CESTOVNO POVEZIVANJE GORAŽDA SA PRAVCEM 3 SEETO … · u najvećem slučaju korito podhranjenskog potoka. Za kompletnu trasu rađena je hidrologija, definisana slivna područja te

CESTOVNO POVEZIVANJE GORAŽDA SA PRAVCEM 3 SEETO MREŽE SARAJEVO-VARDIŠTE

STUDIJA ZA PRETHODNU VODNU SAGLASNOST (SPVS)

1

IDEJNI PROJEKAT CESTOVNO POVEZIVANJE GORAŽDA

SA PRAVCEM 3 SETTO MREŽE SARAJEVO - VARDIŠTE

STUDIJA ZA DOBIVANJE PRETHODNE VODNE SAGLASNOSTI (ZA POTREBE AGENCIJE I KANTONA)

Direktor:

______________________

Sarajevo, Oktobar 2017. godine Enko Hubanić, dipl. ing. građ.



2

1. TEHNIČKI DIO



3

1.1. Tehnički izvještaj

3.1.1. Uvod

Na osnovu ugovora br. 03-14-378/17 od 11.04.2017. god. odnosno 923/17 (IPSA) IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo pristupila je izradi idejnog projekta cestovnog povezivanja Goražda sa pravcem 3 SETTO mreže Sarajevo-Vardište.

Sastavni dio dokumentacije predsavlja Studija za prethodnu vodnu saglasnost (SPVS) u kojoj će biti obrađeni svi elementi pritiska trase na vodno stanje na prirodnom terenu, kao i uticaj postojećih vodotoka na mogučnost izgradnje saobraćajnice.

Kao podloga za izradu SPVS iskorišten je Idejni projekat saobraćajnice, regulacije vodotoka, mostova kao i sve neophodne podloge.

3.1.2. Podloge za izradu studije za prethodnu vodnu saglasnost

Ova Studija je izrađena prema Idejnom projektu regionalne ceste, koja je podijeljen po sljedećim

grupama (mapama) projekata:

A TRASA I RASKRSNICE

B OSTALE SAOBRAĆAJNE POVRŠINE I OBJEKTI COKP-a

C GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI – FAZA IDEJNOG PROJEKTA

– FAZA NAKON IZRADE IDEJNOG PROJEKTA

D VANJSKA I UNUTRAŠNJA ODVODNJA

F OBJEKTI (INŽENJERSKE KONSTRUKCIJE)

G INSTALACIJE

H ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKI PROJEKT PRATEĆIH OBJEKATA I PEJZAŽNO UREĐENJE

I OSTALA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

J HIDROLOGIJA I HIDROTEHNIKA

K KLIZIŠTA

L EKSPROPRIJACIJA

M SAGLASNOST NADLEŽNIH ORGANA

Date grupe projekata su sastavljene od pojedinih, po obimu i sadržaju, jasno definisanih i međusobno usaglašenih knjiga, a formirane su tako da projektno obuhvate sve segmente ovog, vrlo složenog, linijskog objekta.

Za pripremu i izradu ove Studije, Obrađivačima je stavljena na raspolaganje sva projektna dokumentacija iz prethodnog popisa, koja se može dovesti u vezu sa površinskim i podzemnim vodama, vodnim dobrima i javnim vodnim dobrima, zatim instalacijama vodovoda i kanalizacije i sl., odnosno koja može u bilo kom smislu biti značajna sa aspekta sektora voda.



4

Ovdje se prvenstveno misli na projekte glavne trase i ostalih cesta, projekte odvodnje, te projekte inženjerskih konstrukcija, a potom i na druge dijelove dokumentacije, koji se odnose na inženjerskogeološke i hidrogeološke istražne radove, hidrologiju i hidrotehniku i td.

Projektna dokumentacija je pregledana i analizirana u smislu međusobnog uticaja projektovanog objekta autoceste i vodnog okoliša. Početnim dijelom elaborata opisano je postojeće stanje i navedeni osnovni podaci o projektovanim segmentima i objektu u cjelini. U nastavku je izvršena neophodna interpretacija pojedinih projektnih rješenja i dat pojedinačni osvrt na sve zahtjeve koji će biti propisani Rješenjem o prethodnoj vodnoj saglasnosti.

