HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.6.2017.

COM(2017) 338 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o preprekama trgovini i ulaganjima

1. siječnja 2016. – 31. prosinca 2016.

2

PREDGOVOR CECILIJE MALMSTRÖM

POVJERENICE EU-a ZA TRGOVINU

Trgovina je od ključne važnosti za blagostanje građana i uspjeh naših poduzetnika,

radnika i poljoprivrednika. Budući da 31 milijuna poslova u EU-u ovisi o izvozu i da se

očekuje da će se 90 % globalnog rasta dogoditi izvan Europske unije, našim trgovačkim

društvima potreban je lakši pristup stranim tržištima kako bi mogla uspjeti u svijetu

globalnog tržišnog natjecanja i vrijednosnih lanaca. Trgovinom se pridonosi i nižim

cijenama i većem izboru za potrošače. Još je važnije, kako je povijest pokazala, da se

snažnim trgovinskim vezama, za razliku od protekcionizma i izolacionizma, u velikoj

mjeri pridonosi dugotrajnom miru među narodima. Nadalje, trgovinom su se milijuni

ljudi u cijelom svijetu izvukli iz siromaštva.

Stoga uspjeh EU-a ovisi o slobodnoj i poštenoj trgovini. I dalje ćemo se snažno opirati

protekcionizmu i provoditi odlučan program pregovora o trgovini. Tijekom 2016.

ostvarena su brojna postignuća, među ostalim potpisivanje sporazuma o slobodnoj

trgovini s Kanadom i Ekvadorom i sporazuma o gospodarskom partnerstvu s Ganom i

Južnoafričkom razvojnom zajednicom. Ove smo godine posebice usredotočeni na

pregovore s Japanom, Meksikom i Mercosurom.

Moramo osigurati i da svojim različitim bilateralnim, plurilateralnim i multilateralnim

sporazumima ostvarujemo koristi koje građani od njih očekuju. Zajednički rad Komisije,

država članica EU-a, poduzeća i ostalih dionika u našem pojačanom partnerstvu za

pristup tržištu ima ključnu ulogu, ne samo u pogledu provedbe postojećih pravila i

sporazuma, već i u pogledu uočavanja novih problema, među ostalim novih prepreka na

tržištu, i u utvrđivanja najbolje strategije za uklanjanje tih prepreka.

U ovom izvješću navedeno je da je prošle godine uspostavljeno 36 novih prepreka

trgovini i ulaganjima. Sve te prepreke zajedno mogle bi koštati poduzeća EU-a do

27,17 milijardi EUR. Pozitivno je da je, zahvaljujući našoj strategiji pristupa tržištu 2016.

uklonjeno ukupno 20 postojećih prepreka trgovini, među ostalim nekoliko dugotrajnih

3

prepreka, i time su stvorene moguće dodatne prilike za izvoz vrijedan nekoliko milijardi

eura.

Budući da su protekcionistička kretanja u porastu u cijelom svijetu, sada je važnije nego

ikad provoditi ambiciozni program progresivne trgovinske politike.

Učinkovita provedba naših sporazuma jedan je od naših najvažnijih prioriteta i zato

planiramo dodatno osnažiti svoje partnerstvo za pristup tržištu. Nadalje, kasnije ove

godine objavit ćemo posebno izvješće o provedbi naših sporazuma o trgovini.

U međuvremenu nastavljamo svoje bilateralne pregovore o trgovini s nizom partnera.

Istodobno ćemo nastaviti ulagati napore u jačanje multilateralnog okvira Svjetske

trgovinske organizacije utemeljenog na pravilima kako bismo osigurali pošteni pristup za

sve. U svjetlu ovogodišnje ministarske konferencije WTO-a, EU nastoji u suradnji sa

saveznicima ostvariti globalni napredak u pogledu pitanja poput subvencija za ribarstvo,

domaće potpore poljoprivredi, regulatorne transparentnosti i olakšavanja e-trgovine.

Sljedeće godine EU će nastojati održati globalno gospodarstvo otvorenim za trgovinu.

CECILIA MALMSTRÖM

POVJERENICA EU-a ZA TRGOVINU

4

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o preprekama trgovini i ulaganjima

1. siječnja 2016. – 31. prosinca 2016.

UVOD

U okviru strategije za pristup tržištu („MAS”) u ovom sedmom izvješću o preprekama

trgovini i ulaganjima („TIBR”) analiziraju se prepreke trgovini i ulaganjima o kojima su

poduzeća i države članice izvijestili Komisiju posredstvom partnerstva za pristup tržištu

(„MAP”)1.

To se partnerstvo između Komisije, država članica i europskih poduzeća već pokazalo

neprocjenjivim za prikupljanje informacija o preprekama trgovini te za zajedničko

utvrđivanje prioriteta i definiranje zajedničke strategije za uklanjanje prepreka. Na

temelju tog iskustva te vodeći računa o rastu protekcionizma, Komisija je u svojoj

Komunikaciji „Trgovina za sve”2 najavila „pojačano partnerstvo” u cilju jačanja

postojećih zajedničkih napora i njihova proširenja s uklanjanja prepreka trgovini i

ulaganjima na provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini („FTA”)3.

U tom kontekstu ovo izvješće o preprekama trgovini i ulaganjima usmjereno je na

konkretne prepreke koje izravno utječu na gospodarske subjekte EU-a u trećim

zemljama. Ovaj pristup pomak je od analize općih protekcionističkih kretanja koja su se

razmatrala u prethodnom izvješću4, u cilju usmjeravanja na najvažnije prepreke koje

utječu na izvoz EU-a u 51 treću zemlju5 u skladu s izvješćima MAP-a i zapisima u

1 Partnerstvo za pristup tržištu uspostavljeno je 2007. u cilju jačanja suradnje između Komisije, država

članica i poduzeća u EU-u u Bruxellesu i na lokalnoj razini. Temelji se na mjesečnim sastancima

Savjetodavnog odbora za pristup tržištu i sektorskih radnih skupina za pristup tržištu u Bruxellesu i

redovitih sastanaka timova za pristup tržištu ili sastanaka savjetnika za trgovinu u trećim zemljama.

2 http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/october/tradoc_153846.pdf

3 Predviđeno je donošenje novog izvješća o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini krajem 2017.

4 Općenitija analiza protekcionističkih kretanja provodi se i u okviru dvogodišnjeg izvješća WTO-a o

protekcionističkim mjerama koje su donijele zemlje G20. Posljednje izvješće WTO-a o praćenju

trgovine u trenutku sastavljanja ovog izvješća

(https://www.wto.org/english/news_e/news16_e/trdev_09dec16_e.htm) od 9. prosinca 2016.

5 Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Australija, Bangladeš, Bjelarus, Bosna i Hercegovina, Brazil,

Čile, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, Filipini, Indija, Indonezija, Izrael, Japan, Južna

Afrika, Južna Koreja, Kamerun, Kanada, Kazakstan, Kina, Kolumbija, Libanon, Malezija, Meksiko,

Moldova, Maroko, Novi Zeland, Nigerija, Norveška, Oman, Pakistan, Paragvaj, Peru, Ruska

Federacija, SAD, Saudijska Arabija, Singapur, Švicarska, Tajvan, Tajland, Tunis, Turska, Uganda,

Ukrajina, Urugvaj, Venezuela i Vijetnam.

5

odjeljku o preprekama trgovini baze podataka o pristupu tržištu („MADB”)6. Na temelju

ovakve analize mjera koje utječu za poduzeća EU-a mogu se donijeti i neki zaključci

kojima se u načelu potvrđuje trajni rast protekcionističkih kretanja uočen u prethodnim

TIBR-ovima i izvješćima o protekcionizmu.

U prvom odjeljku ovog izvješća prikazana je brojčana analiza, po državi, vrsti prepreke i

sektoru, ukupno 372 aktivne7 prepreke trgovini i ulaganjima evidentirane u bazi podataka

o pristupu tržištu i 36 novih prepreka zabilježenih 2016.

U drugom dijelu podrobnije se analiziraju nove prepreke prijavljene 2016. (1. siječnja –

31. prosinca 2016.) i opisuju se posebna kretanja u različitim zemljama i sektorima te se

ocjenjuju trgovinski tokovi na koja bi ona mogla utjecati.

U trećem odjeljku opisani su alati koji se u strategiji za pristup tržištu upotrebljavaju za

uklanjanje tih prepreka i iznesen je pregled 20 prepreka koje su uspješno riješene 2016.

Nakon opće analize trgovinskih tokova koji bi mogli biti pogođeni i glavnih sektora koji

su imali koristi, ističu se i neke glavne priče o uspjehu.

I. PREGLED PREPREKA TRGOVINI I ULAGANJIMA

Ovo poglavlje sadržava činjeničnu i brojčanu analizu prepreka trgovini u trećim

zemljama i povezanih kretanja na temelju odjeljka o preprekama trgovini u bazi podataka

o pristupu tržištu u kojem su zabilježene sve prepreke u odnosu na koje su poduzete

mjere u okviru partnerstva za pristup tržištu.

