučaj»SlobodnaDalmacija«,novi-narskog protesta koji je trajao dvije godine, protivkojihsesvojevremenopokušalaizvrši-tiretribucijauime»voljenaroda«.Štrajkpodvodstvom sindikata u ožujku 1993. godinepredstavljaojeodgovornapolitičkuidržavnurepresijukaopokušaj,premariječimanovina-raViktora Ivančića,»dasezadržinezavisnapozicijanovinaiuredničkapolitikakojaneće

bitipodložnapolitičkimdirektivama«.Većinanovinara je odbijala prihvatiti promjene jer su smatralidajeciljnasilnapromjenauredničkepolitikenatakavnačinkojićezahtjevatibezuvjetno pokoravanje vlastima.

36

Više informacija o instituciji objavljeno je na općeinformativnom portalu Telegram:DragoHedl,»Zvučiposve suludo,aliuHr-vatskoj postoji sindikat koji, osim radnika, u svoje članstvo prima i njihove šefove«,Telegram (23. 4. 2017.). Dostupno na https://www.telegram.hr/politikakriminal/zvucipo-sve-suludo-ali-u-hrvatskoj-postoji-sindikat-koji-osim-radnika-u-svoje-clanstvo-prima-i-njihoveposlodavce/? fbclid=IwAR2NWSSoNyIozzUFt8IEyluBsW21lAVdnVJSTmH7YicG_fYbGU_-cDuLjn0 (pristupljeno 30. 12. 2018.).

37

Chomsky navodi kako u naizgled heteroge-nim domenama i institucijama prividno po-stoji iluzorno razlikovanje u mehanizmimadistribucijeinadzoraprotokainformacija.Nobudućidasuonefundamentalnozavisnejed-neodrugima, indoktrinacija će seprovoditiodozgo prema nižim, partikularnim zajed-nicama.Kada sečinidaonegovoredrugimjezicima,zapravojeriječodjelovanjupropa-gande.Tada‘velikiigrači’pripravljajuscenuzamanje.



ji.Verifikacijaplauzibilnostivlastiteslikesvijetaifaktičnostiskoresponden-tnošćukojukonstruiramedijskaslikai,konzekventno,radikalnaalijenacija subjekata u kapitalističkomdruštvu,nanajvišemstupnjuposredovanajeme-dijskompervazivnošćunadljudskimafinitetimaipotrebama.

»Uspomenutimpostkomunističkimsredinamatakosepodudarajudvamotivazapredrasudnusocijalizacijupučanstva–masovnosocijalni(odozdo),kojijeuglavnomjošupovojimautimzemljama,tenacionalističkopolitički(‘odozgo’),kojiposljednjihgodinadoživljavaenormanrazmah.Medijisuutomuigraliiigrajuprvorazrednoznačajnuulogu.Tajeulogamedija–me-todologijskipromotreno–omogućenasustavnomuporabommanipulativnihtehnikanasuprotprosvjetiteljskomtradicijomjavnostipretpostavljenihmetodaracionalnognagovora/uvjerava-nja.Emocionalnazarazakojaslijediiztakvaodnosasprammedijapreuzimljenesamoinforma-cije,negoupravopredrasudneobrascenamjestospoznajeokoline.«38

Zaonerezistentneiindiferentnepremasvijetuzaleđenihpolitičkihporedakaihijerarhija,»namijenjeno«jenovofiltriranjeiliječenjepomoćumasovnihmedija.Strogacenzurakojaprožimasvakodnevnomedijskofunkcioniranje–sortiranje isegmentacija,političkačistka,nadziranjegeneriranja idistri-bucija novosti – samo su opet elementi afirmacije medijske uloge u procesu sustavnogindoktriniranja.Čestjeslučajdasemanjimedijskientitetiorijen-tirani prema davanju objektivne istine, u pravilu usuprot lokalnoj ili global-nojmedijskojinformativnojsceni,nepodržavajufinancijskiibuduzatvaraniilipodlegnuopćemtokukapitalatakoštousvojemainstream obrasce infor-miranjailipakuslučajuuspješnostiprodajuproizvod,biloradibrzezarade,bilo radi pritiska. Ovaj proces niveliranja afirmira se kao negativni princip uusporedbisazlatnimdobomprosvjetiteljstva,potpaljenogentuzijazmomirevolucionarnim prije no reaktivnim ideacijama. Berger i Luckmann napo-minju:

»…svakainstitucijaposjedujekorpusprenesenog,receptnogznanja,tojestznanjakojeisporu-čujeinstitucionalnoprikladnapravilavladanja.Takvoznanjekonstituiramotivirajućudinamikuinstitucionalnogvladanja.Onodefinira institucionaliziranapodručjavladanja ioznačavasvesituacije koje padaju unutar njih. Ono definira i konstruira uloge koje treba igrati u kontekstu dotičnihinstitucija.Onoipso factokontroliraipredviđasvetakvovladanje.Budućidajetakvoznanjedruštvenoobjektiviranokaoznanje,tojestkaokorpusopćenitovažećihistinaozbilji,bilo kakvo radikalno odstupanje od institucionalnog poretka pojavljuje se kao udaljavanje od zbilje.Takvoodstupanjemože se označiti kaomoralna izopačenost, kaomentalna bolest ilinaprostokaoobičnoneznanje.«39

Mazohistička redukcija razmišljanja na standardizirane forme, koje nisuantagonističnespramsveapsorbirajućeautoritarneikonzumerističkezbiljeisvakodnevnice,nedozvoljavarazvojkritičkesvijestizarješenjeproblemakojabinadišlaprimjenuonihterapeutskihrješenjakojasuvećprisutna,većdovodiidonepovjerenjaumogućnostnovogiskustva.Zatoje»podređenjevladavinipostojećihčinjenica totalno«,40zato»društvogovori svojim jezi-kom,anamasekažedaslušamo«,41zatosmomi»pasivnostado«,42 nadalje, zatomediji određuju vijesti za drugemedije, »a budući povjesničari će seokrenutiarhivamaNewYorkTimesadaodredeštojepovijest«,43 upravo je zatovišenegoprijepotrebnotražitialternativneizvorekojićepomoći»boritisezaalternativnedruštvenesustave«.44