3.1.3. Opis trase i objekata

Uvodni dio;

Prethodno usvojeni uži koridor za polaganje trase regionalne ceste, proteže se od Hrenovice gdje se dijelom poklapa trasa nekadašnje željezničke pruge, prelazi preko korita rijeke Prače, te prati korito rijeke Čemernice i ulazi u brdski masiv ''Hranjen''. Izlaz iz masiva je u dijelu Podhranjena naselja Karoči i Kamenice te u nastavku trasa prati regionalnu cestu sve do ulaza u gradski dio Goražda. Osnovna ograničenja u prostoru sa kojima se susrelo prilikom definisanja trase regionalne ceste i koja su znatno uticala na projektovane elemente trase su;

Rijeka Prača Hranjen Rijeka Čemernica Podhranjenski potok

Na dijelu ispred i iza masiva Hranjen postoji znatna visinska razlika što utiče na elemente uzdužnog profila trase. Rijeka Čemernica i Podhranjenski potok su u većem dijelu u koliziji sa planiranom trasom regionalne ceste te su neophodne regulacije njihovih korita.

Opis projektovanog rješenja;

Početak trase regionalne ceste udaljen je od naselja Hrenovica cca 900 m. Dio trase od dijela postojećeg asfaltiranog puta unutar naselja do početka trase postoji kao uski makadamski put koji prati postojeću trasu uzane pruge. U narednom periodu ostaje u obavezi investitora da se ovaj dio trase u ukupnoj dužini od 900 m isprojektuje kako bi se povezao postojeća i nvoprojektovana cesta. Na početku trasa se uklapa u trup postojeće uzane pruge i horizontalnom krivinom radijusa R=400 m sa prelaznivama L=100 m prelazi preko korita rijeke Prače i ulazi u padinski dio. Na ovom dijelu trase u ukupnoj dužini od cca 1150 m pored objekta na početku dužine 205 m postoji izmještanje dijela rijeke Čemernice u dužini od cca 420 m.



5

Sl.1. Prikaz situacionog rješenja trase od km 0+000,00 do ulaza u tunel

Most preko korita rijeke Prače urađen je sa osam raspona dijelom je u prelaznici a dijelom u kružnoj krivini sa konstantnim uzdužnim nagibom od 5,0%. U nastavku dat je prikaz dispozicije objekta, uzdužni i poprečni presjek istog.

Sl.2. Dispozicija i uzdužni presjek mosta preko rijeke Prače

Regulacija rijeke Čemernice urađena je na 420 m dužine tako što je uhvaćena prije ukrštanja sa regionalnom cestom, propušta se kroz trup ceste objektom (most) i dalje se uz nožicu nasipa proteže sve do dijela gdje se odmiče od trase. Most je predviđen ispod trupa nasipa a u nastavku dat je uzdužni i poprečni presjek kroz objekat.



6

Sl.3. Uzdužni i poprečni presjek mosta na dijelu regulisanog korita

Nakon prolaska kroz objekat regulacija je uz kosinu nasipa. Regulisano korito je planirano da se oblaže kamenom u betonu do nivoa visoke vode.

Sl.4. Izgled regulisanog korita rijeke Čemernice

Na dijelu trase gdje je regulisano korito rijeke Čemernice predviđeni su visoki nasipi prislonjeni uz padinu. Uslovi za polaganje nasipa su povoljni sa geološkog aspekta, a obzirom na višak kvalitetnog materijala iz tunela ispostavlja se kao kvalitetno rješenje. Kosine nasipa su urađene u nagibu 1:1,5 sa visinama od 8,0 m te bermama širine 3,0m a na dijelu postojeće padine neophodno je da se urade stepenasti zasjeci kako bi nasip bio stabilan.



7

Sl.5. Prikaz rješenja trase i regulacije

Ulaz u tunel je projektovan na stacionaži km 1+135,00 a izlazni portal je na km 6+925,00 te je tunel u ukupnoj dužini od 5790 m. Ulazni portal je u krivini radijusa R=3600 m a izlazni portal u krivini radijusa R= 1500 m sa prelaznicama L=120 m. Nakon izlaska iz tunela trasa se spušta prema postojećem reginalnom putu te prolazi dijelom naselja Osječani gdje poklapa većim dijelom podhranjeski potok koji se reguliše. Trasa u dijelu od izlaska iz tunela do uklapanja u postojeću regionalnu cestu je većim dijelom u usjecima koji na pojedinim dijelovima imaju značajniju visinu.

