86
Mikroekonomija 1 Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju I. skupina zadataka 1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcem Y=20+x: a) A b) B c) C d) D 2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje 0, a u kojoj točki je nagib krivulje rastući po opadajućoj stopi? a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q

Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

  • Upload
    others

  • View
    63

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

1

Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju

I. skupina zadataka

1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcem Y=20+x: a) A b) B c) C d) D

2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje 0, a u kojoj točki je nagib krivulje rastući po opadajućoj stopi? a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q

Page 2: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

2

3. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na horizontalnoj osi je: a) 200 b) 0 c) 50 d) 800

4. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na vertikalnoj osi je: a) 200 b) 0 c) 50 d) 800

5. Mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim problemima: a) poslovanjem pojedinačnog poduzeća b) nezaposlenošću i kamatnom stopom c) ponašanjem investitora d) b) i c) e) a) i c)

6. Ekonomska teorija predstavlja: a) pojednostavljenu sliku stvarnosti b) opis realnog svijeta c) pretpostavke o realnom svijetu d) sve od navedenoga

7. Ekonomska teorija se testira: a) u parlamentu neke zemlje b) potvrđujući realnost svojih postavki u praksi c) komparirajući pretpostavke s činjenicama d) sve od navedenoga e) b) i c)

8. Ekonomska teorija predstavlja: a) sustav znanstvenih spoznaja o određenom problemu b) pojednostavljenu sliku nekog problema c) logičan skup pretpostavki d) zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim pretpostavkama

9. Osnova za stvaranje pretpostavki u izgradnji ekonomskog modela je: a) ojačati model kako bi se dobio korektan odgovor b) minimizirati količinu posla koji mora obaviti ekonomista c) pojednostaviti model ali zadržati glavne karakteristike d) izraziti odnose između varijabli matematički

Page 3: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

3

10. Mikroekonomija proučava alokaciju: a) donesenih odluka b) ograničenih resursa c) modela d) neograničenih resursa e) ograničenih želja

11. Što je od slijedećega primjer normativne ekonomije? a) viša cijena proizvoda uzrokuje da ljudi kupuju manje tog proizvoda b) niža cijena proizvoda uzrokuje da ljudi žele kupiti više tog proizvoda c) kako bi proizvod postao dostupan svima, trebalo bi odrediti nižu cijenu tog proizvoda d) ako konzumiraš taj proizvod osjećat ćeš se bolje

12. Što je od slijedećega primjer pozitivne ekonomije? a) ukoliko je taj proizvod štetan za tvoje zdravlje, ne bi ga trebao konzumirati b) povećanje carinske stope na uvoz automobile trebalo bi smanjiti uvoz c) povećanje cijene proizvoda “X”, smanjuje tvoj realni dohodak d) ništa od navedenoga

13. Što je od slijedećeg primjer pozitivne ekonomije? a) kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna stopa raste i smanjuju se privatne investicije b) kada cijena električne energije raste, poduzeća smanjuju svoju proizvodnju c) kada raste cijena čokolade, potrošači je kupuju manje d) sve od navedenoga e) ništa od navedenoga

14. Na savršeno konkurentnom tržištu: a) postoji samo jedan kupac b) postoji nekolicina kupaca i prodavatelja c) niti jedan kupac, niti jedan prodavatelj nemaju utjecaja na cijenu d) postoji veći broj sudionika na tržištu koji se dogovaraju oko cijene i količine proizvoda

15. Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb su dvije od nekolicine banaka koje se pojavljuju na bankarskom tržištu Hrvatske. Bankarsko tržište se ne može ocijeniti kao savršeno konkurentno zbog toga što: a) svaka od navedenih banaka pokriva oko 30% hrvatskog tržišta b) obje banke su u stranom vlasništvu c) svaka od navedenih banaka u domicilnoj zemlji prima subvencije države d) obje banke imaju značajan utjecaj na bankarsko tržište e) sve navedeno

16. Što je od ponuđenog relevantno za definiranost tržišta? a) geografska pozicija b) cijena nafte koja je glavna sirovina u proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda c) veličina nacionalne ekonomije d) precizna definiranost proizvoda e) a) i d) f) a) i c)

Page 4: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

4

17. Pod pojmom realne cijene podrazumijeva se: a) cijena u konstantnim novčanim jedinicama b) nominalna cijena umanjena za stopu inflacije c) tekuća cijena korigirana za stopu inflacije d) sve navedeno e) a) i c)

18. Cijena Dorina čokolade u 1995. godini iznosila je 4,00 kune, a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970. bio je 30, a 2008. 89. Cijena čokolade u novčanim jedinicama iz 1995. godine iznosi: a) 0,33 b) 3,20 c) 1,50 d) 11,90

19. U 2008. godini prosječna cijena terenskog vozila iznosila je 60.000 eura, a zbog slabe prodaje i recesije prodavatelji su u 2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na prosječno 50.000 eura. Inflacija na godišnjoj razini iznosila je 10%. Realna cijena terenskog vozila pala je za: a) 12%. b) 17% c) 20%. d) 25% e) 32%.

20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1.500,00 kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u 2009. godini iznosio 135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine iskazana u terminima 2009. godine a) 111 b) 20.250 c) 3.525 d) 90

Page 5: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

5

II. skupina zadataka (T/N)

1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što znači da su varijable u pozitivnom odnosu.

2. Nagib krivulje je nepromijenjen duž čitave njene duljine.

3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije točke A (0,5) i B (5,20) pravac u obliku jednadžbe glasi Y=3+5X.

4. Razlika između pozitivne i normativne ekonomije je u tome što su pozitivne izjave uvijek istinite, a normativne mogu i ne moraju biti istinite!

5. Ukoliko model nije moguće testirati, onda on ima vrlo malu vrijednost za ekonomiste.

6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123. CPI u Beču je 109, a cijena ulaznice je 4,90. U Beču je realna cijena kino ulaznice manja.

7. Mikroekonomisti mogu koristiti državnim službenicima i aktualnim političarima kako bi predvidjeli utjecaj ekonomskih politika i sugerirali rješenje problema.

Page 6: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

6

III. skupina zadataka

1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj koloni prosječne cijene šalice kave u Zagrebu. Iskažite realne cijene šalice kave u Zagrebu u terminima: a) Stalnih cijena iz 2000. godine b) Stalnih cijena iz 1994. godine

Godina AOL CPI

1992 4,00 18,80 1993 4,50 25,40 1994 5,90 39,90 1995 7,50 52,70 2000 11,00 108,80

2. U slijedećoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i potražnje na tržištu jogurta u Hrvatskoj u 2009. godini.

Cijena PONUDA

u mil. komada

POTRAŽNJA u mil.

komada 3 2 34 6 4 28 9 6 22 12 8 16

a) Izvedite krivulje ponude i potražnje temeljem dobivenih podataka.

3. U tablici su podaci o količinama proizvoda A i količinama inputa B potrebnog za izradu određene količine proizvoda A. Ako pretpostavimo da je ovisnost linearna, navedite je.

A B 2 40 4 70 5 85 6 100 7 115 10 160

Page 7: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

7

Vježbe 2. – Ponuda i potražnja, elastičnost

I. skupina zadataka

1. Individualna krivulja ponude je: a) količina proizvoda koju poduzeće je spremno proizvesti i plasirati na tržište pri različitim tržišnim

cijenama b) količina proizvoda koje poduzeće nudi pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja c) razlika između ponuđene količine i potraživane pri različitim cijenama d) količina proizvoda svih poduzeća na tržištu pri različitim cijenama e) količina proizvoda koju su potrošači spremni kupiti pri različitim cijenama

2. Individualna krivulja potražnje je: a) količina proizvoda koju je potrošač spreman kupiti pri različitim tržišnim cijenama b) količina proizvoda koje potrošač kupuje pri različitim dohocima c) količina proizvoda koje potrošač kupuje ovisno o ukusima d) količina proizvoda koju poduzeće potražuje pri različitim tržišnim cijenama

3. Tržišna krivulja ponude je: a) količina proizvoda koju poduzeće nudi pri različitim tržišnim cijenama b) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja c) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim profitima d) količina proizvoda koju sva poduzeća nude na tržištu pri različitim cijenama e) iznos potrebnih sredstava za proizvodnju različite količine proizvoda pri svakoj razini cijena

4. Smanjenje ponuđene količine na tržištu posljedica je: a) povećanja troškova proizvodnje b) porasta cijena nafte c) smanjenje cijene proizvoda d) porasta cijene proizvoda e) smanjenje profita poduzeća f) porast profita poduzeća g) došlo je do unaprjeđenja tehnologije proizvodnje

5. Smanjenje cijene komplementarnog proizvoda imat će za posljedicu: a) pomak duž krivulje potražnje prema dolje b) pomak krivulje potražnje ulijevo c) pomak krivulje potražnje udesno d) potrošač će smanjiti sve svoje potrošnje e) pomak po krivulji potražnje prema gore f) pomak krivulje ponude udesno

Page 8: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

8

6. Porast dohotka uzrokovat će: a) pomak krivulje ponude udesno b) pomak krivulje ponude ulijevo c) pomak krivulje potražnje udesno d) pomak duž krivulje potražnje prema gore e) pomak duž krivulje potražnje prema dolje

7. Ukoliko imate slijedeću jednadžbu Q=27-9P+0,9M-3P1+3T riječ je o: a) funkciji potražnje b) funkciji ponude c) nemate dovoljno informacija d) funkciji ponude i potražnje e) ništa od navedenoga

8. Cijena proizvoda X se povećala, a posljedica toga bio je pomak krivulje potražnje za proizvodom Y i to ulijevo. Iz navedenoga proizlazi da: a) proizvod X i Y su neutralni b) proizvod X se koristi u proizvodnji proizvoda Y c) proizvod Y se koristi u proizvodnji proizvoda X d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potrošnji. e) proizvodi X i Y su supstituti

9. Pretpostavimo da su poduzeća na tržištu spremna prodati bilo koju količinu proizvoda po cijeni od 50 kuna, ali na tržištu nije došlo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano tržište! a) dijagram 1 b) dijagram 2 c) dijagram 3 d) dijagram 4

10. Ukoliko je linearna krivulja Potražnje Q = 200 – 5P inverzna je krivulja potražnje glasi: a) Q = 200 + 5P b) Q = -200+ 5P c) P=40-1/5Q d) P=40+1/5Q

Page 9: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

9

11. Ukoliko je potražnja Qd = 200000 –80000 P, a ponuda Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotežna cijena i količina? a) P=0,75; Q=140 000 b) P=7,5; Q=14 000 c) P=75; Q= 140 000 d) P=0,75; Q=14 000

12. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Koja je ravnotežna cijena CD-a: a) 5 b) 10 c) 15 d) 20 e) Ništa od navedenoga

13. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je trenutna tržišna cijena 25,00 kuna što je od ponuđenog ispravno? a) postoji višak u iznosu od 30 b) postoji manjak u iznosu od 30 c) tržište je potpuno u ravnoteži d) postoji višak ali nije moguće utvrditi koliki je

14. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaa (input u proizvodnji čokolade) i jaka marketinška kampanja koja je ukazivala na poželjno konzumiranje čokolade. Kako se to reflektiralo na tržištu čokolade? a) ravnotežne količine su rasle b) ravnotežna cijena je pala, a količina je porasla c) ravnotežna cijena i količina su pale d) ravnotežna cijena je porasla bez promjene količine e) ravnotežna količina je pala bez utjecaja na cijenu

15. Ako potražnja za krumpirom raste kako dohodak pada, onda je krumpir: a) normalno dobro b) inferiorno dobro c) supstitut d) komplementarno dobro e) superiorno dobro

16. Ako potražnja za čokoladom raste kako dohodak raste, onda je čokolada: a) normalno dobro b) inferiorno dobro c) supstitut d) komplementarno dobro e) superiorno dobro

Page 10: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

10

17. Ako potražnja za proizvodom «X» raste kako cijena proizvoda «Y» pada, onda su proizvodi: a) normalna dobra b) inferiorna dobra c) supstituti d) komplementarna dobra e) superiorna dobra f) luksuzna dobra

18. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje čiji je nagib jednak nuli iznosi: a) nula b) jedan c) beskonačno d) negativn broj koji se približava nuli kako raste potrošnja.

19. Koje od ponuđenog je formula za izračunavanje cjenovne elastičnosti potražnje?

a)

QP

PQ

b)

∆+

QP

PQ

c)

×

∆∆

QP

PQ

d)

∆−

QP

PQ

20. Što je ispravno u svezi slijedećeg dijagrama?

a) potražnja je savršeno neelastična b) potražnja je savršeno elastična c) potražnja je beskonačno elastična. d) potražnja postaje elastičnija kako se smanjuje cijena e) potražnja postaje manje elastična kako se smanjuje cijena

Page 11: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

11

21. 6 postotno smanjenje cijene uzrokovalo je 12 postotno povećanje potraživane količine, što znači da je koeficijent elastičnosti potražnje: a) jednak 1 b) -0,5 c) 2 d) -2

22. Duž opadajuće krivulje potražnje: a) cjenovna elastičnost i nagib su promjenjivi b) nagib je promjenjiv, dok je cjenovna elastičnost konstantna c) nagib je konstantan, a cjenovna elastičnost je promjenjiva d) nagib krivulje I koeficijent cjenovne elastičnosti su nepromjenjivi duž čitave krivulje

23. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q = a - bP. Ukoliko je a pozitivan broj, dok je b = 0, tada znamo da je krivulja potražnje a) savršeno elastična b) neelastična, ali ne savršeno c) jedinično elastična d) savršeno neelastična e) elastična, ali koeficijent nije beskonačno

24. Menadžer prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastičnost potražnje za automobilima koje on prodaje 0,87. Ukoliko cijene automobila padnu za 40%. Menadžer može očekivati da će: a) povećati prodaju za 45,98% b) smanjiti prodaju za 45,98% c) povećati prodaju za 34,8% d) smanjiti prodaju za 34,8%

25. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje za jabukama 0,23. Što se može očekivati ukoliko njihova cijena padne za 5%: a) rast potraživane količine za 21,74% b) smanjivanje potraživane količine za 21,74% c) rast potraživane količine za 1,23% d) smanjivanje potraživane količine za 1,23% e) ništa od navedenoga

26. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da li su izvan sezone, pa je njihova cijena 20 kuna ili su u sezoni, pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je Marijina potražnja za jagodama: a) Ed=0 b) Ed= beskonačno c) Ed=-1 d) Ne možete odrediti

Page 12: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

12

27. Krivulja potražnje dana je jednadžbom P=2Q, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je: a) 0 b) 2 c) 1 d) 0,5 e) nemate dovoljno informacija

28. Ukoliko je P=100-2Q, onda vrijedi: a) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50 b) potražnja je elastična za cijenu veću od 50 c) potražnja je neelastična za cijenu ispod 50, a jedinično elastična za cijenu veću od 50 d) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50, a elastična za cijenu iznad 50 e) elastičnost potražnje je konstantna duž krivulje potražnje

29. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00 kuna, dok se potraživana količina promijeni sa 10 na 9 komada tjedno. Cjenovna elastičnost potražnje za blokovima za crtanje iznosi: a) -2,72, b) -0,37, c) -0,83, d) -1,20, e) -0,37 f) -1,20

30. Porast cijene proizvoda «A» sa 4,00 kune na 6,00 kuna rezultirao je smanjenjem potražnje za tim proizvodom od 800 na 700 proizvoda. Kolika je cjenovna elastičnost potražnje? a) -3 b) 3/7 ili 0,4286 c) -1/3 ili 0,3333 d) 1/4 ili 0,25 e) 1/3 ili 0,3333

31. Krivulja ponude dana je slijedećoj jednadžbom: Q = c + dP. U situaciji kada je d=0, tada je ponuda: a) neelastična, ali ne savršeno b) elastična c) jedinično elastična d) savršeno neelastična

32. Krećući se duž rastuće krivulje ponude, vrijedi: a) cjenovna elastičnost ponude će se smanjivati kako se krećemo prema gore b) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 c) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 i niža cijena će

potaknuti poduzeća da ponude sve što je moguće d) cjenovna elastičnost ponude je nepromijenjena

Page 13: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

13

II. skupina zadataka (T/N)

1. Ukoliko je proizvod normalan, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.

2. Ukoliko je proizvod inferioran, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.

3. Promjena cijene uzrokuje pomak duž krivulje ponude, što znači da je došlo do promijene ponuđene količine pri tekućim cijenama.