Međutim,kakodamislećisubjekt,zarobljenunutarideološkesfereukojojsudominantnereprezentacijeuvijekreprezentacijevladajućihodnosa, istu-pi izove»tamnice« iodriješimislitiunovimterminima, jošneinficiranimmainstreamkonotacijama?Štoviševremenaprovodiukontemplacijiipoku-šajimadagazahvati,manjegaživi.Nočakiurefleksiji,agentovemisaonekonstrukcijepodložnesutuđim,izlažeseopasnostidamislikojeproducira



uopćenisu»njegove«.Onesutalogprethodniheksplikacijainasljedstvovla-dajućih reprezentacijakojemuseplasiraposredstvommodernihmedija.Sprogresivnom je racionalizacijom stanje čovjeka svemanje aktivno, a sve više kontemplativno. To je ono što ima na umu Kierkegaard kada govori o refleksivnojinercijikvaziintelektualaca.

II. Patološka narav medijskog senzacionalizmaII. I. Anti-dijalektika i medijski spektakl kao lažna opozicija

Za pristaše psihoanalitičkog nazora – Freuda, Reicha,Marcusea, Lainga iSzaszateanarhistaChomskogporedakzaistaipodupirečitavoustrojstvodr-žavnihinstrumenata.Egzistiraju,naravno,razlikeumišljenjimaiunutarstra-naka,vlada,medijaisveučilišta,djelomičnozbograzilaženjausvjetonazori-maljudikojisunanjimapozicioniraniurazličitimulogamaisraznovrsnimciljevima.Nosvakaodtihinstitucijaparazitiranaizvanjskimosnovama:»…atiizvoripomoći,privatnobogatstvo,naprimjer,velikekorporacijeivlada(kojajetolikopovezanaskorporacijskommoćidaihjeteškorazlikovati)–onisu,ubiti,onousredčegasenalazesveučilišta.Ljudiunutarnjihkojiseneprilagodestrukturi,kojijeneprihvateineusvoje(nemožešraditisnjomakojeneusvojišinevjeruješjoj),ljudikojitonečinećevjerojatnobitiiskorijenjeniusput,počevšisvrtićempanadalje.Postojipunovrstasredstavafiltriranjapomoćukojihserješavajuljudikojipredstavljajuproblemikojimislezasebe.«45

Uvezisovim,Debordnapominjekakosusviparcijalnirežimiusvojimpo-sebnimoblicimausržidiototalnogspektakla,koji jezasebeujednolažnaopozicijairealnapodrška.46Kadasečinidajeuspecifičniminstitucijamarazvijenazasebna totalitarnaspecijalizacijadruštvenekomunikacije inadzora,oveprividnoautonomnetendencijezaistasamoigrajusvojeulogeuokviruglobalnedistribucijezadataka.Naprimjer,unutarkonvencionalnihsveučilištaimedijaprisutnajesnažnakontradikcija.47 Sastoji se u tome da ove insti-tucijepodržavajufundamentalneinteresekorporacijai jamčerasprostranje-nostpropagandeidistorziranja,dokujednoizražavajutendencijuadekvatnogprikazivanjaslikesvijeta.Tojevjerojatnoijedanoduvjetazaštoljudiradeumedijima;naimenebimoglifunkcioniratikadanebiimalimogućnostpružitibarempribližnotočnuslikusvijetaunatočkonstrukciji:»Tako,naprimjer,poslovnitisakdajepriličnodobreitočneizvještaje,uvećinislučajevejeslič-noisostatkomtiska.Razlogtomeještomoćniljudimorajuznatičinjenicedabimoglidonositiodlukeusvojukorist.«48

38

Žarko Puhovski, »Posttotalitarni Reich«, u:William Reich (ur.), Masovna psihologija fa-šizma,preveliŽarkoPuhovski,NadeždaČa-činovič,JesenskiiTurk,Hrvatskosociološkodruštvo, Zagreb 2014., str. 14.

39

P. L. Berger, T. Luckmann, Socijalna kon-strukcija zbilje, str. 87.

40

H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije, str. 169.

41

Ibid., str. 169.

42

Usp.N.Chomsky,Mediji, propaganda i sistem.

43Ibid., str. 40.44Ibid., str. 74.45Ibid., str. 1346Usp.G.Debor[G.Debord],Društvo spektak-la, str. 25.47H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije. Marcuse naglašava da je uočavanje tih antagonizamanajrelevantnijizadatakfilozofskekritike.48

N.Chomsky,Mediji, propaganda i sistem, str. 103.



Nadalje:

»‘Kadaintervalizmeđuintelektualnihklasaipraktičnihklasapostaneprevelik’,kažehistoričarBukle,‘prethodninećeposjedovatiutjecaj,potonjinećeimatibenefita’.«49

Novi pozitivistički jezik politike, obrazovanih intelektualaca i sveučilišnihznanstvenika čija promašena kritika, zbog svoje nemogućnosti da izađe izustanovljenihokviraindoktriniranepropagande,fiksiranihpravacaidozvo-ljenihobrazacamišljenja,ostajenarazinitaktičkogprepucavanja,kakobitoprokomentiraoChomsky,izmeđujastrebaigolubova.50