Sl.6. Prikaz rješenja trase od izlaska iz tunela do km 8+000,00

Regulacija korita urađena je sa lijeve strane trase u pravcu stacionaže čitavim dijelom ove dionice. Na nekim dijelovima potok je visočiji u odnosu na trasu regionalne ceste te su na tim dijelovima primjenjene mjere kako bi korito bilo nepropusno.



8

Sl.7. Prikaz odnosa regulisanog korita i trupa ceste u km 7+400,00

U nastavku trasa od km 8+000,00 do km 9+200 se uklapa u postojeću regionalnu cestu i na ovom dijelu predviđeno je izmještanje dijela lokalne saobraćajnice i propuštanje kroz trup ceste, ubačena su BUS stajališta i definisan je plato za smještaj centra za održavanje kontrole prometa COKP-a. Čitavim dijelom uz trasu se vrši regulacija podhranjenskog potoka dijelom sa lijeve strane a od km 6+300,00 regulacija prolazi na desnu stranu do km 6+900,00 gdje ponovo presjeca trup projektovane ceste i prelazi na lijevu stranu. Pri regulisanju potoka nastojalo se pratiti prirodni tok većim dijelom kako bi se smanjila potrebna eksproprijacija.

Sl.8. Situacioni pregled od km 8+000,00 do km 9+200,00

Na dijelu trase u km 8+200,00 predviđen je potputnjak kojim se povezuje naseljelje. U fazi izrade glavnog projekta potrebno je definisati konačan oblik priključaka na regionalnu cestu (raskršće) u fazi idejnog projekta ista su prikazana kao obični priključci. Plato za COKP je prosječne visine cca 4,0 m i širine cca 45 m a istom je omogućen prilaz sa regionalne ceste.



9

Sl.9. Prikaz poprečnog profila kroz COKP km 8+600,00

Na dijelu presjeka regulacije sa trasom projektovani su mostovi kojima se regulisano korito propušta kroz trup ceste

Sl.10. Prikaz uzdužnog presjeka mosta na dijelu regulisanog korita

U nastavku trasa od km 9+200,00 do kraja uglavnom prati postojeću regionalnu cestu te se vrši korekcija horizontalnih elemenata za Vr=80 km/h. Na ovom dijelu trasa uglavnom i vertikalno prati postojeću cestu sa manjim odstupanjima cca do 1,0 m što neće bitnije uticati na priključenje postojećih servisnih saobraćajnica i priključaka.

Sl.11. Situacioni prikaz od km 9+200,00 do km

10+800,00

Sl.12. Situacioni prikaz od km 10+800,00 do km 12+100,00



10

Sl.13. Situacioni prikaz od km 12+100,00 do km 13+664,67

Trasa na kraju ulazi u gradski dio gdje se uklapa u postojeću regionalnu cestu. U ovoj fazi projekta nije razmatran pješački saobraćaj ali u fazi izrade glavnog projekta potrebno je uzeti u razmatranje i taj segment.

Uzdužni profil regionalne ceste; Na početku trasa je izdignuta niveletski u odnosu na postojeći trup uzane pruge u koji se uklapa. Obzirom da će se vršiti projektovanje dijela trase do uklapanja u postojeći asfaltni kolovoz u naselju Hrenovica ostavljena je mogućnost koruklapanja tako da se izdigne niveleta na postojećem trupu uzane pruge i pokuša izbjeći tunel koji postoji, odnosno isti pretvoriti u zasjek. Od početka do ulaza u tunel niveleta je u usponu od 5,0 % , na ulazu u tunel niveleta se lomi na 1,20% te je sam ulazni dio tunela u vertikalnoj konveksnoj krivini radijusa 23000 m. Niveleta u tunelu je 1,20 % te na izlazu iz tunela se lomi i spušta prema postojećoj regionalnoj cesti u nagibu od 6,0%, na izlaznom kraju tunel je u vertikalnoj konveksnoj krivini radijusa 20000 m. U fazi izrade glavnog projekta pri detaljno snimljenoj geodetskoj podlozi neophodno je analizirati ulaz i izlaz iz tunela, te pokušati ukoliko budu terenski uslovi dali izbjeći vertikalne krivine unutar tunelske cijevi. Maksimalno primjenjeni uzdužni nagib je 6,0% na dijelu izlaza iz tunela prema uklapanju u regionalnu cestu a minimalno primjenjeni nagib je 0,30%. Odvodnja saobraćajnice;