Page 14: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

14

III. skupina zadataka

1. Potražnja za HONDA CIVIC automobilima dana je jednadžbom Qd=200.000–9*P, dok je ponuda za istim automobilima dana Qs = 1000 + 0.05*P pri čemu je cijena P zadana u valuti EUR.

a) Grafički prikažite krivulje ponude i potražnje? b) Odredite ravnotežnu cijenu? c) Odredite količinu automobila koji će se prodati? d) Što će se dogoditi ukoliko proizvođač stavi cijenu 20.000 EUR? Što bi ste sugerirali u tom slučaju? e) Što će se dogoditi ako država uvede restrikcije na uvoz HONDA automobila na 1500 komada, a što ako

je ta restrikcija na 3000 komada? f) Troškovi uvoza HONDA automobila su se povećali zbog većih carina na automobile iz Japana. Ako je

prosječno povećanje tog troška 1000 EUR što će se dogoditi sa ponudom ako proizvođači taj trošak žele prenijeti na kupca, a što ako to ne žele prenijeti na kupca? (Prikazati grafički).

g) Kako bi mogla reagirati potražnja na događaje pod f)?

2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo očuvanja vrijednosti svojih investicija u vrijeme inflacije.

a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u nadolazećem periodu i shodno tome potražnja

za zlatom se smanji kakav će to utjecati na cijenu zlata? b) Što će se dogoditi ako se uslijed otkrića novog zlatnog rudnika poveća ponuda zlata?

3. Potražnja za određenim proizvodom dana je jednadžbom: Qd=300 – 6*P a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnja jednaka nuli? b) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje beskonačno elastična? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jedinično elastična? d) Koliko iznosi cjenovna elastičnost potražnje ako je cijena 10 HRK?

4. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom neelastična.

a) Definirajte pojam neelastičnosti funkcije. b) Restoran troši 5500 litara vode na mjesec i plaća cijenu vode po 1 kunu. Elastičnost potražnje na cijenu

vode je -0.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za taj proizvod? c) Izvedite zaključak o korelaciji neelastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog

proizvoda.

5. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom elastična.

a) Definirajte pojam elastičnosti funkcije. b) Osoba troši 150 litara vina na godinu pri čemu je prosječna cijena vina 50 kuna . Elastičnost potražnje

na cijenu vina je -1.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za vino? c) Izvedite zaključak o korelaciji elastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog

proizvoda.

6. Tržišna krivulja potražnje za pastom za zube Plidenta dana je jednadžbom: Q = 60 - 4P

a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost jednaka nuli? b) Pri kojoj cijeni je potražnja beskonačno elastična? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jednaka 1? d) Ako je cijena Plidenta paste za zube 12,00 kuna, kolika je cjenovna elastičnost potražnje u toj točci?

Page 15: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

15

7. Prosječna cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna elastičnost potražnje iznosi -0,5, a cjenovna elastičnost ponude 0,9. a) Odredite kratkoročnu krivulju ponude i potražnje. b) Ukoliko potražnja poraste za 10%, kolika će biti nova ravnotežna cijena peciva? c) Ukoliko gradsko poglavarstvo ne dozvoli rast cijena kruha i peciva jer se radi o socijalno osijetljivom

proizvodu, povećanje potražnje navedeno pod b uzrokovat će uz postojeću kontrolu cijena manjak ili višak i koliki?

8. Polazeći od činjenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i da prosječno godišnje svaki stanovnik treba 4 para cipela (po jedan par za sezonu) na tržištu se proda 4,5*4 pari cipela. Prosječna cijena cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraživanjima cjenovna elastičnost potražnje je -0,35, a cjenovna elastičnost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potražnju putem jednadžbi.

9. Dane su krivulje potražnje na tržištu za proizvodom “Z”.

Ponuda: P = 50 + 0,5Q

Potražnja: P = 40 – 0,1Q,

a) odredite ravnotežnu cijenu i količinu b) odredite veličinu manjka ili viška na tržištu pri cijeni 35 kuna.

Page 16: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

16

Vježbe 3. – Ponašanje potrošača

I. skupina zadataka

1. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda koje potrošaču pružaju jednaku razinu zadovoljstva naziva se: a) krivulja identifikacije b) krivulja potražnje c) budžetski pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja indiferencije

2. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje će potrošač moći svojim dohotkom kupiti pri različitim cijenama naziva se: a) dohodovno ograničenje b) krivulja potražnje c) budžetski pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja indiferencije

3. Teorija potrošača počiva na slijedećim pretpostavkama: a) ukupnost b) tranzitivnost c) manje je bolje d) a) i b) e) a), b) i c)

4. Potrošač čije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim kruhom kako izgleda ukazuju na slijedeći zaključak:

a) bijeli kruh je „dobar“ proizvod b) crni kruh je „loš“ proizvod c) potrošač nikad neće kupovati crni kruh d) bijeli i crni kruh su savršeni supstituti

I1 I2 I3

10 15 20 Bijeli kruh

Crni

20

Page 17: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

17

5. Kada potrošač ima slijedeće krivulje indiferencije koja od pretpostavki Teorije potrošača nije ispunjena:

a) ukupnost b) tranzitivnost c) više je bolje d) opadajuća MRS

6. Nagib krivulje indiferencije naziva se: a) granična stopa supstitucije b) granična stopa transformacije c) granična stopa tehničke supstitucije d) stopa zadovoljavanja potreba e) granična stopa konzumiranja proizvoda

7. Nagib krivulje indiferencije kod savršenih supstituta jednak je: a) -1 b) -2 c) Konstantan broj d) Sve navedeno

8. MRS kod savršenih supstituta je: a) opadajući broj b) konstantan broj c) pozitivan broj d) 0

9. Potrošač čije su krivulje indiferencije za šalicom čaja i vrećicom šećera kako izgleda ukazuju na slijedeći zaključak: a) čaj je „loš“ proizvod b) proizvodi su savršeni supstituti c) proizvodi se konzumiraju u fiksnom omjeru d) proizvodi su neutralni

I1 I2 I3

10 15 20 Bijeli kruh

Crni

20

Page 18: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

18

10. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishodištu, koja od pretpostavki teorije potrošača prestaje vrijediti: a) tranzitivnost b) više je bolje nego manje c) ukupnost d) opadajući MRS

11. Kada potrošač želi više jednog proizvoda, a nema odnos prema drugom proizvodu, ti proizvodi se nazivaju: a) savršeni supstituti b) savršeni komplementi c) neutralni proizvodi d) nezavisni proizvodi e) loši proizvodi

12. Pogledajte podatke u tablici i zaokružite točnu tvrdnju:

Čokolada Žitarice A 12 9 B 16 15 C 10 24

13. Ukoliko preferencije udovoljavaju temeljnim pretpostavkama teorije potrošača: a) A i B košarica su na istoj krivulji indiferencije b) B i C su na istoj krivulji indiferencije c) A je poželjnije od C. d) B je poželjnije od A e) a) i b)

14. MRS kod neutralnih proizvoda je: a) uvijek negativan broj b) uvijek je jednak 0 c) uvijek je pozitivan broj d) nije definirana

Vrečica šećera

Šalica čaja

Page 19: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

19

15. Promjene nagiba krivulje indiferencije nazivamo: a) omjer cijena dvaju proizvoda b) omjer korisnosti dvaju proizvoda c) graničnom stopom supstitucije d) graničnom stopom tehničke supstitucije e) sve navedeno

16. Pretpostavka tranzitivnosti preferencija implicira da krivulje indiferencije: a) su konveksne prema ishodištu b) imaju pozitivan nagib c) su konkavne prema ishodištu d) se ne smiju sječi e) ništa od navedenoga

17. Kada potrošač preferira košaricu proizvoda A u odnosu na košaricu proizvoda B, te ukoliko preferira košaricu B u odnosu na košaricu C, proizlazi da potrošač preferira i košaricu A u odnosu prema C. Ova pretpostavka u teoriji potrošača naziva se: a) potrošačeva racionalnost b) ukupnost c) opadajuća MRS d) tranzitivnost e) više proizvoda je bolje nego manje

18. Krivulje indiferencije su konveksne prema ishodištu zbog: a) zbog pretpostavke više je bolje nego manje b) zbog pretpostavke ukupnosti c) zbog opadajuće MRS d) zbog pretpostavke tranzitivnosti e) ništa od navedenoga

19. MRS potrošača je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na horizontalnoj osi, što znači da je potrošač spreman: a) odustati od 1 jedinice proizvoda A da bi dobio 3 jedinice proizvoda B b) odustati od 1 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B c) odustati od 3 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B d) ništa od navedenoga

20. Marko troši svoj dnevni džeparac na 2 proizvoda (sendvič i sok). Ukoliko je njegov dnevni džeparac 30,00 kuna, cijena sendviča je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod prikazuje na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budžetskog pravca Marka jednak: a) 2 b) –2 c) 1/2 d) –1/2

Page 20: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

20

21. Potrošač ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje može potrošiti na košaricu proizvoda “X1” čiji iznos je 500 kuna ili na košaricu “X2”, čiji je iznos 250,00 kuna. Nagib budžetskog pravca je (Košarica “X1” je na horizontalnoj osi): a) -2 b) -1/2 c) -4 d) -1/4

22. Petar ima tjedni džeparac od 160,00 kuna i troši ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna, a kave 5,00 kuna. Koja je maksimalna količina cigareta ili maksimalna količina kave koju Petar može osigurati sebi? a) 8,32 b) 10,28 c) 32,80 d) 60,40 e) 40,20

23. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je došlo do povećanja cijene i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da: a) budžetski pravac je postao strmiji b) budžetski pravac je postao položeniji c) nagib budžetskog pravca se nije mijenjao d) nije moguće utvrditi u kojem smjeru će se promijeniti budžetski pravac

24. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite što je ispravno ako znamo da je došlo do njegove rotacije prema vani, tako da horizontalni odsječak nije promijenjen. Što je od slijedećega ispravno:

a) smanjenje cijene jabuka, b) porast cijene jabuka, c) smanjenje cijene čokolade, d) porast cijene čokolade,

25. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budžetskog pravca sa dijagrama ispod, ukoliko je potrošač imao na raspolaganju 60,00 kuna? a) Y/Pk b) Y/Pn c) -6/3 d) 6/3 e) 3/6 f) -3/6

Income

čokolada

jabuke

Page 21: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

21

26. Nagib budžetskog pravca reflektira: a) preferencije potrošača b) relativne cijene c) nominalni dohodak d) realni dohodak

27. Marta želi kupiti proizvod «A» i proizvod «B». Cijena proizvoda «A» je 6,00 kune, a cijena proizvoda «B» je 8,00 kune, dok je njen dohodak 24,00 kune. Količina proizvoda «A prikazana je na vertikalnoj osi, a količina proizvoda «B» na horizontalnoj osi. Koliki je nagib budžetskog pravca Ane a) -4/3 b) 4/3 c) 3/4 d) -3/4

28. Porast dohotka uzrokovat će: a) pomak budžetskog pravca ulijevo b) pomak budžetskog pravca udesno c) rotiranje budžetskog pravca ulijevo d) rotiranje budžetskog pravca udesno

29. Nagib budžetskog pravca jednak je (proizvod „X“ je na horizontalnoj osi): a) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « X» b) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « Y» c) cijena dobra «Y» podijeljena sa cijenom dobra «X» d) cijena dobra «X» podijeljena sa cijenom dobra «Y»

30. Ukoliko cijena proizvoda « X» poraste, budžetski pravc postaje: a) strmiji b) položeniji c) pozitivnog nagiba d) horizontalan

Page 22: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

22

31. Pretpostavimo da potrošač konzumira dvije košarice proizvoda “a” i “b”. Što je ispravno ukoliko potrošač maksimizira svoje zadovoljstvo? a) MRSs,b je u maksimumu b) Pa/Pb = dohotku potrošača c) MRSa,b = dohotku potrošača d) MRSa,b = Pa/Pb.

Page 23: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

23

II. skupina zadataka

1. Ukoliko vrijedi da je budžetski pravac pxx + pyy = I, onda vrijedi i da je yy

x

pIx

pp

y +−=.

2. Na slijedećem dijagramu došlo je do smanjenja cijene proizvoda Y.

3. Kada se cijene proizvoda “X” i proizvoda “Y” udvostruče, tada ne dolazi do pomaka budžetskog pravca, on ostaje nepromijenjen.

4. Na slijedećem dijagramu došlo je do povećanja cijene proizvoda “X”.

5. Potrošač ima slijedeću funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY, pri čemu su X I Y dva proizvoda. Kada

pojedinac troši 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je 500. Potrošač treba konzumirati 5 jedinica proizvoda Y.

6. Ivan je spreman zamijeniti jednu času Cedevite s jednim sokom Pago, pa je njegova krivulja indiferencije oblika slova “L”.

7. MRS duž konveksne krivulje indiferencije raste.

I/px1 I/px2 X

B1 B2

Y

I/Py

I/px x

B2 B1

I/py (1)

I/py (2)

Page 24: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

24

III. skupina zadataka

1. Temeljem podataka u tablici odgovorite na slijedeća pitanja:

Količina A 1 2 3 4 5 Ukupna

korisnost za A

7 11 13 14 14

Količina B 1 2 3 4 5 Ukupna

korisnost za B

8 12 13 13 12

a) Izračunajte MU za svaku jedinicu proizvoda. b) Da li granična korisnost opada ili raste. c) Ukoliko potrošač ima 7 n.j. da potroši na svoju kupovinu i ukoliko i proizvod A i proizvod B koštaju

svaki po 1 n.j., koliko jedinica svakog proizvoda će potrošač kupiti? d) Ukoliko cijena proizvoda B se poveća na 2 n.j. uz ostalo nepromijenjeno što će se desiti s potražnjom za

tom proizvodom?