Važno je napomenuti da baza podataka o pristupu tržištu (i ovom izvješću) ne sadržava

sveobuhvatni pregled svih prepreka trgovini s kojima se suočavaju gospodarski subjekti

EU-a8. Trgovačka društva mogu odlučiti da određene prepreke neće prijaviti partnerstvu

6 U bazi podataka o pristupu tržištu (http://madb.europa.eu/madb/indexPubli.htm) dostupni su podaci o

uvjetima za uvoz na tržišta trećih zemalja za trgovačka društva koja izvoze iz EU-a. To uključuje

informacije o preprekama trgovini, ali i o tarifama i pravilima o podrijetlu, postupcima i procedurama

za uvoz u treće zemlje, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS), statistici i posebnim izvoznim

uslugama koje se pružaju MSP-ovima. S druge strane, Služba za pomoć pri izvozu

(http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index.htm) također pruža informacije o uvjetima za uvoz iz

trgovinskih partnera u EU-u (uključujući o primjenjivim tarifama i zahtjevima, povlasticama, kvotama

i statistici).

7 „Aktivne” prepreke znači da se prepreke aktivno prate u okviru partnerstva za pristup tržištu (za

razliku od riješenih prepreka).

8 Vidi, na primjer, nedavno zajedničko izvješće Međunarodnog trgovinskog centra (ITC) i Komisije:

„Navigating Non-tariff Measures: Insights From A Business Survey in the European Union”, prosinac

2016. (http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/december/tradoc_155181.pdf), pregled mjera kojima

bi se mogla ograničiti trgovina koje su opisane u kontekstu prethodnog TIBR-a

(http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/may/tradoc_154568.pdf;

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/june/tradoc_154665.pdf) ili prethodna izvješća o

protekcionizmu.

6

za pristup tržištu jer se nadaju da će ih riješiti ili izbjeći njihove učinke, ili prepreka

možda nema prioritet u okviru partnerstva za pristup tržištu. Nadalje, neka trgovačka

društva možda nisu svjesna mogućnosti uklanjanja prepreka s pomoću partnerstva za

pristup tržištu.

Iako se bazom podataka o pristupu tržištu i ovim izvješćem ne prejudicira (ne)zakonitost

zabilježenih mjera, sve su te prepreke utvrđene kao problematične za trgovačka društva

EU-a i imaju prednost pri provođenju daljnjih mjera u okviru partnerstva za pristup

tržištu jer bi mogle biti diskriminacijske, nerazmjerne ili bi se njima mogla ograničavati

trgovina.

A. OPĆE STANJE PREPREKA TRGOVINI I ULAGANJIMA

U trenutku izrade ovog izvješća u bazi podataka o pristupu tržištu bile su zabilježene 372

aktivne prepreke trgovini i ulaganjima. Ova brojka upućuje na uspješnost partnerstva za

pristup tržištu kao foruma za utvrđivanje prepreka trgovini, ali pokazuje i da postoji velik

broj mjera kojima se i dalje ograničavaju mogućnosti izvoznicima i ulagačima iz EU-a. U

bazi podataka o pristupu tržištu mogu se razlikovati prepreke trgovini prema trećoj

zemlji, prema vrsti mjere i prema sektoru. Ovo izvješće temelji se na toj raščlambi.

1. Raščlamba svih prepreka prema trećoj zemlji

U tablici 1. prikazan je grafički prikaz zemljopisne raspodjele tih mjera.

Unatoč tome što su čelnici skupine G20 ponovno 2016. odbacili protekcionizam na

sastanku skupine G20 održanom 4. – 5. rujna 2016. u Hangzhou, deset zemalja koje još

uvijek imaju najveći broj prepreka trgovini sve su gospodarstva skupine G20. Najveći

broj prepreka uočen je u Rusiji u kojoj su zabilježene 33 mjere. Od tih mjera 16 se

primjenjivalo izravno na granici, 14 iza granice, a 3 su bile subvencije kojima se

narušava trgovina. Brazil, Kina i Indija druge su po redu prema najvećem broju aktivnih

prepreka, a u svakoj su trenutačno na snazi 23 mjere. To su uglavnom bile mjere iza

granice (14 za Brazil i 12 za Kinu i Indiju), ali i izravno na granici (9 za Brazil, 10 za

Kinu i 11 za Indiju). U bazi podataka o pristupu tržištu za Kinu je zabilježena i jedna

mjera povezana sa subvencijama.

Ostale treće zemlje u kojima je evidentirano 10 ili više prepreka trgovini i ulaganjima

uključuju Indoneziju (17), Južnu Koreju (17), Argentinu (16), Sjedinjene Američke

Države (16), Tursku (15), Australiju (13), Tajland (11), Vijetnam (11), Čile (10) i

Meksiko (10).

Tablica 1.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima u bazi podataka o pristupu tržištu (* – države iz skupine G20)

2. Raščlamba svih prepreka prema vrsti mjere

U bazi podataka o pristupu tržištu može se razlikovati i vrste prepreka. To je prikazano u

tablici 2.

Tablica 2.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima zabilježenih u bazi podataka

o pristupu tržištu prema vrsti

U grafikonu je prikazan jednaki broj prepreka (po 183) u područjima tradicionalnijih

mjera na granicama, s jedne strane, i mjera iza granice, s druge strane. Mjere na granici

ograničenja su kojima se neposredno utječe na uvoz i izvoz, obično povećanjem carina,

količinskim ograničenjima, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS), izdavanjem

uvoznih dozvola ili izravnom zabranom trgovine. Rusija (16), Indija (11), Argentina

(11), Kina (10) i Turska (10) najčešće su primjenjivale te prepreke.

U bazi podataka o pristupu tržištu zabilježen je jednako velik broj mjera iza granice. Te

prepreke uključuju ograničenja povezana s uslugama, ulaganjima, javnom nabavom,

pravima intelektualnog vlasništva ili neopravdanim tehničkim preprekama trgovini.

Najveći broj takvih mjera zabilježen je za Rusiju, Brazil (svaka 14), Kinu (12) i Indiju

(12).

Treća glavna kategorija zabilježenih prepreka jesu subvencije kojima se narušava

trgovina. Iako su subvencije obuhvaćene antisubvencijskim ispitnim postupcima, države

članice i trgovačka društva odučili su prijaviti neke programe subvencija (šest) u okviru

partnerstva za pristup tržištu i time istaknuti sve veći izazov koji predstavlja ta nepoštena

praksa. Rusija je odgovorna za pola registriranih subvencija kojima se posebno narušava

trgovina (tri), a slijede ju Kina, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (svaka po

jednu).

9

B. PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA PRIJAVLJENE 2016.

S obzirom na njegovo godišnje područje primjene, TIBR je dobra prilika za pregled

stanja novih prepreka i aktivnosti za uklanjanje prepreka koje svake godine provodi

partnerstvo za pristup tržištu. Na temelju podataka unesenih u bazu podataka o pristupu

tržištu, 2016. je registrirano 36 novih prepreka u 21 trećoj zemlji9. Broj novih prepreka iz

2016. stoga je bio prilično u skladu s 39 novih mjera iz 2015.

1. Raščlamba prepreka prijavljenih 2016. prema trećoj zemlji

Zemljopisna raščlamba tih novih prepreka prikazana je u tablici 3.

Tablica 3.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima

prijavljenih 2016. (* države iz skupine G20 država)

Najviše novih prepreka tijekom 2016. prijavljeno je u pogledu trgovinskih i investicijskih

odnosa s Rusijom (šest) i Indijom (pet), čime su potvrđena protekcionistička kretanja

koja su već utvrđena u prošlogodišnjem TIBR-u. Švicarska je isto uvela tri nove

prepreke, a u Alžiru, Kini, Egiptu i Turskoj prijavljene su po dvije nove prepreke.

Preostalih 14 novih prepreka zabilježeno je za ostale pojedinačne treće zemlje.

2. Raščlamba prepreka prijavljenih 2016. prema vrsti mjere

U tablici 4. prikazan je pregled triju glavnih vrsta mjera zabilježenih 2016.

9 Alžir, Armenija, Brazil, Čile, Ekvador, Egipat, Indija, Južna Afrika, Južna Koreja, Kazahstan, Kina,

Malezija, Meksiko, Moldova, Novi Zeland, Oman, Rusija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Urugvaj.

10

Tablica 4.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima prijavljenih 2016. prema

vrsti

Većina prepreka koje su registrirane 2016. bile su mjere iza granice (20), a to upućuje na

sve veće oslanjanje na unutarnje mjere koje utječu na izvoz ili ulaganja EU-a, koje je

često teže uočiti i ukloniti. Većina zabilježenih ograničenja donesena je u području

trgovine robom, uključujući neopravdane regulatorne prepreke, unutarnje porezne mjere i

prava intelektualnog vlasništva (17). Nadalje, zabilježeno je nekoliko novih prepreka u

pogledu trgovine uslugama (dvije) i ulaganja (jedna).