Riječi već asociraju kod slušatelja utvrđenu strukturu.Opetovanimponav-ljanjemporukakojesuzatvoreneučvrstustrukturuspomnofiksiranimko-notacijama(konstruiranimnajčešćenafundamentalnompoznavanjuokidačapsiholoških kognitivnih distorzija i utjecaja psihoanalitičke simbolike kojujeBernaystakovelikodušnoproširiosvijetom)suzbijasekritičkarefleksijairegularnoseodržavastatus quo.Stogaistametodakojajenekoćbilaodličanreceptzakomunizam,ustvari jekasnijeprimijenjenananacizam,zatimnademokraciju koja se promovira kao socijalizam i u svakom slučaju uvijekimamoneteroristički,većznanstveni,tehnološki,diskurzivniikonzumerističkitotalitarizam.Kakotoznamo?Kontradikcija,kojajenekoćodvajala‘jest’od‘trebada’,deskripcijuodnor-mativa,realitetodpojaveisloboduodropstva,sadajeapsorbiranaujezikitimenadvladanairazoružana.Dakako,postojeneslaganjairazilaženja,bilokodpolitičara,intelektualacailimedija.Međutim,onoštoovenesporazumečini impotentnimazarevolucionarnuakciju jestustanovljenashemaunutarkoje se to sve odvija. Kritika je dobrodošla, mišljenje je slobodno dok se odigravaunutarustanovljenihokviraidokutotalitarnimdržavamamožebitikažnjenokadaneigrapopravilima,udemokracijininedolazidotakvihod-stupanja i revolta, što je posebno evidentno u medijima.»Istinanijesvojstvoideja,većpojedinčeveposvećenostinjima.Ovaposvećenostnedolaziiznavikeilikalkulacije,većizstrasti.(…)Unekojfiksiranojifiksirajućojidejisržjebeskonač-nostidovedenadokonačnosti.Strastludostijestrastvenoinzistiranjenaobjektivnomtvrđenjunekeludeideje.BiletoPlatonovoidejeiliTomO’bedlamove,nečininikakvubitnurazliku;dokgodjeobjektskrenutogsamointeresaupravoto,objektiznadiizvansamointeresa–azaKierkegaardatoznačidajesvijestobjektivirana,ograničenaibeskonačnokonačna.«51

ZailustracijuuzmimoprimjerkojijeChomskynaveousvompredavanjunaZ Media Institutu u lipnju 1997. godine. Naime, u svibnju 1983. godine u Moskvi,hrabarjespikerVladimirDanchevupetemitiranjaoruskojinvazijiuAfganistanizvijestioiosvijestioupravooonomeočemujeriječ,intruziji,tepozvaopobunjenikenapružanjeotpora.Nakontogajeeliminiranspozi-cijeiposlanupsihijatrijskuustanovu.No,kažeChomsky,unajliberalnijimdržavamakojenedržepalicunadglavomistraživača,nećemonaićinatakvudrskost.52Obrazovni se sustav brine da umainstreammedijima izvještavaadekvatnoodgojenasortakojaznaočemusenerazmišljaikakvasepitanjane postavljaju.»Zaonekojitvrdoglavotražeslobodu,najvažnijijezadatakdarazumijumehanizmeipraksuindoktrinacije.Takovi semehanizmi lakozamijeteu totalitarnomdruštvu.Mnogo ih je težezamijetitiusustavu‘ispiranjamozgapodslobodom’,kojemsmoizloženiikojemsviprečestoslužimokaodobrovoljniisvjesniinstrumenti.(…)UAmericiDanchevanema,osimnanebit-nimmarginamapolitičkediskusije.«53

Istinit diskurs o bijedi situacije otkriva se u fragmentiranom i invertiranom govoruluđaka.BaškakojeFoucaultizniousvomspisuPoredak diskursa, njega se potajno osluškuje dok se a prioriograđujemouspostavljanjem grani-



canormalnosti.Onvišenijemističanifetišizirankaousrednjemvijeku,većje u shizofrenoj individui implicitno sadržana sva kontradikcijamodernogdruštva.54»Pacijent«tvrdiistinuondakadsečinidaizričelažilinaszavodibesmislicama. Kada ne bismo previdjeli taj diskurs, onda bismo shvatili da on najpotpunijeizražavajezgruideologija,atojenegacijastvarnogživota.Samojenašatromanaviknutostnaizjednačavanjepojmovasfunkcijamairelaci-jamaunutarustaljenestruktureonabarijerakojapotičerepulzijuipretendirasveštonesmatramokoherentnimgovorommarginaliziratiiobezvrijediti,azatimmupridjenutioznakuludila.Uslučajudaprominentnaosobanarušavaharmoničnostpostojećegporetka,njezinasereputacijanalazinametikakobi se veritaskojiizričediskreditiraopropitivanjemautoritetaikredibiliteta.Antidijalektičkalažnasvijestkojanastajekaokonzekvencapotiskivanjadi-jalektike,onemogućavasusretnesamodvajuagenatanegoisusret»proble-matičneindividue«sastvarnimživotomukojemsedijalogtrebavoditinain-terpersonalnoj,anesamonaintrapersonalnojrazini.Međutim,podčinjenostsistemuzamjenjujeovuinterakcijulažnomsviješćuosusretu,naime,iluzijomsusreta.Akonamjeonemogućenaspoznajaselfa i drugog individuuma, onda nismokompetentnirazlikovatisvojuituđurealnostiegzistenciju.Prenesenona‘javnost’kojanesmijebitiizomorfna,poputpacijentakojijezabavljenfiktivnimlikovimaskojimajošjedinosuobraća,takoiovaopćostpostajezatvorenauspektakularnomuniverzumu,gdjesvijestjošjedinoopažaorganizacije‘medija’iPRapersonaliziranihulikovimainfluencera, koji je podčinjavajumonologomosvojimrobamaipolitikama.Uovojdramatizacijikonkretnelažnepojavnostikojaseočitujeuapstraktnimfantazmičnimutva-rama‘države’,‘javnosti’,‘nacije’i‘influencera’,neposrednaistinaobavijenajelažnimobećanjimautopističkograja.Otuđenipojedinac,odsječenodsvojekoegzistencije s drugima jer se ne dijeli isto tumačenje zatečene situacije,oslanjasenamagijskeritualeunifikacije.Onjetakorećiprotjeranuludiloirezolutanusvojojodlucidasakreatorimaspektaklaimedijskogsenzaciona-lizmaigrauloguvječnogautsajdera.Sdrugestrane,shizoidnaopćost‘javno-sti’nadsamomsobomizvršavanizpsihotičnih ineurotičnihobrana,poputprojekcije, introjekcije, fragmentacije i potiskivanja.One služekaodecep-tivnafundamentalnapolitikaživotaposredstvompreživljavanja,makarkrozpatološkukonstrukcijukojauspostavljakompromis–spektakularnailuzijajesupstitutzabolnuautentičnostispraznogbivstvovanja.Pojedincase»liječi«iadaptira.Namakrorazini,javnosemnijenjeidjelova-nje korigira, usmjerava i instruira širom propagandom – posredstvom masov-nihmedija.Toje»lijek«patološkogdruštva.Ononetežiiznalaženjurješenja,većgratifikacijikojanastajekonzumiranjemfenomenalnihiluzija.Ukonač-nici,kritičkamisao,akoimabitipotentna,moraodbacitiposrednupojavnost,