2. Marija u potrošnji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X * Y2. Trenutna cijena proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna. Marijin trenutni prihod je 1000 kuna. a) Skiciraj Marijine krivulje indiferencije za potrošnju dobra X i Y. b) Izvedi formula Marijinog budžetskog ograničenja. Nacrtaj to ograničenje i odredi nagib. c) Odredi kombinaciju X I Y kojim se maksimizira Marijina korisnost uz zadano budžetsko ograničenje.

Prikaži optimalnu točku i grafički. d) Izračunaj utjecaj na Marijinu optimalnu kombinaciju u slučaju da cijena proizvoda X naraste na 25

kuna. Što će se dogoditi sa njezinom korisnošću uslijed povećanja cijene?

3. Antun živi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi čips i sok. Njegova funkcija korisnosti dana je sa U = 4*S*C (gdje S broj limenki soka na tjedan i C broj vrećica čipsa na tjedan), granična korisnost soka je 3C i granična korisnost čipsa je 3S. Cijena soka je 5 kuna, a čipsa 2 kune po vrećici. a) Napiši izraz za Antunovu graničnu stopu supstitucije između soka i čipsa. b) Koristeći izraz dobiven pod a) odredi Antunovu optimalnu kombinaciju soka i čipsa. c) Ako Antun ima 40 kuna na tjedan koje može potrošiti na čips i sok koliko će svakog od proizvoda

kupiti na tjedan.

4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troši 200 kuna u određenom period što je ujedno i cijeli budžet osobe. Cijene ova 2 dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y. Potrošačeva funkcija korisnosti dana je izrazom:

U(X,Y) = 0.5XY

a) Izrazi matematički budžetsko ograničenje. b) Odredi vrijednost količine od X i Y koja će maksimizirati korisnost u potrošnji dobra X i Y.

Page 25: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

25

Vježbe 4. – Pojedinačna i tržišna potražnja

I. skupina zadataka:

1. Kretanjem duž krivulje potražnje za CD playerima: a) potrošačeva kupovna moć raste b) granična korisnost potrošača raste c) granična korisnost potrošača opada d) ništa od navedenoga

2. Ukoliko su dobra “X” i “Y”savršeni supstituti koja od prezentiranih funkcija najbolje reprezentira njihovu funkciju korisnosti (U)? a) U Y X b) U X* Y c) U X2 Y2 d) ništa od navedenoga

3. Individualna krivulja potražnje može se izvesti iz: a) krivulje potražnje supstituta b) krivulje dohodak potrošnja c) Engelove krivulje d) krivulje cijena –potrošnja

4. Duž krivulje dohodak potrošnja: a) cijena jednog proizvoda se mijenja b) cijena oba proizvoda se mijenja c) dohodak se mijenja d) ništa od navedenoga

5. Krivulja dohodak potrošnja je: a) krivulja koja objašnjava efekt supstitucije b) krivulja koja objašnjava efekt dohotka c) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korisnost uz konstantni dohodak d) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korisnost uz promijenjeni dohodak

6. Kada je Engelova krivulja uvinuta unatrag, proizvod je: a) Giffenovo dobro b) inferiorno dobro c) normalno dobro d) prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka e) prelazi iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka

Page 26: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

26

7. Kada krivulja dohodak potrošnja ima pozitivan nagib duž čitave svoje dužine, tada vrijedi: a) Proizvod je Giffenovo dobro b) Proizvod je inferiorno dobro c) Prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka d) Proizvod na vertikalnoj osi je inferiorno dobro e) Oba proizvoda su normalna dobra

8. Na slijedećem dijagramu je pokazana: a) krivulja dohodak potrošnja b) krivulja cijena potrošnja c) krivulja inferiornog proizvoda d) krivulja Giffenovog dobra

9. Dohodovno potrošnja krivulja Ivana za proizvode X I Y glasi da je X=Y. Njegovo budžetsko

ograničenje dano je jednadžbom 160=7X+Y. Koliko jedinica proizvoda Y će konzumirati Ivan da maksimizira svoje zadovoljstvo. a) 0 b) 20 c) 23 d) 27 e) nemate dovoljno informacija

10. Krivulja potražnje za normalnim dobrom je: a) uvrnuta unatrag b) uvijek opadajuća c) može biti opadajuća i rastuća d) uvijek rastuća

11. Giffenovo dobro je: a) isto kao i inferiorno dobro b) je posebna vrsta inferiornog dobra gdje efekt supstitucije dominira nad efektom dohotka c) je posebna vrsta inferiornog dobra gdje efekt dohotka dominira nad efektom supstitucije d) ima opadajuću krivulju potražnje

Page 27: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

27

12. Duž krivulje cijena potrošnja, korinost potrošača je: a) nepromijenjena b) mijenja se kako se dohodak mijenja c) mijenja se samo kod Giffenovog dobra d) mijenja se od točke do točke

13. Efekt supstitucije na slijedećem dijagramu prikazan je kretanjem: a) iz točke A u točku B b) iz točke B u točku A c) iz točke A u točku C d) iz točke B u točku C

14. Efekt dohotka na gornjem dijagramu prikazan je kretanjem: a) iz točke A u točku B b) iz točke B u točku A c) iz točke A u točku C d) iz točke B u točku C

15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed povećanja cijene proizvoda «X», moramo pretpostaviti da sve ostalo ostaje nepromijenjeno osim: a) relativne cijene proizvoda X b) relativne cijene proizvoda Y c) nominalnog dohotka d) realnog dohotka

16. Što je od slijedećega ispravno? a) kada cijena normalnog dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti b) kada cijena normalnog dobra opada, potraživana količina će uvijek opadati c) kada cijena inferiornog dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti d) kada cijena inferiornog dobra raste, potraživana količina će uvijek opadati

Page 28: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

28

17. Za inferiorno dobro efekt dohotka: a) pojačava efekt supstitucije b) djeluje nasuprot efekta supstitucije c) ponekad vodi do povećanja potrošnje kada cijena pada d) uvijek vodi do opadanja potrošnje kada cijena raste

18. Kod mjerenja efekta dohotka neophodno je da: a) da se drže cijene konstantnima i onda se pomakne prema novoj krivulji indiferencije b) da se drže cijene konstantnima i da se ostane na početnoj krivulji indiferenicje c) da se dohodak drži konstantnim i onda da se pomakne prema novoj krivulji indiferencije d) da se dohodak drži konstantnim i da se ostane na početnoj krivulji indifereniije

19. Elastičnost izoelastične krivulje potražnje:

a) mijenja se duž krivulje b) nepromijenjena je i konstantna duž krivulje c) veća je od 1 d) manja je od 1

20. Porast cijene proizvoda čija je potražnja izoelastična uzrokuje:

a) smanjenje izdataka b) povećanje izdataka c) izdaci ostaju nepromijenjeni d) izdaci su maksimalni

21. Potrošačev probitak koji se izvodi iz potrošnje jedne jedinice proizvoda se definira kao:

a) potrošačeva volja da plati za jedinicu proizvoda b) jedinična cijena proizvoda uvećava za iznos potrošačeve volje da plati da tu jedinicu proizvoda c) maksimalna količina koju je potrošač spreman platiti za to dobro d) iznos potrošačeve spremnosti da plati za jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaća za

to dobro

22. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliki je potrošačev probitak pri cijeni «čišćenja tržišta»? a) A b) A+B+C c) C+E d) D+E+F e) A+B+C+D+E+F

Page 29: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

29

23. Krivulja potražnje za jednim dobrom dana je s Q = 200 - 0.1P. Koliki je pri cijeni od 30 kuna koliki je potrošačev probitak? a) 0 b) 20 c) 2,000 d) 1,970 e) 194,045

Page 30: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

30

II. skupina zadataka (T/N)

1. Cijena dobra «X» je 3 kune, a «Y» 2 kune. Ukoliko je granična korisnost dobra «Y» 60, a potrošač

je maksimizirao svoje zadovoljstvo s obzirom na kupovinu «X» i «Y», granična korisnost «X» od proizvoda «X» je 90.

2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a naranči 5,00 kuna, Marko troši 100,00 kuna na 25 kilograma jabuka i 10 kilograma naranči. Kada se cijena naranči udvostruči na 10,00 kuna, Marku majka daje dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada lošije.

3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potrošač svoj dohodak raspoređuje kako slijedi: 12 kg jabuka i 20 olovaka, te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a dvadeseta olovka 400 jedinica koristi. Potrošač je u točki maksimizacije zadovoljstva!

4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn jer mu se taj film čini jako interesantnim i zanimljivim, za drugo gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za treće gledanje 35,00 kn. Tržišna cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, što znači da će Ivan otići pogledati film tri puta.

5. Smanjenjem cijene sa 80,00 na 60,00 kuna potrošačev probitak se povećava za površinu B.

Page 31: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

31

III. skupina zadataka

1. Martin koristi dva dobra i to kolač (Qc) i krafnu (Qd). Granična korisnost za svaki od proizvoda je

dana sa: MUc = Qd i MUd = Qc

Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolača (Pc) i krafne (Pd) su 3 kn.

a) Koji je izraz za Martinovo budžetsko ograničenje? b) Kako izgleda Martinova krivulja dohodak – potrošnja? c) Koja količina kolača Qc maksimizira Martinovu korisnost? d) Uzimajući da je Martinov dohodak 240 kuna i cijena krafne Pd je 3 kune, koji je izraz za Martinovu

krivulju potražnje za kolačem?

2. Promotri slijedeću sliku:

a) Koliki je potrošačev probitak nakon poreza? b) Koliki je dio cijene koji prodavači zadržavaju nakon poreza? c) Uz porez od 2 kn po jedinici koliko iznosi ukupan iznos poreza prikupljen sa strane države? d) Uz porez od 2 kn po jedinici, koliki je mrtvi porezni teret?

3. Dana je funkcija ukupne korisnosti TU koja glasi:

TU = 400Q – 50Q² + 2Q³

Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i odredite Q gdje MU postaje negativan. Naznači kada je TU u maksimumu.

4. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=60-12P, a krivulja ponude Q=20+8P. a) Odredite gubitak blagostanja ako država uspostavi cijenu na 1,00 kuna? b) Koliko je neto promjena potrošačeva probitka uslijed uvođenja plafonske cijene od 1,00 kune?

Page 32: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

32

5. Pretpostavimo da je potražnja za proizvodom X (Qx) dana jednadžbom:

Qx = 120 - 4P

a) Kolika je cijenovna elastičnost potražnje pri cijeni od 20 kuna? b) Pretpostavimo da cijena naraste na 25 kuna. Što će se dogoditi sa količinom prodaje proizvoda X i

ukupnim izdacima potrošača za ovaj proizvoda? c) Pri kojoj cijeni je potražnja savršeno elastična obzirom na cijenu?

6. Tržišna potražnja i ponuda za proizvodom X dane su:

Qd = 20 - 4P

Qs = 7 + 2,5P,

pri čemu je P cijena proizvoda a Q količina ponude/potražnje.

a) Koliki je potrošačev probitak pri ravnoteži? b) Pretpostavimo da je država odredila minimalnu cijenu od 2,25 kuna i obvezala se kupiti višak ponude.

Koliko jedinica proizvoda X će morati kupiti država? Koliki je potrošačev probitak sa cijenom od 2,25 kuna koju je država odredila?

7. Koristite slijedeći dijagram kako bi izveli krivulju potražnje za proizvodom «A».Inicijalni potrošačev dohodak iznosi 60,00 kuna, cijena proizvoda «A» je 2,40 kuna, a cijena proizvoda «B» je 1,20 kuna. Cijena proizvoda «A» padne na 0,92 kune

a) Odredite početni i novi budžetski pravac. b) Koliko jedinica proizvoda «A» će kupiti potrošač pri početnoj cijeni? c) Koliko jedinica proizvoda A će biti kupljeno pri početnom dohotku? d) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu supstitucije? e) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu dohotka? f) Da li je proizvod A normalno ili inferiorno dobro i kako ste to zaključili? g) Izvedite krivulju potražnje za proizvodom A.

Page 33: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

33

8. Krivulja potražnje glasi: p = 100 – 2q , a krivulja ponude: p = 40 + 2q.

a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu i nacrtajte krivulju S, D i ravnotežu na tržištu. b) Koliki je potrošačev probitak? c) Koliki je proizvođačev probitak? d) Koliki je ukupni tržišni probitak?

9. Krivulja potražnje glasi: Q=500-P,a krivulja ponude Q=8P-120.

a) Koliki je potrošačev i proizvođačev probitak kada je tržište u ravnoteži, te koliki je ukupan tržišni probitak?

b) Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude i cjenovnu elastičnost potražnje u točci ravnoteže. c) Da li je potražnja elastična ili neelastična, zašto? d) Da li je ponuda elastična ili neelastična, zašto? e) Izračunajte novu ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu kada država uspostavi cjenovni pod pri razini od

100,00 kuna po jedinici. Odredite potrošačev i proizvođačev probitak u novim okolnostima. f) Je li uz cjenovni pod ostvarena Paretova efikasnost?

10. Tržišna ponuda za gumice za brisanje dana je sa:

35,000 2,000 .= +SQ P Potražnja za gumicama podijeljena je u dvije komponente i to:

Prva komponenta su gumice za studente koja je dana sa:

17,000 250 .= −Aq P

Druga komponenta je gumica za arhitekte:

25,000 2000 .= −Oq P

a) Izvedi ukupnu tržišnu potražnju za gumicama. b) Pronađi ravnotežnu cijenu i količinu. c) Odredi potrošačev probitak za svaku od komponenti potražnje (u ravnoteži)

.