Iako je broj novih mjera iza granice 2016. bio veći od broja tradicionalnih prepreka

trgovini s kojima su se na carini suočavali izvoznici iz EU-a , broj novih mjera na granici

isto je bio velik (13). Većinom tih ograničenja ograničavao se uvoz u treće zemlje

povećanim carinama, kvotama, zabranama ili opterećujućim sustavima izdavanja dozvola

(osam). Nadalje, pojavio se i velik broj novih ograničenja povezanih sa SPS-om (četiri).

Tijekom 2016. zabilježen je ograničeniji broj novih zabilježenih ograničenja izvoza

trgovinskih partnera EU-a (jedno).

Popis prepreka koje su prijavljene 2016. sadržavao je i nove subvencijske mjere (tri) u

obliku općih programa subvencija (dvije) ili subvencija posebno povezanih s izvoznim

rezultatima (jedna).

3. Raščlamba prepreka prijavljenih 2016. prema sektoru

U tablici 5. prikazano je da je broj novih mjera uvedenih 2016. utjecao na 13 različitih

sektora gospodarske djelatnosti.

11

Tablica 5.: Sektorska raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima prijavljenih 2016.

Najveći broj novih prijavljenih prepreka zabilježen je za sektor vina i jakih alkoholnih

pića (sedam), a zatim za sektor poljoprivrede i ribarstva (šest). Za sektor motornih vozila

i farmaceutski sektor te sektor usluga, medicinskih proizvoda, igračaka i željeza, čelika i

obojenih metala zabilježene su po dvije nove prepreke. Pojedinačne prepreke prijavljene

su i u sektoru graditeljstva, namještaja, IKT-a, brodogradnje i tekstila (u svakom po

jedna). Naposljetku, zabilježeno je šest horizontalnih prepreka koje utječu na nekoliko

sektora.

II. GLAVNE PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA PRIJAVLJENE 2016.

U ovom poglavlju navedena je detaljnija analiza novih prepreka u sedam trgovinskih

partnera za koje je 2016. zabilježeno više novih prepreka: Rusija, Indija, Švicarska, Kina,

Alžir, Egipat i Turska. U njemu se procjenjuju i trgovinski tokovi na koje bi one mogle

utjecati.

A. KVALITATIVNA ANALIZA NOVIH PREPREKA

1. Rusija

Budući da je Rusija bila pogođena velikom domaćom gospodarskom krizom, ona je

2016. i dalje pribjegavala preprekama trgovini u cilju zaštite svoje lokalne industrije, a

time su potvrđena kretanja uočena u prethodnim izvješćima. Rusija je 2016. zabilježila

najveći broj novih prepreka (šest) i time se ukupni broj postojećih prepreka u toj zemlji

povećao na 33 te se ona popela na prvo mjesto prema ukupnom broju zabilježenih

prepreka.

12

Subvencije kojima se narušava trgovina bile su glavne prepreke o kojima je izvješteno za

Rusiju, a 2016. registrirane su dvije nove takve mjere. Jedna od novih subvencijskih

mjera bila je usmjerena na poticanje proizvodnje ruskih tvornica u sektorima proizvodnje

motornih vozila i poljoprivrednih strojeva nakon znatnog pada lokalne potražnje. U tom

kontekstu vlada je donijela dvije odluke kojima je trgovačkim društvima u tim sektorima

koja posluju u Rusiji odobrila izvozne subvencije iz državnog proračuna.

Vlada je uvela i posebna ograničenja za sudjelovanje stranih trgovačkih društava u

ulagačkim projektima koje provode državna poduzeća ili privatna trgovačka društva koje

subvencionira država. U kontekstu te mjere Rusija je uvela i cjenovnu povlasticu od

15 % za ruska trgovačka društva koja sudjeluju u natječajima državnih poduzeća.

Nadalje, Rusija je donijela dvije nove prepreke povezane s certifikacijom u sektoru

cementa i farmaceutskom sektoru usmjerene na zaštitu lokalne proizvodnje i poticanje

daljnje lokalizacije proizvodnje. U pogledu cementa uvela je zahtjeve obvezne

certifikacije i trgovačkim društvima uvoznicima nije izdavala certifikate (osim za bijeli

cement) te je time zaustavljen izvoz cementa iz EU-a u Rusiju od ožujka 2016. Rusija je

donijela i zahtjeve za certifikat o „dobroj proizvodnoj praksi” za stavljanje na tržište i

obnovu odobrenja za stavljanje na tržište farmaceutskih proizvoda, ali nije osigurala

dovoljno kapaciteta za obavljanje tih postupaka u Rusiji te je stoga time farmaceutskoj

industriji EU-a uzrokovala nepotrebna kašnjenja.

Rusija je (zajedno s Kazakstanom) obavijestila o nacrtu izmjene uredbe o sigurnosti

igračaka Euroazijske ekonomske unije planirajući uvođenje zahtjeva o psihološkoj i

obrazovnoj sigurnosti, što nema presedana u međunarodnoj praksi i čini se da nije

povezano sa stvarnim ciljevima sigurnosti igračaka.

Naposljetku, Rusija je uvela važnu mjeru na granici u obliku zabrane tranzita cestovnih i

željezničkih prijevoznika iz državnog područja Ukrajine na državno područje Kazakstana

i Kirgistana preko Rusije, neovisno odakle dolaze (tj. uključujući EU). Ograničenje je

dovelo do znatnog povećanja troškova prijevoza određenih izvoznika iz EU-a.

Važno je napomenuti i da je Rusija proširila svoja dugotrajna ograničenja u pogledu

sudjelovanja stranih trgovačkih društava u javnoj nabavi na dva dodatna sektora

(prehrambeni proizvodi i radijski i elektronički proizvodi). Za potrebe ovog izvješća, ta

se pitanja nisu smatrala novim preprekama već novim aspektima dugotrajnih ograničenja

javne nabave koja su već pokrivala dugački popis robe (tekstili, medicinski proizvodi,

uvezena vozila, uvoz lagane industrije, strojevi i oprema, farmaceutski proizvodi,

softver).

Komisija je postavila pitanje novih i postojećih prepreka s Rusijom na svim dostupnim

forumima, uključujući tijekom kontrole trgovinskih politika Rusije iz 2016. koju provodi

WTO, na relevantnim odborima WTO-a te na bilateralnim sastancima i u dopisima. U

slučajevima kada je Rusija svojim politikama kršila svoje obveze prema WTO-u, EU je

primijenio i WTO-ov sustav rješavanja sporova. Vijeća WTO-a odlučila su 2016. u korist

13

EU-a u pogledu izvoza proizvoda od svinjetine iz EU-a (što je potvrdilo Žalbeno tijelo

23. veljače 2017.) i pretjeranih ruskih carina na određene poljoprivredne i gotove

proizvode (razumni rok za usklađivanje Rusije s odlukom WTO-a još nije istekao u

trenutku sastavljanja ovog izvješća).

2. Indija

Indija je 2016. uvela pet novih prepreka time povećavši ukupni broj prepreka na 23 i

potvrdivši protekcionistička kretanja navedena u prošlogodišnjem TIBR-u. Većina novih

uvedenih ograničenja bile su mjere iza granice (četiri) usmjerene na širok raspon sektora,

kao što su čelik, medicinski proizvodi, tekstil i vina i jaka alkoholna pića.

Kada je riječ o sektoru čelika, Indija je uvela minimalne uvozne cijene koje su izvorno

uvedene u veljači 2016. za 173 čelična proizvoda. Mjera je posljednji put produljena za

dva mjeseca u prosincu 2016. za 19 čeličnih proizvoda10

. Nadalje, popis proizvoda koji

su obuhvaćeni sustavom obvezne certifikacije kojim upravlja Indijski ured za

normizaciju (BIS) proširen je u lipnju 2016. na dodatna 3 proizvoda od nehrđajućeg

čelika povrh 35 čeličnih proizvoda koji su navedeni u nalogu za kontrolu kvalitete iz

2012.

Medicinski proizvodi u Indiji su još uvijek regulirani kao „lijekovi” u skladu s indijskim

Zakonom o lijekovima i kozmetici i povezanim pravilima te su zbog toga bez razloga

potrebni stroži zahtjevi. U ovom kontekstu zabranjen je izvoz „obnovljenih” medicinskih

proizvoda (tj. proizvoda koji su potpuno prerađeni i stoga se ne mogu smatrati rabljenom

opremom), a time se ograničavaju prilike za izvoz proizvođača iz EU-a.

U pogledu tekstila, udvostručeni su dodatni porezi na najveću maloprodajnu cijenu

određenih artikala (s 30 % na 60 %). Tim povećanjem, kao i povezanim naknadama za

istovar, znatno se opterećuje odjeća iz EU-a.

Nadalje, na poslovne prilike u sektoru vina i jakih alkoholnih pića u Indiji utječu

neopravdana regulatorna odstupanja od međunarodnih standarda u pogledu zahtjeva za

označivanje i mjera unutarnjeg oporezivanja.