Prema projektnom zadatku definisana je vanjska odvodnja što podrazumjeva prihvat vode sa kolovoza i kosina i kontrolisano odvođenje rigolima i jarcima do propusta te dalje do recipijenta što je u najvećem slučaju korito podhranjenskog potoka. Za kompletnu trasu rađena je hidrologija, definisana slivna područja te na osnovu istih određeni su jarci i propusti na trasi. Takođe izvršen je i proračun za svaki potok te na osnovu rezultata definisan je potrebni poprečni presjek regulisanog korita. Detaljno rješenje vanjske odvodnje dato je u knjigama grupe D.



11

3.1.4. Hidrološke podloge

3.1.4.1. Mjerodavne padavine

Ulazni hidrološki parameter, neophodan za hidraulički proračun i dimenzioniranje elemenata

odvodnje oborinskih voda, predstavljaju kiše kratkog trajanja, odnosno dijagrami ITP zavisnosti

(intenzitet kiše – trajanje kiše – povratni period javljanja).

Definirane ITP krive, mjerodavne za ovaj proračun, su rezultat sistematske obrade podataka,

prikupljenih dugogodišnjim meteorološkim osmatranjem za grad Sarajevo, uzimajući u obzir relativnu

blizinu Goražda, odnosno ne postojanje tačnijih podataka.

Za konstrukciju ITP – dijagrama mjerodavna je isključivo analiza kiša kratkog trajanja a sve druge

padavine (npr. grad ili snijeg) se ne uzimaju u razmatranje, obzirom da ne mogu dati stvarni

intenzitet, čak i kada je ombrograf opremljen grijačima.

U skladu sa preporukama datim u „Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na

putevima; Knjiga I; Dio1; Poglavlje 7“, usvojeno dimenzioniranje oborinske kanalizacije na oborinu 5-

godišnjeg povratnog perioda za položaj trase u nasipu, odnosno 20 – godišnji povratini period za

položaj trase u usjeku. Regulacije vodotoka i propusti su dimenzionirani su na 100 – godišnji povratini

period.



12

Sl.14. ITP dijagram za grad Sarajevo

3.1.4.2. Proračun velikih voda za značajnije vodotoke koji se ukrštaju sa trasom ceste

3.1.4.2.1. Uvod

Za potrebe izrade Projekta dijela ceste Goražde – Sarajevo, potrebno je izvršiti proračun velikih voda – raznog povratnog perioda: maks.Q1/T, za sve lokalitete gdje dolazi do koincidencije vodotoka i trase ceste. Potrebno je izvršiti proračun velikih voda za slijedeće PP: 10, 20, 50, i 100 g.

Na slijedećem kartografskom prilogu su prikazani: trasa ceste, hidrografija vodotoka i svih profila gdje dolazi do koincidencije trase ceste i vodotoka – a gdje su i definirane velike vode.

Sl.15. Kartografski prikaz značajnihih slivova

3.1.4.2.2. Metodologija proračuna

Za proračun traženih hidroloških parametara: maks.Q1/T korištena je slijedeća metodologija rada:

Na temelju proračunatih vrijednosti VV na hidrološkim stanicama pritoka rijeke Drine, formiran je

dijagram specifičnog otjecanja velikih voda: maks.q1/T = f(Fsliva).

Tako, regionalizacija velikih voda na tom dijelu sliva rijeke Drine je izvršena na temelju proračunatih

velikih voda na slijedećim hidrološkim stanicama:



13

r.b. VS Vodotok Fsliva

(km2)

1 Oplazići Bistrica 424

2 Prijepolje Lim 3160

3 Igoče Sutjeska 294

4 Rudo Lim 5636

5 Strmica Lim 5755

6 Rogatica Rakitnica 302

7 Vikoč Ćehotina 1296

8 Foča Ćehotina 1501

9 Sapna Sapna 50

10 Lipa Rzav 614

11 Kladanj Drinjača 137

12 Mesići Prača 443

13 Ocrkavlje Bistrica 180

Na temelju rezulta velikih voda na navedenim hidrološkim stanicama, formiran je dijagram

specifičnog otjecanja i definirani matematski modeli - maks.q1/T = f(Fsliva) za sve povratne periode.