Page 34: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

34

Vježbe 5. – Proizvodnja i troškovi

I. skupina zadataka:

1. Funkcija koja prikazuje maksimalni output koji poduzeće može proizvesti za svaku kombinaciju inputa jest: a) izokvanta b) granica proizvodnih mogućnosti c) funkcija proizvodnje d) izokosta

2. Označimo li ukupni output s Q, promjenu outputa s ∆Q, korištenje rada s L, te promjenu u korištenju rada s ∆L, granični proizvod rada se tada algebarski može izraziti kao: a) Q L b) Q / L c) L / Q d) Q / L

3. Nagib krivulje ukupnog proizvoda je: a) prosječni proizvod b) nagib krivulje iz ishodišta do te određene točke na krivulji TP c) granični proizvod d) granična stopa tehničke supstitucije

4. U nekom tekstilnom poduzeću, rad je jedini varijabilni input u kratkom roku. Menadžer je primijetio da je granični proizvod rada jednak za svaku jedinicu rada, što znači da: a) je prosječni proizvod rada uvijek veći od graničnog proizvoda rada b) je prosječni proizvod rada uvijek jednak graničnom proizvodu rada c) je prosječni proizvod rada uvijek manji od graničnog proizvoda rada d) što se više rad koristi, to njegov prosječni proizvod sve više opada e) nema jednoznačni odnosa prosječnog i graničnog odnosa rada

5. Granična stopa tehničke supstitucije jednaka je:

a) nagibu krivulje ukupnog proizvoda b) promjeni u outputu umanjenoj za promjenu radne snage c) promjeni u outputu podijeljenoj promjenom radne snage d) omjeru graničnih proizvoda inputa

6. Izokvanta u obliku pravca: a) je nemoguća b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog

inputa c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji

Page 35: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

35

7. Izokvanta L-oblika: a) je nemoguća b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog

inputa c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji

8. Kada se pomičemo po konveksnoj izokvanti, što od dolje navedenoga se neće promijeniti? a) granična stopa tehničke supstitucije b) odnos kapitala i rada c) relativni odnos MP rada i MP kapitala d) razina proizvodnje

9. Ukoliko je izokvanta dvaju inputa opadajuća linearna krivulja, tada vrijedi: a) inputi su savršeni supstituti b) inputi su savršeni komplementi c) granična stopa tehničke supstitucije jednaka je nula d) granična produktivnost jednog inputa je negativna

10. Rastući prinosi na opseg u proizvodnji znače da je potrebno više od 10% svih inputa kako bi se output povećao 10%. a) manje nego dvostruko povećanje korištenja svih inputa kako bi se output udvostručio b) više nego dvostruko povećanje korištenja jednog inputa kako bi se output udvostručio c) da izokvante budu linearne

11. Izokosta prikazuje: a) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž izokvante b) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž krivulje ekspanzije c) kombinaciju inputa koji mogu biti kupljeni uzimajući u obzir izdatke poduzeća d) kombinaciju outputa koji može biti proizveden uz dani budžet

12. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada kako se povećava output. Shodno tome, granični trošak je: a) niži od AC b) veći od AC c) između AVC i AC d) niži od AFC

Page 36: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

36

13. Karla zna prosječnbe troškove i prosječne varijabilne troškove za određeni nivo outputa. Koje od sljedećih troškova ne može utvditi temeljem ovih informacija? a) TC b) AFC c) FC d) VC e) Karla može odrediti sve troškove

14. Ukupni trošak proizvodnje kompjuterskog programa je dan sljedećom funkcijom: TC= 200+5Q. Koliki je granični trošak? a) 200 b) 5Q c) 5 d) 5 +(200/Q)

Page 37: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

37

II. skupina zadataka

1. Proizvodna funkcija poduzeća Lipik Glas je sljedeća ( ), 25 .=y K L KL . Lipik Glas istražuje nove načine proizvodnje. Vjeruju, da ukoliko primjene novu tehnologiju, ostvarivat će sljedeću funkciju

koja glasi: ( ), 36 .=y K L KL Uz uvjet da Lipik Glas koristi 4 jedinice rada stroja, nacrtajte proizvodnu funkciju sa starom tehnologijom I s novom tehnologijom uz porast broja jedinica rada stroja. S novom tehnologijom, da li sati rada više pridonose ukupnom outputu, odnosno proizvodnji?

2. Popunite sljedeću tablicu:

Količina Varijabilnog

Inputa

Ukupni Output

Granični Proizvod

Varijabilnog Inputa

Prosječni Proizvod

Varijabilnog Inputa

0 0 – – 1 50 2 30 3 90 4 24 5 4 6 96

3. Funkcija proizvodnje poduzeća Dalekovod je zadana izrazom ( ) 3, .=y K L K L K predstavlja broj radnih sati robota u proizvodnji, dok L predstavlja broj sati rada. Granična produktivnost sata rada

je2

3.

3=L

KMPL Popunite praznine u tablici ispod. Pomoću dobivenih podataka nacrtajte granični

proizvod rada Dalekovoda uz uvjet da je broj radnih sati robota fiksiran na 9 jedinica.

Output Radni sati robota Sati rada 233

=LKMP

L 9 8 9 27 9 64 9 125

4. Prikazana je sljedeća tablica proizvodnog procesa koji ima dva varijabilna outputa. Rad Kapital 1 2 3 4 5 1 35 60 70 85 95 2 60 70 85 95 105 3 70 85 95 105 115 4 85 95 105 115 125 5 95 105 115 125 135

a) Nacrtajte izokvante na razini outputa: 60, 70, 85, 95, 105, i 115. Kakav povrat je vidljiv iz dobivene

funkcije? Što možete reći o MRTS? b) Analizirajte graničnu proizvodnost rada i kapitala za proizvodnu funkciju.

Page 38: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

38

5. Proizvodna funkcija Karlovačke pivovare je dana sljedećim izrazom ( ), 2 ,=y K L KL gdje je K iznos vata koji se koriste a L broj sati rada. Da li proizvodnja pokazuje rastuće, konstantne ili padajuće prinose na opseg. Uzimajući broj vata konstantnim na razini 4, da li je granični proizvod rada rastući, konstantan ili padajući dok povećavam korištenje rada?

6. Popunite sljedeću tablicu: Proizvodnja TC VC FC MC

0 60 1 10 2 90 3 20 4 80 5 180 6 50

7. Poduzeće ima funkciju ukupnih troškova: TC=4000 +5Q + 10Q2 a) Napišite izraz:

• FC • AFC • VC • AVC • AC • MC

b) Odredite količinu koja minimizira prosječni ukupni trošak. Pokažite da vrijedi predviđena povezanost

između graničnog troška i prosječnog troška.

8. Burger King plaća $5 po satu za korištenje servera I $50 po satu za unajmljenu opremu. Restoran koristi 7 sati rada servera po jednoj jedinici rada unajmljene opreme. Odredite da li Burger King minimizira troškove proizvodnje kada je odnos graničnog proizvoda (kapital i rad) iznosit 12. Ako ne, koje prilagodbe treba napraviti da se poveća efikasnost?

9. Frizerski salon koristi 15 ručnika za proizvodnju 10 jedinica outputa po periodu. Funkcija troškova

salona u kratkom roku je sljedeća: ( )

215, 12 ,= +qC q K K

K gdje je q broj proizvedenih jedinica i K broj

ručnika koje salon koristi. Salon ima funkciju troškova u dugom roku kako slijedi: ( ) 26.8 .=LRC q q Ako salon koristi 4 ručnika manje u kratkom roku hoće li prosječni ukupni trošak porasti ili se smanjiti u kratkom roku? Da li je krivulja dugoročnih troškova pokazuje rastuće, konstantne ili padajuće povrate na obujam?

Page 39: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

39

Vježbe 6. – Troškovi

I. skupina zadataka

1. Troškovi koji ne variraju sa proizvodnjom nazivaju se: a) VC b) oportunitetni troškovi c) TC d) prosječni troškovi e) fiksni troškovi f) nepromijenjeni troškovi

2. Granični trošak se definira kao: a) varijabilni trošak podijeljen sa količinom b) ukupni trošak podijeljen sa količinom c) porast fiksnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu d) porast varijabilnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu e) porast prosječnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu

3. Odnos između produktivnosti i troškova je takav da: a) kada granični proizvod raste i granični trošak raste isto tako b) kada prosječni proizvod raste i prosječni trošak raste isto tako c) kada granični proizvod raste, granični trošak opada d) ne postoji odnos između graničnog proizvoda i graničnog troška e) kada prosječni proizvod opada, tada i prosječni trošak opada

4. Opadajući prinosi na opseg grafički se prikazuju kao: a) opadajuća dugoročna krivulja ATC b) horizontalna krivulja ATC c) opadajuća dugoročna krivulja MC d) rastuća dugoročna krivulja ATC e) rastuća kratkoročna krivulja ATC

5. Funkcija troškova glasi: TC=30+3Q+4Q2, što znači da je krivulja MC: a) konstantna b) rastuća c) «U» oblika d) Kvadratna

6. Razliku između ekonomskog i računovodstvenog troška čini: a) računovodstveni izdaci b) oportunitetni trošak faktora proizvodnje kojeg poduzeće ima u vlasništvu c) nepovratni troškovi d) fiksni troškovi e) eksplicitni troškovi poduzeća

Page 40: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

40

7. Ivana ima poduzeće čiji je mjesečni iznos prihod 6.000.000 kn. Računovodstveni troškovi mjesečno iznose 3.000.000 kuna a oportunitetni mjesečni troškovi su 1 000 000. Ekonomski profit Ivaninog poduzeća mjesečno je: a) 4 000 000. b) 3 000 000. c) 2 000 000. d) 1 000 000.

8. Ako poduzeće u dugom roku podvostruči svoj output, a njegovi ATC padaju, tada djeluje a) zakon opadajućih prinosa b) ekonomija opsega c) disekonomija opsega d) konstantni prinosi na opseg e) MC >ATC

9. Što je od slijedećega ispravno: a) MC siječe ATC u maksimumu ATC b) MC siječe ATC u minimumu ATC c) ATC siječe MC u minimumu ATC d) ATC siječe MC u maksimumu ATC

10. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada kako se povećava output. Shodno tome, granični trošak je:

a) niži od AC b) veći od AC c) između AVC i AC d) niži od AFC

11. Koja je od slijedećih formula ispravna

a) AVC=(TC-FC)/Q b) AVC=FC/Q c) AVC=TC/Q d) AVC=(MC*Q-FC)/Q e) ništa od navedenoga f) sve od navedenoga

12. Troškovi proizvodnje 7 jedinica proizvoda su 7 777 kuna , a 10 jedinice 10 550 kuna, koliki je MC 10 jedinice? a) 1111 b) 1055 c) 2773 d) 924,3

Page 41: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

41

13. Pretpostavite da Vam je funkcija troškova dana kako glasi: TC=60+14Q. Što od slijedećega je ispravno za sve razine proizvodnje? a) AFC>MC b) MC=AVC c) AFC>AVC d) MC=ATC

14. Krivulje LAC i LMC na daljnjem grafu prikazuju:

a) opadajuće povrate na razmjer b) konstantne povrate na razmjer c) rastuće povrate na razmjer d) rastuće povrate na razmjer za malu razinu outputa, zatim konstantne povrate na razmjer, a padajuće

povrate na razmjer kako se output povećava e) padajuće povrate na razmjer za male razine outputa, zatim konstantne povrate na razmjer i rastuće

povrate kako se razina outputa povećava

15. Tamo gdje postoje ekonomije razmjera: a) MC > AC, I elastičnost “trošak-output” je veći od AC. b) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manji od AC. c) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je veća od 1. d) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manja od 1. e) Dugoročni MC padaju.

16. Ukoliko je cijena rada ( LP ) 30 I cijena kapitala ( KP ) 30. Izvedite jednadžbu izotroškovne linije koja odgovara troškovima od 100,00 kuna: a) PL + 20PK b) 100 = 10L + 20K c) 100 = 30(L+K)

d) ( )100 30+ +L KP P e) Ništa od navedenoga

Page 42: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

42

17. Ukoliko pri proizvodnji od 3000 komada proizvoda ukupni troškovi 18 000 kuna, dok pri proizvodnji od 4000 komada, TC rastu na 20 000 kuna. To predstavlja: a) rastuće prinose na opseg b) opadajući prinosi na opseg c) konstantni prinosi na opseg d) opadajuću graničnu produktivnost

18. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se koristi kod: a) supstitucije inputa b) nagiba dugoročne putanje ekspanzije c) ekonomije obuhvata d) ekonomije obujma

19. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se izračunava kao: a) MC/AC. b) AC/MC c) (AC)*(MC) d) AC/VC e) (AC)*(VC)2.

20. Kada postoji ekonomija obujma tada vrijedi da je: a) MC > AC, troškovna elastičnost output je veća od AC b) MC < AC, troškovna elastičnost output je manja od AC c) MC < AC, troškovna elastičnost output je manja od 1 d) MC < AC, troškovna elastičnost output je veća od 1 e) Dugoročna krivulja AVC je opadajuća

21. Ekonomija obuhvata referira se na: a) rastuće prinose na opseg b) ekonomiju obujma c) efikasnost proizvodnje d) krivulje transformacije e) proizvodnju dva i više proizvoda zajedno

22. Funkcija troška glasi: TC = 40 + Q +8Q2 što implicira da krivulja graničnog troška je: a) opadajuća b) linearna c) U oblika d) Parabola

23. Ukoliko je funkcija troškova kubna, tada vrijedi da je: a) Krivulja AFC linearna b) Krivulja graničnog troška linearna c) Krivulja prosječnog troška linearna d) Krivulja prosječnog troška je U oblika

Page 43: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

43

24. Stupanj ekonomije obuhvata opisuje izraz:

SC = (C(Q1) + C(Q2) - C(Q1,Q2)) / C(Q1,Q2) gdje je C(Q1) trošak proizvodnje Q1, C(Q2) je trošak proizvodnje Q2, i C(Q1,Q2) je zajednički trošak obje proizvodnje. Ako je SC negativan onda: a) Nije prisutna ni ekonomija obuhvata ni disekonomija obuhvata b) Prisutna je ekonomija obuhvata c) Prisutna je disekonomija obuhvata d) Prisutna je i ekonomija obuhvata i disekonomija obuhvata

Page 44: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

44

II. skupina zadataka

1. Ukoliko je funkcija ATC=Q2-20Q+200, proizlazi da je MC=2Q2-40Q+200.

2. ATC ima dvije sastavnice. Nacrtajte krivulje i objasnite.

3. Okomita razlika između krivulja TC i FC jednaka je VC. Nacrtajte krivulje i objasnite!

4. Okomita udaljenost između krivulja ATC i AVC opada s porastom proizvodnje.

5. Krivulja ATC doseže svoj minimum pri nižoj razini proizvodnje od krivulje AVC.

6. Vlasnik obrta ne isplaćuje sebi nadnicu za posao koji obavlja u svom obrtu, što implicira da je računovodstveni trošak 0, ali je ekonomski trošak pozitivan.