49

E.L.Bernays,Propaganda, str. 112.

50


51

Gordon Daniel Marino, Kierkegaard in the present age,MarquetteUniversityPress,Mil-waukee2001.,str.30–32.

52


53

Ibid., str. 41.

54

Usp. Michel Foucault, »Poredak diskursa«,u: Michel Foucault, Znanje i moć, preveo RadeKalanj,NakladnizavodGlobus,Zagreb1994., str. 115–142.



zahvatitištopojediničlanovikojinisuiskrojenipokorporativnojikapitalističkojmjeri imajurećiosvojimpatnjama.Lakojemogućedaseuagonijijednog pacijenta krije essentia kolektivnog pathosa.

»Kritičkateorijamoraseizražavatisvojimjezikom–jezikomkontradikcija,kojijeformalnoisadržajnodijalektički.Njenakritikajeuistovrijemesveobuhvatnaihistorijska.Tonije‘nultatočkapisanja’većnjenasuprotnost.Tonijenegacijastila,većstilnegacije.Samstildijalektičketeorijepredstavljaskandaliuvreduvažećihjezičkihstandardaisenzibilitetaoblikovanogtimstandardima.«55

Ovakva je situacija shema javnog govora i propagande u svrhu politike, pro-dajeibiznisa,azanjujekarakterističnareprodukcijaidentifikacijeposebnihiopćihinteresa.Noovamanipulativnakomunikacijapolitikeipropagandenijeništa novo. Na nju se posebno osvrnuo i W. Lippman:

»Javnostnebirakandidata,nepišeplatformu,neocrtavapolitikuništavišenegoštogradiau-tomobileiliorkestrirapredstavu.Onasepovezujesnekimiliprotivnekogatkojeponuđen,tkoobećava,producirapredstavu,prodajeautomobil.Akcijagrupekaogrupejemobilizacijasnagekojuposjeduje.«56

Uistomtonu,Marcuseovaanalizalingvističkogpozitivizmauautoritarnimideklarativnimpolitičkimgovorimapodsjećanaprevođenjeinteresauznanostiuvrijememobiliziranjainvestitora.57VećjeBrunoLatourusvojojknjiziZnanost na djeluobrazložiouloguznanstveneretorikeuprivlačenjufunda-cija.Usudimserećidasuznanstvenicimeđuprvimakojisuusavršilidiplo-maciju, retoriku imetodologijuPRa, štonije iznenađujućeakoseuzmeuobzirdaionasamapostajejednaodultimativnihideologija,posebiceuformimodernogscijentizma.Prevođenje interesaoznačavalo jesamo iznalaženjenovihinterpretacijaiusmjeravanjainvestitoraijavnostiuželjenimsmjerovi-ma.Takoje‘izgradinovielektričniauto’označavalo‘proučavajjednuporuelektrode’,akonzekvencetakvihpropozicijasupostepenamobilizacijačijajeprednostintegriranjespecifičnihproblemadominantnegrupeumnogovećeproblemekoji se tičucijele ‘nacije’,poputpreživljavanjadržave,stvaranjaizobiljaiobraneodneprijatelja,nanačindabiprijetnjaprethodnimpostalaprijetnja potonjima.58Toseizravnovezujenaimperativepolitičkog‘adverti-sementa’uBernaysovojknjiziPropagandaiz1928.godine.Lakšećepolitičarpridobitiglasačeiprivućiinvesticijekorporacijakadaseinteresnimgrupamaobraćauterminimanjihovihaspiracijaiciljeva.59Tusenalazeklicejednodi-menzionalnepolitike,jednodimenzionalnekulture,mišljenjaičovjeka:

»Istesutendencijedruštvaudomenipolitikeikultureiusferi instinkata–reduciranjeičakapsorbiranjeopozicije(kvalitativnarazlika!)(…).Onaodražavavjerovanjadajestvarnostra-cionalnaidapostojećisistem,usprkossvemu,snabdijevadobrima.Ljudisuusmjerenitakodauproizvodnomaparatunalazedjelotvoranpokretačmisliiakcijekomenjihovavlastitamisaoiakcijamožeimorabitiizručena.Utomtransferiranjuaparatpreuzimaulogumoralnogfaktora.Savjestjeapsolviranareifikacijom,općomnužnošćustvari.«60