3.1.4.2.3. Rezultati:

PRORAČUNATE VRIJEDNOSTI PROTOKA maks.Q1/T (m3/s)

Broj profila

Naziv profila Vodotok Fsliva (km2)

maks.Q1/T

10 20 50 100

Pr.1 Početak

Trase ceste Prača 255 106 135 184 218

Pr.2 Koincidencija sa

trasom Čemernica 22,5 19,5 28 43 50,9


trasom Povremeni

vodotok 2,0 3,6 5,5 10,4 11,9


trasom Podhranjenski

potok 5,06 6,8 10 18 20,8


trasom Povremeni

vodotok 2,33 4 6,1 11,4 13,1

Pr.6 Prijelaz Podhr.

potoka Podhranjenski

potok 17,6 16,4 23,3 38 43,9


trasom Povremeni

vodotok 1,63 3,1 4,7 8,5 10,5


trasom Deševac 5,37 7,1 10,4 18 21,5


trasom Povremeni

vodotok 1,37 2,7 4,18 7,6 9,5


trasom Povremeni

vodotok 0,6 1,5 2,47 4,75 5,8


trasom Povremeni

vodotok 0,58 1,5 2,45 4,7 5,7



14

3.1.5. Odvodnja oborinskih voda

Oborinske vode pale na asfaltne saobraćajnice kao i na pripadajuće travnate površine koje gravitiraju

ka trasi autoceste potrebno je prikupiti rigolima, jarcima u nožici nasipa ili u bermi u zavisnosti da li se

trasa nalazi u usjeku ili nasipu.

Za odvodnju oborinskih voda korišteni su sljedeći elementi odvodnje :

Projektovani su: - betonski rigoli širne 75cm sa padom od 15%, - betonske trapezne kanalice širine dna 80 cm i dubine 80 cm, - betonske trapezne kanalice širine dna 50 cm i dubine 50 cm, - betonske trapezne kanalice širine dna 30 cm i dubine 30 cm, - betonski pravougaoni kanali širine dna 80cm i visine 80 cm, - betonski pravougaoni kanali širine dna 30 cm i dubine 30 cm i - segmentne kanalice širine 40cm i visine 15 cm.

Jarke je potrebno projektovati u skladu sa hidrauličkim proračunom. U zavisnosti od položaja jarka u

poprečnom profilu potrebno je usvojiti mjerodavne povratne periode za dimenzioniranje istih. U

nasipu jarke je potrebno dimenzionirati na povratni period 1/5 godina, dok je u usjecima potrebno u

račun uzeti povratni period 1/20 godina. Prikupljene vode potrebno je transportovati do najbližeg

recipijenta. U koliko je potrebno vodu provesti kroz trup ceste, projektovatani su propusti. Otvor

propusta i mostova potrebno je odrediti u skladu sa hidrauličkim proračunom i preporukama.

Mjerodavni period za dimenzioniranje usvojiti padavine 1/100. Minimalni profil propusta koji prolazi

ispod ceste treba da bude ili Φ1000mm ili veći.

U nastavku su pobrojani propusti ispod ceste zajedno sa računskim količinama vode.

Duzina pad H v H

[m] [km2] [l/s] [%] [m] [m/s] [%]

Propust 1 St 0+707 L=21.50m 0.26 3524.54 Propust DN1500 1 0.75 3.99 0.50

Propust 2 St 8+121 L=17m 0.61 5836.22 Propust DN1500 1 1.04 4.47 0.69


Propust 4 St 8+741 L=61m 2.43 13386.80 Propust 2x2m 1 1.28 3.98 0.64


Propust 6 St 10+016 L=32m 1.73 10945.94 Propust 2x2m 0.5 1.43 3.82 0.72

Propust 7 St 10+425 L=21m 0.22 3199.19 Propust DN1500 0.5 0.87 3.00 0.58



Propust 10 St 12+080 L=21.5m 0.77 6709.37 Propust 2x2m 0.5 0.98 3.41 0.49





Propust 15 St 13+500 L=16.5m 0.02 688.21 Propust DN1500 0.5 0.38 1.99 0.25

Propust 16 St 13+653.5 L=11m 0.05 1271.88 Propust DN1000 1 0.52 3.10 0.52

Usvojeni propustPovrsina Proticaj

Propust stacionaža

Položaj jaraka i računske količine voda date su u nastavku.