Iako su u pogledu izvoza telekomunikacijske opreme 2016. prijavljena donekle pozitivna

kretanja, i dalje postoje drugi opterećujući zahtjevi, na primjer obveza ponovnog izvoza

rabljenih električnih i elektroničkih sklopova u slučaju popravka, ispitivanja, istraživanja

i razvoja ili rada na projektima. Time se uzrokuje kašnjenje uvoza koje negativno utječe

na popravak telekomunikacijskih mreža i moguće projekte istraživačke suradnje.

Iako su pregovori o širem sporazumu o slobodnoj trgovini s Indijom de facto stali u ljeto

2013. zbog neusklađenosti između težnji i očekivanja, Komisija redovito postavlja ta

10

Indijsko ministarstvo čelika najavilo je 6. veljače 2017. da se minimalne uvozne cijene više neće

produljivati. Zbog toga ova prepreka više ne postoji i, ako to bude potvrđeno, za potrebe TIBR-a za

2017. smatrat će se riješenom preprekom.

14

pitanja indijskim nadležnim tijelima na svim dostupnim multilateralnim i bilateralnim

forumima, na primjer u Odboru WTO-a o tehničkim preprekama trgovini ili u okviru

radnih skupina EU-a i Indije i Pododbora za trgovinu.

3. Švicarska

U okviru partnerstva za pristup tržištu za Švicarsku uvedene su 2016. tri nove prepreke i

time se ukupni broj registriranih prepreka povećao na sedam. Dva nova ograničenja

odnose se na sektore usluga: poduzeća iz EU-a koja pružaju usluge morala su se do sada

registrirati u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Švicarskoj ako im je godišnji

promet u Švicarskoj prekoračivao određeni prag. Novim zakonodavstvom predloženim

2016. promijenila bi se referentna vrijednost s prometa u Švicarskoj na svjetski promet.

Zbog toga bi se većina poduzeća iz EU-a koja pružaju prekogranične usluge u Švicarskoj

morala registrirati u sustav PDV-a i plaćati ga. Nadalje, poduzeća sa sjedištem u EU-u

morala bi imati fiskalnog predstavnika u Švicarskoj, a to bi im donijelo dodatne troškove.

Izmijenit će se i pravila o pošiljkama niske vrijednosti, koje su oslobođene plaćanja

PDV-a, te će se na taj način smanjiti privlačnost uvoza niske vrijednosti (posebno preko

e-trgovine).

Nadalje, u skladu sa novim zahtjevom za registraciju obrtnika koji je uveden u kantonu

Ticino, određeni broj obrtničkih zanimanja (npr. stolari, ličioci, vrtlari) mora se

registrirati na temelju profesionalnih (npr. diploma i minimalni broj godina radnog

iskustva) i osobnih zahtjeva (npr. nekažnjavanje). Podnositelj zahtjeva mora dokazati da

ispunjava te zahtjeve. Stranci to moraju dokazati ovjerenim ispravama nadležnih tijela.

To negativno utječe na mogućnost europskih obrtnika da pružaju takve usluge.

Švicarska je uvela i mjeru na granici ponovnim razvrstavanjem carina za začinjeno meso,

koje se time znatno povećavaju. Iako je u međuvremenu donesena odluka o smanjenju

carina za začinjeno meso „uvezeno za potrebe proizvodnje suhog mesa”, uvoznici će na

zahtjev morati dokazati da je meso uvezeno u tu svrhu. Zbog toga će se na dio izvoza iz

EU-a i dalje naplaćivati više carine.

EU je postavio pitanje tih prepreka sa Švicarskom na razini lokalnih stručnjaka zajedno s

timom za pristup tržištu te na formalnijoj razini u kontekstu relevantnih sastanaka

Zajedničkog odbora o carinama, slobodi kretanja osoba i poljoprivredi.

4. Kina

Kako je navedeno u prethodnim TIBR-ovima i u bazi podataka o pristupu tržištu, Kina je

jedan od partnera EU-a s najvećim ograničenjima trgovine. Trgovačka društva iz EU-a

suočavaju se s brojnim dugotrajnim preprekama u Kini, među ostalim sa zahtjevima o

zajedničkim pothvatima, ograničenjima pristupa tržištu, obvezama za prijenos

tehnologije i tehničkim propisima koji se ne mogu opravdati. Kineska proizvodnja

ključni je čimbenik postojećeg i rastućeg viška kapaciteta u sektoru čelika i u drugim

sektorima koji uključuju ne samo tradicionalne energetski intenzivne sektore već i sve

15

više i visokotehnološke industrije. Višak kapaciteta u Kini u nekim slučajevima

premašuje veličinu ukupne proizvodnje EU-a ili ukupno tržište EU-a. Zbog toga postoji

opasnost od dampinga po nepoštenim cijenama i velikog narušavanja tržišta u EU-u.

Partnerstvu za pristup tržištu prijavljene su za 2016. dvije nove prepreke (obje

regulatorne mjere iza granice) u sektoru namještaja i medicinskih proizvoda.

Kada je riječ o namještaju, uvedena su ograničenja za razinu određenih nestabilnih

organskih spojeva koji nisu u skladu s međunarodnim standardima i to predstavlja znatan

rizik za trgovačka društva iz EU-a da neće moći prodavati svoje proizvode u Kini.

Komisija je spomenula te mjere kao odgovor na obavijesti TBT-a i u nekoliko drugih

navrata na sastanku Odbora WTO-a za TBT i na sastancima bilateralnog odbora EU-a i

Kine.

Kada je riječ o medicinskim proizvodima, Kina je 2016. ažurirala svoje regulatorne

zahtjeve objavom drugog kataloga koji uključuje 350 proizvoda izuzetih od kliničkih

ispitivanja. Međutim, da bi se mogli registrirati u Kini, najinovativniji proizvodi i dalje

podliježu provođenju kliničkih ispitivanja u Kini. Komisija redovito traži od Kine da

uskladi svoj regulatorni sustav za medicinske proizvode s međunarodnim normama i

praksom, uključujući na Okruglom stolu stručnjaka za medicinske proizvode između EU-

a i Kine, na Godišnjem regulatornom dijalogu EU-a i Kine te na sastanku o pristupu

tržištu i na sastanku na visokoj razini između EU-a i kineskog Ministarstva za hranu i

lijekove.

Povrh rješavanja novih prepreka zabilježenih 2016., EU naravno poduzima sve potrebne

mjere kojima se može pridonijeti uklanjanju 23 postojeće prepreke zabilježene u bazi

podataka o pristupu tržištu. Međutim, postoje veliki izgledi da će se uvesti nove

prepreke. Na primjer, Kina uvodi horizontalna pravila o sigurnosti koja imaju znatan

gospodarski učinak na nekoliko sektora. Kina je također nedavno najavila donošenje

zakona u važnim područjima za gospodarske subjekte iz EU-a, na primjer u sektoru

vozila koja koriste nove izvore energije (NEV). Nadalje, Kina je najavila da namjerava

uvesti zahtjeve za certifikaciju hrane koji se ne mogu opravdati i koji će utjecati na velik

broj proizvoda, među ostalim na pića (alkoholna i bezalkoholna), slatkiše, čokolade,

kekse, džemove, kompote i ostale voćne pripravke, mljevene proizvode i žito, žitarice za

doručak te suhe proizvode kao što je tjestenina. Te će mjere, ako budu potvrđene, biti

obuhvaćene sljedećim TIBR-om.

5. Alžir

Alžir se nije isticao u izvješćima iz prethodnih godina, ali u kontekstu pogoršanja bilance

tekućeg računa i trgovine i njegovih napora usmjerenih na povećanje lokalne industrijske

proizvodnje, ta je država 2016. uvela dvije velike prepreke koje znatno utječu na

izvoznike iz EU-a u nekoliko sektora.

16

Na temelju zakonodavstva iz 2015. kojim se omogućuje uvođenje potencijalno opsežnih

količinskih ograničenja, 2016. je uveden sustav uvoznih dozvola za četiri kategorije

proizvoda (vozila, cement, rebar i žičane šipke od čelika). To je 2016. znatno utjecalo na

izvoznike iz EU-a. Na primjer, 2016. je izdano samo otprilike 57 000 dozvola za izvoz

motornih vozila iz EU-a, što je veliko smanjenje u odnosu na izvoz iz EU-a na to tržište

prethodnih godina (npr. otprilike 245 000 vozila tijekom 2012.). Mjera je snažno

pogodila i proizvode od rebar čelika, cementa i žičane šipke od čelika.

Nadalje, Alžir je nastavio provoditi politike industrijske lokalizacije pokrenute Zakonom

o financijama iz 2015. donošenjem odluke o stvaranju horizontalnih potrošačkih kredita

za kupnju proizvoda proizvedenih ili sastavljenih u Alžiru od 2016.

EU je Alžiru postavio ta pitanja u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i

Alžira, ali Alžir za sada nije spreman izmijeniti svoje politike kojima se ograničava

trgovina. Zbog toga nije ostvaren napredak u njegovim pregovorima o pristupanju WTO-

u.