7. Ukoliko poduzeće ima pozitivan računovodstveni profit ne znači nužno da njegov ekonomski profit treba biti pozitivan.

8. Promjenom cijene jednog inputa mijenja se dugoročna putanja ekspanzije.

9. Putanja ekspanzije poduzeća ne mora uvijek biti ravna linija.

Page 45: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

45

III. skupina zadataka

1. Popuni tablicu:

Output TC VC FC MC 0 50 1 60 2 75 3 100 4 150 5 225 6 400

2. Popuni slijedeću tablicu: Output TC VC FC MC ATC AVC. AFC

0 1 5 2 30 3 13 4 105 10 5 110 6 50

3. Proizvodna funkcija glasi: TP = 18L2 – L3 i nadnica iznosi 25,00 kuna, popunite tablicu do kraja!

L TP MP FC VC TC AVC ATC MC 0 100 1 100 2 100 3 100 4 100 5 100 6 100 7 100 8 100

4. Fiksni troškovi poduzeća iznose 10 000,00 kuna. Granični trošak poduzeća je konstantan i iznosi 5000,00 kuna. Izvedite funkciju ukupnih troškova, ATC, prosječnih fiksnih troškova, VC i AVC:

5. Funkcija troškova (TC) u proizvodnji stolica (Q) glasi: TC = 350 + 7,5Q. a) Koliki su fiksni troškovi? b) Koliki su prosječni ukupni troškovi? c) Koliki je granični trošak? d) Za koju razinu proizvodnje Q su prosječni ukupni troškovi minimalni i koliki su ti troškovi?

Page 46: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

46

6. Dana Vam je krivulja troškova TC=250+10Q. a) Odredite prosječne fiksne troškove? b) Odredite granične troškove? c) O kojem se roku radi i obrazložite?

7. Pogledajte sliku:

a) Kakav je odnos graničnog proizvoda rada i kapitala u odnosu na njihove cijene? Obrazloži odgovor. b) Da li je u točki A optimum za prikazanu količinu outputa? c) Ako točka A nije optimalna točka nacrtajte na slici približno optimalnu točku, te recite generalno koje

promjene proizvođač mora napraviti da bi to postigao?

8. Ukoliko su prosječni ukupni troškovi 50, proizvedena količina je 10 a fiksni troškovi iznose 100, koliki su varijabilni troškovi za 10 jedinica proizvoda? Koliki su prosječni varijabilni troškovi?

9. Funkcija proizvodnje poduzeća „Sunce“ glasi kako slijedi: Q = 500L0.6 K0.8, pri čemu je Q = godišnja proizvodnja u tonama, L =su sati rada, K = su sati rada strojeva. Radnici poduzeća “Sunce” dobivaju 150 kuna na sat, a procjenjuje se da je trošak uporabe kapitala 500 Poduzeće pretpostavlja 500 000,00 kuna troška mjesečno. a) Odredite optimalna odnos rada i kapitala uz dani troškovni budžet. b) Koliko rada i kapitala će poduzeće uposliti u skladu s predviđenim troškovima. Izračunajte output.. c) Sindikati vrše pritisak za porast nadnice na 225,00 kuna. Odredite kakv je utjecaj povećanja nadnice na

optimalan odnos rada i kapitala i što će se desiti s količinom proizvodnje?

10. Ukoliko faktor proizvodnje X košta dvostruko više od faktora proizvodnje Y i ukoliko poduzeće posluje u optimalnoj točki, što možemo reći o graničnim produktivnostima inputa X i Y?

Page 47: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

47

Vježbe 7. – Maksimizacija profita i konkurentska ponuda

I. skupina zadataka

1. Pravilo maksimalizacije profita kaže kako treba proizvoditi na razini outputa gdje je: a) ATC = AVC b) MR = MC c) MR = ATC d) MR = P

2. Pod pojmom prihvatitelja cijena ili price takera podrazumijeva se: a) cijena poduzeća na tržištu savršene konkurencije b) cijena poduzeća na tržištu nesavršene konkurencije c) cijena potrošača koju prihvaća poduzeće d) rezervacijska cijena

3. Na tržištu savršene konkurencije poduzeće određuje: a) cijenu i količinu proizvodnje b) količinu, ali ne i cijenu c) cijenu, ali ne i količinu d) niti cijenu, niti količinu

4. Za poduzeće na tržištu savršene konkurencije vrijedi da je MR: a) uvijek veći od MC. b) jednak cijeni i prosječnom prihodu c) uvijek manji od MC d) jednak MC e) sve od navedenoga

5. Ključna karakteristika tržišta savršene konkurencije je: a) poduzeća nemaju utjecaj na cijenu b) poduzeća imaju utjecaj na cijenu, ali ne na količinu c) otežani je ulazak i izlazak s tržišta d) prodavatelji kao i kupci čine svega mali dio tržišta e) a) i d)

6. Što od navedenoga najbolje opisuje tržište savršene konkurencije: a) diferencirani proizvodi, mnogo prodavatelja, lak ulazak na tržište b) diferencirani ili identični proizvodi, mnogo prodavatelja, lagan ulazak, dobra informiranost c) velik broj kupaca i prodavatelja, sva poduzeća imaju isti proizvod, potpuno slobodan ulazak i izlazak sa

tržišta d) velik broj kupaca, jedan prodavatelj, potpuna informiranost, homogeni proizvod

Page 48: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

48

7. U uvjetima savršene konkurencije poduzeće ostvaruje maksimizaciju profita pri proizvodnji gdje je: a) P=MC b) P>MR c) ATC=MC d) P<MC

8. Prihod R jednak je: a) umnošku cijene inputa i količine inputa b) cijene inputa i količine outputa c) cijene outputa i količine inputa d) cijene outputa i količine outputa

9. Koja od slijedećih krivulja predstavlja krivulju graničnog prihoda (MR) poduzeća na tržištu savršene konkurencije: a) A b) B c) C d) D

10. Grafičkom analizom granični prihod je jednak: a) nagibu linije iz ishodišta na točku na krivulju R b) nagibu tangente na krivulju R c) nagibu krivulje TR u nekoj točci d) ništa od navedenoga

11. Krivulja MR poduzeća na tržištu savršene konkurencije je: a) dvostruko manjeg nagiba od krivulje potražnje b) jednaka krivulji potražnje c) jednaka krivulji cijene d) rastuća e) vertikalna f) b) i c)

Page 49: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

49

12. Na dijagramu poduzeća na tržištu savršene konkurencije pokazuje kako MR=MC se ostvaruje kada je MR iznad AVC ali ispod ATC: a) poduzeće posluje s gubitkom i potrebno ga je zatvoriti b) poduzeće posluje s gubitkom ali treba nastaviti proizvodnju c) poduzeće posluje s profitom jer je P>AVC d) poduzeće pokriva sve svoje troškove i računovodstvene i oportunitetne troškove e) poduzeće pokriva sve svoje varijabilne troškove i polovicu fiksnih troškova

13. Na tržištu savršene konkurencije MR poduzeća jednak je: a) MC b) ATC c) AVC d) cijeni

14. Granični profit jednak je: a) graničnom prihodu b) graničnom prihodu uvećanom za granični trošak c) graničnom prihodu umanjenom za granični trošak d) uvijek iznosi 0

15. Pri količini proizvodnje pri kojoj poduzeće maksimizira svoj profit, granični profit je: a) jednak graničnom prihodu b) jednak graničnom trošku c) pozitivan je d) cijeni e) može biti pozitivan, negativan ili jednak 0 f) jednak je 0

16. Poduzeće sa slike u svojoj optimalnoj točci poslovanja proizvodi_________, po cijeni i ostvaruje__________ od _________: a) 8; 350; gubitak; 100 b) 8; 350; gubitak; 800 c) 8; 350; dobitak; 100 d) 8; 350; dobitak; 800

Page 50: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

50

17. Proizvođačev probitak je: a) ekonomski profit uvećan za FC b) ekonomski profit umanjen za FC c) ekonomski profit uvećan za VC d) ekonomski profit umanjen za VC

18. U slučajevima kada je cijena između AVC I ATC, za poduzeće na tržištu savršene konkurencije najbolje je da: a) poveća cijenu b) smanji količinu proizvodnje c) smanji cijenu i tako poveća prihode d) zatvori poduzeće e) nastavi s proizvodnjom uz istodobnu razradu plana napuštanja industrije

19. Ispravno objašnjenje krivulje ponude na tržištu savršene konkurencije je: «Kratkoročna krivulja ponude poduzeća predstavlja dio: a) AVC koji leži iznad MC b) ATC koji leži iznad MC c) MC koji leži iznad AVC d) MC koji leži iznad ATC

20. Na savršeno konkurentnom tržištu firma ima U oblik funkcije graničnih troškova što znači: a) kratkoročna ponuda ima također U oblik b) kratkoročna ponuda je padajući dio krivulje MC c) kratkoročna ponuda je rastući dio MC d) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad krivulje kratkoročnih prosječnih

varijabilnih troškova e) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad krivulje kratkoročnih prosječnih ukupnih

troškova

21. Na savršeno konkurentnom tržištu firma neće prestati proizvoditi ako: a) proizvodi na padajućem dijelu krivulje AVC b) proizvodi u minimumu krivulje AVC c) proizvodi na rastućem dijelu krivulje AVC d) se nalazi na bilo kojoj točci krivulje AVC

22. Pri cijeni od 5 kn na savršeno konkurentskom tržištu firma ne proizvodi u kratkom roku. Međutim, kada cijena naraste na 10 kn firma proizvodi 100 tona nekog proizvoda. Odavde možemo zaključiti da: a) krivulja MC je ravna b) MC proizvodnje nikada neće pasti ispod 5 kn c) AC proizvodnje su manji od 10 kn d) Minimalna vrijednost AVC je između 5 i 10 kn

Page 51: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

51

II. skupina zadataka

1. Dugoročno sva poduzeća na tržištu savršene konkurencije ostvaruju ekonomski profit jednak nuli. T/N

2. Proizvođačev probitak i ekonomski profit su jedno te isto. T/N

3. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije proizvodi i prodaje 400 jedinica outputa po cijeni od 14 kn. ATC su 9,98, a kada bi proizvodnju povećao na 402 proizvod, ATC bi porasli na 10kn. Poduzeće je u svojoj točci optimalne proizvodnje.

4. Ukoliko je zadana funkcija MC, MC = 6Q i poduzeće na tržištu savršene konkurencije maksimizira svoj profit pri Q=24, onda će svoje proizvode prodavati po 12,00 kuna.

5. Poduzeće sa slike nije kratkoročnoj ravnoteži!

6. Poduzeća ulaze u industriju iako znaju da će u dugom roku ostvarivati ekonomski profit jednak nuli.

Page 52: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

52

III. skupina zadataka

1.

Q TC MC FC AC TR AR MR

0 25 1 35 2 30 3 45 4 185 5 57 6 120 240

2. Poduzeće u uvjetima savršene konkurencije ostvaruje proizvodnju kojom realizira prihod od 5000 i pri tome maksimalizira profit. ATC su 8,a MC su 10 dok su AVC 5. a) Kolika je proizvodnja tog poduzeća b) Koliki su FC? c) Koliki je profit?

3. Poznata je funkcija varijabilnog troška VC = 100Q –18Q2 + 2Q3 i iznos fiksnog troška FC = 50 ukoliko je cijena 52, odredite količinu proizvodnje poduzeća na tržištu savršene konkurencije?

4. Zadana je funkcija ukupnih troškova TC = 100 + 2Q2, ukoliko na tržištu postoji 1000 identičnih poduzeća, izvedite tržišnu krivulju ponude?

5. Poznata je dugoročna krivulja troškova LRATC = 100 – 20Q + 2Q2 i ukoliko je riječ o industriji konstantnih troškova, izvedite dugoročnu krivulju ponude? Ukoliko je poznata i krivulja potražnje P = 100 – 0.1Q, koliko poduzeća će biti u sektoru u dugom roku? Koliko će iznositi proizvodnja pojedinačnog poduzeća u dugom roku?

6. Funkcija troškova TR=32Q – 2Q², TC=20+4Q+Q2, odredite pri kojoj količini i cijeni je profit, a pri kojoj ukupan prihod maksimalan!

7. Ukoliko Vam je poznato da je TC=200+2Q2, a cijena p=120, koliko proizvoda će proizvoditi poduzeće i koliki mu je ukupni profit, a koliki je profit po jedinici proizvoda? Odredite cijenu za točku pokrića i točku zatvaranja poduzeća!

8. Firma proizvodi proizvod na savršeno konkurentskom tržištu pri cijeni od 100 kn po jedinici proizvoda. TC: TC=3.000.000 + 0,001Q2. a) Izračunaj količinu koju firma proizvodi u maksimumu. Da li firma zarađuje? b) Hoće li firma nastaviti proizvoditi ili će prestati?

Page 53: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

53

Vježbe 8. – Analiza konkurentnih tržišta

I. skupina zadataka

1. Gubitak blagostanja ili mrtvi gubitak društva uslijed uvođenja poreza na slijedećem dijagramu prikazan je područjem:

a) B+D b) C+E c) A+F d) B+C+D+E

2. Gubitak proizvođačeva probitka nakon uvođenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je područjem: a) F b) D c) D+E d) D+E+F

3. Gubitak potrošačeva probitka nakon uvođenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je područjem: a) A b) B c) B+C d) A+B+C

4. Iznos poreza koji će država prikupiti nakon što je uvela porez, na gornjam dijagramu iznosi: a) 48 b) 44 c) 36 d) 8

Page 54: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

54

5. Nakon uvođenja poreza cijena koju dobiva proizvođač iznosi _________, a onu koju plaća potrošač je __________. a) 1,00; 1,00 b) 1,00; 1,10 c) 0,90; 1,00 d) 0,90; 1,10 e) 1,10; 0,90

6. Na kojem tržištu će država ubrati veći iznos poreza: a) na tržištu sa više elastičnom krivuljom potražnje, tržište A b) na tržištu sa više neelastičnom krivuljom potražnje, tržište A c) na tržištu sa više elastičnom krivuljom potražnje, tržište B d) na tržištu sa više neelastičnom krivuljom potražnje, tržište B

7. Iznos poreza koji će država ubrati na tržištu «A» iznosi____________, a na tržištu «B»_____________: a) jednak je na oba tržišta b) 50; 46 c) 8; 9,20 d) 2,50; 7,50 e) 7,50; 2,50

8. Cijena koju će potrošač platiti nakon uvođenja poreza u situaciji prikazanoj slijedećim dijagramom iznosi: a) 24,00 kune b) 16,00 kuna c) 10,00 kuna d) između 16,00 i 24,00 kune

Page 55: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

55

9. Ukoliko država uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni porezni prohodi iznosit će:

a) 288. b) 384. c) 480 d) 640

10. Gubitak društva kada se uspostavi porez na tržištu u iznosu od 2,00 kune iznosit će.

P

6,4

5,2

4,4

S

D

P

6,4

5,2

4,4

S

D

240 320 Q

240 320 Q

Page 56: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

56

a) 80 b) 192 c) 288 d) ništa od navedenoga

11. Ukoliko država uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni tržišni probitak iznositi će

a) 480 b) 640 c) 720 d) 120

12. Za nacionalnu ekonomiju prikazanu slijedećim dijagramom, pri svjetskoj cijeni: a) domaća potražnja je veća od domaće ponude b) domaća potražnja je manja od domaće ponude c) domaća potražnja je jednaka domaćoj ponudi d) ova zemlja mora povećati cijenu tog proizvoda na domaćem tržištu