15

Jarak stacionaža Duzina Povrsina Položaj Nasip (1) Usjek (2)

Povratni period (god)

Proticaj [l/s] Usvojeni proticaj

Vrsta jarka

Prosjecan pad (%)

Kapacitet jarka (l/s) od do m km2 5 god 20 god

Jarak 1 0+200 0+650 455 0.09 2 20 330.89 695.56 695.56 30x30t 10.78 1145.15

Jarak 2 0+650 0+715 70 0.04 2 20 134.49 381.90 381.90 30x30t 30.50 1926.46

Jarak 3 0+715 1+000 285 0.22 1 5 822.93 1276.02 822.93 50x50t 3.50 2551.94

Jarak 3a 1+700 1+088 90 0.02 1 5 60.16 223.48 60.16 30x30t 5.20 795.45

Jarak 4 6+950 7+400 459 0.43 2 20 1582.09 1972.03 1972.03 50x50t 13.00 4918.22

Jarak 4a 7+400 7+600 210 0.06 2 20 204.50 504.83 504.83 30x30t 3.60 661.85

Jarak 5 7+600 7+800 213.5 0.04 2 20 152.12 414.53 414.53 30x30t 34.00 2033.99

Jarak 5a 7+800 8+117 319 0.60 1 5 2177.81 2439.76 2177.81 50x50t 6.60 3504.36

jarak 6 8+350 8+480 137 0.02 1 5 66.54 239.01 66.54 30x30t 2.40 540.40

jarak7 8+892 9+200 527 0.10 1 5 381.58 764.83 381.58 50x50t 3.34 2491.44

jarak8 9+200 9+413 527 0.77 1 5 2833.15 2906.95 2833.15 80x80t 3.50 8923.35

jarak 9 9+407 9+700 293 0.06 1 5 223.89 536.23 223.89 30x30t 2.90 594.03

jarak 9a 9+700 10+000 303 0.09 1 5 341.45 710.27 341.45 30x30t 1.10 365.85

jarak 10 10+000 10+550 530 0.07 1 5 245.96 570.87 245.96 30x30t 5.50 818.07

Jarak 11 10+550 10+800 253 0.02 1 5 35.65 250.24 35.65 30x30t 3.63 664.60

Jarak 12 10+800 11+522 730 0.14 1 5 252.33 921.34 252.33 80x80t 03.11 8411.52

Jarak 13 11+550 12+080 571 0.15 1 5 274.11 973.57 274.11 50x50t 03.11 2405.56

Jarak 13a 12+080 12+150 49 0.01 1 5 9.30 102.26 9.30 30x30t 13.80 1295.83

Jarak 14 12+150 12+500 354 0.10 1 5 189.98 762.67 189.98 50x50t 2.10 1976.73

Jarak 15 12+500 12+678 177 0.02 1 5 34.74 245.97 34.74 30x30t 8.00 986.63

Jarak 16 12+678 13+000 312 0.59 1 5 1087.20 2437.22 1087.20 80x80t 6.07 11751.37

Jarak 17 13+000 13+100 105 0.01 1 5 12.62 125.32 12.62 30x30t 10.18 1112.97

Jarak 18 13+100 13+277 184 0.04 1 5 70.87 395.47 70.87 50x50t 12.50 4822.71

Jarak 19 13+290 13+400 111 0.01 1 5 11.54 118.06 11.54 30x30t 7.84 976.71

Jarak 20 13+400 13+550 149 0.02 1 5 31.48 230.37 31.48 30x30t 12.40 1228.34

Jarak 21 13+550 13+650 123 0.05 1 5 87.00 453.34 87.00 30x30t 10.70 1141.04



16

3.1.6. Odvodnja u tunelu i vodozaštita

S obzirom da se na predmetnoj dionici nalazi tunel dužine cca 6000m, prikupljanje voda od pranja

tunela i incidentnih tekučina vršiti će se uz pomoć kontinuiranih šlic kanala. Iz šlic kanala voda se

uvodi u zatvorene kolektore u tunelu sve do izlaza iz tunela. Tunel je projektovan u uzdužnom smislu

kao dvostrani tako da će se evakuacija voda vršit na obje strane.