6. Egipat

Iako Egipat nije bio predmet prethodnih izvješća, u njemu se uvodi sve više prepreka

koje utječu na trgovinu. Nedavno je egipatska vlada horizontalnom mjerom koja

obuhvaća 25 kategorija proizvoda, od poljoprivrednih proizvoda, bicikala, kozmetike i

odjeće do keramičkih pločica i namještaja, uvela obveznu registraciju trgovačkih

društava koja žele izvoziti svoje proizvode u Egipat. Dokumentacija potrebna za

registraciju koja je navedena u Odluci uključuje potvrdu da će proizvođač i / ili vlasnik

žiga održavati sustav kontrole kvalitete. Sve dokumente koji se dostavljaju mora ovjeriti

Trgovačka komora, odobriti egipatsko veleposlanstvo i prevesti akreditirani centar za

prevođenje. Upitna je sukladnost mjere s okvirom WTO-a i Sporazuma o pridruživanju

između EU-a i Egipta te se njome uzrokuje niz praktičnih teškoća za trgovačka društva

(npr. nedovoljna transparentnost postupka registracije, nepostojanje žalbenog postupka,

pretjerana kašnjenja).

EU je izrazio svoju zabrinutost u svim dostupnim forumima, uključujući u odboru WTO-

a o TBT-u, u bilateralnom okviru koji se osigurava Sporazumom o pridruživanju između

EU-a i Egipta, posredstvom Delegacije EU-a u Kairu te u dopisu na visokoj političkoj

razini.

Nadalje, Egipat priprema i nacrt programa poticaja za porez na motorna vozila u cilju

prisilne lokalizacije. Programom bi se osigurali porezni odbici za trgovačka društva koja

ostvare potrebni lokalni postotak, količinu lokalne proizvodnje i / ili prag izvoza iz

Egipta.

7. Turska

Prethodnih godina Turska je održavala nekoliko prepreka trgovini koje su protivne

njezinim obvezama u okviru carinske unije između EU-a i Turske, na primjer složene

17

carinske postupke ili dodatne poreze. Turska je 2016. uvela dvije dodatne mjere kojima

se ograničava trgovina i time povećala ukupni broj prijavljenih prepreka trgovini na 15.

Jedna od tih novih prepreka uključuje primjenu u Turskoj opsežnih zahtjeva za

certifikacijuu pogledu velikog broja proizvoda (uključujući strojeve, električne motore i

crpke), unatoč tome što nije bilo nikakvih slučajeva kvarova ili nedostataka tih

proizvoda. Uslijed toga veliki broj trgovačkih društava iz EU-a imao je problema s

carinskim postupcima pri izvozu u Tursku.

Još jedna značajna prepreka trgovini sastoji se od toga da turska nadležna tijela provode

mjere prisilne lokalizacije u farmaceutskom sektoru za poticanje domaće proizvodnje u

Turskoj. Tursko ministarstvo zdravstva zatražilo je od stranih proizvođača nekoliko

farmaceutskih proizvoda da ih proizvode na lokalnoj razini. Ako strani proizvođači ne

preuzmu obvezu „dostatne” lokalizacije, proizvodi će se obrisati s popisa stavki za koje

se može dobiti nadoknada u skladu s turskim sustavom zdravstvenog osiguranja. To

znači da će se ti proizvodi isključiti s turskog tržišta. Mjera je diskriminacijska u pogledu

uvoza i znatno će utjecati na mogućnost farmaceutske industrije EU-a da izvozi u Tursku

i posluje u Turskoj, što bi moglo dovesti do znatnog gubitka tržišnog udjela.

EU je izrazio svoju zabrinutost u pogledu obje mjere na različitim bilateralnim

sastancima s turskim Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom zdravstva i Agencijom

za medicinske proizvode. Komisija će nastaviti rješavati te i ostale prepreke trgovini u

cilju sprječavanja daljnjeg širenja protekcionističkih mjera, poboljšanja pristupa tržištu

europskih trgovačkih društava i poboljšanja općeg tržišnog okruženja. Provedba

postojećih obveza iz carinske unije između EU-a i Turske u Turskoj uzet će se u obzir u

kontekstu predviđenih pregovora o modernizaciji carinske unije te za daljnje širenje

njezina područja primjene.

B. TRGOVINSKI TOKOVI NA KOJE BI MOGLE UTJECATI PREPREKE

ZABILJEŽENE 2016.

Procjenjivanje gospodarskog učinka određenih prepreka pristupu tržištu zahtjevan je

postupak koji zahtijeva blisku suradnju poslovne zajednice, država članica i Komisije.

Jedan od čimbenika koji utječe na prioritet prepreka trgovini u partnerstvu za pristup

tržištu jest očekivani učinak svake nove prijavljene mjere.

Iako se Komisija u budućnosti planira više usmjeriti na prikupljanje takvih informacija s

pomoću partnerstva za pristup tržištu, dostupni gospodarski podaci za registrirane

prepreke, iako se poboljšavaju, još uvijek su djelomični. Stoga se u ovom odjeljku

analiziraju trgovinski tokovi na koje bi mogle utjecati nove prepreke trgovini robom.

Analiza se temelji na podacima o bilateralnom izvozu EU-a (i podacima o uvozu u

slučaju ograničenja izvoza trećih zemalja) za relevantne tarifne oznake harmoniziranog

sustava (HS). Budući da su prepreke koje su nastale 2016. možda već ograničavale izvoz

EU-a te iste godine, analiza se temelji na prosječnim trgovinskim tokovima tijekom tri

uzastopne prethodne godine od 2013. do 2015. Iako se točni učinak prepreka trgovini na

18

te trgovinske tokove nije mogao mjeriti11

, može se dobiti barem ideja o važnosti

povezanog izvoza na koji bi prepreke trgovini mogle utjecati.

Ova metoda primijenjena je na 32 od 36 novih prepreka zabilježenih 2016., osim na dvije

mjere povezane s uslugama i jednu povezanu s ulaganjima (za koje nisu dostupni podaci

o trgovinskim tokovima) i na jednu važnu horizontalnu mjeru za koju se nisu mogli

utvrditi posebno pogođeni sektori.

Na temelju rezultata ove procjene može se zaključiti da su nove prepreke trgovini

zabilježene 2016. mogle utjecati na izvoz EU-a u vrijednosti do 27,17 milijuna EUR12

.

To je više od ukupnog izvoza EU-a u trgovinske partnere kao što su Južna Afrika13

,

Alžir14

ili Ukrajina15

i odgovara 1,6 % ukupnog globalnog izvoza EU-a tijekom tih istih

godina.

Procjenjuje se da bi sve mjere koje je uvela Rusija mogle zajedno imati najveći učinak na

izvoz EU-a, što bi moglo utjecati na trgovinske tokove u vrijednosti do 12,26 milijardi

EUR. Nakon toga slijedi mogući učinak prepreka koje je uveo Alžir (3,75 milijardi

EUR), Kina (3,7 milijardi EUR), Turska (2,69 milijardi EUR), Indija (2,2 milijarde EUR)

i Egipat (1,72 milijarde EUR).

Ovom analizom utvrđeno je i da su nove mjere koje je uvela Rusija posebno bile

usmjerene na sektore s tradicionalno jakim izvozom EU-a u Rusiju. Na primjer, prije

uvođenja neopravdanih zahtjeva za potvrde za farmaceutske proizvode, EU je godišnje

izvozio u Rusiju lijekove vrijednosti 6,1 milijardi EUR, a subvencije za motorna vozila i

poljoprivredne strojeve mogle bi utjecati na trgovinske tokove u tim sektorima koji čine

5,85 milijardi EUR izvoza EU-a u Rusiju godišnje.

Odluka Alžira o uvođenju novih količinskih ograničenja i sustava dozvola za uvoz

motornih vozila, cementa, čelika i žičanih šipki od čelika isto bi mogla znatno utjecati na

izvoznike iz EU-a u tim sektorima u kojima je vrijednost prethodnog izvoza iznosila

3,75 milijardi EUR.

Ostale prepreke koje bi mogle utjecati na posebno visoke trgovinske tokove uključuju

obveze provođenja kliničkih ispitivanja koje Kina traži u pogledu europskih medicinskih

11

Ne moraju sve prepreke trgovini značiti potpunu zabranu trgovine i neke od njih mogu imati veći

utjecaj na ograničavanje trgovine od drugih.

12 Osnova za analizu bio je prosječni izvoz EU-a u razdoblju 2013. – 2015.

13 Ukupni izvoz iz EU-a u Južnu Afriku u razdoblju 2013. – 2015. iznosio je u prosjeku 24,41

milijardu EUR / godišnje.

14 Ukupni izvoz iz EU-a u Alžir u razdoblju 2013. – 2015. iznosio je u prosjeku 22,67 milijardi EUR /

godišnje.

15 Ukupni izvoz iz EU-a u Ukrajinu u razdoblju 2013. – 2015. iznosio je u prosjeku 18,31 milijardu EUR

/ godišnje.