P

6,4

5,2

4,4

S

D

240 320 Q

Page 57: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

57

13. Nacionalna ekonomija prikazana gornjim dijagramom: a) ima komparativne prednosti u proizvodnji toga proizvoda b) mora uvoziti taj proizvod c) ne može biti konkurentna na svjetskom tržištu d) zemlji bi bilo bolje kada bi svjetska cijena i cijena prije trgovine bile izjednačene

14. Prema gornjem dijagramu, svjetska cijena proizvoda «X» predstavlja: a) potražnju za proizvodom «X» od ostatka svijeta b) ponudu proizvoda «X» od ostatka svijeta c) razinu neefikasnosti domaćeg tržišta uzrokovanu trgovinom d) razliku između domaće potraživane i ponuđene količine koja rezultira manjkom

15. Hrvatska koja je suočena sa situacijom prikazanom na slijedećem dijagramu, će: a) uvoziti 100 jedinica proizvoda b) uvoziti 250 jedinica proizvoda c) izvoziti 100 jedinica proizvoda d) izvoziti 250 jedinica proizvoda

16. U nacionalnoj ekonomiji prikazanoj na slijedećem dijagramu proizvođačev probitak nakon razmjene iznosi: a) 800 b) 1200 c) 1800 d) 2700

17. Porast ukupnog probitka nacionalne ekonomije sa gornje slike uslijed međunarodne razmjene iznosi:

a) 500 b) 800 c) 1100 d) 1600

18. Nacionalna ekonomija sa slijedećeg dijagrama će: a) uvoziti 150 jedinica proizvoda b) uvoziti 250 jedinica proizvoda c) izvoziti 100 jedinica proizvoda d) izvoziti 250 jedinica proizvoda

Page 58: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

58

19. Potrošačev probitak nacionalne ekonomije prikazane gornjim dijagramom prije međunarodne razmjene iznosi: a) 375 b) 1500 c) 2250 d) 8700

20. Promjena u ukupnom iznosu probitaka od razmjene nakon ulaska zemlje u međunarodnu trgovinu iznosi: a) 625 b) 865 c) 1375 d) 1500

21. Bez međunarodne trgovine ravnoteža na domaćem tržištu zemlje “X” sa slijedećeg dijagrama će se ostvariti pri: a) 8 n.j. i 300 jedinica proizvoda b) 6 n.j. i 200 jedinica proizvoda c) 6 n.j. i 400 jedinica proizvoda d) 4 n.j. i 500 jedinica proizvoda

Page 59: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

59

22. Sa slobodnom trgovinom u nacionalnoj ekonomiji sa gornjeg dijagrama: a) domaća cijena bit će jednaka svjetskoj cijeni b) proizvod će se prodavati po cijeni od 8 n.j. na domaćem tržištu c) ta zemlja će uvoziti 200 jedinica proizvoda d) postojat će manjak od 400 jedinica proizvoda na tom tržištu

23. Nacionalna ekonomija sa gornjeg dijagrama prije uvođenja carine je: a) uvozila 200 jedinica proizvoda b) uvozila 400 jedinica proizvoda c) izvozila 200 jedinica proizvoda d) izvozila 400 jedinica proizvoda

24. Nacionalna ekonomija sa slike uvela je carinu u iznosu od: a) 2 n.j. b) 4 n.j. c) 6 n.j. d) 8 n.j.

25. Uvođenjem carine na uvoz proizvoda “X” nacionalna ekonomija je s gornjeg dijagrama: a) povećala uvoz za 100 jedinica proizvoda b) povećala uvoz za 200 jedinica proizvoda c) smanjila uvoz za 200 jedinica proizvoda d) smanjila uvoz za 400 jedinica proizvoda

26. Iznos koji je nacionalna ekonomija prikazana dijagramom prikupila od uvođenja carina iznosi: a) 200 b) 400 c) 500 d) 600

27. Uvođenjem carine u nacionalnoj ekonomiji prikazanoj na slici proizvođači su: a) povećali za 100 jedinica svoj probitak b) povećali za 200 jedinica svoj probitak c) povećali za 300 jedinica svoj probitak d) izgubili 100 jedinica svog probitka

28. Gubitak blagostanja društva uslijed uvođenja carine u nacionalnoj ekonomiji sa gornjeg dijagrama iznosi: a) 100 b) 200 c) 400 d) 500

Page 60: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

60

29. Prije uvođenja carine prihodi države, prikazane na gornjem dijagramu, po toj osnovi iznosili su: a) 400 b) 200 c) 0 d) 100

Page 61: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

61

II. skupina zadataka (T/N)

1. Promjena proizvođačeva probitka u kratkom roku ujedno je i promjena profita.

2. Uvođenjem cjenovnog plafona ukupno društveno blagostanje se smanjuje.

3. Ukoliko je krivulja ponude savršeno neelastična uvođenje cjenovnog plafona ispod ravnotežne tržišne cijene rezultirat će gubitkom društvenog blagostanja.

4. Uvođenjem cjenovnog plafona u nekim situacijama potrošač dobiva, a u nekima gubi.

5. Porezi izazivaju gubitak društvenog blagostanja.

6. Kada je omjer Es/Ed mali porezni teret snosi prodavatelj.

7. Učinci carina i kvota na ukupno blagostanje društva su jednaki.

Page 62: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

62

III. skupina zadataka

1. Poznate su krivulja ponude i potražnje:

PONUDA: P = 20 +3 Q POTRAŽNJA -P = Q –40

a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu. b) Ukoliko država odredi porez od 1 novčane jedinice na taj proizvod, odredite novu ravnotežu. c) Ukoliko država subvencionira proizvođače s 1 novčanom jedinicom, odredite novu ravnotežu na tržištu. d) Odredite koliko iznosi ukupan trošak države.

2. Analizirajte tržište šećera: a) Krivulja potražnje glasi QD = 32 – 4P, a krivulja ponude QS = 8 + 2P. Odredite ravnotežu na tržištu. b) Država se odlučila za smanjenje ponude šećera i to smanjenjem proizvodnje za 30%. Odredite novu

količinu proizvodnje, novu ravnotežnu cijenu na tržištu, te ukupni gubitak blagostanja.

3. Krivulja ponude glasi P = 15 + 5Q. Potražnja je P = 45 – Q. a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu. b) Ukoliko je cijena tog proizvoda na svjetskom tržištu 30, izračunajte količinu uvoza, potrošačev i

proizvođačev probitak s uvozom, te tržišni probitak. c) Ukoliko država uspostavi carinu u iznosu od 5 novčanih jedinica na uvoz proizvoda, odredite količinu

uvoza, potrošačev i proizvođačev probitak i ukupni gubitak društvenog blagostanja, kao i prihod države od uvedenih carina?

d) Ukoliko države uvede prohibitivnu carinu, koliko bi ona trebala biti, te koliki je u tim uvjetima CS, PS, prihod države i ukupni gubitak blagostanja društva?

4. Vladini analitičari procjenjuju temeljem provedenih istraživanja kako su krivulje ponude i potražnje za kavom kako slijedi:

QD = 21 000 – 700 P QS = 69 000+500P,

Pri čemu je q, iskazano u paketima kave po 1 kg, a P = cijena kilograma kave. a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu b) Ukoliko vlada odredi porez u iznosu od 2 kn na kg kave, koji iznos poreza plaćaju kupci, a koji

prodavatelji? c) Izračunajte društveni gubitak blagostanja uslijed uvođenja poreza d) Odredite ukupan prihod države

Page 63: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

63

5. Na osnovu slijedećeg dijagrama odgovorite na pitanja u nastavku.

a) Koja je ravnotežna cijena proizvoda “A” na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene? b) Koja je ravnotežna količina proizvoda “A” na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene? c) Koja je ravnotežna cijena proizvoda “A” na tržištu nakon što se zemlja uključila u međunarodnu

razmjenu? d) Da li će zemlja izvoziti ili uvoziti proizvod “A” i u kojoj količini? e) Koliki je iznos potrošačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu? f) Koliki je iznos potrošačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu? g) Koliki je iznos proizvođačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu? h) Koliki je iznos proizvođačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu? i) Koliko je iznosio ukupan probitak od razmjene prije uključivanja zemlje u međunarodnu razmjenu? j) Koliki je iznos ukupnog probitka od razmjene nakon uključivanja zemlje u međunarodnu razmjenu? k) Kolika je promjena ukupnog probitka od razmjene zbog uključivanja zemlje u međunarodnu trgovinu?

Page 64: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

64

Vježbe 9. – Monopol i monopson

I. skupina zadataka

1. Monopolist: a) uživa u neograničenoj diskreciji određivanja cijene b) se suočava s vertikalnom krivuljom potražnje c) nema bliskih supstituta d) se suočava s horizontalnom krivuljom potražnje

2. Monopolista može prodavati svoj proizvod po cijeni: a) kojoj želi b) višoj od konkurencije c) nižoj od konkurencije d) koja je određena njegovom krivuljom potražnje e) a) i b)

3. Što od ponuđenog ne vrijedi za monopolistu: a) krivulja potražnje je opadajuća b) može odrediti cijenu onoliko visoku koliko želi c) njegova cijena determinirana je tržišnom potražnjom d) on je jedini proizvođač na tržištu

4. Krivulja ponude monopolista je: a) jednaka tržišnoj krivulji ponude na tržištu savršene konkurencije b) jednaka rastućem dijelu krivulje MC nakon sjecišta s AVC c) jednaka rastućem dijelu krivulje MC nakon sjecišta s ATC. d) ništa od navedenoga

5. Promjene u tržišnoj potražnji monopolista mogu voditi do: a) promjene cijene na tržištu bez promjene količine b) promjene količine bez promjene cijene c) promjene cijene i količine d) sve od navedenoga

6. Kada je krivulja potražnje opadajuća, tada je MR: a) rastući b) opadajući c) jednak cijeni d) jednak prosječnom prihodu

Page 65: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

65

7. Monopolistov prosječni prihod predstavlja: a) njegovu prodajnu cijenu (AR=P) b) njegovu krivulju graničnog prihoda (AR=MR) c) krivulju tržišne potražnje d) krivulji tržišne ponude

8. Krivulja MR monopoliste je: a) horizontalna b) opadajuća i ispod krivulje AR c) opadajuća i iznad krivulje AR d) rastuća

9. Krivulja ponude monopoliste predstavljena je: a) njegovom krivuljom MC iznad AVC b) njegovom krivuljom MR c) ista je kao i krivulja potražnje d) ne postoji

10. Što je od slijedećeg točno? Monopolist: a) će prodati manje po višoj cijeni nego u uvjetima savršene konkurencije b) ima granični prihod niži od cijene c) će proizvoditi gdje mu je MR = MC d) sve navedeno

11. U točki maksimalizacije profita, ovo poduzeće: a) ima ekonomski gubitak u iznosu 750 b) ima ekonomski profit od 750 c) ima ekonomski gubitak od 1 500 d) ima ekonomski profit u iznosu od 1500

12. Što od sljedećeg karakterizira tržište monopola? a) proizvod ima mnogo bliskih supstituta b) ne postoje zapreke ulasku c) postoji mnogo prodavača d) krivulja potražnje je negativnog nagiba

Page 66: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

66

13. Krivulja potražnje kod monopoliste je: a) elastičnija od krivulje potražnje industrije ili tržišne krivulje b) jednaka krivulji potražnje industrije ili tržišnoj krivulji c) manje elastična od krivulje potražnje industrije ili tržišne krivulje d) savršeno neelastična na razini gdje je MR = MC

14. Monopolista koji maksimizira profit proizvoditi će gdje: a) je potražnja cjenovno elastična b) potražnja je jedinično elastična c) potražnja je cjenovno neelastična d) cjenovna elastičnost potražnje je nula

15. Za monopolistu vrijedi da je MR<P zato što: a) je price taker b) poduzeće mora smanjiti cijenu ukoliko želi povećati prodaju c) poduzeće može prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedino na tržištu d) potražnja za njihovim proizvodima je savršeno elastična

16. Za monopolistu vrijedi da je MR<P zato što: a) je njegova krivulja potražnje opadajuća. b) poduzeće nema krivulju ponude c) poduzeće može prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedino na tržištu. d) potražnja za njihovim proizvodima je savršeno elastična.

17. Inverzna krivulja potražnje monopolista glasi: p = b-aQ, tada je njegova krivulja MR: a) b b) b - (1/2)aQ c) b -aQ d) b- 2aQ

18. Koja od slijedećih krivulja troškova ukazuje na prirodni monopol? a) TC=2Q b) TC=100+2Q c) TC=100+2Q2 d) Ništa od navedenoga

19. Za monopolistu vrijedi slijedeće: a) MR=P b) MR>P c) MR<P d) MR=P za neke točke krivulje potražnje, a za druge je MR>P

Page 67: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

67

20. Stavite odgovarajuće znakove (>,<,=), ako se situacija odnosi na monopolistu! P MR MC. a) >; = b) <; = c) <; > d) =; = e) =; <

21. Profit monopoliste sa slike iznosi:

a) 175 000 b) 350 000 c) 525 000 d) 500 000

22. Izvori monopsonske moći su: a) elastičnost potražnje b) elastičnost ponude c) broj kupaca d) načini na koji kupci surađuju e) sve osim pod a)

3500 5000 10000

P

200

150

100

MR D

MC

Page 68: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

68

II. skupina zadataka (T/N)

1. Granični prihod monopoliste ovisi o elastičnosti potražnje.

2. Monopolista nema svoju krivulju ponude.

3. Poduzeće koje nije jedini proizvođač na tržištu ne može imati monopolsku moć.

4. Monopolsku moć određuje jedino broj poduzeća na tržištu.

5. Što je krivulja potražnja strmija, to poduzeće ima veću monopolsku moć.

6. Velika monopolska moć znači i visoke profite.

7. Lernerov indeks na tržištu savršene konkurencije je 1.

8. Iako nije jedini kupac na tržištu, već ih je nekoliko, kupac može imati monopsonsku moć.

9. Monopol na tržištu uzrokuje društveni trošak.

Page 69: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

69

III. skupina zadataka

1. Krivulja AR monopoliste glasi: P = 200 – 0,2Q, a krivulja troškova je C = 25Q + 15 000. a) Odredite cijenu proizvoda i količinu proizvoda monopoliste. b) Odredite njegov profit. c) Skicirajte na dijagramu.

2. Pretpostavimo da je funkcija potražnje monopolista dana sa Qd=200-4P, a krivulja graničnog troška MC=10+Q izračunajte: a) Cijenu i količinu pri kojoj se ostvaruje maksimalan profit. b) Proizvođačev i potrošačev probitak u točki maksimizacije profita. c) Društveni gubitak uslijed postojanja monopola.

3. Tržišna krivulja potražnje na tržištu monopola iznosi: Q=950-4P, a MC: MC=4Q. Izračunajte mrtvi gubitak društva zbog postojanja monopola!