Nova struktura jezika unificira aktere s njihovim akcijama, subjekte s nji-hovimfunkcijama,afundamentalni jezadatakpolitičkoggovoradaseovamašinerijaodržavaireproduciraiusvijestisubjekata.Onaeliminiradistink-ciju i diferencijaciju značenja, postavlja radnika kao radnika i konzumera,ujednomu dodjeljuje pasivnu funkciju promatrača i preživljava samo kaotakvacjelina.Pasivnostado,kakoChomskynazivajavnost,trebapromatrati,potvrđivatiislušati.61Napromatračimanijedasudjeluju,naodgovornimajedaodlučuju,namedijimadaseodržidiverzija,napropagandidadirigira,anakritičkojsvijestidaostaneneprobuđena.Kaoiuostalim,takojeiupoli-tičkojznanostiprevođenjeinteresaneizostavnainstanca.Upravojeiztograz



logamogućejavnoeliminiratisvakonegodovanjeuvezispecifičnevladinedirektivekao slučajnepatriotizma.Ono štodonosi lingvističkipozitivizamuska je okosnica unutar koje je potrebno eksplicirati širok raspon fenomena. Utolikoštokonceptoznačavaspecificiranjementalnogreprezentiranjakojejespoznatokrozprocesrefleksije,pojamćesesastojatiurekonstrukcijipoje-dinačnogunjegovimopćimokolnostimaitranscendiratineposrednupojavuusmjerunjegovarealiteta.Tranzicijakognitivnihkoncepatabiuovomsmislu imala nadići deskriptivno referiranje na pojedinu društvenu činjenicu, apojamprodrijetiizvandanogkontekstanasveokolnostinekogdruštvakojesuprisutneusvimpojedinačnimčinjenicama.Tobibilapravatranscenden-cija koja bi prepoznala stvari onakve kakve jesu, rasvijetlila krivu svijest,osvijestilanjihovukontingentnostizaistakritičkirevolucionirala.Upravotatranscendencijajeonoštopozitivizammodernepolitike,medijaiispitivanjajavnogmnijenjastolikonaporasuzbija.

II. II. Indoktrinacija korporativne ideologije i marginalizacija kritike

KritičkateorijamasovnogdruštvaFrankfurtskeškoleciljarazotkritiiluzornuhegemonijupolitike,biznisaikonzumerakaopolitičkoekonomskuideologi-ju s terapeutskom svrhom korigiranja onih još uvijek slobodnih i neprilago-đenihrepresivnojstrukturidanogdruštva,štojenajefikasnijedostižnoputemtotalitarnogmetodološkogempirizma.Ukonačnici,tkojepacijentterapeut-skemetodekojuizvršavapolitikakrozinstitucijeiuzpomoćmedija,pitaseMarcuse.

»Posvemusudeći,tojenekavrstaintelektualcačijiseduhijeziknesuglašavajusodređenjimasvakodnevnograsuđivanja.Zaista,dobradozapsihoanalize–analizebezFreudovafundamen-talnoguvidadasunevoljepacijentaukorijenjeneuopćojbolestikojanemožebitiizliječenaanalitičkomterapijom.«62

Liječnikpacijentanetrebaozdraviti,većgatrebaosposobitizafunkcionira-njeuovomsvijetu.TojevećodavnouočioLaing.Nijetusamoriječoobiteljiiliškoli.Problemjeshizofrenodruštvokaocjelinakojaetiketiranepoželjnikeikažnjavaihzanajvećiprijestup–napuštanjeigrepremapomnodefiniranim

55

G.Debor[G.Debord],Društvo spektakla, str. 77.

56

W. Lippman, The Phantom Public, str. 47.

57

»No, i logika i jezik postaju savršeno razu-mljivikadčujemodajecijenanuklearnepod-mornicenaoružaneprojektilima120,000.000dolara i da je model skloništa po 1.000 dolara opremljen tepisima, Scrabbleom i TV aparati-ma.Važenjenijeprimarnoučinjenicidajetojezik,većutomeštoonproizvodineposred-no identificiranje posebnih i općih interesa,biznisa inacionalnemoći,prosperiteta ipo-tencijalnoguništenja.«–H.Marcuse,Čovjek jedne dimenzije, str. 95.

58

Usp. Bruno Latour, »Translating interests«,Science in action: How to follow scientists and engineers through society, Harvard Universi-tyPress,Cambridge1987.,str.105–145.

59

Točnije,Bernayseksplicitnoelaborirazadaćustručnjakazaodnosesjavnošću.Poputanali-tičara,onprovodidubinskoistraživanjetržištadabisedeterminirališiripostojećiinteresiciljnihsocijalnihgrupacijai‘leadera’načijise autoritet pretendira. Za uspješan je propa-gandnimodelkritičnokoincidiranje interesaklijenatasobuhvatnijimsocijalnimtežnjamatestežnjamainfluencera.Usp.E.L.Bernays,Propaganda, str. 97ff.

60

H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije, str. 86–87.

61


62




pravilima.63 A kakav je svijet u koji ga je potrebno vratiti funkcionalnog de-terminiratćeipso factovladajućapolitikaiprivreda.OsimMarcusea, ovaj su aspekt »liječenja«modernogdruštva putem svihdostupnih sredstava unutar državnog aparata razmatrali detaljnije Reich,Laing, Chomsky te Berger i Luckmann. Identificirali su dvije učinkovitestrategijezaneposlušnogpojedinca–terapijuinihilaciju,čijajesvrhaadap-tacija ili kompletna izolacija i alijenacija.64 Premda je alijenacija u ovom slučajupozitivnajersepogodujerazvojukritičkogmišljenja,onjeujednoibespomoćanjerkaoizoliranajedinkanemasnagumasezapromjenustatus quoa. Pojedinčeva se riječmože diskreditirati kao što se redovno otpisu-je ipjesnička–onoštoon izražavane trebabrinuti jer je to riječnekogačijazbiljanijediozajedničkogporetka.Stoga,akodruštvenaihumanističkakritika ima služiti u korist većine, onamora biti autonomna u odnosu naznanost.Naime, svaka će znanost nužno proći kroz inicijaciju empirijskeverifikacije, što će involviratinovemetodeprevođenja.Time se izlažemoopasnosti redukcije, pri čemu generalni problem šire zajednicemože bitisupsumiranpodnazivnikompojedinačnogincidenta.Pojedinac,većgotovoneraskidivo vezan uz svoj položaj putem poslodavca, beneficija, stečenihvještina,proizvodakojekonzumiraiheteronomnihdruštvenihpotrebakojeje introjiciraokaovlastite,ostatćenesposobanzakvalitativnupromjenuiredefiniranjeinstitucionalnogiideološkogiracionaliteta.Jezikkojimoperiralingvistička analiza imun je spram neortodoksnog vokabulara,metafizikeisvakemetodekojombičovjek izraziosadržajnadrukčijinačinodonogdruštvenonametnutognačina.Onatiminferoririziranjemkritičkeopozicije,koja transcendira neposrednu konkretnost situacije, eliminira istine koje bi moglebitiizraženeodruštvukojegagovori,akojenepripadajupostojećemuniverzumurasuđivanja.