19

proizvoda, a time bi se mogao ugroziti izvoz iz EU-a u vrijednosti od

2,95 milijardi EUR; složene carinske postupke koje Turska primjenjuje na nekoliko

proizvoda, među ostalim na strojeve, električne motore i crpke, što bi moglo imati

negativan utjecaj na izvoz EU-a vrijedan 2,6 milijardi EUR i indijska prepreka povezana

s minimalnom uvoznom cijenom, koja bi mogla negativno utjecati na izvoz EU-a u

vrijednosti od 1,36 milijardi EUR. Nadalje, zahtjevi registracije tvornica u Egiptu,

kojima je obuhvaćeno 25 kategorija proizvoda, od poljoprivrednih proizvoda, bicikala,

kozmetike i odjeće do keramičkih pločica i namještaja, mogli bi utjecati na trgovinske

tokove izvoza EU-a u vrijednosti od 1,03 milijarde EUR.

Znatna razina trgovine na koju bi moglo utjecati uvođenje novih prepreka pristupu tržištu

potvrđuje važnost strategije EU-a za pristup tržištu i „pojačanog partnerstva” za praćenje

i uklanjanje mjera kojima se ograničava trgovina na globalnoj razini te za određivanje

prioriteta i njihovo rješavanje s pomoću najprimjerenijih alata.

III. GLAVNE PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA RIJEŠENE 2016.

U ovom poglavlju opisuje se strategija Komisije koja se primjenjuje za uklanjanje

prepreka trgovini i ulaganjima 2016. te ostvareni rezultati u smislu uklonjenih prepreka.

U ovom odjeljku potom se detaljnije razmatraju neke od ključnih priča o uspjehu.

Naposljetku, u njemu se procjenjuje vrijednost trgovine na koju su te mjere utjecale prije

nego što su riješene.

A. STRATEGIJA EU-a ZA RJEŠAVANJE PREPREKA TRGOVINI I

ULAGANJIMA

U prethodnom TIBR-u već su razrađeni različiti načini koji se u okviru partnerstva za

pristup tržištu upotrebljavaju za rješavanje problema sve većeg broja prepreka u trećim

zemljama16

. Tijekom 2016. partnerstvo za pristup trgovini i dalje se oslanjalo na sličan

širok raspon alata za rješavanje slučajeva pristupa tržištu.

Unutar okvira WTO-a EU snažno podupire program multilateralne trgovine i mehanizam

za rješavanje sporova. EU je također zadržao aktivnu i konstruktivnu ulogu u odborima

WTO-a (npr. u TBT-u17

, SPS-u18

, SCM-u19

, TRIMS-u20

, postupcima za ograničavanje

uvoza, ograničenjima bilance plaćanja), u okviru kojih je EU tijekom 2016. u više

16

TIBR, 2016., str. 17. – 23. http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/june/tradoc_154665.pdf

17 Odbor WTO-a za tehničke prepreke u trgovini

18 Odbor WTO-a za sanitarne i fitosanitarne mjere

19 Odbor WTO-a za subvencije i kompenzacijske mjere

20 Odbor WTO-a za investicijske mjere u vezi s trgovinom

20

navrata mogao izraziti svoju zabrinutost u pogledu mnogih mjera opisanih u prethodnim

poglavljima.

Kada se prepreke koje negativno utječu na interese EU-a nisu mogle djelotvorno riješiti

mehanizmima savjetovanja, EU se koristio i sustavom WTO-a za rješavanje sporova. EU

je 2016. pokrenuo dva nova predmeta, jedan povezan s kineskim carinama i ostalim

ograničenjima na uvoz sirovina (DS 509) i drugi povezan s diskriminacijskim tretmanom

izvoza jakih alkoholnih pića iz EU-a u Kolumbiju (DS 502). Dva vijeća WTO-a odlučila

su 2016. u korist EU-a (u predmetu DS 475 o politikama Rusije u vezi s uvozom

proizvoda od svinjetine i u predmetu DS 485 o ruskom carinskom tretmanu određenih

poljoprivrednih i gotovih proizvoda).

Nadalje, EU je i dalje provodio ambiciozni program pregovora o trgovini, koji je još

jedan instrument za otvaranje tržišta i uklanjanje prepreka trgovini. Tijekom 2016.

potpisan je Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom (CETA) i

sporazum o pristupanju Ekvadora sporazumu o slobodnoj trgovini s Kolumbijom i

Peruom, znatno su napredovali pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini s Japanom,

nastavili su se razgovori o sporazumu o slobodnoj trgovini s MERCOSUR-om, počela je

modernizacija sporazuma o slobodnoj trgovini s Meksikom i pokrenuti su novi pregovori

s nekoliko zemalja, kao što su Indonezija, Filipini i Tunis. U okviru pregovora izravno se

rješavanju mnoge prepreke pristupu tržištu. Na primjer, nakon potpisivanja CETA-e s

Kanadom 2016., ukidanje carina dopunit će se uklanjanjem mnogih značajnih prepreka

iza granice u različitim sektorima, kao što su vino i jaka alkoholna pića.

U kontekstu pojačanog partnerstva za pristup tržištu i vodeći računa o rastu

protekcionizma, Komisija je odlučila pojačati svoje partnerstvo s državama članicama i

poduzećima u cilju daljnjeg poboljšanja koordinacijskih napora usmjerenih na uklanjanje

prepreka s trećim zemljama. Važno je napomenuti da je Komisija također pojačala

razgovore s dionicima partnerstva za pristup tržištu o preprekama trgovini u zemljama s

kojima se razmatra pokretanje pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini ili u

kojima su oni već započeli, u cilju utvrđivanja najbolje strategije za uklanjanje tih

prepreka.

Provedba i izvršenje sporazuma o trgovini ključni su aspekt trgovinske politike EU-a.

Provedbenim strukturama koje su uspostavljene sporazumima o slobodnoj trgovini

znatno se pridonosi uklanjanju posebnih prepreka trgovini. Primjerice, tijekom 2016. to

je bio slučaj u pogledu sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje i

detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA) između EU-a i

Ukrajine, koje se privremeno počelo primjenjivati 1. siječnja 2016. (vidi odjeljak III.C

ovog izvješća). Komisija također pozorno prati prenošenje obveza preuzetih u okviru

CETA-e u kanadsko pravo i njihovu učinkovitu provedbu. Nadalje, CETA-om se

osigurava nužni okvir za razgovor o preprekama koje bi mogle nastati u područjima

poput SPS-a, TBT-a ili ulaganja. U kontekstu „pojačanog partnerstva” najavljenog u

21

strategiji „Trgovina za sve” koja je donesena u listopadu 2015., Komisija će kasnije ove

godine objaviti ciljano izvješće o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini.

B. PREGLED PREPREKA RIJEŠENIH 2016.

1. Raščlamba prepreka riješenih 2016. prema trećim zemljama

Zahvaljujući zajedničkim naporima svih dionika partnerstva za pristup tržištu, 20

registriranih prepreka trgovini koje se primjenjuju u 12 različitih trećih zemalja moglo se

u potpunosti ili djelomično riješiti 2016. Ti rezultati dobiveni prošle godine mogu se

okvirno usporediti s 23 mjere riješene 2015.

U tablici 6. prikazane su treće zemlje u kojima su prepreke najuspješnije riješene. Južna

Koreja bila je na prvom mjestu s pet prepreka trgovini riješenih 2016., a slijedile su ju

Kina (tri), Izrael i Ukrajina (po dvije). U svakoj od sljedećih država: Argentini, Bocvani,

Brazilu, Egiptu, Indiji, Japanu, Tajvanu i Turskoj mogla se riješiti jedna od registriranih

prepreka.

Tablica 6.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima riješenih 2016. (*

– države iz skupine G20)

Međutim, treba napomenuti da, budući da u bazi podataka o pristupu tržištu ne postoji

sveobuhvatni pregled svih prepreka trgovini s kojima se suočavaju izvoznici iz EU-a, iz

te se baze podataka može dobiti ni potpuna slika svih prepreka riješenih 2016. Posebno

kada su tijeku bili pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini, prepreke i njihovo

uklanjanje ponekad nisu evidentirani. To će se u budućnosti pozornije pratiti u okviru

partnerstva za pristup tržištu u kontekstu „pojačanog partnerstva”.

2. Raščlamba prepreka riješenih 2016. prema vrsti mjere

Uzimajući u obzir sve veće oslanjanje na prepreke iza granice (20) tijekom 2016. u

odnosu na mjere na granici (13), korisno je analizirati koliko je EU djelotvorno rješavao

te različite vrste mjera prošle godine.

22

U tablici 7. prikazano je da se strategijom za pristup tržištu jednako pridonijelo

rješavanju mjera na granici (10) i iza granice (10), što pokazuje da je njezin skup alata

djelotvoran i za rješavanje mjera koje je inače teže uočiti.