4. Poznati su slijedeći podaci:

Q=320-8P TC=8Q

a) Odredite cijenu i količinu monopoliste. b) Odredite profit monopoliste. c) Ukoliko je država uvela porez od 2 NJ, odredite novu cijenu i količinu monopolsite. d) Odredite mrtvi gubitak (gubitak blagostanja društva) uslijed monopola. e) Odredite reguliranu i idealno reguliranu cijenu.

5. Poznati su slijedeći podaci:

Q=600-100P MC=1,2

a) Odredite cijenu i količinu monopoliste kojom maksimizira profit. b) Odredite količinu pri kojoj je R maksimalan. c) Odredite profit monopoliste. d) Ukoliko je država uvela porez od 10 NJ, odredite novu cijenu i količinu monopolsite. e) Odredite mrtvi gubitak (gubitak blagostanja društva) uslijed monopola. f) Odredite reguliranu i idealno reguliranu cijenu.

6. Monopolista se na tržištu suočava s krivuljom potražnje Qd=200-4P, dok su troškovi proizvodnje dani jednadžbom MC=10+2Q. Izračunajte: a) Cijenu i količinu monopoliste. b) Mrtvi gubitak monopola. c) Reguliranu i idealno reguliranu cijenu.

Page 70: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

70

Vježbe 10. – Određivanje cijene i tržišna moć

I. skupina zadataka

1. Elektra Zagreb formira cijenu električne energije ovisno o tome u koji blok spadaju pojedine grupe potrošača. To označava: a) najbolji način određivanja cijena b) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja c) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja d) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja

2. Ukoliko je poduzeće u mogućnosti provoditi savršenu diskriminaciju prvog stupnja, tada je povećanje ukupnog prihoda: a) veće od cijene jer je krivulja potražnje opadajuća b) jednaka je graničnom prihodu c) jednaka je cijeni plaćenoj za svaku jedinicu outputa d) manje od MR

3. Agencija za nekretnine je u mogućnosti zaračunati maksimalnu cijenu svakom kupcu, što označava: a) određivanje prosječne rezervacijske cijene b) određivanje minimalne rezervacijske cijene c) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja d) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja

4. Maksimalna cijena koju je potrošač spreman platiti za određen proizvod naziva se: a) dobrovoljna cijena b) najviša moguća cijena c) rezervacijska cijena d) aukcijska cijena

5. Škola stranih jezika zaračunava sat poduke za djecu po cijeni od 60 kn, dok je sat poduke za odrasle 150 kn. To predstavlja: a) paketnu prodaju b) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja c) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja d) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja

6. Određivanje različitih cijena u ovisnosti o količini konzumiranih proizvoda predstavlja: a) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja b) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja c) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja d) vezivanje proizvoda

Page 71: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

71

7. Što od ponuđenog nije uvjet za provođenje cjenovne diskriminacije III. stupnja? a) postojanje odvojenih tržišta b) postojanje različitih krivulja potražnje c) monopolska moć d) proizvodnja u velikim serijama

8. Poduzeće prodaje svoje proizvode na 2 tržišta. Provodi cjenovnu diskriminaciju III. stupnja. U Hrvatskoj je MR 30 kn, a u Sloveniji 25 kn. Kako bi poduzeće maksimiziralo profit treba: a) prodati više proizvoda u Hrvatskoj i manje u Sloveniji b) prodati manje proizvoda na domaćem tržištu, a više u Sloveniji c) prodavati više na oba tržišta d) prodavati manje na oba tržišta e) ne može se odgovoriti jer ne znamo troškove

9. Poduzeće proizvodi dječje igrice i posluje i Hrvatskoj. Dio svojih proizvoda prodaje u UK. Ove dvije skupine potrošača su potpuno osvojene i trgovina među njima nije moguća. Poduzeće treba višu cijenu zaračunati: a) potrošačima s elastičnijom potražnjom b) mlađoj populaciji c) potrošačima s višom platežnom moći d) potrošačima s manje elastičnom potražnjom

10. Kod savršene diskriminacije 1. stupnja, granični profit svake jedinice proizvoda je: a) 0 b) P-AC c) P-MC d) P-AR

11. Kod savršene diskriminacije 1. stupnja, potrošačev višak je: a) uvijek u maksimumu b) potpuno transferiran na proizvođača c) manji od proizvođačeva d) veći od nule i manji od 1

12. U trenutku izdavanja knjige, autor je odlučio formirati cijenu u visini od 250 kn. Nakon 6 mjeseci, na akcijskoj prodaji, knjiga je mogla biti kupljena za 150 kn. To je primjer: a) međuvremenske cjenovne diskriminacije b) diskriminacije vremenskog tijeka c) cjenovne diskriminacije prvog stupnja d) cjenovne diskriminacije drugog stupnja e) cjenovne diskriminacije trećeg stupnja

Page 72: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

72

13. U vrijeme turističke sezone Laguna Poreč prodaje sedmodnevni aranžman po cijeni od 2000 kn u hotelu s 4 zvjezdice. U vrijeme Uskrsnih blagdana isti aranžman iznosi 1000 kn. to je primjer: a) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja b) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja c) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja d) međuvremensku cjenovnu diskriminaciju e) određivanje cijene maksimalnog opterećenja

14. Elektra Zagreb ima višu cijenu za dnevno korištenje struje i nižu cijenu za noćno korištenje električne energije. To je primjer: a) međuvremenske cjenovne diskriminacije b) određivanje cijene maksimalnog opterećenja c) cjenovne diskriminacije prvog stupnja d) cjenovne diskriminacije drugog stupnja e) cjenovne diskriminacije trećeg stupnja

15. Cijena ulaznice u ZOO je 40 kn, dok je slikanje s životinjama besplatno. To je: a) cjenovne diskriminacije 1. Stupnja b) prodaje proizvoda u paketu c) prodaju vezanih proizvoda d) dvodijelnu tarifu

16. Kod paketne prodaje važno je da postoji slijedeći uvjeti: a) homogene potražnje b) heterogene potražnje c) nemogućnost cjenovne diskriminacije d) b) i c)

17. Potražnje kod paketne prodaje treba biti __________ i ____________ korelirane: a) jedinstvene i pozitivno b) heterogene i pozitivno c) različite i negativno d) jedinstvene i negativno

18. Poduzeće se odlučilo za oglašavanje kako bi povećalo prodaju proizvoda. 10% povećanje troškova oglašavanja povećalo je prodaju za 2%. Elastičnost potražnje na oglašavanje je: a) -2 b) -0,5 c) 0,2 d) 5

Page 73: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

73

II. skupina zadataka

1. Kraš proizvodi čokolade u Hrvatskoj i BiH, pri čemu su MC=15. FC= 20 000. Potražnje su dane:

Qcro= 20 000 – 500*Pcro Qbih= 5 000 – 200*Pbih

a) Odredi koju količinu i po kojoj cijenu se proizvodi u svakoj zemlji? b) Odredi količinu profita u obje zemlje. c) Što bi se dogodilo da se odredi jedinstvena cijena?

2. Poduzeće A posluje na tržištu s velikim brojem kupaca. Njegova krivulja potražnje je dana sa:

P= 20 000 – 10Q, a MC= 10Q

a) Ukoliko poduzeće zaračunava jedinstvenu cijenu, koja je to cijena i koliko jedinica proizvoda proizvodi. Izračunajte potrošačev probitak.

b) Ukoliko poduzeće A može primijeniti savršenu diskriminaciju 1.stupnja, kolika je najniža cijena koju će zaračunati i koliko će proizvoditi?

c) S cjenovnom diskriminacijom 1.stupnja i zanemarivanjem fiksnih troškova, koliki je profit poduzeća? Koliko je potrošačevog viška dobio proizvođač?

3. Krivulja potražnje industrije dana je sa:

Q= 1000 – 200P

Industrija se suočava sa konstantnim dugoročnim prosječnim troškovima za sve razine outputa bez obzira na tržišnu strukturu i oni iznose 2 kn po jedinici proizvoda. Izračunajte tržišnu cijenu, tržišni output, potrošačev i proizvođačev probitak u svakoj od sljedećih situacija: a) Savršena konkurencija b) Monopol c) Savršena diskriminacija prvog stupnja

4. Procijenjena potražnja za dječjom igricom je:

Q= 5 500 – 100P, MC=2,27+ 0,0027Q

Ukoliko je poduzeće u mogućnosti primijeniti cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja izračunajte: a) Potrošačev probitak b) Proizvođačev probitak c) Dolazi li zbog cjenovne diskriminacije monopolske moći do gubitka blagostanja društva?

5. Potražnja za figuricama junaka djeci omiljenog filma je visoka u trenutku izlaska filma u kina. U tom periodu krivulja potražnje dana je sa:

Q= 600 000 – 20 000P Neko vrijeme nakon što je film izašao, interes za figuricama je manji, pa je potražnja:

Q= 200 000 – 50 000P

Page 74: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

74

Pretpostavimo da su granični troškovi uvijek jednaki i iznose 3. Koja je optimalna cjenovna strategija u ova 2 različita perioda?

6. Ivan je vlasnik firme koja se bavi informatičkim uslugama. Firma ima 2 vrste potrošača i to poslovne korisnike i fizičke osobe. Potražnja poslovnik korisnika dana je sa: Q=17000-200P, a potražnja fizičkih osoba sa: Q=25000-1000P. Granični trošak je MC=(40/3)+(Q1+Q2)/150. Ako je riječ o cjenovnoj diskriminaciji trećeg stupnja i ako Ivan naplaćuje poslovnim korisnicima 40 kn a fizičkim 10 kn, maksimizira li on profit?

Page 75: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

75

Vježbe 11. – Teorija igara i monopolistička konkurencija i oligopol

I. skupina zadataka

1. Monopolistički konkurentno poduzeće: a) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je P = MC b) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je MR = MC= min AC, dugi rok c) proizvodi onu količinu proizvodnje gdje je P = ATC, kratki rok d) proizvodi onu količinu proizvodnje gdje je P = AVC, kratki rok e) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je MR = MC=AC, dugi rok

2. U dugom roku, monopolistički konkurentno poduzeće: a) zarađuje nulti ekonomski profit b) zarađuje normalni profit c) ne proizvedi pri minimalnom prosječnom trošku d) naplaćuje cijenu koja je jednaka prosječnom trošku e) sve navedeno

3. Na monopolistički konkurentnom tržištu u trenutku dugoročne ravnoteže, poduzeće: a) zarađuje ekstra ekonomski profit b) proizvodi uz minimalni prosječni trošak c) poduzeća ulaze i izlaze iz industrije d) naplaćuje cijenu koja je jednaka prosječnom trošku e) sve navedeno

4. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije i monopolističke konkurencije pri dugoročnoj ravnoteži razlikuju se po slijedećem: a) visini ostvarenog ekonomskog profita b) proizvode gdje je granični prihod jednak graničnom trošku c) proizvodnji s minimalnim prosječnim troškovima d) cijeni koja je jednaka AC e) napuštaju industriju ukoliko se suočavaju s gubitkom

5. Pravilo da je granični prihod jednak graničnom trošku za maksimiziranje profita: a) se odnosi samo na monopol b) se odnosi samo na monopolističku konkurenciju c) ne odnosi se na savršenu konkurenciju d) je opće pravilo koje sva poduzeća koja maksimiziraju profit nastoje slijediti e) se odnosi samo na preuzimatelje cijena

Page 76: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

76

6. Ulazak novih poduzeća na tržište monopolističke konkurencije utjecat će na: a) pomicanje krivulje potražnje tržišta b) pomicanje krivulje potražnje poduzeća ulijevo c) pomicanje krivulje potražnje poduzeća udesno d) novi ulasci nemaju utjecaja na stabilno poslovanje poduzeća u sektoru

7. Monopolistička konkurencija rezultira nesavršenošću zato što:

a) može ostvariti ekonomski profit, kratkoročno b) cijena nije jednaka ATC c) poduzeća izlaze iz industrije zbog gubitaka d) P>MC

8. Što od ponuđenog vrijedi i za tržište savršene i monopolističke konkurencije u oba slučaja: a) P=MC b) MC=ATC c) P>MR d) ekonomski profit jednak nuli

9. Pretpostavimo da su u točci proizvodnje gdje je profit maksimaliziran /gubitci minimalizirani, P= $10, ATC= $13 a AVC= $11. Poduzeće bi u ovoj poziciji: a) imalo kratkotrajan ekonomski profit, stoga bi trebalo nastaviti proizvodnju na razini MR= MC b) trebalo zaustaviti proizvodnju i na taj način minimalizirati gubitke u kratkom roku c) trebalo nastaviti proizvodnju na razini MR=MC i na taj način minimalizirati gubitke u kratkom roku d) trebalo nastaviti proizvoditi, no trebalo bi smanjiti proizvodnju do razine MR<MC kako bi smanjilo

troškove proizvodnje

10. U dugom će roku poduzeće u monopolističkoj konkurenciji proizvoditi na razini:

a) MC = MR = P < min ATC b) MC = MR < P= min ATC c) MC = MR < ATC = P d) MC = MR = ATC <P

11. Za poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku vrijedi: a) MC=ATC. b) MC>ATC. c) MC<ATC. d) Sve od ponuđenog je ispravno

12. Strateško djelovanje karakteristika je isključivo: a) monopsonskog tržišta b) monopolskog tržišta c) oligopola d) monopolističke konkurencije

Page 77: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

77

13. Karakteristika koja je svojstveno obilježje oligopola je: a) poduzeće maksimizira svoj profit proizvodeći razinu outputa gdje je MR = MC b) poduzeće mora smanjiti cijenu kako bi prodalo više c) poduzeće mora razmotri reakcije suparnika prije biranja svoje strategije djelovanja d) poduzeća prodaju diferencirane proizvode e) poduzeće pokušava zaraditi ekonomske profit

14. Situacija u kojoj poduzeće djeluje najbolje što može uvažavajući djelovanje svog konkurenta naziva se: a) Nash ravnoteža b) Suradnička ravnoteža c) Stackelberg ravnoteža d) Bertrandova ravnoteža

15. Pretpostavite da dva proizvođača deterdženata, Proctor & Gamble i Lever Brothers, pokušavaju povećati profit i u tu svrhu razmatraju oglašavanje. No, svaki od proizvođača pita se koje će odluke donijeti druga strana. Njihove su odluke prikazane u tablici:

P&G

Lever

U situaciji Nashove ravnoteže, P&G će imati profit od _________ dok će Leverov profit iznositi _________ . a) $4 mlrd; $4 mlrd. b) $3 mlrd; $3 mlrd. c) $5 mlrd; $2 mlrd. d) $2 mlrd; $5 mlrd.

16. Oligopol se razlikuje od monopolističke konkurencije zato što on uključuje: a) diferencirane proizvode b) barijere ulaska c) ne postoje barijere ulaska d) opadajuću krivulju potražnje

17. U kojem modelu se proizvodnja konkurenta uzima kao fiksna determinanta pri odlučivanju o vlastitom djelovanju: a) kod Cournotova modela b) kod Stackebergova modela c) kod Nashova modela d) kod Bertrandova modela

Uz oglašavanje

Bez oglašavanja

Uz oglašavanje

Profit P&G-a = $3mlrd. Profit Lever-a = $3mlrd.