»Uovomkontekstu operacionalno tretiranje pojmova poprima političku funkciju. Pojedinacinjegovoponašanjesuanaliziraniu terapeutskomsmislu–usmisluprilagođavanjanjegovudruštvu.Misaoiizraz,teorijaipraksatrebajubitiukolotečenisčinjenicamanjegovaegzistira-njatakodaneostavljajuprostorzakonceptualnukritikutihčinjenica.«65

Drugimriječima,tranzicijasrečenicenariječfiksiranogznačenja,destruk-cija kritičke alijenacije, apsorpcija antagonistične pozicije,masovna proizvodnjaimedijacijapolitičkeretorikekojaprevodivlastiteintereseuinteresnacije,njezinapojavauoblikumedijskidistribuiraneinstrukcijenužnovodido represivne i totalitarne separacije. Ne samo da nije iskorijenjena klasna nejednakostnegobiupravoudemokracijimoglodoćidokrizedemokracije.Problemintrinzičansvakojpolitičkojvlastipostajenaglašenakovećina,kojujeinicijalnopotrebnodržatinadistanci,počnedijelitisubverzivnedevijantneverzijesimboličkoguniverzumadominantnogporetka.Tojeonoštodemo-kratskadržavanazivakrizomdemokracije,skakvomjeposebnoopakombilakonfrontiranaAmerika šezdesetih godina 20. stoljeća, kada klasa heretikapočneosvještavatipervazivnostjedneodglavnihlogičkihpogreški.Naime,kontradikcije,uslužbenojpropagandikojaimseserviravis-a-viszbiljebezalternative,zakojusepretpostavljadajeiznaravidijeljenihopredmećenjaiobjektivacija jasnija od cogito ergo sum tiparealizacija.66Stogajesuzbijanjedijalektičkemisliputemmodernepolitičkeretorikenužnost.Naime,kritikaspoznajenapetostizmeđujest i treba da,čimeosvjetljavadistorziranečinje-niceunutarpostojećegporetka.Točnije,misaojedvodimezionalnautolikoštodetektirarazlikuizmeđubitiipojavnihistina,akadatajprojektuključujepo-litičkogsubjektakaodruštvenobiće,njegovakritikapostajepolitičkaakcija



nanačinproturječivostipostojećiminstitucijama.Takoje,kažeMarcuse, još kodSokratatraganjezaispravnomdefinicijompravednostiivrlineprezenti-ralorušilačkipothvatkojismjeranaorganizacijunovogpolisa.67

OnomštosenaširokokritiziralouprimjericenacizmuiSovjetskomsistemu,svjedočimo i u sustavu kapitalizma i demokracije. Separacija proizvođačaodkontrolenadsredstvimazaproizvodnjukojakreiraklasnediferencijacijedubokojeukorijenjenaumodernomkapitalističkomdruštvu.Čakikadasuulogezamijenjenepatehničarsavjetujeposlodavca,ovajsenanjegaoslanjauterminimaodlukazadirektorakorporacije,vladasepriodlučivanjuovojnimulaganjimaoslanjanazaposlenikeiznanstvenike,apluralističkeorganizacijekojimapojedinacpripadapodržavajuovucentralizacijufinancijskeakumula-cije.Naime,odvajanjekapitalairadauprivatnomjevlasništvustvarugrađe-ne krive ideološke svijesti u proces, a ne stvar determinacije.

»Robjeumogućnostiidadokinegospodareidasurađujesnjima.Gospodarisuumogućnostidapoboljšajuživotrobaidausavršenjegovoeksploatiranje.«68

Naravno, iza togasvegapostojisofisticiranaielaboriranalegitimacijakojaosigurava pokornost, a to je društvo izobilja, točnije, artikuliranje potrebai njihovo zadovoljavanje,masovna proizvodnja i dostupne ponude, razno-razne štedne sheme,diverzifikacija i podupiranje identifikacije izgradnjomkinaipružanjemekvivalentnihTVsadržajazaradnikeinjihoveposlodavce.Tosupukispektaklimasovnihpropagandazaširokuneobrazovanupublikuielitnimedijizamenadžere.Azaštojeonatolikouspješna?Velikimdijelomzahvaljujućimedijimakojikrozsamusvojustrukturuselektirajuinformacijeza ciljanu publiku, diseminirajući samo prikladne sadržaje.Točnije, čitavamašinerijalegitimacijekonstruiranajenanačindalaiciostanulaici,aupućeni–upućeni,dokpritomesviostaju»sretni«.Sobziromnatodaprimajudetalj-neuputekako,kadaikomesmijuprenositi,nerijetkoćeprekopodržavanjapolitičkih,podržatikorporativneinterese.

»Svionikojitežedaupravljajuponašanjemvelikogbrojadrugihljudiutječunanjihovedoživ-ljaje.Kadaseljudijednomnavedudanekusituacijusvidoživljavajunasličannačin,ondaseodnjihmožeočekivatidaćeseiponašatinasličnenačine.Navediteljudedasviželeisto,da

63

Za više detalja pogledati R. D. Laing, Podije-ljeno ja.