U pogledu 10 mjera na granici koje su uspješno riješene, većina se odnosila na pitanja

SPS-a (sedam), a ostale riješene prepreke bile su zabrane uvoza ili carinska pitanja (tri).

U pogledu 10 mjera iza granice najpozitivniji rezultati ostvareni su u području

regulatornih ili poreznih mjera za trgovinu robom (devet), a uspješno je riješeno i jedno

pitanje usluga.

3. Raščlamba prepreka riješenih 2016. prema sektoru

U tablici 7. prikazan je pregled glavnih gospodarskih sektora u kojima su tijekom 2016.

riješene prepreke trgovini: glavni sektor s osam (potpuno ili djelomično) riješenih

prepreka bio je sektor poljoprivrede i ribarstva, posebno u području pitanja SPS-a (pet).

U industriji vina i jakih alkoholnih pića također je riješen znatan broj prepreka (tri), a

slijedi ga sektor motornih vozila i kozmetike (u svakome po dvije). Nadalje, pojedinačne

prepreke riješene su i u sektorima elektronike, farmaceutskih proizvoda i ITK-a.

Naposljetku, riješene su dvije horizontalne prepreke, obje u Južnoj Koreji: jedna u

pogledu provjere podrijetla i druga (privremeno riješena) u pogledu carinskog tretmana

(ponovno uvezenih) popravljenih proizvoda (vidi isto odjeljak III.C.1.).

Tablica 7.: Sektorska raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima riješenih 2016.

kako je zabilježeno u bazi podataka o pristupu tržištu

C. KVALITATIVNA ANALIZA PREPREKA RIJEŠENIH 2016.

U ovom poglavlju navedena je podrobnija analiza prepreka riješenih u četiri trgovinska

partnera za koje je 2016. zabilježen najveći broj riješenih prepreka: Južna Koreja, Kina,

Izrael i Ukrajina.

1. Južna Koreja

23

Posebna pozitivna kretanja prisutna su u Južnoj Koreji u kojoj je 2016. zabilježena samo

jedna nova prepreka, a uklonjeno je njih pet. To pokazuje da je provedbena struktura

sporazuma o slobodnoj trgovini učinkovito sredstvo za rješavanje prepreka trgovini (vidi

isto odjeljak III.A).

Iako su se trgovinski tokovi u sektoru motornih vozila znatno poboljšali nakon početka

primjene sporazuma o slobodnoj trgovini, određenja pitanja pristupa tržištu i dalje

postoje u tom sektoru te Komisija i dalje postavlja ta pitanja u okviru radne skupine

sporazuma o slobodnoj trgovini o industriji motornih vozila. U tom okviru Južna Koreja

pristala je 2016. izmijeniti svoje jedinstvene zahtjeve u pogledu veličine sjedala i

carinjenja te uskladiti određene propise s međunarodnim normama (npr. pitanje 49 V u

okviru UNECE-ove Uredbe 100). Komisija će u okviru relevantnih tijela za provedbu

sporazuma o slobodnoj trgovini i dalje postavljati pitanja o preostalim preprekama te o

mogućim izmjenama postojećeg dogovora.

Tijekom 2016. riješena je i prepreka u sektoru kozmetičkih proizvoda: nakon intervencije

EU-a kod nadležnih tijela Južne Koreje, diskriminacijska mjera u skladu s kojom se

voditelji duty free trgovina u Južnoj Koreji obvezuju rezervirati minimalni prostor u

trgovini za prodaju domaćih proizvoda promijenjena je u manje diskriminacijsku obvezu

rezerviranja minimalnog prostora u trgovini za prodaju proizvoda malih i srednjih

poduzeća.

U području trgovine poljoprivrednim proizvodima, aspekti nacrta uredbe kojima se

narušava trgovina i koji sadržavaju neopravdane tehničke zahtjeve za sir od svježeg

mlijeka koji bi negativno utjecali na poslovanje EU-a ublaženi su nakon intervencija EU-

a.

Na horizontalnoj razini, Južna Koreja izmijenila je i svoje carinske postupke u pogledu

provjere podrijetla. Korejska carinska služba nastavila je do 2016. provoditi svoje

provjere podrijetla proizvoda iz EU-a na način koji je istovjetan metodi neposredne

provjere podrijetla, odnosno, izravnim pristupanjem uvoznicima. Trgovačka društva EU-

a u različitim sektorima prigovarala su na taj pristup koji je bio protivan posrednoj

provjeri podrijetla predviđenoj u sporazumu o slobodnoj trgovini. Nakon intervencija

EU-a Južna Koreja prihvatila je posrednu provjeru podrijetla u skladu s sporazumom o

slobodnoj trgovini te se time znatno poboljšalo stanje izvoznika iz EU-a.

Dodatno dugotrajno horizontalno pitanje odnosi se na carinski tretman koji Južna Koreja

primjenjuje na (ponovno uvezenu) popravljenu robu. U sporazumu o slobodnoj trgovini

između EU-a i Južne Koreje nema odredbe kojom se popravljena roba oslobađa carinskih

pristojbi kada ponovno ulazi u Južnu Koreju nakon što je popravljena u EU-u. Nakon

čestih intervencija Komisije, Južna Koreja produljila je u prosincu 2016. trenutačno

oslobođenje od plaćanja carina do kraja 2018. Nastavljajući se na to privremeno rješenje,

EU će nastaviti tražiti dugotrajno rješenje tog pitanja, među ostalim u kontekstu mogućih

izmjena sporazuma o slobodnoj trgovini.

24

2. Kina

Kina je jedna od zemalja koje najčešće primjenjuju prepreke pristupu tržištu u pogledu

ukupnog broja registriranih mjera (23) i novih mjera koje su uvedene 2016. (dvije).

Međutim, 2016. je došlo i do pozitivnih promjena u pogledu tri zabilježene prepreke

trgovini. To je dokaz da strategija EU-a za uklanjanje prepreka može učinkovito

funkcionirati i u pogledu velikih gospodarstava.

Ostvaren je napredak u pogledu velike prepreke u segmentu IKT-a: Kina je planirala

donijeti pravila kojima se trgovačka društva koja nabavljaju proizvode IKT-a za kineske

banke prisiljavaju da upotrebljavaju kinesko intelektualno vlasništvo i objave ključne

softverske kodove, koji se smatraju poslovnom tajnom. Nakon intervencija Komisije na

visokoj razini, Kina je odlučila privremeno, odnosno do revizije uredbe, obustaviti

donošenje mjere. Komisija će nastaviti pozorno pratiti to pitanje kako bi postigla potpuno

rješenje tog pitanja na terenu.

Druga pozitivna promjena zabilježena je u industriji kozmetičkih proizvoda u kojoj se

očekivalo da će se novim zakonodavstvom uvesti složeni zahtjevi, na primjer zabrana

„prekrivanja” izvorne oznake novom oznakom ili obveza navođenja naziva i adrese

podugovaratelja na pakiranju. Nakon intervencija EU-a u svim relevantnim

multilateralnim i bilateralnim forumima, Kina je pristala obustaviti mjeru. Time se

omogućilo proizvođačima kozmetike iz EU-a da od 2016. nastave izvoz u Kinu kao i

prije.

Uspjeh je zabilježen i u sektoru jakih alkoholnih pića: Kina je upotrebljavala

neopravdanu mjeru SPS-a kojom se zahtijevala vrlo niska razina određenih ftalata,

stroža od razina sigurnosti utvrđenih njihovim procjenama rizika. To je pitanje riješeno

2016. kada je Kina potvrdila da će ponovno početi primjenjivati prethodnu praksu u

skladu s ishodom vlastite procjene rizika i time se osiguralo da izvoznici jakih alkoholnih

pića iz EU-a mogu nastaviti s radom.

3. Izrael

Trgovinski odnosi između EU-a i Izraela temelje se na sporazumu o pridruživanju koji je

stupio na snagu 2000. Izrael je u načelu podržavao olakšavanje trgovine i nije vrlo

aktivno koristio prepreke pristupu tržištu prema poduzećima iz EU-a, a time se

pridonijelo stvaranju snažnog trgovinskog odnosa. Budući da su 2016. uspješno riješene

dvije prepreke, u bazi podataka o pristupu tržištu aktivne su još samo tri prepreke.

Jedna od nedavno riješenih prepreka odnosila se na izvoz farmaceutskih proizvoda:

nakon izravnih razgovora s izraelskim ministarstvom zdravstva, Izrael je prihvatio

razmatrati zahtjeve za izdavanje odobrenja za stavljanje na tržište farmaceutskih

proizvoda iz svih država EU-a, uključujući one koje su pristupile EU-u 2004. Time se

trgovačkim društvima u tim državama članicama konačno omogućilo da izvoze

25

farmaceutske proizvode i u Izrael. EU se nada da će se uskoro riješiti i slična prepreka za

medicinske proizvode.

Izrael je od 2016. nastavio izdavati odobrenje nekoliko država članica EU-a za izvoz žive

stoke i tako je riješio to pitanje povezano sa SPS-om.