Profit P&G-a = $2 mlrd. Profit Lever-a = $5 mlrd

Bez oglašavanja

Profit P&G-a = $5 mlrd. Profit Lever-a = $2 mlrd

Profit P&G-a = $4 mlrd. Profit Lever-a = $4 mlrd

Page 78: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

78

18. Krivulja koja pokazuje količinu proizvodnje poduzeća u ovisnosti o proizvodnji njegova konkurenta, temeljem pretpostavki poduzeća 1, naziva se: a) povezana krivulja proizvodnje b) slomljena krivulja potražnje c) reakcijska krivulja d) protureakcijska krivulja e) međuovisna krivulja

19. Zadana je potrožnja : Q = 6000 - 5P, dok je MC=0. Koju cijenu će odrediti monopolista? a) 500 b) 600 c) 800 d) 900 e) 1200

20. Koju cijenu će odrediti poduzeća u Cournotovom duopolu? a) 400 b) 600 c) 800 d) 900 e) 1200

21. U kojem modelu uobičajeno jedno poduzeće preuzima vodstvo u povlačenju poteza: a) Cournotovom modelu b) Stackelbergovom modelu c) Bertrandovom modelu d) Modelu slomljene krivulje

22. Zajedničko Bertrandovom i Cournotovom modelu je: a) uzimanje outputa konkurenta kao fiksne determinante pri odlučivanju b) uzimanje cijene konkurenta kao fiksne determinante pri odlučivanju c) homogeni proizvod d) diferencirani proizvod

23. Koji od ponuđenih modela na tržištu dovodi do rezultata kao i tržište savršene konkurencije: a) Cournot b) Bertrand c) Stackelberg d) Zajedno i Cournot i Stackelberg model

24. Koji od ponuđenih modela na oligopolnom tržištu predviđa visoku rigidnost cijena: a) Cournot b) Stackelberg c) Bertrandov model d) Model slomljene potražnje

Page 79: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

79

25. Nashova ravnoteža postoji ukoliko: a) svako poduzeće djeluje najbolje u skladu sa aktivnostima svoga konkurenta b) svako poduzeće izabire strategiju kojom maksimizira svoje dobitke c) svako poduzeće izabire strategiju kojom minimizira svoje gubitke d) ne postoji dominantno poduzeće na tržištu

26. Maximin strategija označava: a) maksimizacija minimalnih dobitaka koji se mogu zaraditi b) maksimizacija dobitaka jednog poduzeća i minimizacija gubitaka drugog c) minimizacija maksimalnih dobitaka koji se mogu zaraditi d) minimizacija dobitaka oba poduzeća koja ostvaruju maksimalne gubitke

Page 80: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

80

II. skupina zadataka

1. Potražnja na tržištu dana sa P = -2Q + 40. Na tržištu djeluju dva poduzeća s jednakim troškovima i MC = 8, FC = 0. a) Odredite cijenu i količinu, te profit po kojoj bi uz ove uvjete djelovao monopolista. b) Odredite cijenu, količinu i profit u uvjetima savršeno konkurentnog tržišta. c) Ukoliko poduzeća ne kooperiraju i konkuriraju s količinom proizvodnje, odredite reakcijske krivulje, te

cijenu, količinu i profit. d) Ukoliko bi prvo poduzeće postalo lider odredite cijenu, količinu i profit.

2. Postoje 2 firme na tržištu u određenoj industriji. Potražnja je dana s P= 10 – Q, gdje je Q = Q1 + Q2. Troškovne funkcije su dane s: C1(Q1) = 4 + 2Q1 i C2(Q2) = 3 + 3Q2. a) Ako postoji samo prva firma odredi cijenu, količinu i profit. b) Ako postoji samo druga firma odredi cijenu, količinu i profit. c) Ako firme nisu kooperativne odredite Cournotovu ravnotežu, riješite i grafički.

3. Monopolist proizvodi s AC = MC = 6. Potražnja je dana s: Q = 42 – P a) Pronađi cijenu. Količinu I profit kada monopolist maximizira profit. b) Na tržište ulazi još jedna firma. Izrazi profit prve i druge firme preko Q1 i Q2. c) Pronađi reakcijske krivulje i Cournotovu ravnotežu. d) Ako na tržištu postoje 3 firme, pronađi ravnotežu.

4. Na tržištu su dvije firme sa istim prosječnim i graničnim troškovima koji iznose 8. Potražnja je dana sa P= 64-Q. a) Što se događa ako jedna firma zna reakcijsku krivulju druge I lider je? Kako će izgledati reakcije svake

od njih? b) Što ako obje firme vjeruju da su lideri? Pronađi cijenu, količinu i profit u tom slučaju.

Q2

8

3 4 7 Q1

Page 81: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

81

5. Postoje 2 firme na tržištu u određenoj industriji. Potražnja je dana s P=200-Q, gdje je Q=Q1+Q2. Troškovne funkcije dane su sa: TC1=40Q1; TC2=40Q2. a) Pronađi Cournotovu ravnotežu. b) Ako firme formiraju kartel pronađi cijenu, količinu i profit.

6. Zadana je matrica isplata:

IGRAČ A

IGRAČ B STRATEGIJA 1 STRATEGIJA 2

STRATEGIJA 1 100,40 70,50 STRATEGIJA 2 80,90 60,100

a) Odredi ishod igre. b) Odredi kooperativnu ravnotežu. c) Odredi Nash ravnotežu.

7. Ivan želi proširiti svoje poslovanje na grad Split. Ako to učini i ako nitko od konkurenata ne uđe na tržište njegov godišnji profit će biti 200 000 kn. ako uđe konkurent onda je svima profit nula. Ako konkurent uđe, a Ivan ne uđe, konkurent ima profit od 200 000 kn. zadana je matrica isplata:

Ivan

Konkurent Ući Ne ući

Ući 0,0 200 000,0 Ne ući 0,200 000 0,0

a) Ima li neki od igrača dominantnu strategiju? b) Ima li igra Nash ravnotežu? c) Koja je maximin strategija za svakog igrača?

Page 82: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

82

Vježbe 12. – Tržište faktora proizvodnje, ulaganje, vrijeme, tržište kapitala

I. skupina zadataka

1. Poduzeće treba nastaviti sa zapošljavanjem radnika ukoliko je: a) Nezadovoljan ostvarenim profitom b) Želi povećati profit c) Vrijednost graničnog proizvoda rada je manja od aktualne nadnice na tržištu d) Vrijednost graničnog proizvoda rada je viša od aktualne nadnice na tržištu e) Granični proizvod rada je veći od aktualne tržišne nadnice

2. Poduzeće će upošljavati radnike sve dok: a) MRPLa < nadnice b) MC > MR. c) MRPLa > nadnice. d) MR>MC

3. Poduzeće se susreće sa slijedećom krivuljom potražnje P = 50 - 4Q, dok je kratkoročna proizvodna funkcija dana Q = 8L, krivulja potražnje za radom može se pisati kao: a) W=400-64La b) W=400-32La c) W=400-512La d) W=400-16L

4. Formula za izračunavanje vrijednosti graničnog proizvoda rada je: a) MPL - P. b) MPL / P. c) MPL * MR. d) MPL / MR e) MR / MPL

5. Ukoliko se proizvod Q prodaje na savršeno konkurentom tržištu, vrijednost graničnog proizvoda inputa Z piše se kao: a) MPz / TRQ. b) MPQ MRz. c) APz MRQ. d) MPz *PQ

6. Savršeno konkurentno tržište zapošljava radnike sa savršeno konkurentnog tržišta rada, upošljavat će onoliki broj radnika dok se vrijednost graničnog proizvoda rada ne izjednači sa: a) W b) P c) W*P d) W/P

Page 83: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

83

7. Ukoliko poduzeće koje djeluje na tržištu nesavršene konkurencije, te upošljava sve veći broj radnika, tada vrijednost graničnog proizvoda rada će najvjerojatnije a) opadati jednakom brzinom b) rasti više nego na savršeno konkurentom tržištu c) ostati nepromijenjena d) opadati više nego na tržištu savršene konkurencije e) opadati manje nego na tržištu savršene konkurencije

8. Poduzeće upošljava radnike i plaća ih 300,00 kuna. Vrijednost graničnog proizvoda posljednjeg radnika je 100,00. Poduzeće može povećati svoj profit: a) ako uposli neograničeni broj radnika b) smanji broj uposlenih radnika c) zadrži isti broj radnika, ali poveća proizvodnju d) zaposli još radnika dok vrijednost graničnog proizvoda posljednjeg radnika ne poraste na 200,00 kuna

9. Krivulja potražnje za radom je: a) vertikalna krivulja b) horizontalna krivulja c) savinuta unatrag d) rastuća krivulja e) opadajuća krivulja

10. Potražnju za radom nazivamo izvedenom potražnjom zbog: a) potražnja za radom ovisi o količini upotrjebljenog kapitala b) potražnja za radom ovisi o ponudi rada c) radni napori zaposlenika su temeljeni na nadnici d) potražnja za radom ovisi o potražnji za proizvodom poduzeća

11. Na tržištu rada nadnice rastu, a uslijed porasta nadnice efekt supstitucije dokolice radom nadjačava efekt dohotka, što znači da je u tom dijelu krivulja ponude rada. a) uvinuta unatrag b) savršeno elastična c) savršeno neelastična d) rastuća

12. Krivulja graničnih izdataka za radom temelji se na pretpostavci: a) da se najprije zapošljavaju najproduktivniji radnici b) nadnica je neovisna o broju zaposlenih. c) krivulja tržišne ponude rada je savršeno elastična d) svim radnicima se plaća ista nadnica e) nadnica raste sa stupnjem obrazovanja

Page 84: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

84

13. Granični proizvod rada poduzeća Lav iznosi MPL = 6L-3/4. Poduzeće Lav prodaje salatu na savršeno konkurentnom tržištu po cijeni od 10,00kn. Svakom radniku u polju plaća se nadnica u iznosu od 15,00 kuna po satu. Vrijednost graničnog proizvoda rada iznosi: a) 7,5L-1/4 b) 45L-3/4 c) 60L-1/4 d) 60L-3/4

14. Granični proizvod rada poduzeća Lav iznosi MPL = 6L1/2. Poduzeće Lav prodaje salatu na savršeno konkurentnom tržištu po cijeni od 10,00kn. Svakom radniku plaća se nadnica u iznosu od 120,00 kuna po satu. Poduzeće će uposliti ukupno ________radnika: a) 2 b) 1/2 c) 4 d) 1/4

15. U usporedbi krivulje potražnje inputa kada je samo jedan varijabilan s krivuljom potražnje inputa kada su dva inputa varijabilna, onda je ova druga krivulja: a) manje elastična b) savršeno elastična c) savršeno neelastična d) više elastična

16. Kada je tržište faktora proizvodnje savršeno konkurentno,tada je krivulja prosječnih izdataka za faktorom proizvodnje: a) rastuća i iznad krivulje graničnih izdataka. b) opadajuća i ispod krivulje graničnih izdataka. c) jednaka krivulji graničnih izdataka d) opadajuća i iznad krivulje graničnih izdataka

17. Krivlja prosječnih izdataka graničnih izdataka su jedinstvene kada je: a) je kupac savršeni konkurent b) savršeno konkurentni prodavatelj c) kupac ima monopolsku moć d) prodavatelj ima monopolsku moć

18. Krivulja potražnje monopoliste je P= 100 - Q. Funkcija proizvodnje monopoliste je Q=2L. Što od slijedećega predstavlja krivulju potražnje monopoliste za radom: a) MRP= 200 - 8L b) MRP= 200 - 4L c) MRP= 100 - L d) MRP= 2L

Page 85: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

85

19. Ukoliko je kamatna stopa R formula za izračunavanja vrijednosti dohotka i kojeg ćemo dobiti za godinu dana od danas je: a) I / (100R) b) I / R c) I (1 + R/100) d) I (1 + R) e) I / (1 + R) f) I / R

20. Ukoliko je kamatna stopa 10%, 1,00 kuna koju ćete dobiti nakon godine dana, danas vrijedi: a) 1,10 b) 1,00 c) 0,91 d) 0,90

21. Ukoliko očekujete da posudbom novca prijatelju zaradite 2%, dok je očekivana godišnja inflacija 3%, koliku kamatu ćete zaračunati prijatelju? a) 1% b) 3,2% c) 5% d) 6%

Page 86: Mikroekonomija - referada.hr · Mikroekonomija . 5 . II. skupina zadataka (T/N) 1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što

Mikroekonomija

86

II. skupina zadataka

1. Firma A proizvodi figurice koje se prodaju diljem zemlje. Firma A prodaje te figurice po cijeni od 3 kn. Krivulja proizvodnje dana je sa: Q=120L –L2, pri čemu je Q broj figurica a L broj zaposlenika po danu. a) Napiši izraz za firminu vrijednost graničnog proizvoda rada. b) Ako je trenutna vrijednost nadnice 150 po danu, koliko radnika će biti zaposleno? c) Zbog određenih razloga firma mora povećati nadnicu na 200. Što se dogaša s brojem zaposlenika, i

koliko će ih biti uposleno?

2. Na tržištu rada dana je ponuda rada sljedećom krivuljom: AE=10+0,005L; gdje je AE granični izdatak, a L broj radnika. Funkcija proizvodnje je dana sa: Q= 10L-0,001L2. Prihod po finalnom outputu je 5 kn po jedinici prodanoj na tržištu. a) Izračunaj broj zaposlenika i izdatak po zaposlenome! b) Izračunaj ekonomsku rentu.

3. Slijedeći izraz opisuje savršeno konkurentno tržište rada. Ponuda je dana sa: AE=6+0,00075L. Vrijednost graničnog rada dana je sa: AE= 26- 0,000866L. a) Kolika je nadnica i broj zaposlenih? b) Kolika je ekonomska renta?

4. Ivan ima priliku kupiti obveznicu koja će mu iduće 3 godine donositi 100 kn na kraju svake godine i još 1000 kn glavnice na kraju 3. Trenutna kamatna stopa je 12 %. a) Izračunaj prodajnu cijenu obveznice. b) Što će se dogoditi sa prodajnom cijenom obveznice ako kamatna stopa padne?

5. Firma a ima šansu za investiciju koja inicijalno košta 500 000 kn. Očekuje se nominalni novčani tok od 200 000 kn kroz idućih 5 godina. Ako je realna kamatna stopa 8%, a inflacija 4%, da li se isplati investirati?

6. Pod pretpostavkom da poduzeće djeluje na savršeno konkurentnom tržištu na kojem svoj proizvod prodaje po 5 kn, popunite tablicu do kraja!

Sati rada Output MP MRPLa 0 0 1 7 2 13 3 18 4 22