S obzirom da tečnosti u tunelu mogu biti jako koncentrovane, potrebno je prije njihovog ispuštanja

prečistiti do kvaliteta da se mogu ispustiti u otvorene vodotoke. U koliko se pojave incidente tekučine

ista će se prihvatiti u sabirnike čiju koji moraju da imaju zapreminu 20-30m3 (izljevanje tečnosti iz

cisterne).

Sabirnik je konstruisan tako da se u njemu izvrši taloženje krutih čestica i istovremeno izvrši primarni

tretman izdvajanja lakih tečnosti tj. da se nivo masti obori na 100mg/l zauljenih četica, koliko se može

izdvojiti koristeći se samo graviracijom.

Na izlazu iz sabirnika postavljen je separator prema EN BAS 858, koji treba da spusti količinu zauljenih

čestica na 5-10mg/l, koliko je i gornja granica određena u skladu sa prethodno navedenim

pravilnicima.

Doziranje računskog protoka koji dolazi na separator vrši se pomoću cijevi manjeg prečnika, koja

istovremeno predstavlja i prigušnicu. Proračin prigušnice vrši se prema Bernulijevoj jednačini za dva

presjeka (1. na dijelu unutar mastolova i 2. na isticanju iz priugušne cijevi).

Rješavajući Bernulijevu jednačinu dolazi se do poznatog izraza za proračun isticanja :

Q=μ*A*√2gH gdje je

μ = 0,82 - koeficijent isticanja kroz naglavak

A - površina presjeka prigušne cijevi

H - visina vodenog stuba od osovine prigušne cijevi.

Separator ulja i lakih tečnosti mora biti opremljen automatskim ventilom koji se aktivira kada se u

separator napuni zauljenim česticama. Također, potrebno je napomenuti da su mastolov i separator

uređaji koji zahtjevaju redovnu kontrolu i održavanje kako bi pravilno radili. Na separator je moguće

ugraditi uređaj za automatsko očitanje nivoa izdvojenih materija u njemu.

Za višak vode u mastolovu koji bi se mogao pojaviti, obezbjeđen je preljev preko kojeg bi se čista

voda preljeva direktno bez tretmana.

3.1.7. Mostovi na trasi

Na trasi ima ukupno osam objekata. Samo je objekat preko korita rijeke Prače duži i iznosi 205 m dok su svi ostali uglavnom dužine do 21,00 m. Uglavnom su manji objekti na dijelu ukrštanja regulisanog korita sa trasom njih ukupno pet dok je jedan potputnjak na dijelu prolaska lokalne ceste u stacionaži km 8+200,00 gdje se spajaju naselja.

Svi mostovi moraju biti osigurani od uticaja velikih voda odnosno moraju da propuste računske količine vode sa minimalnim sigurnosnim nadvišenjem od 80cm. Nadležna institucija može da propiše i strožije kriterije.



17

S obzirom da su mostovi projektovani na vodotocima koji su predmet regulacije hidrauličke količine voda date su u dijelu koji se odnosi na regulacije vodotoka.

Na trasi saobraćajnice projektovani su sljedeći mostovi:

RB OBJEKAT STACIONAŽA PO

CENTRALNOJ OSOVINI

RASPONI ŠIRINA DUŽINA PREPREKA

1 Most 1 0+50 - 0+255 21.5+6x27+21.5 11,70 205 rijeka Prača

2 Most 2 1+073,40 10,2 39,5 16,70 rijeka Čemernica

3 Potputnjak

1 8+200 7,60 16,50 8,80 Lokalni put

4 Most 3 8+200 9 8,10 10,2 Podhranjenski

potok

5 Most 4 8+313,00 10,2 39,5 16,70 Podhranjenski

potok

6 Most 5 8+885,75 12,20 14,55 21 Podhranjenski

potok

7 Most 6 9+400 12,2 10,60 20,30 Podhranjenski

potok

8 Most 7 11+650 14 8,10 15,60 Podhranjenski

potok

3.1.8. Centar za održavanje i kontrolu prometa COKP

COKP je projektovan uz glavnu trasu između KM 8+500 i KM 8+800 sa lijeve strane saobraćajnice. Na platou COKP-a predviđen je smještaj raznih objekata za smještaj i boravak ljudi. Također planiran je i parking prostor, kao i drugi sadržaj.

Navedene objekte potrebno je snabdijeti vodom iz gradskog ili drugog vodovoda sa cijevima minimalnog prečnika DN90mm radi vanjske hidrantske mreže.