4. Ukrajina

Privremenom primjenom DCFTA-a između EU-a i Ukrajine od 1. siječnja 2016.

ostvareno je trajno poboljšanje trgovinskih odnosa. Ukupan broj aktivnih prepreka

trgovini u Ukrajini smanjio se s pet na četiri nakon što su 2016. ukinute dvije i uvedena

jedna nova prepreka. U pogledu novodonesene mjere, izvozne carine na metalne otpatke,

treba napomenuti da je nakon intervencije Europske komisije i naknadnog veta

Predsjednika Ukrajine na izvorni prijedlog, donesena mjera u konačnici skraćena na

jednu godinu i očekuje se da će isteći u rujnu 2017. Tako bi se ukupni broj prepreka

trebao dodatno smanjiti.

Ukrajina je ostvarila napredak u pogledu uklanjanja prepreka koje zabrinjavaju izvoznike

iz EU-a, na primjer ukidanjem dugotrajne zabrane govedine i teletine na temelju SPS-a

(iako neki uvozni uvjeti još nisu potpuno u skladu sa standardima EU-a) ili jednako

dugotrajne dozvole za karantenu za uvoz ili tranzit povrća. Nažalost zabrana izvoza drva

koju je Ukrajina donijela 2015. još je na snazi unatoč njezinim obećanjima da će ju

ukinuti. Zajedno sa svojim partnerima u okviru pojačanog partnerstva za pristup tržištu,

Komisija će nastaviti pratiti provedbu DCFTA-a u cilju rješavanja prepreka i

sprječavanja nastanka novih.

D. TRGOVINSKI TOKOVI NA KOJE BI MOGLE UTJECATI PREPREKE

RIJEŠENE 2016.

Budući da u ovoj fazi nema dovoljno pouzdanih gospodarskih podataka, ista

metodologija koja je opisana u odjeljku II.B upotrebljavala se i za potrebe izračuna

trgovinskih tokova na koje bi mogle utjecati prepreke riješene 2016. Iako ova

metodologija nije savršena jer se promatranjem trgovinskih tokova tijekom prethodnih

godina u pogledu riješenih prepreka dobivaju iskrivljeni podaci budući da je izvoz iz EU-

a bio manji zbog prepreke koja je još bila na snazi, njome se može dobiti barem nekakva

(iako potencijalno podcijenjena) naznaka važnosti trgovinskih tokova kojima bi mogle

koristiti riješene prepreke.

Ta je metodologija upotrebljena za 17 od 20 prepreka koje su riješene 2016., a iznimke

su se odnosile na horizontalne predmete (pitanje popravljene robe i provjere podrijetla u

Južnoj Koreji) i na pitanje povezano s IKT-om u Kini koje je opisano u prethodnom

odjeljku. Iako se očekuje da će se uklanjanjem tih prepreka ostvariti velika gospodarska

vrijednost, još uvijek je teško utvrditi i mjeriti relevantne trgovinske tokove i stoga oni

nisu uključeni u analizu.

26

Neovisno o tome, na temelju ove metodologije, rješavanje prepreka trgovini 2016. moglo

bi pozitivno utjecati na izvoz iz EU-a u iznosu od 4,2 milijarde EUR21

. U svakom

slučaju, uzimajući u obzir ograničenja metodologije, u budućnosti će biti korisno pratiti

razvoj trgovine u tim područjima nakon rješavanja prepreka, kako bi se mogli dobiti

točniji zaključci o učinku njihova rješavanja22

.

Kada je riječ o trgovinskim tokovima na koje bi mogle utjecati određene prepreke,

izvoznici iz EU-a mogli bi imati znatno bolje trgovinske prilike nakon uklanjanja sedam

prepreka povezanih sa SPS-om tijekom 2016., što čini ukupno 1,86 milijardi EUR izvoza

iz EU-a. Na primjer, poljoprivrednici u EU-u mogli bi imati koristi od uklanjanja

ograničenja povezanog sa SPS-om kojeg je prethodno primjenjivala Ukrajina i to bi

moglo utjecati na trenutačni izvoz u vrijednosti od 602,62 milijuna EUR.

Veliki učinak moglo bi imati i rješavanje prepreka u Kini povezanih s kozmetičkim

proizvodima i jakim alkoholnim pićima jer je vrijednost izvoza EU-a u tim sektorima

iznosila 678,6 milijuna EUR, odnosno 398,39 milijuna EUR. Sektor kozmetike mogao bi

imati koristi od ukidanja diskriminacijskog tretmana u Koreji i time bi se mogla povećati

trenutačna razina izvoza EU-a u vrijednosti od 452,56 milijuna EUR.

ZAKLJUČAK

Ovogodišnjim izvješćem nastoji se dati sveobuhvatni pregled prijavljenih prepreka

trgovini i ulaganjima koje izravno utječu na gospodarske subjekte iz EU-a i koje se

rješavaju u okviru partnerstva za pristup tržištu između Komisije, država članica i

poslovnih organizacija. U bazi podataka o pristupu tržištu, u kojoj se evidentiraju te

prepreke, trenutačno su evidentirane 372 aktivne prepreke prijavljene za 51 zemlju

diljem svijeta. Velika gospodarstva poput Rusije, Brazila, Kine, Indije i Indonezije i dalje

su glavni korisnici takvih protekcionističkih instrumenata.

Slična globalna kretanja uočena su tijekom kalendarske godine 2016., koja je referentna

godina za ovo izvješće. Rusija, koja je 2016. imala ukupno 36 novih prijavljenih

prepreka, uvela je najveći broj novih ograničenja trgovine, a slijedila ju je Indija. Kina je

također zadržala svoje mjesto među 5 najvećih korisnika prepreka trgovini. Prijavljeno je

nekoliko novih mjera u pogledu Švicarske, a Alžir, Egipat i Turska posebno su se isticali

kao aktivni korisnici politika lokalizacije. Osim određenih horizontalnih mjera, nove

prepreke zabilježene su u 13 sektora gospodarskih djelatnosti, a najviše u sektoru vina i

jakih alkoholnih pića te u sektorima poljoprivrede i ribarstva, ali i u sektorima motornih

vozila, lijekova, usluga, medicinskih proizvoda, igračaka i željeza, čelika i obojenih

21

Analiza se temelji na prosječnom izvozu iz EU-a u razdoblju 2013. – 2015. u predmetnim oznakama

Harmoniziranog sustava.

22 Iako je Komisija razvila metodologiju za točnije procjenjivanje učinka riješenih prepreka, ta

metodologija zahtijeva praćenje trgovinskih tokova nakon uklanjanja prepreke. Posljednja takva analiza

provedena je 2015. i donesen je zaključak da je nakon uklanjanja prepreka 2012. i 2013. u okviru MAS-

a ostvareno 2,4 milijarde EUR dodatnih trgovinskih tokova tijekom 2014., što je jednako malom

sporazumu o slobodnoj trgovini kao što je onaj sklopljen s Kolumbijom.

27

metala. Procjenjuje se da su trgovinski tokovi na koje su mogle utjecati sve nove

prepreke zabilježene 2016. iznosili do 27,17 milijardi EUR, što je više od ukupnog

izvoza EU-a u partnerske zemlje, kao što su Južna Afrika, Alžir ili Ukrajina, i čini 1,6 %

ukupnog izvoza EU-a.

S pozitivne strane, 2016. se partnerstvima za pristup tržištu pridonijelo uklanjanju 20

prepreka trgovini i ulaganjima u sedam različitih sektora te horizontalnih prepreka.

Pozitivna kretanja koja su posebno uočena u Južnoj Koreji i Ukrajini upućuju na

djelotvornost provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini za rješavanje prepreka pristupu

tržištu i Komisija je opredijeljena za daljnje jačanje i objedinjavanje napora sa svojim

partnerima u okviru „pojačanog partnerstva” kako bi osigurala još djelotvorniju provedbu

sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini. Iako je to samo početak, nekoliko prepreka

uklonjeno je i u Kini i to je dokaz da strategija EU-a za uklanjanje prepreka može

djelotvorno funkcionirati i u pogledu velikih gospodarstava s kojima nisu sklopljeni

sporazumi o slobodnoj trgovini. EU će se i dalje oslanjati na okvir WTO-a i na vlastiti

ambiciozni program pregovora o trgovini, koji će i dalje biti ključni instrumenti za

uklanjanje prepreka. Sve u svemu, trgovinski tokovi na koje su možda utjecale prepreke

riješene 2016. iznosili su 4,2 milijarde EUR.

Zaključno, strategija EU-a za pristup tržištu pokazala se vrlo vrijednim alatom za

utvrđivanje i uklanjanje prepreka i njome se pridonijelo stvaranju boljih prilika za izvoz i

ulaganja gospodarskih subjekata EU-a. S obzirom na rast protekcionizma na globalnoj

razini Komisija će dodatno pojačati napore kako bi osigurala da svi dionici udruže snage

u okviru partnerstva za pristup tržištu kako bi potaknuli gospodarski rast i produktivnost

na temelju otvorenih tržišta u cijelom svijetu.