64

Posebno poglavlje »Pojmovne mašinerijeodržavanja univerzuma«, u: P.L.Berger,T.Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje.

65


66

Primjerice,Chomskyobjašnjavanakoji na-činseodvijalasituacijauAmericinakonštojejavnostpolaganopočelaosvještavatirealnostanje rata uVijetnamu te semladež počelaaktivno zanimati za politička pitanja. »Akojavnost,kaoštosečestoidogodi,tražinačinda seorganizira i uključi upolitikukakobimogla sudjelovati i predstaviti svoje proble-me, to jeproblem.Tonijedemokracija,već‘kriza demokracije’ koja se mora svladati.Ponovno citiram. Sve su to citati liberalne, progresivne strane modernoga spektra, ali

su principi dosta rasprostranjeni, i zadnjihdvadeset i pet godina predstavlja jedan od regularnihperiodakada se izvršavalavelikakampanjakojabipokušalanadjačatikrizude-mokracije i vratiti javnost u njihovu pravilnu uloguapatičnih,pasivnih ipokornihproma-trača.«–N.Chomsky,Mediji, propaganda i sistem, str. 68.

67

»Ukoliko taj projekt uključuje čovjeka kao‘društvenuživotinju’,polis,djelovanjemisliimapolitičkisadržaj.Takojesokratovskora-spravljanjepolitičkoraspravljanjeutolikoštoprotivurječipostojećimpolitičkiminstitucija-ma.Traganjezaispravnomdefinicijom,‘poj-mom’vrline,pravednosti,pobožnostiiznanjapostaje rušilački poduhvat jer pojam smjerana novi polis.« –H.Marcuse,Čovjek jedne dimenzije, str. 132.

68

Ibid., str. 139.



svimrzeisto,dasesvibojeisteprijetnjeinjihovojeponašanjevećukroćeno–steklistekupceilihranuzatopove.«69

Uloga reality showakakvomsmosvjedočiliunekolikoposljednjihgodinau Hrvatskoj i šire, poput Big Brothera,nijepukadiverzifikacijaiplasiranjeispraznihi ispranihsadržajazapoglupljivanjenaroda.Medij jesredstvozaindoktrinacijupolitičkihagendi,stogauovojsferiuvijekpostojidublja in-tencija. U ovom smislu, to je postepena adaptacija javnosti na ideju takvih radikalnihmetodanadzorapoputkontinuiranogstate watcha. Prije desetak godina,ovabiidejabilaotpisanakaoteorijazavjere,međutim,Kinajeume-đuvremenuvećuvelapilotdruštvenogsistemabodovanja.Društvenisustavbodovanja (SCS) kao temeljni cilj naglašava da su:

»…inherentnizahtjeviustanovljenjeidejeokulturiiskrenostitepromoviranjepoštenjaitra-dicionalnihvrlina, primjenompoticajnihmehanizamazaohrabrivanjekrozvjerodostojnost iograničenjenevjerodostojnosti,asvrhajepodizanjesvijestikojabibilaiskrenatebodovanjekompletnogdruštva.«70

Nadalje:

»Konceptplanazakonstrukcijudruštvenogsistemabodovanja iz2014.godineostajenajau-toritativniji obris nadolazećih SCS napora, a predstavlja napredak u političkommišljenju odruštvenombodovanjunanacionalnojrazini.Nastavljajućisenaprethodnelokalneinicijative,poputonihuHangzhou iZheijangu,ovajnoviplanukombinaciji sekonomskimaspektimabodovanja,kojisetičeifinancijskevrijednostiipovjerenjautržište,sširominicijativomdaseunaprijediupravljanjedruštvenomharmonijomidisciplinom.«71

Na ovaj način, državna je vlast, nalik scenariju iz futurističkih filmova, ustanjuupotpunostidiktirati,pa idokinutiživotsvojihgrađana.Gotovodanepostojieklatantnijademonstracijanarcizmanamakroplanu.Naime,nekipostupcinakojeseodređenenacijeodlučujuu21.stoljećusugeriraneštoštobisemoglosmatratiindikacijomsuvremenepsihičkedezorijentiranosti.

Zaključak

Krozradsuseiznosilesimboličkekomparacijeizmeđufantomske‘javnosti’ishizoidnestruktureličnosti,čimesemogaostećidojamshizoidneopćosti.Shizoidnost je naime, rezultatmeđusobne interakcije različitih psihološkihobrana – projekcije, introjekcije, poricanja i potiskivanja koje vodi fragmen-tacijiličnosti–svojevrsnognasiljakojeosobavršinadsamomsobomusvrhuosposobljavanjazaživoturelativnomskladuspostojećomdruštvenomstruk-turom,kadajojsenormekojetazbiljanamećečinenepodnošljivima.Sadavaljaovutvrdnjuprenijetinakolektivnurazinuipovezatijusideološkimpri-tiskomipostmodernimdruštvomkasnogkapitalizma.Kakosmovidjeli,kon-zumerističkiimperativnamećenegacijuindividualitetaikolektivnuamnezijuukojojćese»zaboraviti«reprodukcijaikojaseuspostavljarepresijomivi-šestrukimpotiskivanjima.Medijiuovomeigrajukrucijalnuulogu.Onislužecenzuri idiverziji tenaminstruirajudoživljavanjesvijetana,uodređenomtrenutku,pogodannačinzakorporativneentiteteipolitičkeelite.Medijipru-žajuprikladnezamjenezaeliminiransadržaj.Našamoćsamoobmanjivanjanajevidentnijajeunašempotencijaluuzimanjavlastitihlažizaistinu–zabo-ravljajućidasmomitvorci te‘objektivne’realnosti,mismoprevareniinaprevarusmosebeizmamiliizvlastitesvijesti.Laingkaže:

»Ishodtogprilagođavanjadruštvujesttajdajesvatkoodnasizdvojen,‘kožomobavijenego’.Kakosmoistovremenoizgubilisvojevlastito ja iprihvatilivarkuda imamoautonomniego,odnasseočekujedaseusebipovinjujemoeksternimograničenjima.(…)Neživimousvijetu



jasnoodređenih identiteta,definicija,potreba istrahova,nada i razočarenja.Strahovitedruš-tvenestvarnostinašegvremenasuduhovi,utvarepoubijanihbogovainašavlastitačovječnostkojisuseokrenuliprotivnasdanasopsjedajuiuništavaju.Crnci,Židovi,Crveni. Oni.Čakitiija–akosmorazličitoobučeni.Materijalizkojegsusačinjeneovečitavomdruštvuzajednič-kehalucinacijejeonoštonazivamostvarnošću,aludiloukojemsmosuučesnici–duševnimzdravljem.«72

Stoga, kreiranjem fantoma i raznih apstrakcija koje zatim uzimamo kaoobjektivnopostojeće,analognobiološkomorganizmusastavljenomodsvojihdijelova,kaodabismomogliidentificiratisvakogodnjihovihčlanova–štoje iluzija – izgubili smo individualnost.Međutim, fragmentirana individuazapravojenusproduktfragmentiranogdruštva.Nekoćsuklasicikatarktičnoukazivalinaprijetvornost i inhibicijeporetkasvojeepohe.Kako jekonzu-merizammasovnomreprodukcijomdžepnihklasikanaizgledapsorbiraooveopozicijeiasimiliraoihsvojimimperijalističkimtendencijama,jošjejedinooriginalanostaoinasebenjihovuulogupreuzeogovorluđaka.

»ZanimljivojeustvrditidagovorluđakauEuropinijebioslušanstoljećima,aakopakjest,tadagasečulokaogovoristine.Ilijepadaouništavilo–odbačenčimbibioizgovorenilisepakunjemuodgonetavaonaivni ili lukavirazum,razumrazumnijiodonograzumnihljudi. (…)Moglobiseprimijetitidajesvetodanasgotovoilidasezavršava,dagovorluđakanijevišesdrugestranerazdjelnice;daunjemutražimosmisaoiliobrise,odnosnoruševine,nekogadjela;idasmotajgovorluđakazatekliuonomeštosamiartikuliramo,utojsićušnojmrljiprekokojenamizmičeonoštoizričemo.«73

Toćereći,nasrećuilinesreću,pozicioniranjeizvanmainstreama upravo je onošto,učvršćujućirezistenciju,marginalizacijuistatuspromatračaiotpad-nika,ujednoomogućavaobjektivnoreflektiranjeorazvojunjihovogdjelova-njaiidentificiranjuvitalnihkontradikcija,atimeiotvaramogućnostzarazvojpozitivnihidejaikonkretnihprogramadjelovanja.Organiziraninaporifilo-zofskihpromišljanjamoglibipripravitiprostorzabudućeprotagonisteorigi-nalnihidejairedefiniratimetodologijupolitičkihidruštvenihpraksi.Jednomemancipirana,uzmičućisperiferijepremasamojjezgripathosa,zaistaujedi-njenausvojojheterogenosti,simbiotičnimprepoznavanjemirazumijevanjemabnormalnihobrazaca, razmjenjujućimisli ikritike ikonačnimosvještava-njemvlastitemoćidamoguimorajuutjecatinasvojeokruženje,budućabifilozofskiinkliniranamladežmoglaiznaćibrojnenačinenakojibiseusvijetunijelapozitivnapromjena.Filozofskasesnagaočitujeumehanizmueman-cipacijeodkukavičlukapredosudom‘javnosti’,‘društva’ili‘nacija’,borbiprotivustezanjaodiznošenjavlastitihodlukaiprodukcijislobodnogčovjekapomirenog s kontradikcijama suvremenog svijeta.

69


70

Program je dostupan na: http://www.gov.cn/zhengce/content/2014–06/27/content_8913.htm;odnosnonaengleskomjezikuna:https://chinacopyrightandmedia.wordpress.com/2014/06/14/planningoutlinefortheconstructionofasocialcreditsystem2014–2020/ (pristupljeno 30. 12. 2018.).

71

RogierCreemers,»China’sSocialCreditSystem:AnEvolvingPracticeofControl«,SSRN

(9. 5. 2018.), doi: http://doi.org/10.2139/ssrn.3175792;GeniaKostka,»China’ssocialcreditsystemsandpublicopinion:Explaininghigh levels of approval«,New Media & So-ciety 21 (2019) 7, str. 1565–1593, doi: https://doi.org/10.1177/1461444819826402.

72


73

M.Foucault,»Poredakdiskursa«,str.117.

http://doi.org/10.2139/ssrn.3175792

https://doi.org/10.1177/1461444819826402



Danijela Godinić

Affirmation of the Psychological Role of Media in the Processes of Western Indoctrination

AbstractMultiple perspectives are applied in approaching the subject of psychological role the media plays in the processes of indoctrination of political and corporate ideologies in western socie-ties. This paper provides a review of critical theory on the media, examining the way in which postmodern propaganda contributes to the formation of ‘the public’ and the institution of public relations. It is found that consumerist imperative, insisting on the negation of individuality, reproduces certain types of personalities, thus a modern day individual appears to be deper-sonalised and highly depended upon media, politicians, advertisers and relatively recent agents – influencers – for the construction of their reality. The paper examines how collective enti-ties, made up from heterogeneous pluralist institutions, can become the core of social ‘pathos’. Paper attempts to deconstruct some aspects of the existing relationships between the economy, politics and media, and investigate the way in which propagandistic rhetoric can influence the psyche of individuals and communities.

Key wordspublic,politics,media,capitalism,propaganda,publicrelations,ideology,philosophyofmedia

Documents

Afirmacija psihološke uloge medija u procesima suvremene ... · tome, utjecalo putem sredstava mentalne proizvodnje u vlasti dominantne klase, a ovakav je koncept ideologije izravno