Dimenzioniranje unutrašnje hidrantske mreže izvršeno je pod pretpostavkom jednog unutrašnjeg

požara q = 2,50 l/s, dok je dimenzioniranje sanitarne instalacije izvršeno na osnovu ukupne potrošnje

svih sanitarnih uređaja u objektu, umanjene tako da se u obzir uzme istovremenost korištenja

sanitarnih uređaja: Qs=0,30√Quk.

Odvođenje fekalne otpadne vode iz objekata projektovano je kolektorom. Otpadna voda iz unutrašnje instalacije prihvata se u dvorišnim revizionim oknima i dalje vodi do uređaja za biološki tretman otpadne vode kapaciteta 11-15 ES. Nakon tretmana, prečišćena voda zajedno sa prečišćenom zauljenom se ispušta u recipijent.

Vode pale na asflatne površine potrebno je prikupiti u sistem unutarnje odvodnje i prije ispuštanje u recipijent tretirati separatorima. Dimenzioniranje sistema unutarnje odvodnje napraviti prema padavinama povratnog perioda 1/5 godina.

3.1.9. Izmještanje vodotoka

Trasa saobraćajnice ukrštava se sa dva značajna vodotoka na ovom području. Radi se o rijeci Čemernici i Podhranjenskom potoku. U smislu determinisanja mjerodavnih količina voda napravljena je hidrološka analiza oba vodotoka te određene dionice koje je potrebno izmjestiti.



18

3.1.9.1. Regulacija rijeke Čemernice

Kolizija osnovne trase sa rijekom Čemernicom nalazi se na stacionaži cca KM 1+1100. Računski protok povratnog perioda : Q1/100=50,9m3/s.

Ukupna dužina regulacije rijeke Čemernice iznosi 416,61m. Analizom uzdužnog profila prirodnog korita i regulisanog korita može se zaključiti da se radi o jako strmom terenu te če tok vode biti buran.

S obzirom na navedeno potrebno je predvidjeti tehnička riješenja koja će omogučiti uništenje energije vode. Hidrauličko dimenzioniranje korita napravljeno je uz pomoć softverskog pakete HLW.

Usvojen je normalni profil vodotoka sljedečih dimenzija :

Dno širne 3m

Nagib pokosa 1:1,5

Visina oblaganja 1,60m

Sigurnosno nadvišenje 80cm

3.1.9.2. Regulacija Podhranjenskog potoka

Za razliku od rijeke Čemernice, Podhranjenski potok se proteže većim dijelom uz trasu projektovovane saobraćajnice pa je potrebno izvršiti njegovu regulaciju na 4 dionice. Regulacije vodotoka su na nivou projektne dokumentacije obradene u posebnoj knjizi dok su u nastavku interpretirani samo rezultati za nivo studije.

Dionica Položaj Dužina Proticaj NPP

1 KM 7+200 – KM 8+400 1290m 19.30 m3/s B=3m, 1:1.5m H=2.4

2 KM 8+400 – KM 9+650 1366m 40.45-44,75 m3/s B=1.5-3.5 m, 1:1.5m H=2.6-2.9

3 KM 10+200 – KM 10+700 475m 48.80 m3/s B=3.5m, 1:1.5m H=3.10

4 KM 10+850 – KM 11+775 915m 58.20 m3/s B=5.0m, 1:1.5m H=3.00



19

Prijedog je da se regulacija naprave sa kamenom oblogom u betonu zbog velikuh brzina vode i toka vode te je potrebno potrošiti na taj način energiju toka.

3.1.10. Zaključak

Na osnovu svega napisanog može se zaključiti da su ispunjeni svi zakonski propisani uslovi da se nadležna institucija može izdati „Rješenje za prethodnu vodnu saglasnost“.

Također, zahtjevi napisani u ovoj studiji, zajedno sa zahtjevima koji će biti u propisani u „Rješenju o prethodnoj vodnoj saglasnosti“ trebaju biti ugrađeni u naredne faze izrade investiciono tehničke dokumentacije.

Documents

CESTOVNO POVEZIVANJE GORAŽDA SA PRAVCEM 3 SEETO … · u najvećem slučaju korito podhranjenskog potoka. Za kompletnu trasu rađena je hidrologija, definisana slivna područja te